SVEUILITE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU

OPATIJA

KARLA JURI
PROMETNA POVEZANOST GRADA HVARA

PROJEKTNI ZADATAK

OPATIJA, 2015.
SVEUILITE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU

OPATIJA

PROMETNA POVEZANOST GRADA HVARA

PROJEKTNI ZADATAK

Kolegij: Menadment prometa u turizmu

Student: Karla Juri

Mentor: dr.sc. Edna Mrnjavac

Matini broj: 22067/12

Smjer:Menadment u hotelijerstvu
Status: Redovni

Opatija, prosinac 2015.

SADRAJ
1. ANALIZA TURISTIKE PONUDE DESTINACIJE...........................................................4
1.1. OPE ZNAAJKE DESTINACIJE.............................................................................4
1.2. ZNAAJKE PONUDE...................................................................................................5

2. SMETAJNA PONUDA........................................................................................................6
2.1. KVANTITATIVNA ANALIZA.......................................................................................6
2.2 KVALITATIVNA ANALIZA...........................................................................................9
2.3. TRITE DESTINACIJE.............................................................................................10

3.

PROMETNA INFRASTRUKTURA GRADA HVAR.....................................................10

3.1. Infrastruktura...............................................................................................................10
3.1.1. Cestovni promet..........................................................................................................11
3.1.2. Zrani promet.............................................................................................................14
3.1.3. Pomorski promet........................................................................................................14

4. PRIJEDLOG ZA POBOLJANJE PROMETNOG STANJA GRADA HVARA................16

5. ZAKLJUAK......................................................................................................................17

1. ANALIZA TURISTIKE PONUDE DESTINACIJE

Pri razvoju grada Hvara smjetenog na istoimenom otoku kao privlane turistike destinacije
uvelike pridonose njegovi prirodni, kulturni, geografski i ekonomski imbenici kao i
struktura stanovnitva. Grad Hvar raspolae sa odreenim brojem struno osposobljenih
kadrova koji upravljaju resursima s tenjom postizanja to boljeg konkurentskog poloaja.
1.1. OPE ZNAAJKE DESTINACIJE

Hvar je najdui jadranski otok sa 68 km. Izduen je u pravcu istok zapad. Najvea irina
Hvara je 5 km. Povrina otoka obuhvaa 299,66 km2, a ukoliko se uraunaju otoi edro
(7,50 km) i 14 Paklenih otoka, itavo podruje ima povrinu od 312 km 2. Po svojoj veliini
drugi je srednjodalmatinski, a etvrti jadranski otok. Duina obala samog otoka Hvara iznosi
254,2 km. Koeficijent razvedenosti iznosi 4,14 po emu je iza Paga i Dugog otoka trei
najrazvedeniji otok Jadrana1 (slika 1).
Grad Hvar zauzima zapadni dio otoka Hvara te spada u otonu mikroregiju u sklopu Splitskodalmatinske upanije. Prostornu cjelinu Otok Hvar uz grad Hvar jo ine opine Jelsa i
Suuraj te grad Stari Grad. Gradovi i opine ustrojeni su tako da objedinjuju naselja po
osnovi lokalne samouprave i ine njihova upravno-administrativna, kulturno-povijesna i
gospodarska sredita.
Jedinstven poloaj grada Hvara koji je okrenut prema jugu, za razliku od susjednih opina
Stari Grad i Jelsa koje su okrenute prema zapadu odnosno sjeveru, oduvijek je bila vana
konkurentska prednost ove nadaleko poznate nautike luke. Juno od grada Hvara smjeteni
su Pakleni otoci to doprinosi sigurnosti luke grada Hvara i ini je zanimljivim i sigurnim
nautikim centrom na ovom dijelu Jadrana. Pakleni otoci predstavljaju zatieni spomenik
prirode u kategoriji znaajnog krajolika, tj. zatienog krajolika. Podruje Grada Hvara i
statistiki obuhvaa 8 naselja: Brusje, Hvar, Jagodna, Malo Grablje, Milna, Sveta Nedjelja,
Velo Grablje i Zarae.

1 Bognar, A. (1990), Geomorfoloke i inenjersko-geomorfoloke osobine otoka Hvara i

ekoloko vrednovanje reljefa, Geografski glasnik, Vol 52, str. 49 65

1.2. ZNAAJKE PONUDE

Prednosti zemljopisnog poloaja su atraktivnost otoka to ini idealne uvjete za turizam.
Naime, umjerena mediteranska klima s blagim i kiovitim zimama, te toplim i sunanim
ljetima pogodavala je bujnoj vegetaciji koja ini ivot na otoku ugodnim. isto more koje
obiluje ribom te osunane otoke padine idealne su za uzgoj vinove loze, maslina i smokava
te drugih mediteranskih kultura. injenica da grad Hvar ima najvei broj sunanih sati
godinje otvara brojne mogunosti za cjelogodinji turizam, velika je pogodnost za zimski
turizam i posebna prednost mikroklime u odnosu na ostatak otoka
Jedinstveni krajobraz grada Hvara rezultat je bogate i burne povijesti otoka Hvara, naime,
ovaj lijepi grad nadaleko je poznat po svojim prirodnim ljepotama, ali i graevinama koje
ine urbanu jezgru grada, a i danas imaju iznimno povijesno i kulturno znaenje. Najvaniji
kulturno-povijesni spomenici grada Hvara su: Pjaca, Arsenal, Katedrala, Franjevaki
samostan, Loa, Kazalite, Ljetnikovac Hanibala Lucia, Gradska tvrava i zidine, Samostan
benediktinki, te Kneev dvor.
Sredinji hvarski trg Pjaca danas stanovnicima grada Hvara predstavlja mjesto susreta, a
turiste privlai svojom bogatom gastronomskom ponudom.
Posebnu turistiku panju takoer privlai gradska tvrava koja je spajala gradske zidine
sagraena od Venecijske vlasti davne 1278. Godine.
Hvarsko povijesno kazalite smjeteno je na drugom katu zgrade Arsenala. Izgraeno je
1612. godine za vrijeme kneza Pietra Semitecola.
Posebna atrakcija grada Hvara je ljetnikovac oblikovan u stilu renesanse kojeg je dao
izgraditi Hanibal Luci. U unutarnjim prostorima ljetnikovca danas je smjeten Muzej
hvarske batine gdje je mogue vidjeti dio postave hvarske kulturne batine.
Samostan benediktinki i crkva sv. Antuna Opata, smjeteni su u kui u kojoj se 1485. godine
rodio Hanibal Luci. Udovica Hanibalova izvanbranog sina Antuna Julija, ostavila je
sestrama benediktinkama obiteljsku palau u Grodi oporuno, a one su je potom preuredile u
samostan.
Biva crkva dominikanskog samostana, osnovanog u 14. stoljeu. a ukinutog za francuske
vladavine poetkom 19. stoljea, crkva sv. Marka imala je 1579. godine sedam oltara, a oltar
sv. Antuna Opata dao je nainiti sin pjesnika Hanibala Lucia, Antun, koji je pokopan u crkvi
sv. Marka.

2. SMETAJNA PONUDA
Pri analizi smjetajne ponude grada Hvara koristi emo dvije vrste pokazatelja sadanjeg
stanja, a to su :
1) Kvantitativni pokazatelji: pokazatelji ponude (broj smjetajnih jedinica, broj stolica u
restoranima), pokazatelji potranje (broj turista, noenja, prihod, profit);
2) Kvalitativni pokazatelji: opis ponude, benchmarking analiza (usporedba snajbliim
konkurentima), analiza konkurentskih prednosti, SWOT analiza (analiza interne i eksterne
okoline), analiza stavova oekivanja i zadovoljstva turista.
2.1. KVANTITATIVNA ANALIZA
U strukturi smjetajnih oblika najvei broj posjetitelja boravi u hotelskim objektima, nakon
toga slijede kampovi i privatan smjetaj. Hvar prema zadnjim podacima raspolae sa
sljedeim smjetajnim strukturama :

Broj leajeva ukupno

u gradu Hvaru

Udio u uk. broju

leajeva u gradu
Hvaru

2.173

25,88

Aparthoteli

70

0,83

Turistika naselja

Turistiki apartmani

Kampovi i
kampiralita

682

8,12

Ljeilita

Odmaralita

Hosteli

228

2,72

Nekategorizirani
objekti

5.244

62,45

VRSTE I
KATEGORIJE

Hoteli

Privatni smjetajni
kapaciteti sobe,
apartmani, studio
apartmani, kue za
odmor u kuanstvu

Ostalo
Ukupno

8.397

100,00

Prema tablici mogue je oitati da najvei udio u ukupnom broju leajeva u gradu Hvaru
pripada privatnim smjetajnim kapacitetima poput soba apartmana, studio apartmana te kua
za odmor sa 62,45% potom hotelima s 25, 88% te kampovima i kampiralitima sa 8, 12%.

Prema podacima Turistikih ureda Turistikih zajednica gradova, opina i mjesta na podruju
Splitsko- dalmatinske upanije, najvei broj noenja ostvaren je u gradovima Splitu i
Makarskoj (po 9%), potom u opini Baka Voda (7%), dok s po 5% udjela dolaze grad Omi,
opina Tuepi i grad Hvar, potom slijede opine Seget, Brela, grad Trogir, opine Gradac,
Bol, Podgora i Okrug, te grad Supetar, svi s po 4%, da bi na kraju sa 3% udjela sudjelovali
opine Podstrana, Jelsa i mjesto ivogoe.

Izvor: TU TZ gradova, opina i mjesta Splitsko-dalmatinske upanije.

Izvor: TU TZ gradova, opina i mjesta Splitsko-dalmatinske upanije.

Izvor: TU TZ gradova, opina i mjesta Splitsko-dalmatinske upanije.

Kod udjela noenja vie su izraeni odreeni omjeri destinacijskog turizma, najvei broj
noenja je u 2014. godini ostvarila Makarska rivijera (39%) uz gotovo isti broj noenja kao
2013., potom slijedi Splitska rivijera uz porast noenja od 13%, ali i povenaje udjelakoji sad
iznosi 37% (2013. je bilo 34%) udjela u ukupnim noenjima, potom otoci Bra (sa istom

raziom noenja i padom udjela od 1%, na 11%), te Hvar, sa isto tako istom razinom noenja i
smanjenje udjela na 10% (2013. 11%), Vis (ista razina noenja kao i kod svih otoka, te 2%
udjela, kao i 2013.), dok je Dalmatinska zagora imala je veliki porast noenja od 31% to je
jo uvijek jako malo uzimajui u obzir mali udio, tj mali broj noenja, ali je i ohrabrujue,
udio je bio 1% kao i 2013. Godine.

2.2 KVALITATIVNA ANALIZA

Nakon prikazane kvantitativne analize grada Hvara potrebno je napraviti i kvalitativnu
analizu grada kako bi smo mogli preciznije sagledati grad Hvar kao turistiku destinaciju.

Kljuna obiljeja turizma grada Hvara prvenstveno su duga tradicija razvoja turizma, dobro
razvijena turistika infrastruktura te posebnost mikroklime najdua insolacija u Hrvatskoj.
Brojne su prilike, ali moda i znaajnije prijetnje razvoju turizma: postojea prometna i
komunalna infrastruktura, problem zbrinjavanja otpada i konano nejasna vizija razvoja
turizma, to je sve prikazano u tablici.
SNAGE

SLABOSTI

PRILIKE

PRIJETNJE

duga tradicija razvoja

turizma

struktura smjetajnih
kapaciteta

unapreenje
postojee turistike
ponude

nejasna vizija razvoja

turizma

mikroklima
najdua insolacija u
Hrvatskoj

izrazito izraena
sezonalnost

razvoj novih
turistikih proizvoda

pad imida
identifikacija grada
kao party
destinacije

dobro razvijena
turistika
infrastruktura

nedovoljno ostalih
specifinih oblika
turizma

produenje sezone

neselektiranje otpada

2.3. TRITE DESTINACIJE

Noenja inozemnih turista prema zemlji porijekla u gradu Hvaru od 2010. do 2013. Godine
80000
70000
60000
Italija

50000

Velika Britanija

Njemaka

Slovenija

Austrija

Norveka

40000
30000
SAD
20000

vedska

10000
0
2010.0

2011.0

2012.0

2013.0

Struktura inozemnih turista prema zemlji porijekla (grafikon 24) pokazuje kako je najvanije
emitivno turistiko trite grada Hvara Velika Britanija, zatim Njemaka, a onda Italija koja
je sve do 2012. godine bila najvanije emitivno turistiko trite grada Hvara. Smanjenje
broja ostvarenih noenja i udjela talijanskih turista u ukupnom turistikom prometu grada
Hvara posljedica je ekonomske krize u Italiji od 2009. godine. U gradu Hvaru prosjeno se
najdue zadravaju turisti iz Njemake koji ostaju 6,3 dana, zatim Norveani ija je prosjena
duina boravka iznosila 5,8 dana, Talijani 5,5 dana te veani koji su prosjeno boravili u
gradu Hvaru 5,1 dan 2013. godine, dok se turisti s podruja Velike Britanije prosjeno
zadravaju 4,8 dana. Svi ovi turisti borave due nego to je to prosjena duina boravka za
grad Hvar. Najkrae se zadravaju turisti iz SAD-a, svega 2,6 dana to pokazuje da je tim
turistima grad Hvar samo usputna turistika destinacija u Hrvatskoj.
3. PROMETNA INFRASTRUKTURA GRADA HVAR
3.1.

Infrastruktura

Infrastruktura grada Hvara dobro je razvijena, meutim potrebna su poboljanja to se tie

pomorske povezanosti s kopnom (u sezoni i van sezone), a isto tako potrebno je unaprijediti
cestovnu povezanost grada Hvara s ostalim mjestima na otoku.

10

3.1.1. Cestovni promet

Podrujem Grada Hvara prolazi jedna dravna cesta, a to je dravna cesta D116 Hvar Milna
Stari Grad (trajektna luka) Suuraj s pripadajuom zaobilaznicom Grada Hvara. Ona je
punom duinom asfaltirana, no trenutno su na nekim dionicama potrebna poboljanja.
Nadalje, na podruju Grada Hvara nalaze se i etiri upanijske ceste koje su veim dijelom
asfaltirane i veinom udovoljavaju prometnim potrebama stanovnitva, tablica 39.

Tablica 1. upanijske ceste na podruju Grada Hvara

Naziv ceste

Pruanje ceste

1 upanijska cesta
. 6203

Uvala M. Garka 6269

2 upanijska cesta
. 6252

Hvar (D116) Brusje Stari Grad

(D116)

3 upanijska cesta
. 6269

Vira Hvar (D116)

4 upanijska cesta
. 6280

Dubovica (D116) Sv. Nedjelja

(L67190)

Izvor: Izvjee o stanju u prostoru Grada Hvara 2007. 2014., Grad Hvar, listopad 2014., str.
29.

Na podruju Grada Hvara nema lokalnih cesta. Meutim, u strukturi prometnica veinu ine
nerazvrstane ceste (gotovo 65 %,). Uoeno je nekoliko problema povezanih s prometnicama
na podruju Grada Hvara. Prvo, upanijska cesta 6252 od posebne vanosti za naselja
Brusje i Velo Grablje nije dovoljno iroka to ju ini nepogodnom za autobusni promet te bi
trebalo napraviti rekonstrukciju, a to je i predvieno Prostornim planom ureenja Grada

11

(PPUG-om) Hvara2. Drugo, prometna povezanost Grada Hvara s ostatkom otoka znaajno e
se poboljati i izgradnjom nove upanijske ceste Dubovica Sv. Nedilja ija je gradnja
planirana u PPUG-u Hvara i za koju su postupci ishoenja dozvola i izrade izvedbenih
projekata ve u tijeku. U PPUG-u Hvara planirana je i izgradnja lokalne ceste
D116 (tunel Dubovica) Sveta Nedjelja te su utvrene dvije trase u istraivanju, a
izgradnjom ove ceste dodatno e se unaprijediti prometna povezanost Grada Hvara. PPUG
Hvara predvia i da se, u skladu s posebnim propisima, predvide proirenja za autobusne
postaje s nadstrenicama na postojeim prometnicama.

Tablica 2. Udio pojedinih vrsta cesta i cestovna gustoa

Duljina na prostoru
Grada (km)

Udio

Dravne

12,76

10,44 %

Cestovna gustoa
(duljina cesta/povrina
Grada - km/ha)
0,17

upanijske

30,31

24,80 %

0,40

Lokalne

0,0

0,00 %

0,00

Nerazvrstane ceste

79,2

64,76 %

1,04

Skupina razvrstanih
cesta

Ukupno
122,2
100,00 %
1,61
Izvor: Izvjee o stanju u prostoru Grada Hvara 2007. 2014., Grad Hvar, listopad 2014.
PPUG Hvara predvia tri vrste ulica: 1) kolne s minimalnom irinom kolnika 5,5 m za
dvosmjerni ili 3,5 m za jednosmjerni promet uz nogostup irine 1,6 m, uz izuzetak
izgraenog dijela grada gdje moe biti i ui, 2) kolno-pjeake ulice sa istom minimalnom
irinom kolnika, ali bez nogostupa, te 3) pjeake ulice s mninimalnom irinom 3 m ili 1,5 m
u izgraenom dijelu grada. PPUG predvia i da se u slijepim ulicama moe izgraivati samo
jedna vozna traka do maksimalno 100 m duine uz uvjet izgradnje ugibalita na 50 m. Uz to,
prema PPUG-u Hvara prikljuak graevne estice moe biti na samo jednom mjestu u
maksimalnoj irini od 4 m.

Poseban problem kojemu se treba sustavno pristupiti jest parkiranje. Problem parkiranja
posebno je izraen za vrijeme glavne turistike sezone (ljeti). Najvei broj ureenih
2 Prostorni plan ureenja Grada Hvara (PPUG Hvara),
http://www.hvar.hr/portal/prostorni-plan/ (pristupljeno 5. 12. 2014.)

12

parkiralinih mjesta (oko 270) nalazi se na parkiralitu Dolac koje je smjeteno uz samu
gradsku jezgru. Postoji jo nekoliko manjih parkiralinih povrina koje su namijenjene za
potrebe hotela, kao to su: parkiralite iznad Marinac Dolca, te uz hotele Sirena i Bodul .
Ureena parkiralina mjesta jedva zadovoljavaju ukupne potrebe gravitacijskog prostora
grada Hvara i izvan sezone, dok je u sezoni problem parkiralita iznimno izraen. Dodatni
problem tijekom sezone jest i to to neki hoteli uope ne raspolau s parikiralinim prostorom
uz sami hotel te to to vlasnici privatnog smjetaja nemaju rijeeno parkiranje gostiju na
vlastitim esticama. Uz to, parkiranje uz plae u ljetnim mjesecima takoer nije sustavno
rijeeno te se rjeenja svode na privatne inicijative na esticama u blizini plaa ili na
improvizirano parkiranje vozila du postojeih prometnica ime se ugroava prometna
sigurnost i stanovnika i gostiju. Stoga bi se ovome problemu trebalo pristupiti planiranjem i
izgradnjom javnih parkiralita i javnih garaa po uzoru na neke druge mediteranske gradove.

Iz PPUG-a Hvara uoava se kako se problem parkiralita poeo rjeavati jer su izriito
propisani normativi parkiralinih mjesta koja je potrebno osigurati u sklopu parcele ili na
zasebnoj parceli parkiralita pri izgradnji graevina javne, poslovne, ugostiteljsko-turistike,
proizvodno-servisne i sportsko-rekreacijske namjene.

Tablica 3. Normativi parkiralinih mjesta u postupku izdavanja lokacijske dozvole prema

vrsti namjene graevine
Namjena graevine
Broj mjesta
Potreban broj mjesta
Industrija i skladita

1 zaposleni

0,45

Uredski prostori

100 m2 BRP

Trgovina

100 m2 BRP

2,5

Banka, pota, usluge

100 m2 BRP

2
2 za hotele

Ugostiteljstvo i turizam

100 m2 BRP

1,5 za pansione i vile

3 za restorane i sl.

Vienamjenske dvorane

1 posjetitelj

0,15

Sportske graevine

1 posjetitelj

0,20

13

Izvor: Prostorni plan ureenja Grada Hvara, http://www.hvar.hr/portal/prostorni-plan/

U naselju Hvar propisuje se izrada veeg broja urbanistikih planova ureenja za podruja:
Mala Garka Sportski centar, naselje Hvar, Pokonji Dol, Dolac, Opuzena glavica, Krina
luka i Propod gdje se propisuje kako se uz obvezne povrine parkiralita (odreene
spomenutim normativima), dodaje jo i 20 % povrine za javna parkiralita.

Dodatno, PPUG Hvara predvia izgradnju jednog prateeg uslunog objekta na dravnoj
cesti D116 na dionici Vira Hvar ime e se poboljati i razina usluga za stanovnike i goste
Grada Hvara. Razina usluga i prometna povezanost poveati e se i izgradnjom krune
biciklistike staze Pokonji Dol Milna Malo Grablje Velo Grablje Brusje Hvar koja
je predviena PPUG-om.

3.1.2. Zrani promet

Na podruju Grada Hvara ne postoji zrana luka za zrakoplovni promet, ali postoje dva
heliodroma koji se preteito koriste u svrhu hitne medicinske pomoi, to su:
heliodrom Smokovik,
heliodrom Palmiana.
Prema Nacrtu programa odrivog razvitka otone skupine Hvar (PORO HVAR) iz 2005 3
spominje se kako prostorni plan Splitsko-dalmatinske upanije predvia izgradnju zrane
luke na lokaciji Plonik koja bi trebala imati kategoriju 2C (prema preporukama ICAO) s
duinom slijetne staze 1400 m, irine 30 m, s ukupnom povrinom zrane luke od 486.000
m2. Osim toga, u istom dokumentu spominje se i izgradnja sportskog uzletita u opini
3 Nacrt programa odrivog razvitka otone skupine Hvar, (2005), Ekonomski
fakultet Split, toka 1.9.3.1.3.

14

Suuraj na lokaciji Grabak u ukupnoj povrini 20 25 ha. Heliodrom Jelsa zapoeo je s

radom poetkom rujna 2014. nudei po vrlo povoljnim cijenama prijevoz hidroavionima tako
da se na taj nain osigurala zrana povezanost Split otok Hvar (Jelsa).

3.1.3. Pomorski promet

Na podruju Grada Hvara nalazi se jedna luka od znaaja za javni promet upanije te za
potrebe dravnih tijela. Prema podacima Luke uprave Splitsko-dalmatinske upanije4,
povrina pristanita u ovoj luci iznosi 1410 m2. Trenutna duina pristanita je 235 m, a planira
se povaanje s dodatnih 528,2 m. Osim za potrebe javnog prometa, luka naselja Hvar u
glavnoj turistikoj sezoni koristi se i kao privezite za jahte te kao pristan turistikih brodova,
stoga bi se trebalo sustavno pristupiti rjeavanju prometne prenapuenosti u luci za vrijeme
turistike sezone. Osim toga, veliki problem je u tome to ova luka slui kao luka putnikog
prometa bez mogunosti ukrcaja/iskrcaja vozila zbog neodgovarajueg ureenja operativne
obale. Stoga su gosti pri dolasku vlastitim vozilima prisiljeni koristiti trajektno pristanite u
Starom Gradu. Osim luke Hvar, na podruju Grada Hvara ureena je i jedna luka od lokalnog
znaaja u Uvali Vira u kojoj osim pristana manjih plovila, postoji i mogunost priveza
ribarskih brodova. Uz luke sa upanijskim i lokalnim znaajem, na podruju Grada Hvara
PPUG Hvara predvia vie luka s posebnom namjenom (vidjeti tablicu 42) od kojih je jedna
izgraena marina u Palmiani, te nekoliko sportsko-rekreacijskih luka.

Luke na podruju Grada Hvara

Luke

Znaaj/namjena

Naziv

Luke javnog
prometa

upanijskog znaaja

naselje Hvar

lokalnog znaaja

uvala Vira

Luke s posebnom
namjenom

nautiki turizam (marina)

Palmiana

sportsko-rekreacijske luke

Mala Garka, Krina luka, Vira

uvala Podstine, uvala Vela Milna,
Stiniva
Vela Garka, Plaa

privezita
privezi u okviru turistikih

4 http://www.lucka-upravasdz.hr/Luke/tabid/85/agentType/View/PropertyID/3/Default.aspx

15

zona
Izvor: Prostorni plan ureenja Grada Hvara (dostupan je na:
http://www.hvar.hr/portal/prostorni-plan/, (pristupljeno 3. 12. 2014.)

Prema slubenim podacima Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture u Lukoj

ispostavi Hvar u ljeto 2014. godine bilo je upisano ukupno 1.424 brodica od ega 72 % za
osobne potrebe, a 28 % za gospodarske potrebe. Prema intervjuima s lokalnim stanovnitvom
provedenim za potrebe ove studije, moemo zakljuiti kako se za turistike potrebe koristi
akvatorij na obalnom podruju od uvale Pokonji Dol do uvale Mala Garka, dok se za potrebe
veza lokalnih brodica preteito koriste dijelovi prostora gradske luke, ukupno podruje
Krine Luke te manji prostori uvale Od Sabjuna i uvale izmeu franjevakog samostana i
hotela Dalmacija.

4. PRIJEDLOG ZA POBOLJANJE PROMETNOG STANJA GRADA HVARA

S obzirom na to da je grad Hvar dio otoka Hvara dijeli problematiku zajedniku svim
jadranskim otocima, a koja se tie potekoa prometne infrastrukture. Znaajno ogranienje
samom gradu u tom smislu jest prometna povezanost s kopnom, upanijskim i dravnim
sreditima te isto tako prometna povezanost s ostalim mjestima na samom otoku. Problemi
ovisnosti o infrastrukturi s kopna, opskrbe elektrinom energijom i vodom moda se mogu
rijeiti nekim inovativnim nainima i novim tehnologijama. Svakako je potrebno unaprijediti

16

prometnu i komunalnu infrastrukturu i napraviti znaajne pomake u ouvanju okolia jer su

upravo ti prirodni resursi kljune konkurentske prednosti grada Hvara,a koji ga razlikuju od
ostalih turistikih destinacija na Mediteranu.
Sukladno sa strategijom Europske unije Europa 2020 i strategijom Splitsko-dalmatinske
upanije grad hvar je razvio vlastitu strategiju razvoja do 2020. godine u kojoj se razvoj
infastrukture i zatita prirode i okolia nala na 4. mjestu prioriteta, nakon jaanja
prepoznatljivosti grada Hvara, Razvoja ljudskih resursa i poveanja kvalitete ivota te jaanja
konkurentnog gospodarstva.

5. ZAKLJUAK
Turizam na otoku Hvaru tako i u samom mjestu, jedna je od najzastupljenijih grana
gospodarstva. Jedan od glavnih problema jest depopulacija. Mladi odlaze u srednje kole i na
fakultete gdje se koluju u odreenim podrujima bez mogunosti pronalaska posla kod
kue u tim granama. Povratkom na otok ostaje im mogunost bavljenja turizmom za koji
nisu kolovani kao i veina zaposlenih u turizmu. To predstavlja problem za razvoj odrivog
turizma kojem se tei. Uz odreene smjernice i predan rad na rijeavanju problema razvoja
turizma mogle bi se otkloniti odreene potekoe.

17

Razvoj prometne infrastrukture na otoku i Gradu Hvaru zahtijeva dugorono investiranje

kako bi se izbjegli propusti i izbjegle prometne guve u srcu sezone kao i u mnogim drugim
turistikim destinacijama.
Potrebno je unaprijediti uinkovitost gradske uprave, potaknuti suradnju i ukljuenost svih
interesno-utjecajnih skupina u postizanje odrivosti lokalne zajednice te osigurati kvalitetniju
suradnju izmeu lokalne i regionalne razine upravljanja kako bi se strategija razvoja grada
Hvara, a i cjelokupnog otoka uspijela ostvariti.

18