Professional Documents
Culture Documents
Mijerni Uredaji Za Mjerenje Brzine Strujanja Fluida
Mijerni Uredaji Za Mjerenje Brzine Strujanja Fluida
SEMINARSKI RAD
Tema: Mjerni ureaji za mjerenje brzine strujanja
fluida
Student
Almedin Pandur
Profesor
Dr.sc.uri Slavko,doc.
05.12.2015god.
Sadraj:
1.
UVOD ............................................................................................................................................. 2
2.
2.2.
2.3.
2.4.
2.5.
3.
ZAKLJUAK ................................................................................................................................ 12
4.
LITERATURA .............................................................................................................................. 13
1. UVOD
Brzina strujanja fluida u cijevi varira od nule uz stijenku cijevi do maksimalne uzdu
sredinjice cijevi i stoga je to potrebno imati na umu kada se koriste izmjerene brzine.
Tako npr., kod laminarnog strujanja prosjena brzina je jednaka polovici maksimalne
brzine. S druge strane, kod turbulentnog strujanja esto je potrebno za odreivanje
prosjene brzine koristiti rezultate nekoliko lokalnih mjerenja brzine. Mjerenje brzine
strujanja fluida provodi se u praksi i znanosti na razliitim mjestima i za razliite
potrebe. Najee se mjerenjem brzine strujanja (prosjene brzine strujanja)
posredno odreuje zapreminski ili maseni protok fluida kroz cijevi ili kanale.
Odreivanje brzine strujanja fluida izvodi se posredno preko mjerenja nekih drugih
fizikalnih veliina kao to su: vrijeme potrebno da se pree put poznate duljine,
dinamiki pritisak struje fluida, razlika pritiska prije i poslije mjerne blende, promjena
struje ili otpora kao funkcije promjene temperature osjetnog elementa koja ovisi o
brzini strujanja (anemometar s toplom niti).
Ovisno o namjeni mjerenja potrebno je odabrati prikladnu metodu, kojom se moe
provesti mjerenje na najjednostavniji nain, a da rezultat mjerenja budu dovoljno
tani.
(2.1.1.)
Koeficijent ekspanzije ()
Koeficijent ekspanzije () uvodi se u jednadbu protoka kada je fluid koji protjee kroz
mjernu blendu para ili plin. Para i plinovi prilikom prolaska kroz prigunicu zbog
promjene pritiska mjenjaju gustou tj. specifini volumen. Koeficijent ekspanzije se
vie razlikuje od 1 to je vea razlika pritiska prije i poslije prigunice. Za strujanja
plina malim brzinama kod kojih se pad pritiska na mjernoj blendi moe zanemariti
uzima se (1). Za nestlaive fluide ( = 1). Osim o veliini pada pritiska koeficijent
ekspanzije ovisi i o eksponentu adijabate . Za eksponent = 1,31 koji vrijedi za
pregrijanu vodenu paru i za granini pritisni omjer, vrijednost nalazimo iz dijagrama
sl. 2. Za proizvoljan eksponent i male ekspanzije, vrijednost nalazimo iz dijagrama
sl. 3. Za proizvoljan eksponent i velike ekspanzije nalazimo iz dijagrama sl. 4.
Modul m
Modul m ovisan je o koeficijentu kontrakcije mlaza . Meusobna ovisnost modula m
i koeficijenta kontrakcije mlaza prikazana je u dijagramu sl. 5.
gdje su:
pt totalni ili ukupni pritisak [Pa]
pst statiki pritisak [Pa]
pd dinamiki pritisak [Pa]
v brzina strujanja fluida [m/s]
gustoa fluida [kg/m3]
Prandtlova modifikacija Pitotove cijevi prikazana je na slici 11. Naziva se jo i PitotPrandtlova cijev.
Sastoji se od dvije koaksijalne cijevi, pri emu je unutarnja cjevica svojim otvorom
suprotstavljena strujanju i mjeri zaustavni pritisak (taka 2 na slici). Vanjska cijev ima
9
po obodu rupice s otvorima preko kojih estice fluida prolaze tangencijalno kojima se
mjeri statiki pritisak (taka 3 na slici 11.). Gornja slika kvalitativno prikazuje
promjenu pritiska du strujnice 1-2-3. U taki zastoja brzina je jednaka nuli, a pritisak
je maksimalan. Od take zastoja fluid se ponovo ubrzava, a pritisak opada. U
podruju izmeu taaka 2 i 3 brzina na nekim mjestima premauje brzinu v1, te
pritisak opada ispod pritiska p1, ali se na odreenoj udaljenosti od take 2 pritisak
ponovo vraa na vrijednost tpritiska p1. Ako se zanemari uinak viskoznih sila u
neogranienom strujanju fluida, pritisak p3 e biti jednak pritisku p1, pa e se iz
izmjerene razlike visina h=H-h1 moi izraunati brzina v1.
Glavne prednosti Pitot-Prandtlove cijevi su: njena neosjetljivost, robusnost i relativno
niska cijena u odnosu na druge metode i instrumente mjerenja brzine strujanja,
jednostavno rukovanje i montaa na mjerno mjesto, pogodna je za mjerenja u
vrtlonim strujanju, relativno velika osjetljivost kod malih brzina strujanja.
(2.5.2.)
gdje je:
q - ukupni toplinski tok sa osjetne niti na struju fluida
I - jakost elektrine struje kroz osjetnu nit
Rw - elektrini otpor niti na temperaturi Tw
R0 - elektrini otpor niti na referentnoj temperaturi T0
- temperaturni koeficijent otpora niti
Definirane su funkcijske ovisnosti sljedeih veliina:
q=f1(v)
I=f1(q,Rw)
U=f1(I,Rw)
10
(2.5.3.)
Moe biti velik broj razliitih sondi koje su prilagoene tipu, brzini i temperaturi fluida
te geometriji prostora u kojem se mjeri strujanje. Sve sonde mogu se podijeliti u
osnovna dva tipa:
- sonde s cilindrinim osjetnikom
- sonde s necilindrinim osjetnikom.
U osnovi svaka sonda za anemometriranje toplim osjetnikom sastoji se od sljedeih
osnovnih dijelova: osjetnika, draa osjetnika, tijela sonde i elektrinih prikljuaka.
Osjetnik sonde moe biti ili tanka ica ili tanki metalni film poloen na podlogu. Dok
su osjetnici od ice uvijek izvedeni kao cilindrini, osjetnici od tankog metalnog filma
mogu biti cilindrini i necilindrini.
Osjetnici u obliku niti, obino su izraeni od volframove ice promjera 5 m
presvuene platinom sl. 12.. Za specijalne primjene upotrebljavaju se ice od platine
promjera 1 m (za mjerenje temperature) i platina-rodij ice promjera 10 m (za rad
na visokim okolinim temperaturama). ica je razapeta i zavarena izmeu dva
draa. Aktivna duljina ianog osjetnika ovisi o izvedbi, a moe biti izmeu 0,4 mm i
2,2 mm. Osjetnici u obliku filma izraeni su od tankog filma nikla poloenog na
posebnu podlogu izraenu iz kvarca. Uz to su i filmski osjetnici presvueni tankim
slojem kvarca radi zatite metala od tetnih utjecaja okoline. Osjetnici za rad u
plinovima i tekuinama koje nisu vodii presvueni su slojem od 0,5 m kvarca.
Osjetnici za mjerenje u elektrino provodljivim fluidima prekriveni su slojem kvarca
debljine oko 2 m radi izbjegavanja proboja i elektrolize nikla. Sonde s osjetnicima u
obliku filma prikazane su na slici 13..
3. ZAKLJUAK
Iz navedenog moe se zakljuiti da se brzina ne mjeri direktno instrumentima, nego
se preko odreko izvedenih formula dolazi do vrijednosti brzina. Pitot-Prandtlova
sonda se koristi najvie. Istrumenti kao i dijelovi koji su osjetljivi tj. Sonde pravljeni su
od posebnih materijala. To su materijali koji su otporni na habanje visoke temp, tj.
ovisno o tome koji je fluid u pitanju i u kakvim uslovima radi. Brzina se mjeri iz
nekoliko razloga, a ti razlozi su da vi se sauvao sistem od havarije, da bi se
upravljalo procesima, nadlgedao rad procesa, preko brzine se raunaju protoci koji
su jako bitni kada su u pitanju cjevovodni sistemi.
12
4. LITERATURA
Internet:
- http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_teh_term_energ/nas/laboratorijske
_vjezbe_%2007/5_brzina_strujanja.pdf
- http://www.pfst.unist.hr/uploads/Dinamika_fluida.pdf
13