Professional Documents
Culture Documents
Seminarski Rad Iz Maloletničke
Seminarski Rad Iz Maloletničke
PROFESOR
Dr Tatjana Skakavac
STUDENT
Mladenovi Ana 092/12
UVOD
Maloletni ljudi, iako esto ne broje mnogo rodjendana, nazalost obeleavaju krivina dela I
prekrsaje sve ee. Ti mladi ljudi, cesto usled socijalnih nepravdi , loih uslova odrastanja I
nedovoljno posveene paznje gube osecaj za moralnost I tesko prepoznaju I razlikuju dobro od
loeg.
Delinkvencija i kriminalno ponaanje mladih, naroito u periodu odrastanja i prelaza iz
perioda detinjstva u odraslo doba, danas se smatra velikim problemom savremenog drutva i sve
sloenijim pitanjem ije reavanje se smatra prioritetnim u nacionalnim zakonodavstvima i
drutvima gotovo svih drava sveta. Za mnoge mlade ljude danas, tradicionalni obrasci
ponaanja i sistemi vrednosti u ponaanju, odnosu prema lanovima porodice, koli, poslu i
obavezama, nisu prihvatljivi i opravdani. Drutveni odnosi koji su u skladu sa procesom
socijalizacije, vaspitanja i obrazovanja dece i maloletnika pod uticajem aktuelnih trendova u
svetu sve vie se unazauju i rue a modeli ugroavanja normalnih procesa vaspitanja i
socijalizacije maloletnika kao i usmeravanja istih ka destruktivnom ponaanju postaju sve
raznovrsniji i manje predvidljivi.
Velika kriza u drutvu uslovljena restrukturiranjem trita rada, nezaposlenou, poveanjem
perioda finansijske zavisnosti mladih od odraslih tj. porodice kao i sve vie ogranienim
mogunostima maloletnika da postanu nezavisni od odraslih u velikoj meri utiu na odnose koje
maloletnici grade sa lanovima porodice i prijateljima ali i na obrazovne mogunosti i
mogunosti zaposlenja, a kao posledicu toga i provoenja slobodnog vremena i aktivnostima,
kao i nainom ivota. To ne samo da je problem razvijenih zemalja koje se esto suoavaju sa
ovim situacijama, ve je to i veliki problem i u zemljama u razvoju, u kojima pritisci na mlade
ljude da odrastu i ubrzaju prelaz iz detinjstva u period nezavisnosti od roditelja i porodice,
postaje sve vei. Brzi rast populacije, siromatva, nezaposlenosti i naravno nedovoljne
zaposlenosti meu mladima, prenaseljenosti u siromanim gradskim sredinama, raspad porodice,
i neefikasni obrazovni sistemi, samo su neki od pritisaka i problema kojima mladi ljudi moraju
da se bave u dananje vreme.
U Republici Srbiji svi ovi problemi itekako su izraeni a negativne posledice istih dodatno su
pojaane optom drutveno-ekonomskom problematikom, sankcijama, ratovima i periodom
tranzicije usled ega se maloletnici nalaze u veoma nezavidnom poloaju. Vrlo esto, umesto
ostanka na putu socijalizacije i pozitivnih vrednosti, prednost se daje ilegalnim mogunostima i
neretko vrenju krivina dela, upotrebi droge, alkohola i primeni nasilja nad svojim vrnjacima.
Predmet ovo rada jeste nain Izvrenja mera bezbednosti prema malolenicima. : U radu se
razmatraju pitanja od znaaja za propisivanje i primenu mera bezbednosti , naroito
obaveznog psihijatrijskog leenja i uvanja u zdravstvenoj ustanovi i mere
bezbednosti obaveznog psihijatrijskog leenja na slobodi
Mere bezbednosti
Mere bezbednosti su moralno neutralne mere , po karakteru iskljuivo zatitne I
preventivne. Temelje se na opasnosti uinioca ili njegovom opasnom stanju I kao
takve treba da doprinesu zatiti drutva suzbijanjem te opasnosti. Ostvaruju se kao
tretman, pomo, leenje ili kao neutralizacija delikventnog ponaanja. Dele se na :
1. Mere bezbednosti koje su usmerene na primenu tretmana u smislu leenja ,
pomoi I slino. Kurtivne mere
2. Mere bezbednosti sa karakterom mera osiguranja
3. Mere bezbednosti koje se sastoje u oduzimanju odredjenih prava, ovlaenja
ili opasnih stvari1
1 Milenko Radoman, Penologija i kazneno izvrno pravo, Beograd, 2013. Str 318
I mere bezbednosti u krajnjoj liniji kao i kazna imaju isti cilj, a to je obavljanje
zatitne funkcije krivinog prava. Meutim, njihova priroda i svrha znaajno se
razlikuju u odnosu na kaznu. Mada je postalo uobiajeno da se govori o dualitetu
krivinih sankcija ili o sistemu dvostrukog koloseka, ne bi bilo opravdano izjednaiti
mere bezbednosti po znaaju sa kaznom. Mere bezbednosti su u odnosu na kaznu, i
onda kada im se prizna status posebnog, drugog koloseka, ipak sporedni kolosek.
Stav o dualitetu krivinih sankcija se moe pravdati razliitom prirodom kazne i
mera bezbednosti. Taj zakljuak i ocena se odnose na krivino pravo gledajui u
celini. Meutim, u jednom segmentu, mere bezbednosti su u krivinom pravu
glavni kolosek. Re je o reagovanju na ponaanja (koja su u krivinom
zakonodavstvu predviena kao krivina dela) od strane onih koji s obzirom na svoje
duevno stanje nisu sposobni za uraunljivost, pa samim tim ni za krivicu. Nije
sporno da je legitimna odbrana drutva i od ponaanja koja ne sadre u sebi krivicu
kao konstitutivni element krivinog dela. Meutim, ne bi trebalo da bude sporno ni
to da su uinioci takvih dela dvostruko marginalizovani: i kao uinioci dela u zakonu
predvienog kao krivinog dela i kao duevno bolesna lica. Zato je ovde moda jo
od veeg znaaja da se pronae ravnotea izmeu interesa drutva i interesa
pojedinaca koji su posebno ranjivi i koji, po pravilu, nisu ni u stanju da sami zatite
svoja osnovna prava koja im kao ljudima pripadaju.
Osim u odnosu na neuraunljiva lica kod kojih su mere psihijatrijskog leenja glavni i
najvaniji odgovor drutva na njihovu opasnost od ponovnog vrenja krivi-nog dela,
te mere imaju veliki znaaj i kod bitno smanjeno uraunljivih lica. Iako je u odnosu
na njih glavna reakcija drutva na uinjeno krivino delo kazna (ili sankcija koja je
zamenjuje kao to je uslovna osuda), ona nije uvek dovoljna i u odreenim
sluajevima postoji opravdanje da se uz kaznu reaguje i merom bezbednosti ija je
sadrina psihijatrijsko leenje takvog uinioca krivinog dela, a u cilju smanjivanja
rizika i verovatnoe od ponovnog vrenja krivinog dela.
Izbor, vrsta i trajanje mere bezbednosti odreuje se, pre svega, na osnovu procene
opasnosti uinioca. Iako krivino delo nema onaj znaaj koji ima kod primene kazne,
teina i priroda uinjenog krivinog dela znaajan su indikator za utvrivanje te
opasnosti, a u novije vreme se sve vie prihvata shvatanje da se i kod mera
bezbednosti mora voditi rauna i o principu srazmernosti.
Prema maloletniku ometenom u psihofizikom razvoju ili sa psihikim poremeajima
sud moe, umesto mere upuivanja u vaspitnu ustanovu ili vaspitno-popravni dom,
izrei meru upuivanja u posebnu ustanovu za leenje i osposobljavanje. Ova mera
izrei e se umesto mere bezbednosti obaveznog psihijatrijskog leenja i uvanja u
zdravstvenoj ustanovi (lan 81. Krivinog zakonika), ako se u posebnoj ustanovi za
leenje i osposobljavanje moe obezbediti uvanje i leenje maloletnika i time
postii svrha te mere bezbednosti. Ako je vaspitna mera izreena na osnovu stava
2 Zoran Stojanovi, MERE BEZBEDNOSTI PSIHIJATRIJSKOG LEENJA, asopis Crimen
2/2014 , Pravni fakultet, Univerzitet u Beogradu, Str. 146
prema
Zakljucak
Maloletnici danas, kao posebna (specifina) kategorija graana, podleu specifinom
i po mnogo emu posebnom tretmanu dravnih organa ime njihov status ima
poseban poloaj u odnosu na odrasle uinioce krivinih dela. Posmatrano i u
krivinopravnom smislu za maloletnike vae neka posebna pravila krivinog
postupka. Razumevanje maloletnikog kriminaliteta kao i itave problematike ne
moe se vriti u potpunosti bez razmatranja istorijskog razvoja krivinopravnog
statusa i sistema sankcionisanja maloletnika koji je njime uslovljen. To je model kako
ui u samu sutinu problema.Posmatrano u odnosu na odrasle uinioce krivinih
dela, maloletnici shodno stepenu intelektualne i emocionalne zrelosti, ali i razvijene
svesti o svojim postupcima kao i odgovornosti za iste u velikoj meri se razlikuju od
odraslih uinilaca krivinih dela, to ini da i krivinopravni status maloletnika mora
biti razliit u odnosu na odrasle uinioce. Usled nedovoljne razvijenosti linosti
maloletnici su istovremeno u velikoj meri podloni uticajima koje njihov razvoj i
ponaanje mogu usmeriti ka nedrutvenom (asocijalnom) i protivdrutvenom
(antisocijalnom) ponaanju.
Kada govorimo o merama bezbednosti u postupku prema maloletnicima, vidimo da
oblast nije dovoljno razradjena ni u zakonskom niti u psiholokom,psihijatijskom ili
pedagokom smislu. Ovo je bitno radi utvrdjivanja srazmernosti kao I radi
postizanja to boljeg efekta izleenja ili resocijalizacije maloletnika.
LIteratura