Professional Documents
Culture Documents
II Korpa 9-18 Lekcija
II Korpa 9-18 Lekcija
9. Ako je racionalni pojedinac koji maksimizira svoju korisnost ima pozitivnu neto
tranju za nekim dobrom, i ako porast cene dovodi do porasta tranje za tim dobrom,
onda to mora biti inferiorno dobro.
9. Ako je potroa kupac jednog dobra a prodavac drugog, tada e promena cena
generisati dopunski dohodovni efekat u jednaini Sluckog zbog dohodovnog efekta
prvobitno raspoloivih sredstava.
9. Ako potroa prvobitno ima pozitivne koliine dva dobra a zatim prodaje odreenu
koliinu jednog dobra da bi dobio odreenu koliinu drugog i ukoliko nema druge izvore
dohotka, onda njegova budetska linija mora prolaziti kroz taku njegovih
prvobitno raspoloivih sredstava.
9. Ako je pojedinac neto prodavac nekog dobra i cena tog dobra opadne on moe da
postane neto kupac tog dobra.
9.Ukoliko neko ima KobDaglasovu funkciju korisnosti i nema druge izvore dohotka
osim zarade od rada, porast najamnine nee promeniti koliinu rada koju e ta osoba
izabrati. Plaa se isti iznos najamnine za svaki sat rada.
9. Ako je dokolica inferiorno dobro, tada e porast nadnica doprineti da pojedinac
vie radi (dohodovni efekat je jai od efekta supstitucije).
9. Lakiju je dozvoljeno da radi samo 8 asova dnevno na svom glavnom poslu, mada on
eli da radi vei broj sati. On uzima drugi, dopunski posao. Njemu je dozvoljeno da radi
koliko eli, ali uz niu najamninu. Ako je dokolica normalno dobro, tada e porast
najamnine na glavnom poslu smanjiti broj sati koje on provodi na drugom,
dopunskom poslu.
9. Jednaina Sluckog sa sva tri efekta u stopama promene ima oblik (efekat
supstitucije, dohodovni efekat i dohodovni efekat prvobitno raspoloivih
sredstava):
x1m
x1 x1s
.
w1 x1
p1 p1
m
10.Ako potroa moe da uzima i daje sredstva po nekoj kamatnoj stopi, onda on moe
da donese taan plan potronje ukoliko je sadanja vrednost njegove potronje
jednaka sadanjoj vrednosti njegovog dohotka.
10.Ako je kamatna stopa po kojoj moete da pozajmite novac vea od kamatne stope po
kojoj moete da date novac nekome, va budet za tekuu i buduu potronju jo uvek
e biti konveksan skup.
10. Isaija je neto zajmoprimac kada je kamatna stopa 5%, a neto zajmodavac kada je
kamatna stopa 25%. Porast kamatne stope sa 5% na 24% moe uiniti da se Isaija
nae u gorem poloaju.
10.Intertemporalno budetsko ogranienje potroaa moe biti predstavljeno tako to e
se sadanja vrednost njegove doivotne potronje izjednaiti sa sadanjom vrednosti
njegovih raspoloivih sredstava
10. Ukoliko su tekua i budua potronja normalna dobra, porast kamatne stope nuno
e: navesti zajmoprimce da manje zajme
10. Uz postojanje inflacije, ija stopa iznosi , realna kamatna stopa, u tanom izrazu,
iznosi: (r )/(1 + )
10. Ako je potroa zajmodavac, usled pada kamatne stope i porasta stope inflacije:
tednja i blagostanje potroaa se smanjuju
10. Ukoliko je potroa zajmoprimac, usled pada kamatne stope i porasta stope inflacije:
pozajmljivanje i blagostanje potroaa e se poveati
11.10. Pretpostavimo da je godinja svetska tranja za naftom D= 10 barela godinje i
svetska raspoloiva koliina nafte se povea sa S=90 barela na S=100 barela. Ako se uz
ove pretpostavke smanji cena savrenog supstituta za naftu sa 2 na 1, tada prema modelu
intertemporalnog izbora , tekua cena nafte e se smanjiti za: 1/10
11.2. Ako ne postoji mogunost za arbitrau, kupovina imovine sa prinosima u potronji
iskljuivo kao finansijsko ulaganje: je loija od nekih drugih oblika ulaganja
11. Kamata se isplauje neprestano. Uslov za maksimalnu vrednost ume je:
11. Na savrsenom trzistu imovine mozemo tvrditi da ce se jedan oblik imovine prodavati
za 24$ za godinu dana I, ukoliko je godisnja kamatna stopa 10%, da je trenutna vrednost
imovine: 21,82
11. Potrosac koji moze da uzima zajam I da daje zajam po istoj kamatnoj stopi sigurno
preferira:
c 2 , c3 , 1 , 2 , 3
c1 ,
izmeu potronje u prvom i drugom stanju prirode za funkciju oekivane korisnosti koja
ispunjava pretpostavku o nezavisnosti:
u(c ) / c
u(c ) / c
1
u (c1) u (c2)
c1
c2
12.Ako je osiguranje dostupno po fer ceni, tada e pojedinac koji je odbojan
prema riziku biti u potpunosti osiguran.
12. Ako osiguravajua kompanija nudi osiguranje po fer ceni i ako je premija
verovatnoa gubitka tada je:
,a
u (c1) u (c 2)
c1
c2
13.1. Obeleimo beta koeficijent neke akcije sa
portfolija sa
13.2. Na kratak rok: sve akcije se uvek nalaze na, iznad ili ispod trine (SML) linije
13. Ukoliko dva oblika imovine imaju iste ocekivane stope prinosa ali razlicite varijanse,
tada ce investitor koji je odbojan prema riziku uvek izabrati:
Imovinu ciji se prinosi nalaze u negativnoj korelaciji sa prinosima na
oblike imovine kojima raspolaze
13. Za investitora koji je odbojan prema riziku, krive indiferentnosti u ravni ocekivane
vrednosti I varijanse moraju biti: Konveksne
13. Ukoliko su prinosi kod dva oblika imovine u negativnoj korelaciji, tada e portfolio
koji sadri poneto od oba oblika imati manju varijansu prinosa na svaku
investiranu jedinicu novca nego oba oblika imovine posmatrani pojedinano.
13. Ukoliko aritmetike sredine nanesemo na horizontalnu osu, a varijansu na vertikalnu
osu, tada e krive indiferentnosti za pojedinca koji je odbojan prema riziku nuno
imati pozitivan nagib i biti povijene udesno.
13. Ako investirate polovinu novca u nerizinu imovinu a drugu polovinu u rizinu
imovinu sa standardnom devijacijom prinosa jednakom s , tada e standardna
devijacija prinosa vaeg portfolija biti s/2.
13. Ako investirate treinu novca u nerizinu imovinu a dve treine u rizinu imovinu sa
standardnom devijacijom prinosa jednakom s , tada e standardna devijacija prinosa
vaeg portfolija biti 2s/3.
13. Ukoliko za akciju A vai da je >1, tada ako trite poraste za 10%,
vrednost akcije A raste za vie od 10%.
13. Ukoliko za akciju A vai da je >1, tada ako trite opadne za 10%,
vrednost akcije A opada za vie od 10%.
13. Akcija A je imala sledee prinose u prethodne tri godine: 2% , 3%, -5%.
Akcija B je imala prinose: -1%, -2%, 3%. Prinosi na ove dve akcije se nalaze u
negativnoj korelaciji.
13. Ako je stopa prinosa rizine imovine rA , stopa prinosa na nerizine plasmane rf , i ako
deo x ukupne imovine, 1 x 1, plasiramo u u rizinu imovinu, stopa prinosa rx
ovakvog portfolija bie:
rx = xrA + (1 x)rf , pri emu je rA > rf
13. Varijansa prinosa portfolija u kome je deo x , 0 < x < 1, ukupne imovine uloen u
rizine plasmane sa oekivanim prinosom rA, a ostatak plasiran u sigurne plasmane sa
prinosom rf, iznosi (varijnsa portfolija je x2, a varijnsa rizine imovine je A2 ):
x2 = x2A2
13. Za funkciju korisnosti U(, ), optimalni izbor investitora je odreen uslovom ( je
na vertikalnoj osi, a na horizontalnoj):
(rm rf )/m = ( U/ )/ ( U/ )
13. Rizik akcije A prema riziku itavog trita meri se koeficijentom A koji je odreen
izrazom (gde rA predstavlja prinos imovine A, dok rm predstavlja prinos na itavom tritu
akcija):
A = kovarijansa (rA,rm)/varijansa rm , 1 A + 1
14.1 Ukoliko potroa nastoji da maksimizira Kob-Daglasovu funkciju korisnosti:
kompenzujua varijacija je vea od ekvivalentne
14. Neka je ri rezervaciona cena i-te jedinice dobra G. Trina cena dobra G jednaka je pG.
Novani ekvivalent dobitaka od razmene za potroaa (potroaev viak) je:
(r1 pG) + (r2 pG) + + , za rn pG > 0
14. Potroaev viak (korisnost od potronje dobra x ) u sluaju kvazilinearnih
preferencija i jedinine cene dobra y je:
15. Granicni prihod jednak je ceni ukoliko je kriva traznje sa kojom se suocava
preduzece: Horizontalna
15. Ako kolicina novca koju su ljudi spremni da potrose na neko dobro ostaje ista kada se
njegova cena udvostruci, tada je traznja za tim dobrom: Jedinicno elasticna
15. Inverzna funkcija tranje P ( x ) za dobrom x meri jedininu cenu po kojoj koliina
x moe da se proda.
15.Ukoliko potroa 1 ima funkciju tranje x1 1000 2 p , a potroa 2 ima funkciju
tranje x2 500 p , tada e, u privredi koja ima samo ova dva potroaa, agregatna
tranja biti x 1500 3 p .
15.Ukoliko potroa mora da plati svoju rezervacionu cenu za neko dobro, onda on
kupovinom tog dobra ne ostvaruje potroaki viak.
15.Ukoliko se cena menja, tada su promene u potronji na intenzivnoj granici one
promene do kojih dolazi usled toga to potroa menja koliine koje troi, ali pri
tome niti poinje da troi niti prestaje da troi to dobro.
15.Ako unesemo krivu tranje na logaritamskom papiru sa logaritmima na obe ose, tada
e nagib krive tranje biti jednak apsolutnoj vrednosti elastinosti tranje.
15.Granini prihod jednak je ceni ukoliko je kriva tranje horizontalna linija.
15.Ukoliko je elastinost tranje za normalnim dobrom konstantna, tada e porast
njegove cene za 10 centi vie smanjiti traenu koliinu ukoliko je poetna cena 1
nego u sluaju da je poetna cena 2.
R
q 1 p
p
s1
si
x1 / x1
x /x
s2 2 2 1
m / m
m / m
15. Ako je cenovna elastinost tranje -1, tada je nagib cenovno-potrone krive: +1
15. Ako je cenovna elastinost tranje +1 (Gifenovo dobro), tada je nagib
cenovno-potrone krive: -1
15. Veza izmeu graninog prihoda, traene koliine, cene i elastinosti tranje data je
sledeim izrazom:
GPD(X) = p(X)[1 + (1/)], gde je 0
15. Ludi naunik je nedavno demonstrirao nain kloniranja potroaa. Prvi pokuaj je
uinjen u malom mestu na severu Bake. Svaki graanin je dobio svog klona koji ima
identian dohodak i preferencije. Koji od sledeih stavova opisuje ta se desilo sa
funkcijom tranje za somovinom u tom mestu:
elastinost je ostala ista za bilo koju cenu
16.U kontekstu trine ravnotee, ako je na jednom tritu prodata koliina manja od
ravnotene, tada: je mogue poboljanje u Paretovom smislu
16.Gubitak na drutvenom blagostanju usled uvoenja koliinskog poreza:
poveava se sa poveanjem elastinosti tranje
16. Na jednom tritu funkcija tranje je D(p) = a bp, dok je funkcija ponude S(p) = c +
dp. Drava je uvela koliinski porez od t novanih jedinica po svakom kupljenom
komadu. Dakle, razlika cene koju plaaju kupci, pd, i cene koju dobijaju prodavci, ps,
jednak je koliinskom porezu, tj. t = pd ps. U ravnotei mora vaiti da je:
ps = (a c bt)/(b + d) , pd = (a c + dt)/(b + d)
16. Teorija ponude I teorija traznje nam govore da ako je kriva traznje blazeg nagiba od
krive ponude: Veci deo poreza snose potrosaci
16. Ukoliko je kriva ponude vertikalna, onda ponuena koliina ne zavisi od cene.
16.Kriva ponude ima pozitivan nagib. Ako se kriva tranje pomera navie, a kriva ponude
se ne menja, onda e doi do porasta i ravnotene cene i ravnotene koliine.
16.Koliina ponuenog dobra ne zavisi od nivoa cene. Ukoliko se uvede porez na promet,
tada cena koju plaaju potroai ostaje nepromenjena.
16.Ukoliko je kriva ponude horizontalna ceo iznos poreza snose potroai.
18.Ukoliko proizvodnja zavisi samo od jednog inputa koji pokazuje rastue prinose na
obim ulaganja, proizvodna funkcija je: eksponencijalna
18.Tehnoloki skup predstavlja: sve ostvarljive proizvodne planove
18.U sluaju Kob-Daglasove tehnologije, izokvante su: pravougle hiperbole
18. Ukoliko postoji konstantna ekonomija na obim proizvodnje, onda e udvostruenje
svih inputa udvostruiti koliinu dobijenog autputa.
18. Ekonomisti razlikuju dugi i kratki rok po tome to se koliina nekog proizvodnog
faktora ne moe menjati u kratkom roku, ali se moe menjati u dugom roku.
18. Ako je proizvodna funkcija data izrazom f ( x, y ) min 2 x y, x 2 y , onda
postoje konstantni prinosi na obim ulaganja proizvodnih inilaca.
18. Ako je proizvodna funkcija data izrazom f ( x, y ) x min x, y , onda postoje
konstantni prinosi na obim ulaganja proizvodnih inilaca.
18. Ako je proizvodna funkcija data izrazom f ( x, y ) min12 x,3 y , onda postoji
konveksnost u proizvodnji.
18. Mogue je da imamo opadajue granine proizvode svih proizvodnih inilaca, a da
istovremeno imamo rastue prinose na obim ulaganja proizvodnih inilaca.
18. Ako je faktor x na horizontalnoj osi a faktor y na vertikalnoj osi, onda je nagib
izokvante u taki (x*,y*) jednak negativnoj vrednosti odnosa graninog proizvoda x
i graninog proizvoda y.
f ( x, y ) 0,5 x1 / 2 y1 / 3 , onda
y x1a1 x 2a 2 x an
n , gde su (x1, , xn)