Dr. sc.

Dragana Grubii
Redovita profesorica u trajnom zvanju
Ekonomski fakultet u Splitu
E-mail: dragana.grubisic@efst.hr

Dr. sc. eljko Mateljak

Znanstveni novak-asistent
Ekonomski fakultet u Splitu
E-mail: zeljko.mateljak@efst.hr

MEUOVISNOST ZASTUPLJENOSTI PROBLEMA U

PLANIRANJU KAPACITETA I PROFITABILNOST I
KONKURENTNOSTI PROIZVODNIH PODUZEA
UDK / UDC: 658.5
JEL klasifikacija /JEL classification: L23, L25
Pregledni rad / Review
Primljeno / Received: 14. sijenja 2013. / January 14, 2013
Prihvaeno za tisak / Accepted for publishing: 10. lipnja 2013. / June 10, 2013

Saetak
U ovom radu provedeno je istraivanje o utjecaju stupnja zastupljenosti
problema u planiranju kapaciteta na profitabilnost i konkurentnost na primjeru
poduzea strojogradnje. Rezultati istraivanja pokazali su da poduzea koja
imaju nii stupanj zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta nemaju veu
profitabilnost i konkurentnost od poduzea s viim stupnjem zastupljenosti istih.
Osim toga, rezultati istraivanja pokazali su da srednja poduzea imaju neto
veu zastupljenost problema u planiranju kapaciteta od velikih, odnosno da nema
znaajne razlike izmeu srednjih i velikih poduzea s obzirom na stupanj
zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta. S druge strane, kada se
analizira tip proizvodnog procesa rezultati su pokazali da izmeu tipova
proizvodnog procesa i stupnjeva zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta
postoji statistiki znaajna razlika ime se moe prihvatiti tvrdnja da poduzea
koja imaju prekidani tip procesa imaju vii stupanj zastupljenosti problema u
planiranju kapaciteta od poduzea s linijskim i projektnim tipom procesa.
Kljune rijei: problemi u planiranu kapaciteta, profitabilnost, konkurentnost,
veliina poduzea, tip procesa

177

EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XXII. (2013.) BR. 1. (177-196)

1.

Grubii, D., Mateljak, .: MEUOVISNOST...

UVOD

Kapacitet (engl. capacity, lat. capacitas) se najjednostavnije moe

definirati kao maksimalna koliina outputa koju poduzee moe proizvesti u
jedinici vremena. Ova definicija promatra kapacitet kao fiziku kategoriju koja se
odreuje na temelju tehnikih karakteristika opreme (Coelli et. al., 2002). Prema
takvoj, fizikoj definiciji, kapacitet je maksimalna koliina outputa koja moe biti
proizvedena u jedinici vremena s postojeom opremom, uz uvjet da raspoloivi
proizvodni imbenici nisu ogranieni. Nasuprot ovoj, postoji i ekonomska
definicija kapaciteta, koja pod tim pojmom podrazumijeva najpovoljniji stupanj
iskoritenja kapaciteta s tehnikog i ekonomskog stajalita (najvea razlika
izmeu ostvarenih prihoda i rashoda). Osim toga, kapacitet se takoer moe
definirati kao gornja granica ili maksimalna razina optereenja koju operativna
jedinica moe izvriti (Stevenson, 1993).
Prilikom planiranja kapaciteta i njihova rada proizvodna poduzea mogu
se susresti s razliitim problemima. Problemi u planiranju kapaciteta uvelike
naruavaju kontinuiranu realizaciju proizvodnog procesa i time utjeu na
poslovne performanse. Ukoliko su problemi u planiranju kapaciteta konstantno
zastupljeni i ako isti imaju karakteristike ponavljanja, tada moe doi u pitanje
opstanak poduzea. Da se to ne bi dogodilo, vano je pravovremeno identificirati
nastale probleme i usmjeriti sve raspoloive resurse k njihovom otklanjaju. Jo
vanije je predvidjeti nastanak problema i osigurati naine da se oni ne pojave.
Svaki tip industrije specifian je po nainu toka proizvoda, odnosno tipu
i organizacijskoj metodi proizvodnje. Zato se moe oekivati da identificirani
problemi u planiranju kapaciteta specifini za jednu industriju nee biti isti ili
barem nee imati istu vanost u drugim industrijama. Budui da o problemima u
planiranju kapaciteta ovisi izvrenje i uinkovitost proizvodnog procesa, ovo
istraivanje bavit e se utvrivanjem stupnja zastupljenosti problema u planiranju
kapaciteta i njihovog utjecaja na profitabilnost i konkurentnost proizvodnih
poduzea.
S ciljem dobivanja kvalitetnog odgovora na postavljeni problem, u ovom
radu je definirana temeljna hipoteza istraivanja (H1) koja glasi: Poduzea koja
imaju nii stupanj zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta ostvaruju veu
profitabilnost i konkurentnost od poduzea s viim stupnjem zastupljenosti istih.
Pored temeljne hipoteze, u radu su definirane jo dvije hipoteze koje glase:
H2. Velika poduzea imaju veu zastupljenost problema u planiranju
kapaciteta od srednjih i
H3. Poduzea koja imaju prekidani tip proizvodnog procesa imaju vii
stupanj zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta od poduzea s linijskim i
projektnim tipom procesa.

178

EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XXII. (2013.) BR. 1. (177-196)

Grubii, D., Mateljak, .: MEUOVISNOST...

Istraivanje navedene meuzavisnosti provedeno je anketom meu

srednjim i velikim proizvodnim poduzeima u strojogradnji. Stupanj
zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta mjeren je skalom od 4 stupnja
intenziteta (1-4), a profitabilnost, odnosno konkurentnost pokazateljima, kao to
su: bruto profitna mara, neto profitna mara, temeljna snaga zarade, povrat na
vlastiti kapital, povrat na ukupnu imovinu, ukupni trini udio i prihod po
zaposlenom.
Pored utvrivanja meuovisnosti izmeu stupnjeva zastupljenosti
problema u poduzeima i njihove profitabilnosti i konkurentnosti, radom se ele
postii i sljedei ciljevi:

utvrditi koji su najee zastupljeni problemi u planiranju kapaciteta i u

kojem su stupnju zastupljeni,

utvrditi stupanj zastupljenosti odreenih problema u planiranju

kapaciteta s obzirom na tip proizvodnog procesa , te

utvrditi stupanj zastupljenosti odreenih problema u planiranju

kapaciteta s obzirom na veliinu proizvodnih poduzea.

Planiranje kapaciteta je temeljni zadatak svake pripreme proizvodnje.

Specifinost pojedinih industrija odreuje razliite naine i metode planiranja
kapaciteta, pa se zato i razlikuju stupnjevi sloenosti planiranja kapaciteta.
Problemi koji se pri tome javljaju mogu biti razliiti, a ovisno o brzini rjeavanja
istih, odvijanje procesa proizvodnje moe biti manje ili vie uspjeno. Zato e se
u nastavku ovog rada dati pregled identificiranih problema u planiranju kapaciteta
koji su rezultat pregleda dosadanjih istraivanja.

2.

TIPINI PROBLEMI PLANIRANJA KAPACITETA

Prije nego to se prikau problemi u planiranju kapaciteta, potrebno je

navesti probleme s kojima se proizvodna poduzea susreu kod utvrivanja
veliine i naina mjerenja kapaciteta. Budui da se veliina kapaciteta najee
utvruje s obzirom na potranju za proizvodima, u proizvodnim poduzeima se
moe pojaviti pozitivna i negativna rezerva kapaciteta. Pozitivna rezerva
osigurava viak kapaciteta u odnosu prema prosjenoj potranji, dok negativna
rezerva znai da prosjena potranja nadmauje kapacitet (Schroeder, 1993).
Nedovoljna razina kapaciteta moe uzrokovati kanjenje u isporukama i visoku
razinu zaliha poluproizvoda u proizvodnom procesu, dok viak kapaciteta moe
uzrokovati poveanje trokova poslovanja zbog niske razine iskoritenosti
kapaciteta (Bretthauer, 1996). S druge strane, u nainu mjerenja kapaciteta,
proizvodna poduzea se susreu s problemom specificiranja skupne jedinice
kapaciteta. U primjerima gdje postoji samo jedan proizvod ili gdje postoji
nekoliko homogenih proizvoda, zajedniku je mjeru lako odrediti (komadi,
kilogrami, metri i slino). Meutim, kad se izrauje sloeni asortiman proizvoda
na istom postrojenju, kapacitet je mnogo tee definirati. U tim sluajevima, kao

179

EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XXII. (2013.) BR. 1. (177-196)

Grubii, D., Mateljak, .: MEUOVISNOST...

mjeru kapaciteta treba koristiti vrijednost prodaje izraene u novcu (Schroeder,

1993).
Nakon prikazanih problema u utvrivanju veliine i nainu mjerenja
kapaciteta, u nastavku rada prikazuju se problemi koji se najee pojavljuju u
planiranju kapaciteta. Tako prema Slacku i ostalima (2006) postoji problem
neusklaenosti kapaciteta s vremenima izrade operacija proizvodnog procesa.
Posljedica ove neusklaenosti je pojava uskih grla u proizvodnji. Usko grlo
proizvodnje je ona faza proizvodnje, onaj radni prostor, stroj, postrojenje, ureaj
ili sredstvo za rad koje onemoguuje da se u potpunosti i zajedniki iskoriste sva
raspoloiva sredstva (ugaj & Horvatec, 1985). Zbog pojave uskih grla u
proizvodnji (Kuik & Tielemans, 1997) nastaju odreena kanjenja stroja u obradi
nad predmetom rada zbog ekanja u redu (engl. queuering delay). Kao to se
navodi u istraivanju, razlog nastanka kanjenja stroja na obradu predmeta rada je
u situaciji kada jedan stroj u radnom centru istodobno prima vei broj razliitih
predmeta koji dolaze na obradu u serijama. To znai da u poduzeu nema
dovoljno raspoloivog kapaciteta. Kanjenje stroja na obradu predmeta rada
rezultira duim ciklusom proizvodnje to moe uzrokovati gubitak prodaje, a u
proizvodnji po narudbi (nalog potroaa) moe uzrokovati nepotivanje roka
isporuke (Rajagopalan & Yu, 2001). Prethodno spomenuti problemi u ovom
istraivanju rjeavaju se postavljanjem matematikog modela koji pomae
menaderima da izvre terminiranje za svaki odabrani nalog s ciljem zavretka
proizvodnog procesa prije roka isporuke, upotrebom koncepta grupne tehnologije
ili postavljanjem pravila selekcije prema hitnosti, primjenom cjelobrojnog
programiranja i koritenjem investicijskim modelom koji se temelji na
optimalnom modelu proirenja kapaciteta (Chen et. al., 2009).
Prema Barkoviu (1999) problem koji se pojavljuje prilikom planiranja
kapaciteta je promjenjivost, odnosno nestabilnost potranje za odreenim
proizvodima. Budui da se utvrivanje veliine kapaciteta, kao osnovne faze u
planiranju kapaciteta, donosi na temelju predviene potranje za proizvodima,
veliko odstupanje izmeu stvarne i predviene potranje za proizvodima izaziva
negativne posljedice na poslovanje poduzea. Ukoliko je proizvodni kapacitet u
odnosu prema potranji odreenog proizvoda prevelik, tada e fiksni trokovi biti
vei, poto je angairan preveliki kapacitet. Poveanje fiksnih trokova e voditi
smanjenju proizvodnje to moe uzrokovati da potroai vie ne ele kupovati
proizvod iz tog programa jer ti proizvodi nisu raspoloivi u svakom trenutku.
Ukoliko je veliina kapaciteta manja u odnosu prema potranji za proizvodima,
tada poduzee nee moi zadovoljiti potrebe svih kupaca te e kupci koristiti
proizvode konkurenata. Tako dolazi do smanjenja trinog udjela poduzea, a
time i prihoda poslovanja. Osim toga, nedovoljna razina kapaciteta moe
uzrokovati i kanjenje u rokovima isporuke zbog zauzetosti svih raspoloivih
kapaciteta. U rjeavanju problema nestabilnosti potranje za proizvodima
poduzeima pomae primjena Monte Carlo simulacije podrane raunalnim
software-om koja je u ovoj situaciji moe biti ograniena i upitna. Razlog tomu je
to, prilikom kvalitetne primjene raunalnog software-a, poduzee treba na

180

EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XXII. (2013.) BR. 1. (177-196)

Grubii, D., Mateljak, .: MEUOVISNOST...

raspolaganju imati podatke iz prolosti o veliini prodaje proizvoda, trinom

udjelu poduzea, cijeni proizvoda, broju konkurenata, indeksu o snazi
konkurencije te veliini trita (Yang & Haddad, 2001).
U podruju planiranja kapaciteta mogua je pojava problema
raznolikosti u nalozima potroaa za koje je karakteristian razliit nain
izvrenja, ali i razliita veliina kapaciteta po radnom nalogu. Ovaj problem je
karakteristian prilikom planiranja kapaciteta na kratki rok u proizvodnji po
narudbi (engl. make-to-order). To uzrokuje nemogunost uinkovitog planiranja
kapaciteta zbog nestandardiziranosti procesa proizvodnje te moe uzrokovati
kanjenje u isporuci proizvoda. Zbog toga poduzee, prije zaprimanja naloga, ne
moe utvrditi tonu veliinu kapaciteta za taj posao to zahtijeva postojanje
visoke razine fleksibilnosti. U tom sluaju, u trenutku primanja naloga moe se
pojaviti problem manjka ili vika kapaciteta to moe uzrokovati negativne
posljedice na poslovanje poduzea. U rjeavanju tog problema poduzee moe
primijeniti ujedinjeni sustav planiranja kapaciteta (engl. unified capacity
planning system) koji postupak planiranja kapaciteta povezuje s prilikama na
tritu s ciljem odreivanja istovjetnih naloga na tritu. Cilj primjene
ujedinjenog sustava u planiranju kapaciteta nije samo eliminirati prethodno
spomenuti problem koji se pojavljuje prilikom planiranja kapaciteta, nego i
unaprijediti organizacijske sposobnosti (smanjiti trokove, poveati fleksibilnost i
omoguiti bre usluge) kako bi poduzea to bre odgovorila na trine promjene
(Ashayeri & Selen, 2005).
U planiranju kapaciteta se takoer moe pojaviti i problem prekomjerne
koliine zaliha poluproizvoda u proizvodnom procesu koji rezultira pojavom
reda ekanja (engl. network of queues). U tom sluaju dolazi do odreenih
ekanja na obradu to moe utjecati na neispunjenje roka isporuke ako se radi o
proizvodnji po narudbi. Poduzea ovaj problem rjeavaju nabavkom dodatnog
kapaciteta s kojim e se bre proizvesti odreeni proizvod i smanjiti ekanje, ali,
s druge strane, to uzrokuje poveanje trokova poslovanja to utjee na rast cijene
proizvoda, pad konkurentnosti, smanjenje iskoritenosti kapaciteta i pad prihoda
poslovanja (Bretthauer, 1995).
Prema Akkanu (1997) u planiranju kapaciteta proizvodna poduzea se
mogu susresti s problemom ograniene veliine proizvodnih kapaciteta. To
znai da proizvodna poduzea ne mogu prihvatiti sve naloge potroaa i trebala bi
biti spremna odbaciti proizvodnju onih naloga potroaa iji rok isporuke ne
mogu zadovoljiti pod pretpostavkom da ne narue profitabilnost poduzea.
Meutim, novi (primljeni) radni nalog ne moe biti dodan u proizvodni proces,
bez odreenih promjena u terminiranju prethodno zaprimljenih radnih naloga.
Suprotno navedenom, kada planiranje proizvodnje uzima kapacitet
zaprimanja zaliha kao limitirajui imbenik, mogu se javiti problemi vezani za
planiranje proizvodnje s ogranienim kapacitetom zaprimanja zaliha (Liu & Tu,
2008). To se esto dogaa u procesnoj industriji, kao to su petrokemijska
industrija, industrija prerade hrane, industrija stakla, rafinerije i papirna industrija.

181

EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XXII. (2013.) BR. 1. (177-196)

Grubii, D., Mateljak, .: MEUOVISNOST...

Naime, u rafinerijama proizvodnja se obino izvrava s dovoljno visokim

kapacitetima koji su usklaeni s kapacitetom spremnika odreenog proizvoda. U
toj industriji proizvodna poduzea ne mogu imati viak kapaciteta zbog velikih
trokova odravanja. Ukoliko su potrebe potroaa vee od kapaciteta zaprimanja
zaliha, tada nee doi do potpunog zadovoljenja potreba to uzrokuje gubitak
prodaje proizvodnog poduzea. Ako su potrebe potroaa manje od kapaciteta
zaprimanja zaliha, tada poduzee moe u potpunosti zadovoljiti potrebe
potroaa, ali ima visoke trokove odravanja zaliha i kapaciteta koji poveavaju
ukupne trokove poslovanja, a time i prodajnu cijenu proizvoda. Poveanje
prodajne cijene proizvoda izaziva nezadovoljstvo kod kupaca to takoer
uzrokuje gubitak prodaje zbog pada potranje za tim proizvodom.
Sljedee problemsko podruje planiranja kapaciteta vezuje se za
zastarjelost proizvodne opreme. Proizvodna oprema treba imati karakteristike
odreene proizvodima koji se proizvode i procesima koje treba izvriti. Kakva e
biti njezina uinkovitost ovisi o stupnju njene zastarjelosti. Dok je novijom
proizvodnom opremom poduzee sposobno, uz tekuu proizvodnju, proizvesti i
nove, sofisticiranije proizvode, zastarjelom opremom moe samo proizvesti
zastarjele proizvode. Kada poduzee ima zastarjelu proizvodnu opremu, tada je
sve ea pojava kvarova iste to uzrokuju zastoje cjelokupnog proizvodnog
postrojenja, te se tako produuje ciklus proizvodnje. Osim toga, pojava uestalih
kvarova, odnosno zastoja proizvodne opreme, uzrokuje niu razinu prinosa
opreme u proizvodnji i nisku razinu iskoritenosti kapaciteta s obzirom na
uestalu potrebu odravanja iste (Catay et. al., 2003).
Pored openito navedenih problema koji se mogu javiti u planiranju
kapaciteta, zanimljivo je napraviti analizu istih prema tipu proizvodnog procesa
(linijskom, prekidanom i projektnom). Tako se kod linijskog tipa proizvodnog
procesa susree problem ogranienog zaprimanja zaliha koji je odreen veliinom
kapaciteta. Ovaj problem se esto pojavljuje u petrokemijskoj industriji, industriji
prerade hrane, industriji stakla, rafinerijama i papirnoj industriji za koji je
karakteristian kontinuirani tip proizvodnog procesa, a u kojima se nastoji da
veliina kapaciteta ne bude prevelika u odnosu prema potranji. Problemi
neusklaenosti kapaciteta s vremenima izrade operacija i prekomjerne koliine
zaliha poluproizvoda u proizvodnom procesu pojavljuju se kod prekidanog tipa
proizvodnog procesa. Problem neusklaenosti kapaciteta s vremenima izrade
operacija dogaa se kada poduzee ne vodi aurnu evidenciju slobodnih i
zauzetih kapaciteta koju usporeuje s vremenima izrade pojedinih operacija. U
tom sluaju, vrijeme izrade pojedinih operacija moe se podudarati s vremenom
zauzetosti kapaciteta to uzrokuje nastanak uskih grla i kanjenje stroja u obradi.
Problem prekomjerne koliine zaliha poluproizvoda u proizvodnom procesu
javlja se u prekidanom tipu proizvodnog procesa kao posljedica pokuaja da se
to vie materijala progura kroz proces, ne vodei rauna o tome koliki je
kapacitet. Zato predmeti rada/poluproizvodi provedu 90-95% vremena u ekanju
da ih se obradi. Budui da prekidani i projektni tip proizvodnog procesa rade
najee po nalozima potroaa, problemi raznolikosti u nalozima potroaa i

182

EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XXII. (2013.) BR. 1. (177-196)

Grubii, D., Mateljak, .: MEUOVISNOST...

ograniena veliina proizvodnih kapaciteta zastupljeni su kod ova dva tipa

proizvodnog procesa. Ovo zahtjeva visoku razinu fleksibilnosti koja je vie
izraena kod projektnog tipa proizvodnog procesa nego kod prekidanog. Problem
raznolikosti u nalozima potroaa se prvenstveno odnosi na mogunost ispunjenja
razliitih zahtjeva od strane naruitelja, dok se problem ograniene veliine
proizvodnih kapaciteta dogaa ukoliko je broj naloga potroaa vei od
maksimalne razine kapaciteta. U tom sluaju ni prekidani ni projektni tip
proizvodnog procesa nee moi primiti naloge potroaa ili e morati doi do
promjena u terminiranju zaprimljenih radnih naloga, ako se eli ispuniti novi
nalog. Problemi u planiranju kapaciteta koji se zajedniki pojavljuju kod
linijskog, prekidanog i projektnog tipa proizvodnog procesa su promjenjivost,
odnosno nestabilnost potranje za odreenim proizvodima i zastoj proizvodne
opreme. Ukoliko je proizvodni kapacitet kod linijskog, prekidanog i projektnog
tipa proizvodnog procesa vei od potranje za proizvodima, tada dolazi do vika
kapaciteta to uzrokuje poveanje fiksnih trokova, neuinkovitost proizvodnog
procesa i smanjenje proizvodnje. Zastoj proizvodne opreme, kao drugi zajedniki
problem za sva tri tipa proizvodnog procesa, ovisi o zastarjelosti proizvodne
opreme. Kod proizvodnog procesa koji ima vei stupanj zastarjelosti opreme
mogua je ea pojava odreenih zastoja u proizvodnom procesu (Grubii &
Mateljak, 2011).
Analizirajui niz dostupnih istraivanja iz podruja planiranja kapaciteta,
od kojih je dio upravo bio prikazan, pokazalo se da istraivanje koje su autori
postavili do sada nije provedeno, kako u svijetu, tako i u RH. Zato su autori
osmislili konceptualni model kojim su istraivali povezanost izmeu
zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta te profitabilnosti i konkurentnosti
proizvodnih poduzea.
Temeljem analize prethodno navedenih istraivanja, moe se zakljuiti
da u poduzeima postoji sedam temeljnih problema u planiranju kapaciteta, i to:
neusklaenost kapaciteta s vremenima izrade operacija proizvodnog procesa;
promjenjivost, odnosno nestabilnost potranje za odreenim proizvodima;
raznolikost u nalozima potroaa; prekomjerna koliina zaliha poluproizvoda u
proizvodnom procesu; ograniena veliina proizvodnih kapaciteta; ogranieno
zaprimanje zaliha i zastoj proizvodne opreme. Zbog razliitih interpretacija
prethodno navedenih problema u teoriji i praksi, za potrebe ovog rada trebalo je
svaki identificirani problem pojasniti i eventualno preoblikovati radi lakeg
razumijevanja istog, prilikom provoenja empirijskog istraivanja. Time se dolo
do deset problema u planiranju kapaciteta, i to: ekanje predmeta rada na obradu
(repovi ekanja); kanjenje stroja/postrojenja u obradi (tehniki nedostatak stroja;
loe badarenje); viak kapaciteta (znaajnije promjene u koliinama narudbi
odreenog proizvoda); manjak kapaciteta (znaajnije promjene u koliinama
narudbi odreenog proizvoda); usko grlo (zalihe u toku procesa);
nestandardizirani proizvodni proces zbog velikih varijacija u karakteristikama
proizvoda; nemogunost instaliranja dodatnog kapaciteta ili angairanja
kooperanta (posljedica: gubitak narudbe); kvar proizvodne opreme zbog

183

EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XXII. (2013.) BR. 1. (177-196)

Grubii, D., Mateljak, .: MEUOVISNOST...

zastarjelosti; kvar proizvodne opreme zbog neredovitog odravanja, te kvar

proizvodno opreme zbog ostalih razloga. Ovih deset identificiranih problema u
planiranju kapaciteta bili su osnova za planirano istraivanje, s tim da je deseti
problem u sebi sadravao opisane probleme koje su pojedina poduzea sama
navela. Kako je broj tih problema bio relativno mali, njihovo ukljuivanje nije
bilo znaajno za daljnju analizu, te je ovaj problem iskljuen iz obrade.
U nastavku rada prikazat e se rezultati provedenog istraivanja,
odnosno utjecaj stupnja zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta na
profitabilnosti i konkurentnost proizvodnih poduzea te razina zastupljenosti
problema u planiranju kapaciteta s obzirom na tip proizvodnog procesa (linijski,
prekidani i projektni) i veliinu poduzea (srednja i velika).

3.

REZULTATI ISTRAIVANJA POVEZANOSTI

STUPNJA ZASTUPLJENOSTI PROBLEMA U
PLANIRANJU KAPACITETA NA PROFITABILNOST
I KONKURENTNOST PROIZVODNIH PODUZEA

3.1.

METODOLOGIJA ISTRAIVANJA

Istraivanje povezanosti stupnja zastupljenosti problema u proizvodnji i

profitabilnosti i konkurentnosti provedeno je u proizvodnim poduzeima, i to u
strojogradnji. Strojogradnja je izabrana jer se radi o poduzeima u kojima je
postupak planiranja i ostvarenja proizvodnje sloen, pa je vjerojatnost pojave
problema vea nego u drugim djelatnostima. U uzorak su izabrana srednja i
velika poduzea za koja se opet pretpostavilo da su bolji izbor od malih poduzea
zbog sloenosti procesa i uloge problema koji se u tim procesima mogu pojaviti.
Istraivanje je provedeno meu direktorima ili rukovoditeljima proizvodnje u
razdoblju od 04. 04. 2012. do 27. 05. 2012. godine, a instrument istraivanja bio
je upitnik.
Prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, u Republici Hrvatskoj u
strojogradnji postoji 67 velikih i srednjih proizvodnih poduzea, kojima su
poslani upitnici. Od ukupno 67 poslanih anketnih upitnika, 29 ih je u potpunosti
odgovorilo na isti. Stopa povrata iznosila je 43,28%. Anketni upitnik sastojao se
od dva dijela, i to:
Prvi dio odnosio se na osnovne podatke o poduzeu, kao to su ifra
djelatnosti, godina osnivanja poduzea, veliina poduzea i tip
proizvodnog procesa prema toku materijala.
Drugi dio, izmeu ostalog, ispitivao je stupanj zastupljenosti problema u
planiranju kapaciteta na temelju skale od etiri stupnja intenziteta
(1=nikad se ne pojavljuje; 2=rijetko se pojavljuje; 3=esto se pojavljuje;
4=uvijek se pojavljuje). Pored identificiranih deset problema, ispitanici

184

EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XXII. (2013.) BR. 1. (177-196)

Grubii, D., Mateljak, .: MEUOVISNOST...

su mogli navesti i druge probleme s kojima se poduzea susreu u

planiranju kapaciteta.
Obrada podataka napravljena je uz pomo statistikog paketa SPSS 17.0.
Metode koje su se pri tome koristile bile su:
deskriptivna statistika za opis varijabli poput veliine poduzea, tipa
proizvodnog procesa, te problema u planiranju kapaciteta,
srednje vrijednosti za izraun prosjene ocjene problema u planiranju
kapaciteta po pojedinom poduzeu,
klaster analiza (hijerarhijska klaster analiza, euklidska udaljenost te
standardizirane vjerojatnosti varijable upotrebom z koeficijenta) za
utvrivanje nieg i vieg stupnja zastupljenosti problema u planiranju
kapaciteta,
analiza varijance za utvrivanje statistike znaajnosti razlika izmeu
vieg i nieg stupnja zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta i
ostvarene profitabilnosti i konkurentnosti,
korelacija izmeu pokazatelja profitabilnosti i konkurentnosti s obzirom
na vii i nii stupanj zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta,
Hi-kvadrat test povezanosti izmeu stupnjeva zastupljenosti problema u
planiranju kapaciteta i veliine poduzea te tipa proizvodnog procesa.
Obraenim podacima koristilo se za prihvaanje ili odbijanje temeljne
hipoteze rada. Kako je naprijed ve navedeno, istraivanje je obuhvatilo devet
problema koji se najee pojavljuju u planiranju kapaciteta, kao to su: ekanje
predmeta rada na obradu, kanjenje stroja/postrojenja u obradi, viak kapaciteta,
manjak kapaciteta, usko grlo, nestandardiziran proizvodni proces zbog velikih
varijacija u karakteristikama proizvoda, nemogunost instaliranja dodatnog
kapaciteta ili angairanja kooperanta, kvar proizvodne opreme zbog zastarjelosti i
kvar proizvodne opreme zbog neredovitog odravanja. S druge strane, za
mjerenje profitabilnosti koriteni su sljedei pokazatelji: bruto profitna mara,
neto profitna mara, temeljna snaga zarade poduzea, povrat na vlastiti kapital,
povrat na ukupnu imovinu, dok je konkurentnost mjerena putem ukupnog
trinog udjela i prihoda po zaposlenom. Za izraun prethodno navedenih
pokazatelja koriteni su obvezni financijski izvjetaji, raun dobiti i gubitka i
bilanca, objavljeni na internet stranici FINE te internet portalu boniteti.com. u
2011. godini.

3.2.

OSNOVNI PODACI O ISPITIVANIM PODUZEIMA

Kako je ve na poetku istaknuto, istraivanje je napravljeno meu

srednjim i velikim poduzeima strojogradnje. Od 67 srednjih i velikih poduzea.
upitnik je ispunilo njih 29, temeljem kojih je napravljeno ovo istraivanje. Prije

185

Grubii, D., Mateljak, .: MEUOVISNOST...

EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XXII. (2013.) BR. 1. (177-196)

prikaza rezultata istraivanja, dat e se pregled temeljnih karakteristika

analiziranih poduzea, kao to su veliina poduzea (po broju zaposlenih) i tip
proizvodnog procesa (prema toku materijala).
Prva analizirana karakteristika bila je veliina poduzea koja je
temeljena na broju zaposlenih. Prema tom kriteriju, u Republici Hrvatskoj postoje
tri veliine poduzea: mala, srednja i velika. Kao to je ve navedeno, u ovom
istraivanju analizirana su samo srednja (50-249 zaposlenika) i velika poduzea
(250 zaposlenika i vie), a njihova zastupljenost prikazana je u tablici 1.
Tablica 1.
Veliina poduzea u strojogradnji
Veliina poduzea
Srednja poduzea (50-249)
Velika poduzea (250 i vie)

Broj poduzea
14
15

Ukupno

Postotak (%)
48,3
51,7

29

100,00

Izvor: Istraivanje autora

Iz tablice 1. vidi se da je istraivanjem obuhvaeno 14 (48,3%) srednjih,

te 15 (51,3%) velikih poduzea, odnosno da su obje skupine poduzea zastupljene
u priblino istom broju.
Druga karakteristika prema kojoj su analizirana poduzea je tip
proizvodnog procesa. Prema toku materijala razlikuju se tri tipa proizvodnih
procesa: linijski, prekidani i projektni. Koji tipovi proizvodnih procesa su
zastupljeni u analiziranim poduzeima prikazuje tablica 2.
Tablica 2.
Poduzea prema tipu proizvodnog procesa
Broj poduzea
7
15
7
29

Tip proizvodnog procesa

Linijski tip proizvodnog procesa
Prekidani tip proizvodnog procesa
Projektni tip proizvodnog procesa
Ukupno

Postotak (%)
24,1
51,8
24,1
100,0

Izvor: Istraivanje autora

Iz tablice 2. vidljivo je da najmanji broj analiziranih poduzea (7 ili

24,1%) koriste linijski i projektni tip proizvodnog procesa, dok najvei broj
poduzea (15 ili 51,8%) ima prekidani tip proizvodnog procesa.

186

EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XXII. (2013.) BR. 1. (177-196)

3.3.

Grubii, D., Mateljak, .: MEUOVISNOST...

ANALIZA PROBLEMA U PLANIRANJU KAPACITETA I

NJIHOVOG UTJECAJA NA PROFITABILNOST I
KONKURENTNOST

Kako je prije ve reeno, odreeno je devet problema koji se pojavljuju

u planiranju kapaciteta, te je ostavljena mogunost da ispitanici sami navedu neki
problem koji nije definiran. Istraivanje problema planiranja kapaciteta bilo je dio
ireg istraivanja o planiranju kapaciteta, te je na ovaj dio istraivanja odgovorilo
15 ispitanika od ukupno 29 (52%). Ovi ispitanici su, pored devet unaprijed
odreenih problema u planiranju kapaciteta, naveli dodatnih jedanaest problema,
prikazanih u tablici 3.
Tablica 3.
Ostali problemi u planiranju kapaciteta
Broj poduzea

Problemi

Postotak (%)

Optereenost proizvodne opreme

13,3

Loe rukovanje proizvodnom opremom

26,7

Mijenjanje plana proizvodnje

6,7

Uvoenje novih programa i alata

6,7

Pregrijavanje proizvodne opreme

6,7

Izrada unikatnih proizvoda

6,7

Loa kvaliteta materijala

6,7

Lom proizvodne opreme zbog dotrajalosti

6,7

Vremenske neprilike na radnom mjestu

6,7

Zastarjelost proizvodne opreme

6,7

Neredovito servisiranje proizvodne opreme

6,7

Ukupno

15

100,00

Izvor: Istraivanje autora

Kao to prikazuje tablica 3., najvei broj poduzea (4 ili 26,7%) navodi
problem loeg rukovanja proizvodnom opremom. Razlog tome moe biti
nedovoljna uvjebanost ili nedovoljno poznavanje opreme, to moe rezultirati
loim proizvodima, ponavljanjem operacija, odnosno ekanjem i zastojima. Osim
ovog problema, kod dva poduzea, ili 13,3%, je zastupljen problem optereenosti
proizvodne opreme. Ovaj problem u planiranju kapaciteta utjee na pojavu
zastoja, ekanja predmeta rada na obradu te mogueg oteenja proizvodne
opreme to moe uzrokovati probijanje roka isporuke, niu proizvodnost, nii
stupanj iskoritenosti kapaciteta, te visoke dane vezivanja.

187

EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XXII. (2013.) BR. 1. (177-196)

Grubii, D., Mateljak, .: MEUOVISNOST...

Temeljni dio ovog istraivanja odnosio se na identificiranje tipinih

problema u planiranju kapaciteta i stupnja njihove zastupljenosti u poduzeima
strojogradnje. Stupanj zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta utvrdio se
na temelju prosjenih ocjena svakog identificiranog problema, koje su se kretale
od 1 do 4. Tako su poduzea, ije su prosjene ocjene problema bile 1, inila
skupinu poduzea bez problema u planiranju kapaciteta, jer se isti nikada ne
pojavljuju. S druge strane, poduzea ije su prosjene ocjene bile vee od 1, inile
su skupinu poduzea s odreenim stupnjem zastupljenosti problema u planiranju
kapaciteta, jer se problemi kod istih pojavljuju rijetko (ocjena 2), esto (ocjena 3)
ili uvijek (ocjena 4).
Obradom dobivenih rezultata pokazalo se da su prosjene ocjene tipinih
problema u planiranju kapaciteta (ekanja predmeta rada na obradu, kanjenje
stroja/postrojenja u obradi, viak kapaciteta, manjak kapaciteta, usko grlo,
nestandardiziran proizvodni proces zbog velikih varijacija u karakteristikama
proizvoda, nemogunost instaliranja dodatnog kapaciteta ili angairanja
kooperanta, kvar proizvodne opreme zbog zastarjelosti, kvar proizvodne opreme
zbog neredovitog odravanja te kvar proizvodne opreme zbog ostalih razloga)
kod svih analiziranih poduzea vee od 1. Iz toga proizlazi da se kod svih
analiziranih poduzea problemi u planiranju kapaciteta pojavljuju, ali s razliitim
stupnjem zastupljenosti.
Razliiti intenziteti zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta bili
su temelj za svrstavanje poduzea u dvije skupine, onih koja imaju nii i onih
koja imaju vii stupanj zastupljenosti problema. Metoda kojom se napravila ova
klasifikacija bila je klaster analiza, prema Ward metodi, a unutar koje su se
primijenile podmetode, poput hijerarhijske klaster analize, euklidske udaljenosti
te standardizirane vjerojatnosti varijable upotrebom z koeficijenta (Hair et. al.,
2010). Rezultati klaster analize prikazani su u tablici 4.
Tablica 4.
Stupanj zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta
Problemi u planiranju kapaciteta
ekanja predmeta rada na obradu (repovi ekanja)
Kanjenje stroja/postrojenja u obradi (tehniki nedostatak
stroja; loe badarenje)
Viak kapaciteta (znaajnije promjene u koliinama
narudbi odreenog proizvoda)
Manjak kapaciteta (znaajnije promjene u koliinama
narudbi odreenog proizvoda)
Usko grlo (zalihe u toku procesa)
Nestandardiziran proizvodni proces zbog velikih varijacija
u karakteristikama proizvoda
Nemogunost instaliranja dodatnog kapaciteta ili
angairanja kooperanta (posljedica: gubitak narudbe)

188

Stupanj zastupljenosti
Nii

Vii

2,36

2,71

2,00

2,05

1,17

2,50

1,95

3,43

2,14

2,71

2,18

2,86

1,55

2,57

Grubii, D., Mateljak, .: MEUOVISNOST...

EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XXII. (2013.) BR. 1. (177-196)

Kvar proizvodne opreme zbog zastarjelosti

2,29

2,32

Kvar proizvodne opreme zbog neredovitog odravanja

2,14

2,14

Izvor: Istraivanje autora

Kao to se vidi iz tablice 4., prosjene ocjene pojedinog problema manje

su kod poduzea s niim stupnjem zastupljenosti problema, nego kod poduzea s
viim stupnjem zastupljenosti problema. Jedino su kod problema kvar proizvodne
opreme zbog neredovitog odravanja dobivene iste prosjene ocjene. Temeljem
ovih podataka sva analizirana poduzea klasificirana su prema stupnju
zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta (tablica 5).
Tablica 5.
Poduzea prema stupnju zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta
Stupanj zastupljenosti problema u
planiranju kapaciteta
Nii
Vii
Ukupno

Broj poduzea
21
8
29

Postotak
(%)
72,4
27,6
100,00

Izvor: Istraivanje autora

Kao to je vidljivo iz tablice 5., nii stupanj zastupljenosti problema u

planiranju kapaciteta ima 21 poduzee ili 72,4%, dok vii stupanj zastupljenosti
problema ima 8 poduzea ili 27,6%.
Pored utvrivanja stupnja zastupljenosti problema u planiranju
kapaciteta, u radu se ispitalo na koji nain isti utjeu na profitabilnost i
konkurentnost poduzea. Prije ispitivanja njihove meuovisnosti, utvrdile su se
prosjene vrijednosti pokazatelja profitabilnosti i konkurentnosti kod poduzea s
viim i niim stupnjem zastupljenosti problema u razdoblju od 2007. do 2011.
godine. Pod pretpostavkom da su se sva poduzea kroz promatrano razdoblje
zadrala u istoj skupini (nii i vii stupanj) zastupljenosti problema u planiranju
kapaciteta, u tablici 6. prikazan je trend kretanja promatranih pokazatelja
profitabilnosti i konkurentnosti.
Kao to prikazuje tablica 6., poduzea s niim stupnjem zastupljenosti
problema u planiranju kapaciteta imaju vee prosjene vrijednosti svih
pokazatelja profitabilnosti, ali ne u cijelom promatranom razdoblju. Tako
poduzea s niim stupnjem zastupljenosti problema imaju vee prosjene
vrijednosti bruto profitne mare i povrata na vlastiti kapital u cijelom
promatranom razdoblju (od 2007. do 2011.) od poduzea s viim stupnjem
zastupljenosti istih. Poduzea s niim stupnjem zastupljenosti problema u
planiranju kapaciteta imaju vee prosjene vrijednosti neto profitne mare i
povrata na ukupnu imovinu u razdoblju od 2007. do 2010. godine od poduzea s
viim stupnjem zastupljenosti problema, dok obrnuto vrijedi u 2011. godini. to
se tie pokazatelja temeljne snage zarade poduzea, poduzea s niim stupnjem

189

EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XXII. (2013.) BR. 1. (177-196)

Grubii, D., Mateljak, .: MEUOVISNOST...

zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta imaju vee prosjene vrijednosti

istog od poduzea s viim stupnjem zastupljenosti problema u razdoblju od 2007.
do 2009 godine, dok obrnuto vrijedi u 2010. i 2011. godini. Budui da, u veini
primjera kroz promatrano razdoblje, poduzea s niim stupnjem zastupljenosti
problema u planiranju kapaciteta imaju vee prosjene vrijednosti pokazatelja
profitabilnosti od poduzea s viim stupnjem zastupljenosti istih, ispitana je
znaajnost razlika izmeu ovih skupina poduzea. Ispitivanje je provedeno
analizom varijance (ANOVA) koja je pokazala da kod niti jednog pokazatelja
profitabilnosti, tonije kod bruto profitne mare (p=0,19), neto profitne mare
(p=0,72), temeljne snage zarade poduzea (p=0,70), povrata na ukupnu imovinu
(p=0,97) i povrata na vlastiti kapital (p=0,19) ne postoji statistiki znaajna
razlika izmeu poduzea s niim i viim stupnjem zastupljenosti problema u
planiranju kapaciteta.
Tablica 6.
Prosjene vrijednosti pokazatelja profitabilnosti i konkurentnosti od 2007. do
2011. godine prema stupnju zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta
Promatrano razdoblje

Stup.
zas.

Pok.

Nii
Vii
Nii
Vii
Nii
Vii
Nii
Vii
Nii
Vii
Nii
Vii
Nii
Vii

BPM
BPM
NPM
NPM
TSZ
TSZ
ROA
ROA
ROE
ROE
PPZ
PPZ
UTU
UTU

2007.
0,32
-1,21
-0,45
-2,56
1,38
-0,45
-0,04
-1,26
-1,95
-11,84
61180,36
75903,97
2,30
7,26

2008.
7,27
-5,55
-4,24
-9,26
1,82
-0,61
0,33
-2,94
2,67
-5,50
69782,77
83082,70
3,26
9,82

2009.
6,68
0,19
-2,44
-5,03
0,92
-0,70
-0,14
-1,78
1,87
-2,52
67948,93
74851,79
3,72
10,71

2010.
4,80
-2,88
-8,69
-11,74
-3,72
-0,89
-2,83
-3,95
2,13
-10,85
63501,72
79636,72
3,80
12,42

2011.
5,75
3,83
-3,37
1,46
-3,02
6,81
-5,14
1,13
4,25
0,10
65217,86
89606,00
3,53
12,01

sig.
0,19
0,72
0,70
0,97
0,19
0,26
0,03
*

Izvor: Istraivanje autora

*Signifikantnost testa na razini od 0,05
Legenda: BPM-bruto profitna mara; NPM-neto profitna mara; TSZ-temeljna snaga zarade; ROApovrat na ukupnu imovinu; ROE-povrat na vlastiti kapital; PPZ-prihod po zaposlenom; UTU-ukupni
trini udio

to se pak tie pokazatelja konkurentnosti (ukupni trini udio i prihod

po zaposlenom) rezultati istraivanja pokazuju obrnuti trend. U cjelokupnom
promatranom razdoblju poduzea s niim stupnjem zastupljenosti problema u
planiranju kapaciteta imaju manje prosjene vrijednosti kod oba pokazatelja
konkurentnosti od poduzea s viim stupnjem zastupljenosti problema u
planiranju kapaciteta, to je suprotno postavljenoj hipotezi. Kao i kod
profitabilnosti, analizom varijance (ANOVA) ispitana je znaajnost razlika

190

Grubii, D., Mateljak, .: MEUOVISNOST...

EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XXII. (2013.) BR. 1. (177-196)

izmeu ovih skupina poduzea s obzirom na pokazatelje konkurentnosti.

Rezultati su pokazali da izmeu poduzea koja imaju nii i vii stupanj
zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta ne postoji statistiki znaajna
razlika s obzirom na ostvareni prihod po zaposlenom (p=0,26), mada je on vei
kod poduzea koja imaju vie zastupljene probleme. Za razliku od prihoda po
zaposlenom, situacija je drukija kada je u pitanju ukupni trini udio. Naime,
izmeu promatranih skupina poduzea i ukupnog trinog udjela postoji
statistiki znaajna razlika (p=0,03), odnosno poduzea koja imaju u veoj mjeri
zastupljene probleme u planiranju kapaciteta, ostvaruju i vei ukupni trini udio.
Zanimljivo je uoiti da poduzea koja imaju vei stupanj zastupljenosti problema
u planiranju kapaciteta ostvaruju bolje pokazatelje konkurentnosti, nego
profitabilnosti, a poduzea koja imaju nii stupanj zastupljenosti problema
obrnuto. Meutim, na temelju ukupnih rezultata ne moe se prihvatiti hipoteza da
poduzea s niim stupnjem zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta imaju
veu profitabilnost i konkurentnost od poduzea s viim stupnjem zastupljenosti
istih.

3.4.

UTJECAJ VELIINE PODUZEA I TIPA PROCESA NA

ZASTUPLJENOST PROBLEMA U PLANIRANJU
KAPACITETA

Na stupanj zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta mogu utjecati

broji imbenici, od unutranjih, na koje poduzee moe utjecati do vanjskih, na
koje ne moe ili vrlo malo moe utjecati. Neki od unutarnjih imbenika, koji su
se promatrali u ovom radu, su veliina poduzea i tip proizvodnog procesa.
U svrhu utvrivanja povezanosti izmeu veliine poduzea i
zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta analizirana su srednja i velika
poduzea u strojogradnji. Pretpostavka je bila da e izmeu analiziranih skupina
poduzea biti znaajnije razlike u stupnju zastupljenosti problema u planiranju
kapaciteta, jer se oekuje da e vea zastupljenost problema biti u velikim, nego u
srednjim poduzeima zbog vee kompleksnosti i diferenciranosti poslovanja.
Zato je ispitivanje ove tvrdnje provedeno Hi-kvadrat testom, a rezultati su
prikazani u tablici 7.
Tablica 7.
Test razlike problema u planiranju kapaciteta i veliine poduzea
Prosjene ocjene problema u planiranju kapaciteta
Srednja poduzea (50-249)

Velika poduzea (250 i vie)

2,25

2,19
sig. 0,90

Izvor: Istraivanje autora

191

EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XXII. (2013.) BR. 1. (177-196)

Grubii, D., Mateljak, .: MEUOVISNOST...

Kao to se vidi iz tablice 7., srednja poduzea imaju prosjenu ocjenu

problema u planiranju kapaciteta 2,25, a velika 2,19. Ova ocjena je neto manja u
velikim poduzeima, mada se oekivalo da e u njima biti vea. Prema vrijednosti
prosjenih ocjena, zakljuuje se da se kod obje skupine poduzea problemi u
planiranju kapaciteta rijetko pojavljuju, i da veliina poduzea nije presudna za
stupanj zastupljenosti problema (p = 0,90). Zakljuno, ne moe se prihvatiti
tvrdnja da velika poduzea imaju neto veu zastupljenost problema u planiranju
kapaciteta od srednjih, odnosno da sloenija priprema proizvodnog procesa i
diferenciranost poslovanja kod velikih poduzea uzrokuje neto vii stupanj
zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta od onog u srednjim poduzeima.
Drugi imbenik koji moe utjecati na zastupljenost problema u
planiranju kapaciteta je tip procesa. Za analizu tipa proizvodnog procesa koristila
se uobiajena klasifikacija na linijske, prekidane i projektne procese. Budui da je
za prekidani tip proizvodnog procesa karakteristino da se svaka vrsta proizvoda
obrauje na razliit nain s isprekidanim tokom obrade, zastupljenost problema u
planiranju kapaciteta kod ovog tipa procesa oekivano je vea nego kod linijskog
i projektnog tipa procesa. Za ispitivanje ove pretpostavke takoer se koristio Hikvadrat test, a rezultati su prikazani u tablici 8.
Tablica 8.
Test razlike problema u planiranju kapaciteta i tipa procesa
Prosjene ocjene problema u planiranju kapaciteta
Linijski tip procesa
1,97

Prekidani tip procesa

2,33

Projektni tip procesa

2,22

sig. 0,10
Izvor: Istraivanje autora

Iz tablice 8. vidi se da izmeu tipova proizvodnih procesa ne postoje

velike razlike s obzirom na prosjene ocjene problema u planiranju kapaciteta.
Prosjene ocjene kreu se u rasponu od 1,97 do 2,33, pa bi se moglo rei da su
problemi u planiranju kapaciteta neto zastupljeniji u prekidanom (2,33) u odnosu
prema projektnom tipu procesa (2,22), a najmanje u linijskim procesima (1,97).
Meutim, jesu li razlike statistiki znaajne ispitano je Hi-kvadrat testom, koji je
pokazao da izmeu tipova proizvodnog procesa i stupnjeva zastupljenosti
problema u planiranju kapaciteta postoji statistiki znaajna razlika (p = 0,10).
Iako ovaj rezultat signifikantnosti (na razini od 10%) ne daje snanu statistiku
osnovu za navedeni zakljuak, moe se prihvatiti tvrdnja da poduzea koja imaju
prekidani tip proizvodnog procesa imaju vii stupanj zastupljenosti problema u
planiranju kapaciteta od poduzea s linijskim i projektnim tipom proizvodnog
procesa.

192

EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XXII. (2013.) BR. 1. (177-196)

4.

Grubii, D., Mateljak, .: MEUOVISNOST...

ZAKLJUAK

Planiranje kapaciteta temeljni je zadatak pripreme proizvodnje koji

poduzeu omoguuje realizaciju proizvodnog procesa. Prije pokretanja novog
proizvodnog procesa poduzee najprije utvruje postojeu razinu kapaciteta koju
usporeuje s veliinom potranje za odreenim proizvodima. Na temelju toga
utvruje moe li se postojeom razinom kapaciteta zadovoljiti postojea
potranja. Ukoliko je potranja za proizvodima vea od postojee razine
kapaciteta, tada poduzee ima manjak kapaciteta kojeg rjeava podugovaranjem
ili nabavljanjem dodatnog kapaciteta, a ukoliko je potranja za proizvodima
manja od postojee razine kapaciteta, tada u poduzeu postoji viak kapaciteta
koji moe trokovno opteretiti proizvodni proces.
Prilikom planiranja kapaciteta mogua je pojava razliitih problema koji
naruavaju kontinuitet proizvodnog procesa. U ovom radu provedeno je
istraivanje utjecaja stupnja zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta na
profitabilnost i konkurentnost proizvodnih poduzea strojogradnje. Rezultati su
pokazali da poduzea s niim stupnjem zastupljenosti problema u planiranju
kapaciteta, u veini primjera, imaju vee prosjene vrijednosti svih pokazatelja
profitabilnosti od poduzea s viim stupnjem zastupljenosti istih, iako razlika
izmeu njih nije statistiki znaajna; bruto profitna mara (p=0,19), neto profitna
mara (p=0,72), temeljna snaga zarade poduzea (p=0,70), povrat na ukupnu
imovinu (p=0,97) i povrat na vlastiti kapital (p=0,19). Za razliku od toga,
poduzea koja imaju nii stupanj zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta
imaju manje prosjene vrijednosti kod oba pokazatelja konkurentnosti (ukupni
trini udio i prihod po zaposlenom) od poduzea s viim stupnjem zastupljenosti
istih. U ispitivanju znaajnosti razlika, rezultati su pokazali da ne postoji
statistiki znaajna razlika izmeu poduzea s niim i viim stupnjem
zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta s obzirom na visinu prihoda po
zaposlenom (p=0,26; p>0,05), ali ona postoji kada je u pitanju ukupni trini udio
poduzea s veim stupnjem problema imaju vei trini udio od poduzea s
manjim stupnjem problema (p=0,03; p<0,05). S obzirom na ukupno dobivene
rezultate ne moe se prihvatiti hipoteza da poduzea s niim stupnjem
zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta imaju veu profitabilnost i
konkurentnost od poduzea s viim stupnjem zastupljenosti istih. Razlozi ovakvih
nalaza mogu se objasniti stupnjem zastupljenosti promatranih problema. Kako je
zastupljenost problema u planiranju kapaciteta u promatranim poduzeima
ocijenjena kao rijetka, to oekivane i utvrene vee prosjene vrijednosti
pokazatelja profitabilnosti u poduzeima s niim stupnjem zastupljenosti
problema ipak nisu statistiki znaajno razliite od oekivanih i utvrenih niih
prosjenih vrijednosti istih pokazatelja u poduzeima s viim stupnjem
zastupljenosti problema. Meutim, potpuno neoekivano je da poduzea s niim
stupnjem zastupljenosti problema ostvaraju manji prihod po zaposlenom i da
imaju manji trini udio. Jedan od moguih uzroka ovakvog nalaza moe biti
posljedica greke u procjeni problema od strane ispitanika, koja je subjektivne

193

EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XXII. (2013.) BR. 1. (177-196)

Grubii, D., Mateljak, .: MEUOVISNOST...

naravi, a drugi moe biti vezan za nedovoljno razvijenu trinu utakmicu, po

kojoj proizvode ne prodaje kvaliteta, ve dogovor izmeu poslovnih partnera.
Pored navedenog, u radu je provedeno istraivanje utjecaja
organizacijskih imbenika, tonije veliine poduzea (po broju zaposlenih) i tipa
proizvodnog procesa, na zastupljenost problema u proizvodnim poduzeima.
Rezultati istraivanja pokazuju da izmeu stupnja zastupljenosti problema u
planiranju kapaciteta i veliine poduzea ne postoji statistiki znaajna razlika
(p=0,90), to znai da velika poduzea nemaju sloenije probleme od srednjih.
Razlog zbog kojeg se velika i srednja poduzea ne razlikuju znaajno prema
stupnju zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta, prije svega, lei u
injenici da su obje skupine poduzea ocijenile probleme vrlo rijetkima.
to se tie veze izmeu tipova proizvodnih procesa i stupnja
zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta pokazalo se da postoji statistiki
znaajna razlika (p=0,10), odnosno da poduzea koja imaju prekidani tip
proizvodnog procesa imaju vii stupanj zastupljenosti problema u planiranju
kapaciteta od poduzea s linijskim i projektnim tipom proizvodnog procesa.
Mada je u ovom radu naglasak bio na utvrivanju stupnja zastupljenosti
uobiajenih problema u planiranju kapaciteta (identificiranih u dosadanjim
istraivanjima), posebno su istraeni problemi koje su sama navela analizirana
poduzea. Tako se pokazalo da najvei broj poduzea u strojogradnji (26,7%) ima
problem loeg rukovanja proizvodnom opremom i optereenost proizvodne
opreme (13,3%).

LITERATURA
Akkan, C. (1997): Finite-capacity scheduling-based planning for
revenue-based capacity management. European Journal of Operational Research,
100(1), str. 170-179
Ashayeri, J., Selen, W. (2005): An application of a unified capacity
planning system. International Journal of Operations & Production Management,
25(9), str. 917-937
Barkovi, D. (1999): Uvod u operacijski management. Sveuilite u
Osijeku, Ekonomski fakultet, Osijek
Bretthauer, K. M. (1995): Capacity planning in network of queues with
manufacturing applications. Mathematical and computer modelling, 21(12), str.
35-46
Bretthauer, K. M. (1996): Capacity planning in manufacturing and
computer networks, International journal of operational research, 91(2), str. 386394

194

EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XXII. (2013.) BR. 1. (177-196)

Grubii, D., Mateljak, .: MEUOVISNOST...

Catay, B., Erenguc, S. S., Vakharia, A. J. (2003): Tool capacity planning

in semiconductor manufacturing. Computer & Operations Research, 30(9), str.
1349-1366
Chen, C. S., Mestry, S., Damodaran, P., Wang, C. (2009): The capacity
planning problem in make-to-order enterprises. Mathematical and computer
modelling, 50(9-10), str. 1461-1473
Coelli, T., Grifell-Tatje, E., Perelman, S. (2002): Capacity utilisation and
profitability: A decomposition of short-run profit efficiency. International Journal
of Production Economics, 79(3), str. 261-278
Grubii, D.; Mateljak, . (2011): Identificiranje problema u planiranju
kapaciteta i njihove posljedice, Proceedings of Croatian Scientific Conference of
Management Department Management, Leadership and Organisation in XXI
Century,(Dis) continuities in the practice of organization and management, 1(1),
str. 43-53.
Hair, J., F., Jr; Black, W., C.; Babin, B., J.; Anderson, R., E. (2010):
Multivariate Data Analysis. London: Prentice Hall
Kuik, R., Tielemans, P. F. J. (1997): Setup utilization as a performance
indicator in production planning and control. International journal production
economics, 49(2), str. 175-182
Liu, X., Tu, Y. (2008): Production planning with limited inventory
capacity and allowed stockout. International Journal of Production Economics,
111(1), str. 180-191
Rajagopalan, S., Yu, H., L. (2001): Capacity planning with congestion
effects. European Journal of Operational planning, 134(2), str. 365-37
Schroeder, R. (1993): Upravljanje proizvodnjom: Odluivanje u funkciji
proizvodnje. Minnesota: Sveuilite Minnesota
Slack, N., Chambers, S., Johnston, R. (2006): Operations and process
management. London: Prentice Hall
Stevenson, W. J. (1993): Production/Operations management. Sydney:
Rochester Institute of Technology
ugaj, M., Horvatec, Z. (1985):
samoupravnom socijalizmu. Zagreb: Informator

Organizacija

proizvodnje

Yang, H., Haddad, K. (2001): Capacity planning using Monte Carlo

Simulation: An illustrative application of commonly available PC software.
Managerial finance, 27(5), str. 35-34

195

EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XXII. (2013.) BR. 1. (177-196)

Grubii, D., Mateljak, .: MEUOVISNOST...

Dragana Grubii, Ph. D.

Full professor with tenure
Faculty of Economics, Split
E-mail: dragana.grubisic@efst.hr

eljko Mateljak, Ph. D.

Research assistant
Faculty of Economics, Split
E-mail: zeljko.mateljak@efst.hr

CORRELATION BETWEEN THE INCIDENCE OF

CAPACITY PLANNING PROBLEMS AND PROFITABILIY
AND COMPETITIVENESS OF MANUFACTURING
COMPANIES
Abstract
The paper investigates the effect of problems in capacity planning on profitability
and competitiveness in a machine building company. The research results show
that companies with a lower incidence of problems in capacity planning are not
more profitable or more competitive. It is also revealed that although the
medium-sized companies have a bit higher incidence of problems in capacity
planning than the large ones there is no significant difference between them. On
the other hand, when analysing different types of manufacturing processes the
results show that there is a statistically significant difference among them in
incidence of capacity planning problems. This leads to the conclusion that in
companies with an intermittent manufacturing process this incidence is higher
than in companies with the line and project manufacturing processes.
Keywords: problems in capacity planning, profitability, competitiveness, size of
firm, type of production process
JEL classification: L23, L25

196