o

NASILJU

149

nepravde, andeo povremeno uzvraea udarac da bi ponovo uspostavio

6
Allegro

BOZANSKO NASILJE

ravnotdu, osvetio se za destruktivni utjecaj napretka. Moze li se

cjelokupna povijest covjecanstva shvatiti kao rastuca normalizacija
nepravde koja se odnosi na patnje milijuna bezimenih ljudi daleko
od naSih ociju? Moguce je da negdje daleko, u sferi bozanskog ta
nepravda nije zaboravljena. Ona je akumulirana, krivci su prepozna
ti, napetost je sve veca i veca dok ne postane nepodnosljiva, sve dok
bozansko nasilje ne eksplodira u svojem osvetnickom i destruktivnom

Benjamin s Hitchcockom
U Hitchcockovu filmu

Psiho ubojstvo detektiva Arbogasta na stepe

nicama pokazuje nam klasicni hickokovski kadar iz Bozje perspektive.

Cijelu scenu pratimo s povisenog polozaja s kojeg se vidi hodnik na
prvom katu i stepenice. Kad u kadar ude neraspoznadjiva osoba ispu
stajuCi krik i pocevsi ubadati detektiva, prelazimo na njen subjektivni
kadar, krupni plan Arbogastova lica i njegov pad niz stepenice nakon
cega ga osoba dokrajCi ubodima nozem - kao da je u prijelazu iz objek
tivnog u subjektivni kadar Bog odjednom izgubio neutralnost i upao
u naS svijet brutalno intervenirajuCi i donoseCi pravdu.1 Bozansko nasi
lje oznacava upravo takvo brutalno izvrsavanje pravde onkraj zakona.
U devetoj Tezi 0 filozofiji historije, Walter Benjamin govori 0
Kleeovoj slici Angelus Novus:
Na njoj je prikazan andeo koji izgleda kao da se namjerava udaljiti od necega u Sto

bijesnom pohodu.3
Takvom nasilnom uspostavljanju pravde suprotstavljena je figura
bozanskog nasilja kao nepravde, eksplozije bozanske hirovitosti ciji je
tipicni primjer dakako Job. Nakon sto Joba dohvati zlehuda sudba,
njegovi prijatelji teolozi ga posjecuju interpretirajuCi njegovu nesrecu
na razne naCine koji joj pridaju smisao. VeliCina Joba nije toliko u pro
klamiranju vlastite neduznosti, nego na ustrajnom prikazivanju vlastitih
nesreca kao neceg besmislenog. Bog se napokon objavljuje i potvrduje
Jobov stay protiv onih koji teoloski brane vjeru.
Ta struktura ista je kao i u Freudovu snu 0 Irminoj injekciji koji
poCinje razgovorom Freuda i njegove pacijentice Irme 0 neuspjdnom
tretmanu zbog inficirane injekcije. U sredini razgovora Freud joj prilazi
blize, zagleda se u njezino lice i duboko pogleda u njena usta suocivsi se
sa straSnim pogledom na njezino Zivo meso. U trenutku nepodnosljiva

se zagledao. Oei su mu raskolacene, usta otvorena, a krila sprema da poleti. Andeo

uZasa mijenja se atmosfera sna i horor odjednom naprasno prelazi u

povijesti mora izgledati tako. Lice je okrenuo proslosri. Tamo gdje mi vidimo lanae

komediju: pojavljuju se tri doktora, Freudova prijatelja koji u komic

zbivanja, on vidi jednu jedinu katasrrofu, koja neprekidno gomila razvaline na

razvaline i baea mu ih pred noge. Htio bi jos osrati, probuditi mrtve i popraviti
razvaljeno. No iz raja dopire vjetar koji se uhvatio u njegova krila, a tako je jak da
ih andeo vise ne moze sklopiti. Taj ga vjetar nezadriivo tjera u buducnost kojoj je
okrenuo leda, dok hrpa razvalina pred njim raste do nebesa. Ono sto nazivamo
napretkom, taj je vjetar.2

nom pseudo-profesionalnom zargonu nabrajaju razliCite (i medusobno

iskljuCive) razloge zbog kojih Irmino trovanje zaraZenom injekcijom
nije prouzroceno neCijom krivnjom: nije bilo injekcije, injekcija je bila
'
cista... Dakle, prvo imamo traumatiean susret, pogled na sirovo meso
Irmina zdrijela nakon kojeg slijedi iznenadni obrat Citave situacije u

Sto ako bozansko nasilje predstavlja nasilnu intervenciju tog ande

komediju, razmjenu dijagnoza trojice komicnih doktora koji onom

la? PromatrajuCi gomilu rusevina koje se naziru u daljini, simbole

koji sanja omogucuju da izbjegne susret s pravom traumom. Funkcija

SLAVOJ

ZIZEK

NASILJU

trojice doktora je ista kao tri prijatelja teologa u priCi 0 Jobu: njihova je

fllmova

svrha na simbolicki naCin zamaskirati uCinak traume.

napada junaka u poznatoj sekvenci u preriji izvan Chicaga, potom je tu

Takvo opiranje znacenju od kljucne je vainosti kad smo suoceni

s moguCim ili stvarnim katastrofama, od AIDS-a i ekoloske posasti
do holokausta: ono odbija dublje znacenje. Naslijede price 0 Jobu

Sjever-sjevero:zapad, Psiho i Ptice: prvo avion (metafora ptice)

soba Normana Batesa ispunjena prepariranim pticama (metonimija), a

na kraju napadaju i same ptice.
Dva holivudska fllma nastala su u povodu pete godiSnjice napada

spreeava nas da nademo utoCiste u klasicnoj transcendentnoj slici Boga

na WT C:

United 93 Paula Greengrassa i World Trade Center Olivera

kao tajnog Gospodara koji zna smisao onoga st se nama samima Cini

Stonea. Ono st nam na prvi pogled upada u oCi kad je rijec 0 tim

kao besmislena katastrofa, Boga koji vidi cjelovitu sliku u kojoj ono st

fllmovima jest Cinjenica da se oba trude biti u sto vecoj mjeri anti-holi

zapazamo kao mrlju doprinosi globalnoj harmoniji. Kad se suoCimo s

vudski. Oni u prvi plan stavljaju hrabre obicne ljude umjesto glamuro

dogadajem poput holokausta ili smrti milijuna ljudi u Kongu u posljed

znih zvijezda, specijalnih efekata, razmetanja herojskim gestama, foku

njih nekoliko godina, nije li tada opsceno tvrditi da takve mrlje imaju

sirajuCi se iskljuCivo na saiet i slikovit realisticni opis obicnih ljudi u

neko dublje znacenje kojim pridonose harmoniji svijeta kao cjeline?

neobicnoj situaciji. Medutim, oba fllma takoder donose i neke uocljive

Postoji li cjelina koja bi mogla teleoloski opravdati i stoga iskupiti doga

formalne iznimke, trenutke koji remete njihov dominantni stiI.

daj poput holokausta? Kristova smrt na krizu svakako znaCi da bismo

93 poCinje s otmiearima u sobi u motelu koji se pripremaju i mole.

bez ikakvih ograda trebali napustiti shvacanje Boga kao transcenden

Oni izgledaju asketski, kao neka vrsta andela smrti. Prvi kadar nakon

tnog skrbnika koji jamCi sretan ishod nasih Cina i jamac je historijske

uvodne spice potvrduje taj dojam: pokazuje se panoramski pogled s

teleologije. Kristova smrt na krizu predstavlja sama po sebi smrt takvog

visine na Manhattan nocu koji prati zvuk molitve otmieara, kao da na

United

briinog Boga. Ona oznaeava ponavljanje Jobova stava odbijajuCi bilo

neki naCin otmieari lebde iznad grada pripremajuCi se za spustanje na

kakvo dublje znacenje koje bi moglo zamaskirati brutalnu stvarnost

zemlju i ubiranje svoga danka. Slicno tome, ne postoje snimke koje

povijesnih katastrofa.4

jasno pokazuju avione koji se zalijecu u

World Trade Center. Sve sto

Postoji neka vrsta Hitchcockova odjeka u ikonograflji katastro

vidimo nekoliko sekundi prije katastrofe je policajac na krcatoj ulici

fe koja se dogodila jedanaestog rujna: nije li beskrajno ponavljanje

medu gomilom ljudi i zlokobna sjena koja prolazi iznad njega, sjena

snimke aviona koji se pribliZava drugom tornju WTC-a i napokon ga

prvog aviona (znakovito je da se, nakon st nam pokaze policajce-hero

pogada zapravo stvarna verzija poznate scene iz Hitchcockovih

Ptica

je koji su ostali zarobljeni u gomili kamenja, kamera na hickokovski

u kojoj se Melanie u malenom camcu priblizava pristanistu Bodega

naCin povlaCi natrag prema nebu nudeCi nam Bozji pogled New

Baya? PriblizavajuCi se pristaniStu ona mase svom (buducem) ljubav

Yorka). Ovaj prijelaz iz prizemnog i svakidaSnjeg Hvota na pogled iz

niku. Odjednom u kadar s visine ulijece ptica koja je pogada u glavu

visina pridaje obojim fllmovima neobiean teoloski odjek - na naCin da

i koju u prvi tren zapaiamo tek kao neraspoznadjivu crnu tocku.5

se teroristicke napade moze shvatiti kao neku vrstu bozanske inter

Avion koji se obrusio na WT C doslovce se moze shvatiti kao hicko

vencije. Sto bi to moglo znaCiti?

kovska tocka, bezoblicna crna mrlja koja idilicni krajolik New Yorka

Prva reakcija desnicarskih krscana Jerryja Falwella i Pat Robertson

cini neprirodnim. Ptice koje napadaju posljednji su element u trijadi

na napade jedanaestog rujna bilo je njihovo tumacenje kako je rijec 0

152

SlAVOJ

ZIZEK

tome da je Bog prestao stititi Amerikance zbog njihova grdnog zivo

ta. Oni su za napade okrivili hedonisticki materijalizam, liberalizam i
mahnitu seksualnost, tvrdeCi da je Amerika dobila ono sto je zasluzila.
Trebali bismo se zamisliti nad Cinjenicom da je takva osuda koja dolazi
iz samog sredista

l'Amerique profonde po svom sadriaju ista ona koju su

protiv liberalne Amerike podigli Muslimanski Drugi.

Na prikriven naCin tilmovi

United 93 i World Trade Center izno

se suprotnu interpretaciju: oni katastrofu jedanaestog rujna tumace

kao prikriveni blagoslov, kao bozansku intervenciju koja je pomogla
Americi da se probudi iz moralnog drijemeia i iznese na vidjelo ono
najbolje u ljudima.

WTC zavrSava glasom u pozadini koji izrice tu

poruku: strasni dogadaji poput napada na tornjeve blizance iznose na

vidjelo ono najgore, ALl i najbolje u ljudima - hrabrost, solidarnost,
zrtvovanje za zajednicu. Ljudi su se pokazali sposobnima za djela 0
kojima nikad nisu ni mastali. Takva utopijska perspektiva predstavlja
onu vrstu slutnje od koje se sastoji naa fascinacija filmovima katastrofe:
Cini se kao da je nasem drustvu potrebna jedna velika katastrofa da bi
uskrsnula duh zajednicke solidarnosti.
Nasuprot svim takvim pokusajima traienja nekog dubljeg znace
nja, G. K. Chesterton je u pravu kad svoje djelo Tajna oca Browna
zakljucuje govorom oca Browna u kojem brani osjecaj za zdravorazum
sku stvarnost u kojoj su stvari upravo to sto jesu ne skrivajuCi u sebi
neko misticno znacenje, te krscansko cudo utjelovljenja kao iznimku
koja jamCi i odriava obicnu stvarnost:
Ljudi ce spremno prihvatiti neosnovane tvrdnje u vezi s ovim ili onim. To je poput

NASILJU

153

do krvolocnih bogova iz drevnih vremena, uz bijeg u slonove i zmije i krokodile; a

sve to zato jer se bojiS reCi ove cetiri rijeCi: 'Stvoren je kao Covjek.' ,,6

Upravo je takvo krscanstvo Chestertona navelo da prozaicna objas

njenja pretpostavi ishitrenom pribjegavanju nadnaravnoj magiji. Tu
poCinje njegovo bavljenje detektivskim pricama: ako je dragulj ukraden
iz zatvorene kutije, rjdenje nije u telekinezi nego u snaznom magnetu
ili nekom triku rukom; ako netko iznenada nestane, mora postojati
neki tajni tunel kojim je ta osoba pobjegla. Prirodna objasnjenja

u vetoj

su mjeri magijska negoli sto je to pribjegavanje nadnaravnoj interven

ciji. Detektivsko objasnjenje prevare trikom, naCina na koji ubojica
poCini ubojstvo u zakljucanoj sobi mnogo je viSe magijsko nego sto je
to tvrdnja da je posjedovao natprirodne moCi da prolazi kroz zidove!
U iskusenju smo uciniti korak dalje i zadnje rijeCi iz ovog
Chestertonova odlomka proCitati na drugi naCin - nedvojbeno onako
kako ih nije zamislio Chesterton, ali bez obzira na to blize stvarnoj
i pomalo neobicnoj istini. Kad ljudi traze sve moguce oblike nekog
dubljeg znacenja zato jer se boje ove cetiri rijeCi: 'Stvoren je bo
covjek', ono sto ih zapravo plasi jest to da ce izgubiti svoga transcen
dentnog Boga. To je Bog koji jamCi da univerzum ima smisla, Bog koji
je skriveni gospodar koji povlaCi konce. Umjesto toga, Chesterton nam
donosi Boga koji napusta svoju transcendentnu poziciju i baca se u
ono sto je sam stvorio. Takav se covjek-Bog istinski ukljucuje u svijet,
pa cak i umire. Nama ljudima nije ostala nikakva veca moc koja bi nas
promatrala, tek zastrasujuce breme slobode i odgovornosti za sudbinu
bozanske kreacije, a otuda i za samog Boga.

potapanja svega onog sto je u tebi bilo racionalno ili skepticno, ono dolazi u naletu
poput mora, a naziva se praznovjerje." Ustao je naglo, namrsten i natmuren, te
nastavio govoriti kao da govori sam sebi. "Ptva posljedica nevjerovanja u Boga je
gubitak zdravog razuma i nemogucnost da sagledas stvari onakve kakve jesu. Sve
ono

cemu netko priCa kazavsi da u tome ima necega, prosiruje se u beskraj poput

perspektive u nocnoj mori. Pas predstavlja znak, macka oznaCava misteriju, svinja
je amajlija, buba je skarabej, priziva se sva ona politeisticka menazerija od Egipta
do drevne Indije; pas Anubis i sjajni zelenooki Pasht i sveti bikovi Bashana, pa sve

Boiansko nasilje: Ito ono nije...

Posljednji i najoCitiji kandidat za titulu bozanskog nasilja je nasilni
izljev gnjeva i srdzbe koji preuzima razne oblike, od lincovanja koje
poduzima rulja do organiziranog revolucionarnog terora. Jedan od
glavnih zadataka danaSnje post-ljevice jest upuCivanje na takvo nasilje

154

SLAVOJ

ZIZEK

NASILJU

155

da hi se prokazala sama ideja revolucije. Posljednji zastupnik takve ten

Zamisao 0 Sudnjem danu, kad ce svi nagomilani dugovi biti u

dencije je njemacki fllozof Peter Sloterdijk. Jedan od njegovih uobica

cijelosti naplaceni a iseaseni svijet ce napokon postati pravi, u sekula

jenih postupaka sastoji se u zamjeni neke poznate fllozofske kategorije

riziranom je obliku preuzeo moderni ljeviearski projekt. Ovdje ulogu

njenom zanemarenom suprotnoscu. Primjerice, u svojem kritickom

suca vise ne igra Bog nego narod. Ljevicarski politicki pokreti su poput

Citanju Heideggera on njegovom bitku-ka-smrti dodaje suprotstavlje

banaka srdibe koje od ljudi prikupljaju uloge srdibe obecavajuCi

nu traumu rodenja, radanja u Zivotu, bacenosti u iivot i njegova otva

im osvetu sirokog spektra i ponovno uspostavljanje globalne pravde.

ranja.7 Na slican naCin, u djelu

BuduCi da nakon revolucionarne provale srdibe nikad ne dolazi do

na Heideggerov

Srdzba i vrijeme (Zorn und Zeit, aluzija

Sein und Zeit) zamjenjuje dominantnu erotsku logiku

njenom zanemarenom suprotnoscu,

thymosom. Eros (posjedovanje

objekta, njegova proizvodnja i uiitak) postavljen je nasuprot

thymosu

potpunog zadovoljstva i ponovo se javljaju nejednakost i hijerarhija,

pri tome se uvijek javlja poriv za

drugom (istinskom, obuhvatnom)

revolucijom koja ce zadovoljiti razocarane i napokon dovrSiti posao

emancipacije: 1792. nakon 1789., oktobarska nakon februarske...

(zavist, nadmetanje, prepoznavanje).8

Sloterdijk polazi od toga da je istinsko znacenje dogadaja iz 1990.

Problem je jednostavno u tome sto nikad nema dovoljno kapitala

godine, kad su se urusili komunisticki reiimi, moguce shvatiti jedino na

srdibe. Zbog toga ga je potrebno posuditi od ostalih vrsta srdibe ili ga

pozadini

thymosa. Ta godina oznaCila je podjednako kraj driavne revo

s njima dovesti u vezu: to su nacionalna i kulturalna srdiba. U fasiz

lucionarne emancipacijske logike kao i kraj cjelokupne mesijanske logi

mu je dominantna nacionalna srdiba; Maov komunizam mobilizira

ke koncentracije bijesa i posvemasnje osvete koja je nastupila s judeo

srdibu eksploatiranih i siromasnih seljaka, a ne proletera. Nije cudno

-krscanstvom i cija je sekularizacija bila komunisticki projekt. Sloterdijk

da Sloterdijk sustavno koristi izraz ljeviearski fasizam i redovno se

stoga predlaie alternativnu povijest Zapada kao povijest

srdzbe. Ilijada,

poziva na Ernsta Noltea, njemackog revizionistickog povjesnicara

utemeljujuCi tekst zapadnjacke civilizacije, poCinje rijecju srdiba:

koji je razvio ideju 0 nacizmu kao osude vrijednoj ali shvatljivoj reakciji

Homer se obraea boginji da mu pomogne opjevati srdibu Ahilejevu i

na komunisticki teror. Za Sloterdijka fasizam u krajnjoj liniji oznaeava

njene strasne posljedice. Iako se spor izmedu Ahileja i Agamemnona

sekundarnu varijaciju i reakciju na izvorno ljeviearski projekt emancipa

tice onog erotskog (Agamemnon je Ahileju oteo robinju Briseidu),

cijske srdibe. U danaSnjem svijetu u kojem je takva globalna srdiba iscr

Briseida nije objekt prema kojem su usmjerena snaina erotska cuvstva,

pila svoje potencijale, ostala su dva glavna oblika srdibe: islam (srdiba

nego je posve nevaina u toj prici. Ovdje nije bitna frustracija seksual

irtava kapitalisticke-globalizacije) te iracionalni izljevi gnjeva mladih.

nim nezadovoljstvom nego povrijedeni ponos. Medutim, u toj situaciji

Tom popisu vjerojatno bismo trebali dodati i latinoamericki populizam,

kljucna je kasnija, judeo-krscanska mutacija srdibe. Dok je u staroj

ekologe, protivnike potrosackog drustva i ostale oblike iskazivanja anti

Grckoj srdibi dopusteno da izravno prokljuca, u narednom razdoblju

globalistickog gnjeva. Pokret iz Porto Alegrea nije uspio postati globalna

dolazi do njene sublimacije, vremenske odgode, odlaganja, prijenosa:

banka takve srdibe, jer nije imao neku drugaCiju, pozitivnu viziju.

mi ne bismo smjeli kainjavati zle i brojati krivce na Sudnji dan, jer to

Sloterdijk cak spominje i ponovno pojavljivanje ljevicarsko-fasistickog

je Boija zadaca. Krscanska zabrana osvete (okreni i drugi obraz) u

Saputanja na rubovima akademije,9 gdje se vjerojatno ja nalazim...

evrstoj je vezi s apokalipticnim prizorom Sudnjeg dana.

Iako su takvi lokalni izljevi bijesa ono sto Fukuyamini kriticari slave

SLAVOJ

ZIZEK

kao povratak povijesti, oni su tek slabaSni nadomjestak koji ne moze

sakriti Cinjenicu da na globalnoj razini srdzba vise nema potencijala.

NASILJU

157

Kad je subjekt povrijeden na toliko tdak naCin da je i sama ideja

osvete prema nacelu

ius talionis niSta manje apsurdna od obecanja

U cemu se sastoji Sloterdijkov program? Potrebno je uzdiCi se s

pomirenja s krvnikom nakon njegova pokajanja, jedino st je preostalo

onu stranu gnjeva, kao st glasi naslov posljednjeg poglavlja u njegovoj

jest ustrajanje na neprekidnom prokazivanju nepravde. Takvom stavu

knjizi. Trebalo bi de-Iegitimirati fatalnu vezu izmedu intelektualaca i

potrebno je dodati njegovu punu anti-niceovsku tdinu: ovdje bijes

gnjeva u svim njegovim oblicima, ukljucujuCi i feministicki, postko

nema nista zajednicko s moralnoscu robova. On prije oznacava odbija

lonijalni i ekoloSki. Trebalo bi ponovo potvrditi liberalni pristup Cija

nje da se zloCin normalizira, da ga se ucini dijelom uobicajenog/objas

je prvobitna formulacija bila Lockeova trijada Zivot-sloboda-vlasniStvo

njivog/uracunljivog protoka stvari, da ga se integrira u konzistentnu i

koju je izlijeCila gorka Nietzscheova pilula protiv gnjeva. Trebali bismo

smislenu Zivotnu pripovijest; nakon svih moguCih objasnjenja, on se

nauCiti zivjeti u post-monoteistickoj svjetskoj kulturi, u anti-autori

vraca natrag s pitanjem: Da, shvatio sam, ali bez obzira na to,

tarnoj meritokraciji koja postuje civilizirane oblike i prava pojedinca,

to uopce mogli uCiniti? Vasa pripovijest

u ravnotdi izmedu elitizma i egalitarizma. Trebali bismo artikulirati

Drugim rijeCima, bijes koji Sebald zagovara je niceanski herojski bijes,

liberalna pravila ponasanja koja uspijevaju stvoriti ravnotdu u medu

odbijanje kompromisa, ustrajnost protiv svih obicaja.

kako ste

0 tome nema nikakvog smisla!

igri raznolikih timejskih djelatnika i stoga sprijeciti fatalno skretanje u

Na koji se naCin onda takav autenticni bijes odnosi spram trijade

ekolosku i eticku destrukciju. Nije stoga cudno da je Sloterdijk blizak

kazne (osvete), opraStanja i zaborava koji predstavljaju tri uobicajena

francuskom fllozofu Alainu Finkielkrautu, s kojim je objavio knjigu

nacina suocavanja sa zlocinom? Ovdje najprije treba potvrditi primar

razgovora: iako polazi iz drugacijeg ideoloskog konteksta, Finkielkraut

nost Zidovskog nacela pravedne osvete/kazne - oko za oko, zub za

se bori na istoj liniji protiv istog totalitarnog neprijatelja. Vratimo se

zub,

sada ponovo Benjaminu: smjera li njegovo shvacanje bozanskog nasilja

Cin, ali ga nikad necemo zaboraviti. Jedini naCin da se istinski oprosti

takoder na izljeve gnjeva? Ovdje je potrebno imati dvostruku strategiju;

zaboravi je izvdavanje osvete (ili pravedne kazne): nakon st je zloCinac

za pocetak bi trebalo rehabilitirati sw pojam bijesa. Evo st je W. G.

prikladno kafnjen, mogu krenuti naprijed i zaboraviti na cijelu stvar. U

Sebald napisao 0 suceljavanju Jeana Ameryja s traumama nacistickih

prikladnom kaznjavanju neCijeg zloCina stoga ima neceg istinski osloba

koncentracijskih logora:

dajuceg: platio sam svoj dug drustvu i sada sam ponovo slobodan, bez

Energija s kojom Amery ulazi u polemicke obracune potjece iz nepopusdjivog bije

ius talionis - nad uobieajenom formulom oprostit cemo vas zlo

i

bremena proslosti za vratom. S druge strane, milosrdna logika prema

sa. Brojni njegovi eseji bave se opravdavanjem ove emocije (koju se obicno smatra

nacelu oprosti, ali ne zaboravi u osnovi je mnogo represivnija: ja kao

istinski kriticki

zlocinac kojem je oprosteno zauvijek ostajem uklet zbog zloCina koji

iskrivljenom potrebom za osvetom) koja je od kljucnog znacaja

za

pogled u proslost. Kao sto kaze Amery, potpuno svjestan nelogicnosti pokusaja
davanja definicije, bijes svakoga od nas pribija na kriz vlastite unistene proslosti.
Na apsurdan naCin on zahtijeva da se preokrene ono Sto se ne moze preokrenuti, da
se dogadaji nikad nisu dogodili

[Oo.]

Pitanje stoga nije u rjdavanju, nego u otkriva

nju sukoba. Pobudivanje bijesa koji Amery iskazuje u svojim polemikama zahtijeva
priznanje prava na bijes i sadrZi programatski pokusaj senzibiliziranja svijesti Ijudi
koje je vet rehabilitiralo vrijeme.lO

sam pocinio, jer zlocin nije bio poniSten

(ungeschehengemacht), povrat

no ukinut, izbrisan u onome sto Hegel shvaca smislom kazne.

Ovdje su suprotstavljene rigorozna zidovska pravda i kdcanska
milost, neobjasnjiva gesta nezasluzenog oprosta. Iz krscanske vizure
ljudi se radaju kao grdnici. Nikad ne mozemo iskupiti nase grijehe

SLAVOJ

ZIZEK

NASILJU

159

i osloboditi se svojim djelovanjem. NaSe jedino spasenje nalazi se u

od obicne neukusne ironije: prvo kazni krivea a potom mu oprosti...

Boijoj milosti, u njegovoj uzviSenoj irtvi. Medutim, u toj gesti raskida

Nije li to krajnji rezultat ienske trilogije Larsa von Triera

nja lanea pravednosti kroz neobjasnjiv Cin milosti, iskupljenje grijeha,

valove, Pies u tami i Dogville) ? U sva tri fllma junakinje (Emily Watson,

(Lomeli

krScanstvo nam namece jos snainiji dug: zauvijek ostajemo duini Kristu

Bj0rk, Nicole Kidman) izloiene su strasnim, ako ne i necuveno melo

i nikad mu ne moiemo vratiti sve ono sto je uCinio za nas. Freudovo

dramatskim patnjama i poniienjima; medutim, dok u prva dva fllma

ime za takav suviSe velik pritisak koji nam nikad nece biti nadoknaden

teSka iskusenja junakinje kulminiraju u bolnoj i ocajnoj smrti, u

jest, dakako,

superego. Obicno se iidovstvo smatra religijom superega

Dogvilleu ona nemilosrdno uzvraca udarae i u potpunosti se osvecuje

i ljudske podredenosti ljubomornom, mocnom i okrutnom Bogu, u

za gnusan naCin na koji su se prema njoj ponasali mjeStani gradica u

suprotnosti s krscanskim Bogom milosti i ljubavi. Medutim, upravo

kojem je pronaSla utoCiSte, osobno ubijajuCi bivseg ljubavnika (Postoje

time sto on od nas

ne zahtijeva da platimo cijenu za svoje grijehe, time

neke stvari koje trebate sami uCiniti). Takav rasplet dogadaja ne moie

sto se sam iskupljuje u nase ime, krscanski se milosrdni Bog uspostavlja

u gledatelju ne izazvati duboku ali i eticki problematicnu zadovoljstinu

kao uzviseni superego: Platio sam najviSu cijenu za vase grijehe i stoga

- svi zlikovci su zasluieno dobili ono sto su zasluiili, i to s kamatama.

ste mi duini zauvijek... ll

Tome bismo mogli dodati i feministicku notu: nakon prikazivanja

Franz Kafka je u pismu oeu zapisao isti taj paradoks oprosta: iz

ienske mazohisticke patnje koji se proteie do u beskraj, irtva napokon

mnogo prilika u kojima sam, prema tvojem jasno iskazanom stavu,

skupi snage da uzvrati osvetom, potvrdujuCi se kao subjekt koji stjece

zasluiio batine ali si me u zadnji trenutak milosrdno pustio na miru,

punu kontrolu nad svojom nezavidnom situacijom. Cini se da dobiva

ja sam u sebi skupio jedino jos veci osjecaj krivnje. Svaki put kad sam

mo ono najbolje od oba svijeta: nasa ielja za osvetom nije samo zadovo

bio kriv, osjecao sam se tvojim duinikom.12 Obrise takvog Boga kao

Ijena nego cak i opravdana u feministickom smislu. Takvo jednostavno

utjelovljenog superega Cija milost u vjernicima proizvodi neizbrisivu

rjeSenje ne narusava predvidljiv (ali laian) feministicki protuargument

krivnju nalazimo sve do Staljina. Ne treba zaboraviti da su, kao sto nam

kako je njezina pobjeda dobivena pod cijenu usvajanja muskog

to pokazuju sada dostupni zapisi sa sastanaka Politbiroa i Centralnog

nasilnickog ponasanja. Postoji jos jedna znacajka kojoj treba dati punu

Komiteta iz 1930-ih godina, Staljinove izravne upadice u pravilu

teiinu: junakinja

iskazivale milosrde. Kad su mladi clanovi Centralnog Komiteta, ieljni

trenutku kad u grad dolazi njezin otae (mafljaski sef ) koji je u potrazi

pokazati svoj revolucionarni zanos zahtijevali trenutacnu smrtnu kaznu

za njom. Ukratko, njezina aktivna uloga oznacava njenu obnovljenu

za Buharina, Staljin bi uvijek upao u rijec rekavsi Budite strpljivi!

podCinjenost oCinskom autoritetu.

Njegova krivnja jos nije dokazana ili neSto slicno tome. Naravno da je

Dogvillea u stanju je bezdusno se osvetiti jedino u

Drugi pristup toj fllmskoj trilogiji sastojao bi se u tome da

Dogville

to bila lieemjerna izjava (Staljin je itekako bio svjestan da on sam pro

shvatimo posve doslovno kao fllm istinske milosti. Grace nedostaje

izvodi destruktivni zanos i da se mladi clanovi trse da mu udovolje) ali

milosrda utoliko sto pokroviteljski shvaca mjeStane, nudeCi im svoje

je, neovisno 0 tome, iskazivanje milosti ovdje bilo neophodno.

usluge, sutke trpeCi iskusenja, odbijajuCi pomisao na osvetu. Njezin otae

Stoga u zastupanju pseudo-dijalekticke sinteze dvaju termina kao

naCina rjeSavanja vjecne dileme kazniti ili oprostiti postoji neSto viSe

gangster je u pravu:

upravo u tome se sastoji njezina arogancija. Ona gubi

svoj arogantni stay i superiornu poziciju u trenutku kad se odluci na

160

SlAVOJ

ZIZEK

NASILJU

161

osvetu i tim cinom postaje jedna od njih. Ona ih na hegelijanski naCin

cega bi onda

priznaje time Sto ih odbija. Vided ih u novom svjedu ona ih vidi

koja bi je liSila navlastite cistoce?13 Objekt zavisti je ovdje CUDO etic

takvima kakvi jesu, a ne kao idealizirane siromahe, ogranicene Ijude iz

malog mjesta. Njezin cin ubijanja stoga je Cin istinskog milosrda.
Kljucni argument onih koji se protive smrtnoj kazni sastoji se u
oholosti kainjavanja drugih Ijudskih bica ili cak njihovom ubijanju. Sto

trebalo pronaCi neku tamnu mrlju u njenim temeljima

ke univerzalnosti koja se ne moze svesti na iskrivljavanje uCinka niZih

libidinalnih procesa.
Kljucno postignuce Lacanova Citanja

Antigone mozda je upravo

inzistiranje na toj poanti: u njoj ne nalazimo ocekivane freudovske

nam daje pravo da tako postupamo? Jesmo li doista u poziciji da sudi

teme, nikakvu incestuoznu vczu izmedu brata i sestre.14 U tome je i

mo? Najbolji se odgovor sastoji u tome da preokrenemo taj argument.

poanta Lacanova spisa Kant sa Sadeom.15 Danas u post-idealistic

Ono st je doista arogantno i grdno jest polaganje iskljuCivog prava na

kom razdoblju hermeneuticke sumnje svatko zna poantu ovoga sa:

milost. T ko od nas obicnih smrtnika, napose ako nismo izravne htve

istina Kantove eticke strogosti je sadizam zakona, odnosno Kantov

zloCinca, ima pravo izbrisati zloCin koji je netko poCinio i prema njemu

je zakon superego koji sadisticki uZiva u tome sto se subjekt nalazi

se odnositi blago i popusdjivo? Jedino sam Bog (ili, kazano u terminima

u slijepoj ulici, time st nije u stanju zadovoljiti njegove nezasitne

dd.ave, vrh piramide mod, dakle kralj ili predsjednik) zbog svoje izni

zahtjeve, poput ucitelja iz poznate anegdote koji ucenike muci zadajuCi

mne pozicije polaie pravo na brisanje necije krivnje. Nasa je duznost

im nemoguce zadatke i potajno se nasladuje njihovim neuspjehom.

postupati u skladu s logikom pravde i kazniti zloCin: ako to

Medutim, Lacanova je poanta posve suprotna: nije Kant bio prikriveni

ne uCinimo,

poCinili smo istinsko bogohuljenje uzdizuCi se na razinu Boga, djelujuCi

u ime njegova autoriteta.
Na koji se naCin onda u ovo uklapa autenticni bijes? Kao dodatni
cetvrti clan unutar trijade kazne (osvete), oprastanja i zaboravljanja,
on ulazi na pozornicu kao jedini autentican stay kad imamo posla s
tako monstruoznim zloCinom (poput nacistickog ubijanja europskih
Zidova) da sva tri prethodno spomenuta stava u tom slueaju gube utje
caj. Takav monstruozni Cin ne moze se oprostiti, a jos manje zaboraviti
u nista vecoj mjeri nego sto ga se moze primjereno kazniti.

sadist, nego je Sade bio prikriveni kantovac. Odnosno, treba znati

kako Lacan uvijek u srediSte stavlja Kanta a ne Sadea: njega zanimaju
konacne posljedice i odbacivanje pretpostavki Kantove eticke revoluci
je. Drugim rijecima, Lacan ne pokusava uobicajeno redukcionisticki
naglasiti kako je svaki eticki Cin (koji se pojavljuje kao Cist i bezintere
san) uvijek utemeljen u nekoj patoloskoj motivaciji (akterov vlastiti
dugorocni interes, divljenje njegovih kolega, pa sve do negativnog
zadovoljstva koje proizlazi iz patnje i iscrpljenosti sto ih cesto zahtijeva
eticko djelovanje). Srediste Lacanova interesa ponajprije je u paradok

To nas vraea Sloterdijku: odakle potjece njegovo optuzivanje sva

salnom obrtanju naCina na koje sama zelja (tj. djelovanje prema neCijoj

kog globalnog emancipacijskog projekta kao primjera zavisti i bijesa?

klji tako da je se ne kompromitira) viSe ne moze biti utemeljena ni

Odakle njegova opsesivno-kompulzivna potreba da u podlozi solidar

u kojem patoloskom interesu ili motivaciji te stoga ispunjava krite

nosti pronade zavist slabih i njihovu zelju za osvetom? Ukratko, odakle

rije Kantova etickog Cina tako da se slijedenje neCije zelje preklapa

njegova slobodna hermeneutika sumnje u obliku karikaturalno shva

s obavljanjem neCije duznosti. Zbog toga Lacan u svom shvacanju

cenog Nietzschea? St ako

djelovanja preokrece uobicajenu hermeneutiku sumnje: kada Kant

takvu potrebu stvara poricanje, zavist i bijes

sami po sebi, zavist univerzalno emancipacijske pozicije, st je razlog zbog

pod utjecajem sumnje priznaje da nikad ne mozemo u potpunosti biti

162

SLAVO!

ZIZEK

NASIL,U

sigurni da je ono sto smo uCinili bio istinski eticki cin a ne Cin kojeg

Kao sto se u svim podrucjima mitu suprotstavlja bog, tako se i mitskoj sili suprot

zapravo potajno podriava neki patoloski motiv (cak i ako je taj motiv

stavlja bozanska. Zapravo, ona je njezina opreka. Ako mitska sila postavlja pravo,
bozanska poniStava pravo, ako mitska sila postavlja granice, bofanska bezgranicno

narcisticko zadovoljstvo zbog toga st smo ispunili svoju duznost),

poniStava, ako mitska sila i optuzuje i namece ispaStanje, bozanska oslobada od

Kant Cini greSku. Za subjekta istinska trauma nije u Cinjenici da je

ispaStanja, ako mitska prijeti, bozanska udara, ako je ova krvava, ona ubija bez krvi.

Cisti eticki Cin (vjerojatno) nemoguc, da je sloboda (vjerojatno) samo

[... ] Jer krv je simbol sarnog Zivota. Ukidanje se pravne sile svodi [... ]

na okrivlji

vanje pukog prirodnog zivota, ono nevinog i nesretnog covjeka izrucuje ispaStanju,

puka pojavnost zasnovana na nasem nepoznavanju istinskih motiva za

koje ispasta njegovu krivnju - i oslobada krivca, ali ne krivnje vec prava. Jer

nase djelovanje; istinska trauma je upravo u samoj slobodi, u Cinjenici

nestankom zivota prestaje vlast prava nad zivim covjekom. Mitska sila je krvava sila

da je sloboda

zaista moguca, i stoga poduzimamo oeajnicku potragu

nad pukim Zivotom zbog same sebe, bozanska je Cista sila nad svekolikim Zivotom
zbog zivog covjeka. Prva zahtijeva frtve, druga ih uzima. [...] na pitanje Smijem

za nekim patoloskim ogranicenjima da se ne bismo suoCili s tom

li ubiti? slijedi nepokolebljiv odgovor kao zapovijed : Ne ubij! Ta je zapovijed

Cinjenicom. Drugim rijeCima, izvorna Freudova teorija nema veze sa

prije Cina, kao sto je bog ispred njegova ozbiljenja. No ona se, dakako, ako strah

svodenjem eticke autonomije na iluziju zasnovanu na potiskivanju

nasih niskih libidinalnih motiva.

od kazne ne nagna na posluh, ne moze primijeniti, izmjeriti izvrSenim Cinom. Iz

nje ne proizlazi sud
sud

Cinu. I tako se unaprijed ne moZe dogledati niti bozanski

Cinu, niti njegov razlog. Stoga nisu u pravu oni koji osudu svakog nasilnog

usmrcenja covjeka od njegova bliznjeg utemeljuju na zapovijedi. Ona nije mjerilo

... i napokon, Ito ono jest!

Benjaminovi interpretatori pokusavaju dokuCiti pravo znacenje
pojma bozansko nasilje. Je li to jos jedan ljeviearski san 0 nepatvore
nom dogadaju koji se nikad zapravo ne dogodi? Ovdje bismo se trebali
prisjetiti Engelsove reference iz 1891. na Parisku komunu kao primjer
diktature proletarijata:
Socijaldemokratska malogradanstina jos jednom je obuzeta strahom zbog pojma
diktatura proletarijata. Dakle, gospodo, Zelite li znati kako izgleda ta diktatura?
Pogledajte Parisku komunu. To je bila diktatura proletarijata.16

Ista stvar bi se

suda, vec pravilo djelovanja za licnost ili zajednicu na djelu, koji se s njom suko
bljavaju u svojoj usarnljenosti i u mnostvu slucajeva uzimaju na sebe odgovornost,
ne obaziruCi se na njuY

Upravo je ovo podrucje Cistog bozanskog nasilja podrucje suvereno

sti u sklopu kojeg ubijanje nije izraz osobne patologije (idiosinkrazijski,
destruktivni poriv) niti zloCin (ili njegova kazna) ili pak sveto irtvo
vanje. Ono nije ni estetsko ni eticko niti religijsko (prinosenje irtve
nekim mracnim bogovima). Paradoksalno, bozansko se nasilje dijelom
preklapa s biopolitickim smjeStanjem Homini sacer: u oba slucaja, uboj
stvo ne predstavlja ni zloCin ni irtvovanje. Oni protiv kojih se okrece

mutatis mutandis mogla reCi i za bozansko nasilje:

bozansko nasilje u potpunosti su krivi: oni nisu irtvovani jer nisu

Dakle, gospodo kriticarski nastrojeni teoreticari, zelite li znati kako

dostojni da ih se prinese kao irtvu, s obzirom na to da Bog takvu irtvu

izgleda bozansko nasilje? Pogledajte revolucionarni teror 1792.-94. To

nece primiti - njih se ubija bez irtvovanja. Zbog cega su krivi? Zbog

je bilo bozansko nasilje (a isto bi se moglo reCi i za crveni teror iz 1919.

toga sto su zivjeli puki (prirodni) iivot. Bozansko nasilje ne oslobada

godine). Odnosno, moMa bismo trebali bez straha takvo bozansko

krivce njihove krivnje nego zakona, jer se zakon odnosi na iiva bica:

nasilje poistovjetiti s postojeCim povijesnim fenomenom, Cime bi se

on ne moze prekoraCiti iivot da bi dohvatio njegov suviSak, ono st

izbjegla nepotrebna mistiflkacija koja zamagljuje citavu stvar.

predstavlja neSto viSe od pukog zivota. Bozansko nasilje je izraz Cisto

Evo nekoliko odlomaka iz posljednjih stranica Benjaminove Kritike

nasilja :

ga poriva, onog ne-mrtvog, iivotnog suviSka koji pogada goli iivot

kojeg regulira zakon. Prema Benjaminu, teoloska dimenzija bez koje

SLAVOJ

ZIZEK

revolucija ne moze uspjeti upravo je sama dimenzija tog suviSka poriva,

njegove suvisnosti.18
Dok mitsko nasilje zahtijeva irtvu i ima moc nad golim zivotom,
bozansko nasilje ne irtvuje, ono predstavlja pokoru. Ne bismo trebali
oklijevati uspostaviti paralelu izmeau driavnog ubijanja

Homini sacer

(primjerice nacisticke likvidacije Zidova) i revolucionarnog terora u

kojem je takoaer dopusteno ubiti a da ne pocinite zlocin ili irtvu razlika izmeau njih nalazi se u Cinjenici da su nacisticki zloCini ostali
tek sredstvo driavne moCi. Kad u posljednjem odlomku Benjamin
naglasava kako je revolucionarno nasilje kao najvisa manifestacija
cistog i neiskvarenog nasilja koje moze pociniti covjek moguce, on
tome dodaje i kljucno objasnjenje:

NASILJU

165

omoguCili da prepoznamo neki Cin nasilja kao bozanski; isti onaj Cin
koji se izvanjskom promatracu doima tek kao obican nasilni cin moze
zapravo biti bozanski za one koji u njemu sudjeluju - ne postoji veliki
Drugi koji bi jamcio za njegovu bozansku narav; rizik njegova tumace
nja i shvacanja kao bozanskog u potpunosti je na ledima subjekta. To
je poput onog sto jansenizam propovijeda 0 cudima: ona se ne mogu
objektivno verificirati; za neutralnog promatraca ona se uvijek mogu
protumaCiti kao posve obican slijed prirodnih uzroka i uCinaka. Neki
cin predstavlja cudo samo za onoga koji u njega vjeruje.
Ne zeli li Benjamin svojim stavom 0 tome da je zabrana ubijanja
misao vodilja za djelovanje osoba ili skupina Ijudi koji se s njom mora
ju boriti u samoCi, a u iznimnim slucajevima i preuzeti odgovornost za

No za covjeka nije niti moguce niti neodlozno da odluCi kada je Cista sila u odre

njeno ignoriranje predloziti da ga shvatimo kao Kantovu regulativnu

denom slucaju bila istinska. Jer samo mitska, a ne boianska sila, otkrit ce se kao

ideju, a ne izravni konstitutivni princip eticke stvarnosti? Treba istaknu

takva sa sigurnoscu, mada i u neusporedivim djelovanjima, jer covjeku nije dano

da vidi snagu sile koja oslobada od ispaStanja. Iznova se cistoj boianskoj sili otva
raju svi vjecni oblici koje je mit unizio do svojih bastarda s pravom. U zbiljskom
ratu ona moze izgledati isto kao i u bozjem sudu mnostva nad prestupnikom

(... ]

Vladajucom bismo mogli nazvati boiansku silu koja je znamen i pecat, a nikada
sredstvo svetog izvrSenja.19

Od kljucnog je znaeaja pravilno interpretirati zadnju recenicu:

suprotnost izmeau mitskog i bozanskog nasilja je u sredstvima i znako
vima, odnosno mitsko nasilje sluzi kao sredstvo uspostavljanja vladavine
Zakona (pravnog drustvenog poretka), dok se bozansko nasilje ne sluzi

ti upravo to kako se Benjamin ovdje suprotstavlja totalitarnom oprav

davanju ubijanja koje poduzimaju oni koji djeluju kao instrumenti veli
kog Drugog (historijska nuzda i s1.): s tim se problemom ljudi moraju
boriti u samoCi, preuzimajuCi za njega punu odgovornost. Drugim
rijecima, bozansko nasilje nema nikakve veze s izljevima svetog
ludila, s bakanalijama u kojima se subjekti odricu vlastite autonomije
i odgovornosti, jer kroz njih djeluje neka snainija bozanska moc.
Bozansko nasilje nije direktno uplitanje svemoguceg Boga da bi se
covjecanstvo kaznilo za njegov prijestup, neka vrsta pruzanja predodzbe

nikakvim sredstvima, cak ni onim da se kazne krivci i stoga ponpvo

o tome kakav ce biti Posljednji sud: istinska razlika izmedu bozanskog

uspostavi ravnoteia pravednosti. Ono je tek znak nepravde u svijetu Cija

nasilja i naSih bespomocnih i nasilnih

je eticka ravnoteia poremecena. To medutim ne implicira da bozansko

passages a l'act nalazi se u tome

sto ono prvo ne predstavlja izraz bozanske svemoCi, nego

znak Boije

nasilje ima neko znacenje: ono je ponajprije znak bez znacenja, a iskuse

nemoci, nemoci velikog Drugog. Ono sto se mijenja izmedu bozanskog

nje kojem se treba oduprijeti isto je ono kojem se Job uspjeSno odupro:

nasilja i slijepog

iskusenje da mu se prida neko dublje znacenje. Kazano Badiouovim

passage a l'acte zapravo je mjesto nemoCi.

Bozansko nasilje nije protupravni potisnuti izvor pravnog poret

rijeCima, to znaCi da mitsko nasilje pripada poretku Bitka, a bozansko

ka - jakobinski revolucionarni teror nije mracni izvor burzoaskog

nasilje poretku Dogadaja: ne postoje objektivni kriteriji koji bi nam

poretka u smislu herojsko-zloCinackog nasilja utemeljenja driave koje

166

SlAVOJ

ZIZEK

je velieao Heidegger. Bozansko nasilje stoga treba razlikovati od driavne

NASILJU

Zbog toga je, a to je znao i Robespierre, bez vjere u posve oCitu

kao iznimke koja utemeljuje zakon, kao i od Cistog nasilja

pretpostavku 0 vjecnoj ideji slobode koja postoji unatoc svim porazima,

kao provale anarhizma. Kad je rijec 0 Francuskoj revoluciji, znakovito

revolucija tek buean zloCin koji poniStava neki drugi zloCin. Ta vjera

je da je upravo Danton, a

najvidljivije je iskazana u njegovu posljednjem govoru osmog termidora

suverenosti

ne Robespierre, ponudio najsaietiji izraz ovog

neprimjetnog pomaka od diktature proletarijata prema driavnom

nasilju, odnosno, kazano Benjaminovim terminima, od bozanskog
prema mitskom nasilju: Budimo grozni zato da ljudi to ne budu tre
bali biti.20 Za Dantona je jakobinski revolucionarni driavni teror bio
oblik preventivnog djelovanja Ciji istinski cilj nije bio osvetiti se nepri
jateljima nego sprijeCiti direktno bozansko nasilje sankilota, samih
ljudi. Drugim rijeCima, uCinimo ono sto ljudi od nas zahtijevaju

zato

da oni to ne uCine sami...

Bozansko nasilje stoga b i trebalo shvatiti kao bozansko u punom
smislu stare latinske krilatice

vox populi, vox dei; ne u njegovu perver

tiranom smislu mi provodimo nasilje tek kao puki instrumenti Volje

Naroda nego u smislu herojskog potvrdivanja usamljene suverene
odluke. Odluka 0 ubijanju, ugrozavanju ili cak gubitku vlastitog zivota
donasi se u apsolutnoj samoCi, bez velikog Drugog koji bi nas stitio.

Ak takvo nasilje i jest izvan-moralno, ono ipak nije nemoralno, ono

1794, dan prije nego sto ee ga uhapsiti i pogubiti:

Ali, uvjeravam vas da postoje duse koje imaju osjecaje i koje su ciste; postoji ta
blaga, ustrajna i neodoljiva scrast, muka i slast velikodusnosti srca; taj duboki uZas
tiranije, odusevljeno suosjecanje s onima koji su potlaceni, sveta Ijubav za domo
vinu te jos uzvisenija Ijubav prema covjecanstvu, bez koje je velika revoludja tek
bucan zloCin koji ponistava neki drugi zloCin; ovdje na zemlji postoji ta velikodusna
ielja

za

uspostavljanjem prve svjetske Republike.22

Ovaj nam odlomak pokazuje kako bozansko nasilje pripada poretku

Dogadaja. Ne postoje objektivni kriteriji koji bi nam omogueili da
neki Cin nasilja prepoznamo kao boiansko nasilje; isti onaj Cin koji se
neutralnom promatracu doima tek kao provala nasilja, maze biti bozan
ski za one koji u njemu sudjeluju - ne postoji veliki Drugi koji bi jamCio
njegovu bozansku narav. Za rizik da ga se shvati i protumaCi kao bozan
sko u cijelosti je odgovoran subjekt: bozansko je nasilje subjektovo djelo

/jubavi. Dva poznata odlomka iz Che Guevare ukazuju na tu poantu:

akteru ne daje dozvolu za ubijanje s andeoskom neduznoseu. Kad ani

Iako moze zvucati kao da govorim apsurdne besmislice, dopustite mi da kazem

koji se nalaze izvan strukturiranog drustvenog polja naslijepo uzvrate

kako istinskog revoludonara vodi snafan osjecaj Ijubavi. Nemoguce je biti istinski

udarac zahtijevajuCi trenutacno izvdenje pravde ili osvete, onda je rijec

o bozanskom nasilju. Prisjetimo se panike koja je zavladala u Rio de
Janeiru prije desetak godina kad su siromasni stanovnici favela provalili
u bogataSki dio grada i poceli pljackati i uniStavati dueane. To je doista
bilo bozansko nasilje ... Bilo je to poput biblijskih skakavaca, bozanske
kazne za grijehe covjecanstva. To bozansko nasilje pojavilo se niotkud,
bilo je sredstvo bez cilja - ili, kao st je to Robespierre kazao u svom
govoru trazeCi smaknuee Luja XVI:
Narodi ne sude na isti naCin kao sudovi: oni ne izgovaraju presude, oni stvaraju
munje i gromove; oni ne osuduju kraljeve nego ih bacaju u bezdan; takva je pravda
jednako tako vafna kao i pravda donesena na sudu.21

revolucionar bez ove karakteristike.23

Mrlnja je sastavni dio borbe; nemilosrdna neprijateljeva mrlnja koja nas potice da
iznova prijedemo Ijudska ogranicenja i pretvorimo se u uCinkovite, nasilne, izbir
Ijive i hladne strojeve za ubijanje. NaSi bord moraju biti takvi; Ijudi koji u sebi ne
nose mrlnju ne mogu pobijediti i nadjacati opasnog neprijatelja.24

U Che Guevarinoj krilatici sadriana su dva naizgled suprotstavljena

stava:

Hay que endurecerse sin perder jamas la ternura (Treba izdriati

- otvrdnuti, ojacati - ali ne izgubiti blagost). lS Ili, da ponovo parafrazi

ram Kanta i Robespierrea: ljubav bez okrutnosti je nemoena; okrutnost
bez ljubavi je slijepa, kratkotrajna strast koja gubi svoju otpornost i
ustrajnost. Paradoks ovog stava je u tome da je upravo njena okrutnost i

168

SLAVOJ

ZIZEK

njena povezanost s nasiljem ono sto Cini Ijubav tako andeoskom i uzdi
ze je iznad puke nestalnosti i pateticne sentimentalnosti - takva veza
je uzdize iznad i s onu stranu prirodno zadanih covjekovih graniea i
stoga preoblikuje u neuvjetovani poriv. Che Guevara je sasvim sigurno
vjerovao u moc Ijubavi koja preobraiava, ali nikad ne bi pristao na stay
Ijubav je sve st nam treba - potrebno je nauCiti

ljubiti s mrinjom. Ili,

kao st je to kazao Kierkegaard: neizbjeina posljedica (istina) krSCan

skog zahtjeva da
zahtjev da

ljubimo svog neprijatelja je

mrzimo voijenog iz

Ijubavi i u Ijubavi ... KrScanstvo moZe toliko visoko

uzdiCi Ijubav (prema Ijudskom shvacanju, Cak do neke vrste ludila) ukoliko je ona
shvacena kao ispunjenje zakona. Stoga nas ona poducava kako ce krscanin (ako se
to od njega zahtijeva) biti sposoban mrziti svog oca i majku i sestru i sve one koje
voli.26

Kierkegaard ovdje primjenjuje logiku

hainamoration koju je kasnije

artikulirao Laean i koja se zasniva na rasejepu u Ijubljenom izmedu Iju

bljene osobe i istinskog objekta-uzroka moje Ijubavi spram nje, onoga
st je u njoj vise od njega samog (za Kierkegaarda to znaci Bog).
Ponekad je mrinja jedini dokaz necije istinske Ijubavi. Pojmu Ijubavi
ovdje treba pripisati svu onu teiinu 0 kojoj govori sv. Pavao:

podruije
ljubavi je podruije Cistog nasilja, podrucje izvan zakona (legalna moc),
podrucje nasilja koje niti utemeljuje pravo niti ga podriava.