Svatopluk I

Svatopluk I (slovaki: Svtopluk; njemaki: Zwentibald; takoer poznat i kao Sventopulk, Zventapu, Zwentibald, Zuendibolch, Suatopluk; cca. 840 - 894) bio je
velikomoravski knez, a kasnije i kralj, koji je, s kraom
pauzom 871. godine, vladao od 869. do smrti, a ija je
vladavina predstavljala vrhunac vojne i politike moi,
odnosno teritorijalnog opsega Velike Moravske.

Svatopluk se nakon toga okrenuo prema istoku i

poeo iriti teritorije svoje kneevine na raun drugih
slavenskih plemena i naroda, koristei kao izgovor njihovo paganstvo. U tom je periodu, meutim, doao u
sukob sa Metodijem, te sve vie poeo dolaziti pod uticaj
njemakih i drugih zapadnih misionara koji su inzistirali
da moravski krani koriste latinski obred. Od godine
882. do 885. je, pak, sudjelovao u tzv. Wilhelminerskom
ratu protiv pobunjenih velmoa u dananjoj Austriji,
iskoristivi to da dodatno povea teritorije, ali i uticaj na
istonofranakom dvoru.

Bio je neak kneza Rastislava, u ije je ime kao

vazal upravljao jednom kneevinom (najvjerojatnije
Nitranskom, mada dio historiara vjeruje da je rije
mogla biti i o podruju oko dananje Sremske Mitrovice)[1][2] [3] ). Oko godine 869. su podruje Velike
Moravske, ukljuujui Svatoplukovu kneevinu, napale
bavarske trupe pod kraljem Karlomanom, nastarijim
sinom istonofranakog kralja Ludviga. Svatopluk je sa
napadaima uao u tajni savez, te svrgnuo svog strica i
predao ga Ludvigu; zauzvrat mu je priznata vlast nad Velikom Moravskom; mada je dio kneevine morao predati
franakim grofovima Wilhelmu i Engelschalku I.

Godine 885. su nakon Metodijeve smrti iz Moravske

protjerani njegovi uenici, ime je prestalo prakticiranje
slavenske liturgije u Centralnoj Evropi; papa Stjepan V
je nakon toga zauzvrat Svatopluka priznao za kralja
Slavena (rex Sclavorum), a istu je titulu za Svatopluka
koristio i Arnulf Karantanski. Kasnije je ipak doao u
sukob sa Arnulfom; iako on nije imao jasnog pobjednika,
kasnije se tumaio kao povodom za dolazak Maara u
Godine 871. Karloman je Svatopluka dao zatoiti, Centralnu Evropu, s obzirom da ih je Arnulf koristio kao
najvjerojatnije pod sumnjom da Svatopluk kuje zav- najamnike. Svatopluk je poginuo 885. nesretnim sluajem za vrijeme jednog pohoda.
jeru s njegovim buntovnim bratom Ludvigom Mlaim.
Uvjereni da je Svatopluk pogubljen, Moravci su digli us- Nakon Svatoplukove smrti se njegova drava poela rastanak i izabrali novog kneza po imenu Slavomr. Kar- padati, dijelom zbog sukoba meu sinovima i nasljedloman je ustanak odluio uguiti strategijom divide et im- nicima Mojmirom II i Svatoplukom II, a dijelom zbog
pera te Svatopluka smjesta pustio iz tamnice i, u nas- ustanaka meu pokorenim narodima, ukljuujui ehe.
tojanju da ponovno stekne njegovo povjerenje, ak dao Ubrzo je nestala u 10. vijeku. Svatopluk je, meutim,
da bude kum njegovom unuku i potencijalnom nasljed- u 18. vijeku postao slovaki nacionalni heroj, odnosno
niku Zwentiboldu, koji je po Svatopluku dobio ime. smatra se praosnivaem slovake nacionalne drave.
Svatopluk je, zauzvrat, pristao zajedno s Francima i
Bavarcima voditi rat protiv Slavomira i njegovih ustanika. Ispoetka je, u skladu s planom, zauzeo glavno 1 Izvori
Slavomirovo uporite, ali je tada odluio iskoristiti da
se osveti Francima koji su ga utamniili. Iznenada je
napao bavarski logor i potpuno tamonju vojsku; gro- [1] Goldberg 2006, p. 284.
fovi Wilhelm i Engleschalk su ubijeni, kao i veliki broj [2] Kirschbaum 2007, p. 278.
Bavaraca i Franaka; time se Velika Moravska oslobodila
istonofranake vlasti.
[3] Bowlus 1994, p. 185.
Karloman je sljedeih nekoliko godina pokuavao pokoriti Svatoplukovu dravu, ali su pohodi uglvanom nisu
imali rezultata. Godine 873. se u sukob umijeao papa
Ivan VIII, ogoren zbog toga to su Bavarci prilikom njega
zatoili bizantskog misionara sv. Metodija i vjerojatno
zabrinut kakve bi posljedice on mogao imati na nastavak
pokrtavanja Slavena. Na njegov nagovor je Karlomanov
otac Ludvig pristao sa Svatoplukovim delegatima sklopiti mirovni sporazum u Forchheimu; njime se Svatopluk obavezao na plaanje danka, ali je zauzvrat dobio
neometanu vlast nad Velikom Moravskom.

2 Literatura
Barford, P. M. (2001). The Early Slavs: Culture and
Society in Early Medieval Eastern Europe. Cornell
University Press. ISBN 0-8014-3977-9.
Skvarna, Dusan; Bartl, Jlius; Cicaj, Viliam; Kohutova, Maria; Letz, Robert; Seges, Vladimir
(2002). Slovak History: Chronology & Lexicon.
1

2
Bolchazy-Carducci Publishers.
444-4.

ISBN 0-86516-

Bowlus, Charles R. (1994). Franks, Moravians and

Magyars: The Struggle for the Middle Danube, 788
907. University of Pennsylvania Press. ISBN 08122-3276-3.
Curta, Florin (2006). Southeastern Europe in the
Middle Ages, 5001250. Cambridge University
Press. ISBN 978-0-521-89452-4.
Fine, John V. A., Jr. (1991). The Early Medieval
Balkans: A Critical Survey from the Sixth to the Late
Twelfth Century. The University of Michigan Press.
ISBN 0-472-08149-7.
Goldberg, Eric J. (2006). Struggle for Empire: Kingship and Conict under Louis the German, 817876.
Cornell University Press. ISBN 978-0-8014-75290.
Kantor, Marvin (1983). Medieval Slavic Lives of
Saints and Princes. The University of Michigan
Press. ISBN 0-930042-44-1.
Kirschbaum, Stanislav J. (2005). A History of Slovakia: The Struggle for Survival. Palgrave. ISBN
1-4039-6929-9.
Kirschbaum, Stanislav J. (2007). Historical Dictionary of Slovakia. Scarecrow Press, Inc. ISBN 9780-8108-5535-9.
Kontler, Lszl (1999). Millenium in Central Europe: A History of Hungary. Atlantisz Publishing
House. ISBN 963-9165-37-9.
MacLean, Simon (2003). Kingship and Politics in
the Late Ninth Century: Charles the Fat and the End
of the Carolingian Empire. Cambridge University
Press. ISBN 0-521-81945-8.
MacLean, Simon (2009). History and Politics in
Late Carolingian and Ottonian Europe: The Chronicle of Regino of Prm and Adalbert of Magdeburg.
Manchester University Press. ISBN 978-0-71907135-5.
Moravcsik, Gyula; Jenkins, Romilly J. H. (2008).
Constantine Porphyrogenitus: De Administrando
Imperio. Dumbarton Oaks Center for Byzantine
Studies. ISBN 0-88402-021-5.
Reuter, Timothy (1992). The Annals of Fulda.
Manchester University Press. ISBN 0-7190-34582.
Squatriti, Paolo (2007). The Complete Works of Liudprand of Cremona. The Catholic University of
America Press. ISBN 978-0-8132-1506-8.

LITERATURA

Spiesz, Anton; Caplovic, Dusan; Bolchazy, Ladislaus J. (2006). Illustrated Slovak History: A Struggle for Sovereignty in Central Europe. BolchazyCarducci Publishers, Inc. ISBN 978-0-86516-4260.
Vlasto, A. P. (1970). The Entry of the Slavs into
Christendom: An Introduction to the Medieval History of the Slavs. Cambridge University Press. ISBN
0-521-07459-2.

Text and image sources, contributors, and licenses

3.1

Text

Svatopluk I Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Svatopluk_I?oldid=5067119 Saradnici: OC Ripper, VolkovBot, LaaknorBot, RedBot,

EmausBot, ZroBot, Kolega2357 i Legobot

3.2

Images

Datoteka:Commons-logo.svg Izvor: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/4/4a/Commons-logo.svg Licenca: Public domain Doprinijeli: This version created by Pumbaa, using a proper partial circle and SVG geometry features. (Former versions used to
be slightly warped.) Originalni umjetnik: SVG version was created by User:Grunt and cleaned up by 3247, based on the earlier PNG
version, created by Reidab.
Datoteka:witopek_Wielki.jpg Izvor: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/4/43/%C5%9Awi%C4%99tope%C5%82k_
Wielki.jpg Licenca: Public domain Doprinijeli: web Originalni umjetnik: anonymous fresco in Znojmo (CZ)

3.3

Content license

Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0