ELEMENTI

STROJEVA I

1.0 Elementi strojeva

j
su dijelovi,
j
, podsklopovi,
p
p , sklopovi,
p , grupe
g p i
podgrupe stroja, koji u svrhu funkcije stroja vre razliite
osnovne funkcije.
I)) Elementi strojeva
j
ope
p primjene:
p
j
a) Elementi spajanja
- vijani spojevi
- zavareni spojevi
- zakovini spojevi
- lemljeni spojevi
- nerastavljivi stezni spojevi
- rastavljivi stezni spojevi
- spojevi klinovima

b) Elementi za prijenos i pretvorbu sile i gibanja

- osovine
- vratila
- leajevi
- spojke
- zupani prijenosnici
- remenski prijenosnici
- tarni prijenosnici
p j
- lanani prijenosnici
c) Opruge i elementi osiguranja
d) Elementi za prijenos tekuina i plinova

II) El
Elementi
ti strojeva
t j
specijalne
ij l primjene:
i j
a) Elementi motornih vozila
b) Elementi stapnih strojeva
c) Elementi hidraulinih pogona
d) El
Elementii krunih
k ih pogona
e) Elementi dizalica i transportnih ureaja
f) Elementi
El
ti alatnih
l t ih strojeva
t j

Naprezanje unutarnje sile koje se javljaju u materijalu radi

spreavanja deformacija koje uzrokuju vanjske sile.
sile

- naprezanja mogu biti:

- normalna:

Fn

- tangencijalna:

Ft

vrstoa (R) je sposobnost strojnog elementa da u predvienom

vijeku
ij k trajanja
t j j ne pretrpi
t i nedozvoljena
d
lj
oteenja.
t j
- granina naprezanja su mjerodavne karakteristike vrstoe
materijala

dop

Dijagram rastezanja za meki elik

KARAKTERISTINI DIJAGRAMI RASTEZANJA MATERIJALA

a) granica teenja za meki elik

b) dogovorna (tehnika) granica teenja
c) krivulje naprezanje-deformacija za razliite vrste materijala

Optereenje je djelovanje vanjskih sila i momenata na neko tijelo,

tijelo
a moe biti izazvano:
- koncentriranim i kontinuirano rasporeenim silama
- momentima savijanja i uvijanja
a) s obzirom na smjer djelovanja vanjskih sila razlikujemo:
- optereenje na vlak
- optereenje na tlak
- optereenje na smicanje
- optereenje na savijanje
- optereenje na uvijanje
- optereenje na izvijanje
b) prema vremenu trajanja optereenja se dijele na:
- trajno optereenje
- povremeno optereenje

1 0 Radna optereenja strojnih dijelova

1.0
- volumenska (teina, elektromagnetne sile)
dijelova pritisak plina ili tekuine)
- povrinska (kontakti dijelova,
- linijska (teoretski, praktino je to usko podruje konane irine)
- optereenja u toki (teoretski, praktino je to podruje vrlo
male povrine)

1 1 Korisna optereenja
1.1
- proizlaze iz otpora koje savladava stroj da bi napravio
koristan rad,
rad a javljaju se u obliku obodne sile Fo ili
torzijskog momenta T
Fo = P/v
F obodna sila
g
P pprenesena snaga
v brzina
j
T moment torzije
kutna brzina = 2**n
n brzina vrtnje

T = P/

1.2 Optereenja uzrokovana trenjem

- sile trenja se javljaju na mjestima dodira 2 strojna dijela, nastojei
sprijeiti meusobno gibanje tih dijelova

Trenje
T
j klizanja
kli
j
a) trenje na ravnoj povrini
b)) trenje
j na cilindrinojj povrini
p
c) trenje na krunoj povrini

Trenje kotrljanja - nastaje kada se strojni dio cilindrinog oblika

kotrlja po drugom strojnom dijelu, npr. ravnoj povrini

Fk sila
il otpora kotrljanja
k lj j
e krak otpora protiv kotrljanja
k koeficient trenja
j kotrljanja
j j

1 3 Teina dijelova
1.3
- ako je teina proraunavanih dijelova relativno velika u
odnosu
d
na korisno
k i
optereenje,
j mora se ukljuiti
klj i i u proraun

Fg = m * g
Fg [N] teina
m [kg] masa strojnog dijela ili tereta
g [m/s2] gravitacijsko ubrzanje (=9,81 m/s2)

1.4 Inercijske sile i momenti

- javljaju se pri promjeni veliine i smjera gibanja strojnih dijelova,
to uzrokuje pojavu inercijskih sila, kao dodatnih, ciklino
promjenljivih optereenja pri pokretanju i zaustavljanju stroja.
stroja

Fv= -m*a

Tv= -J*

Fc=m*r*2

Fv inercijska sila (pri ubrzanju je suprotna smjeru

ggibanja,
j , zato je
j -))
m masa
a - ubrzanje (usporenje)
Tv inercijski okretni moment kod krunog gibanja
J moment inercije mase strojnog dijela
- kutno ubrzanje (usporenje)

Fc centrifugalna sila
m masa
r radijus krivulje gibanja
kutna brzina

1.5 Pritisak tekuina i plinova

- pritisak plinova je u zatvorenim posudama jednak u svim
smjerovima, a odgovarajue optereenje se rauna prema izrazu:

Fp = p *A

Fp sila optereenja
p pritisak
A - povrina

- odgovarajue
g
j
optereenje
p
j povrine
p
ispod
p povrine
p
tekuine se rauna
prema izrazu

Fp=(p
(pg+*g*h)*A
g )

Fp sila optereenja
pg [N/mm2] pritisak na povrini tekuine
gustoa tekuine
g ubrzanje zemljine tee
h dubina pod povrinom
A povrina za koju se rauna optereenje

1.6 Optereenja zbog deformacija

- pojedini strojni dijelovi optereeni su i zbog elastinih deformacija
ostalih sastavnih dijelova stroja. Ta optereenja su posljedica
pritezanja,
i
j ili tlanih
l ih naprezanja
j u pojedinim
j di i spojevima
j i (vijani,
( ij i
zakovini, elastini spojevi), ili toplinskih dilatacija pod utjecajem
promjena temperature.

- 3 glavna i 6 tangencijalnih
naprezanja
Veza izmeu naprezanja i deformacija
=E*

2.0 Optereenja prema vremenu trajanja

2.1 Statika optereenja su optereenja kojima se nakon postizanja
njihove nazivne vrijednosti, njihova veliina i smjer s
vremenom ne mijenjaju (svi dijelovi su u statikoj ravnotei).

Slika: Statiko optereenje

2.2 Dinamika optereenja su ona koja se tokom vremena

mijenjaju po veliini i/ili po smjeru.
- promjene veliine optereenja mogu biti stohastike (a),
periodike (b) ili harmonike (c)
(c).

- kod prorauna se periodika optereenja obino aproksimiraju

harmonikim, a dodatni nepoeljni utjecaji zbog udarnih
optereenja
te ee j see uzimaju
i j u obzir
b i faktorom
f kt
radnih
d ih uvjeta.
jet

-s obzirom na smjer djelovanja razlikujemo:

-istosmjerna optereenja
-izmjenina optereenja

FA amplituda dinamikog optereenja

Fsr srednje optereenje

NAPREZANJA KOD STATIKOG I DINAMIKOG

OPTEREENJA

WOHLER-OVA KRIVULJA
- to je eksponencijalna krivulja koja se dobije unosom rezultata
pokusa na x (broj ciklusa naprezanja N) i Y os (naprezanja).

SMITH-OV DIAGRAM

razliite vrste naprezanja

konstrukcija Smith
Smith-ovog
ovog diagrama

3.0 Optereenja
p
j gglede na smjer
j djelovanja
j
j vanjskih
j
sila
3.1 Optereenje na vlak i tlak
- sile koje su jednakomjerno rasporeene po presjeku tapa i djeluju
okomito (normalno) na promatrani presjek izazivaju vlana i
tlana naprezanja
naprezanja.

vlano naprezanje

v,t

tlano naprezanje

v,t [N/mm2] normalno vlano ili tlano

naprezanje
F [N] normalna
normalna sila
A [mm2] povrina promatranog presjeka

3.2 Savijanje
j j su vlana i tlana naprezanja
p
j u materijalu,
j , koja
j se
javljaju kad vanjske sile optereuju dijelove strojeva u ravnini
koja sijee njihovu uzdunu os uzrokujui momente savijanja
Ms.
Ms

smax [N/mm2] najvee naprezanje na savijanje

Ms [Nmm] moment savijanja u promatranom presjeku
Iy [[mm4] - moment inercije
j
e [mm] udaljenost od neutralne osi
Wy [mm3] moment otpora

3.3 Izvijanje
j j nastaje
j kod tlanog
g optereenja
p
j vitkih elemenata,,
kad se prekorai granica elastinosti.

lizv [mm] slobodna duina izvijanja

imin [mm] najmanji polumjer inercije

3.4 Smicanje nastaje kao posljedica sila koja djeluju du

promatranog presjeka.

a)) isti smik

b) ininjerski smik

[N/mm2] tangencijalno naprezanje

F [N] smina sila
As [mm2] povrina smicanja

3.5 Torzija
j (uvijanje)
( j j ) nastaje
j usljed
j djelovanja
j
j momenata koji
j su
okomiti na povrinu djelovanja, te uzrokuju u toj povrini
tangencijalna torzijska naprezanja t.

t [N/mm2] torzijsko naprezanje

Mt [Nm] moment torzije
Io [mm4] polarni moment inercije
r[mm] polumjer poprenog presjeka
3] polarni
Wo [mm
[
l i moment otpora