Elma Omersofti:

Psihoterapijom do aktivne
uloge u ivotu
Kada pomenemo psihoterapiju u svakodnevnim razgovorima, dva najea komentara koja ujemo su 'To mi je
tako potrebno!' i 'Da li zna da na Zapadu svaka osoba ima linog psihoterapeuta?'.
Da nam je psihoterapija prijeko potrebna potvruju isti svakodnevni razgovori meu poznanicima, kolegama,
prijateljima, porodici o tome 'kako se svijet promijenio, kako su se ljudi pokvarili, da su prijatelji sve laniji, a da je
pojedinac sve usamljeniji", pie bh. novinska agencija Patria.
Veina ilustrovanih poruka i citata na drutvenim mreama su poruke koje nose i skriveno znaenje i koje govore o
dubokoj frustraciji, razoarenju, ljutnji i drugim neprijatnim emocijama onoga ko ih postavlja.
S obzirom da nam Zapad imponuje i da u mnogoemu pratimo njegov rapidni razvoj i najrazliitije novotarije, te da
smo utoliko 'u trendu', postavlja se pitanje zato je psihoterapija kao zapadni produkt jo uvijek stigmatizirana u
BiH, na ivici da se smatra pravim tabuom.
Isto pitanje moemo postaviti i u kontekstu autentine potrebe za psiholokom podrkom obzirom na dugorone i
iscrpljujue socio-ekonomske krize koje nisu mimoile niti jednu generaciju graana BiH.
Kada se obraamo psihoterapeutu
Odgovor na pitanje: kada se ljudi obraaju psihoterapeutu, dobili smo od Elme Omersofti, diplomiranog
psihologa i certificiranog psihoterapeuta.
- Ljudi se najee javljaju na psihoterapiju kada ih psihike tegobe poinju ometati u svakodnevnim aktivnostima.
Neke od tegoba su kontinuirani strahovi, brige, snieno raspoloenje i nekontrolisane emocionalne reakcije.
Razlog da potrae psihoterapeuta mogu biti i odreena ivotna razdoblja koja pred pojedince stavljaju nove
razvojne zadatke (sklapanje braka, roenje djeteta, osamostaljivanje), zatim nakon preivljenih stresnih dogaaja,
na primjer, smrt bliskih osoba, razvod, gubitak posla, zlostavljanje na radnom mjestu ili u koli. esto su razlozi
javljanja terapeutu nefunkcionalni partnerski odnosi (ljubavne veze i brak op.a.), psihosomatske tegobe, kao i
problemi u komunikaciji sa svojim djetetom, posebno u adolescenciji - objanjava naa sagovornica.

U zemlji u kojoj psihoterapija nije regulisana zakonom, niti postoji adekvatno razvijena kultura brige o mentalnom
zdravlju, razumljivo je da prosjenom graaninu nije poznato ta je u stvari psihoterapija, niti injenica da postoje
brojni modaliteti ili kole psihoterapije.
S obzirom da je Omersofti certificirani psihoterapeut Transakcione analize, traili smo i dan nam ukratko priblii
sutinu terapijskog procesa u kontekstu upravo tog pristupa.
- U psihoterapijskom pravcu kao to je Transakciona analiza, glavni cilj psihoterapijskog iskustva jeste uenje
otvorene, odrasle i zrele reakcije prema sebi i okolini, kako bi se izbjeglo dugotrajno, iscrpljuuje igranje
psiholokih igara koje nam oduzimaju energiju i sprjeavaju rjeenje stvarnog problema. Osoba u toku
psihoterapijskog puta ui da bude svjesna svojih osjeaja, potreba i ponaanja te da ih prihvata i usklauje sa
realnou, a pritom potujui princip 'Ja sam OK drugi ljudi su OK'. Psihoterapija nam pomae da proirujemo
svoje okvire i opcije u smislu da moemo promijeniti sebe i svoje dotadanje uobiajene reakcije prema drugima,
te da u ivotu djelujemo aktivno umjesto pasivno. Takoer e nam pomoi da prepoznajemo vlastitu snagu i
potencijal kae Omersofti.
Problem kaua
Pomen psihoterapije kod ljudi koji je nisu iskusili moe prizvati mistinu sliku pasivnog leanja na kauu dok
autoritativni sijedi starac sa likom Frojda nijemo 'vue konce' i izvlai svaku vrstu informacije iz napola
hipnotisanog 'pacijenta'. alu na stranu, ali upravo ova slika potkrepljuje uvrijeenu stigmu. Realnost je drugaija,
znaajno humanija. Psihoterapeut i klijent ravnopravno sjede na stolicama jedan spram drugog i razgovaraju o
onome to mui klijenta.
- Psihoterapijski proces koji se deava izmeu klijenta i psihoterapeuta nalikuje maloj pozornici gdje dolaze do
izraaja autentine osobine klijenta i gdje se klijenti vjebaju i pripremaju za spontanije pokazivanje svojih pravih
emocija sa bliskim ljudima, konstruktivnije rjeavanje konflikata u porodici i u radnom okruenju, kao i jasnije
predstavljanje svoje linosti prema drugim ljudima - otkriva neke primjere iz prakse Omersofti.
Razlog odlasku psihoterapeutu ne moraju biti tegobe i simptomi. U zapadnom svijetu, ukljuujui susjedne drave
Hrvatsku i Srbiju ije je stanovnitvo izuzetno senzitirano na postojanje i funkciju psihoterapeuta, terapeutu se
odlazi s ciljem rada na sebi, linog rasta i razvoja i pranjenja dugo akumuliranih, a neizraenih ili neadekvatno
izraenih emocija.
Unato jo uvijek prisutnom zazoru prosjenog graanina, nae visoko kolstvo svake godine izvede znaajan broj
studenata psihologije i socijalnih radnika koji se u sve veem broju odluuju za profesiju psihoterapeuta. To im
omoguuju akreditovane specijalistike kole koje u toku petogodinje edukacije osposobljavaju generacije
polaznika za profesiju psihoterapeuta. Razliiti nazivi i pristupi takvih kola ili psihoterapeuta kao to su Gestalt,
Kognitivno-bihejvioralna terapija, Transakciona analiza, Sistemska porodina terapija i druge, ne trebaju zbuniti jer
imaju jednak cilj zdravu, dobro integrisanu linost koja uspjeno rukovodi svojim ivotom i odnosima u skladu sa
realnou, i koja dobro upravlja svojim emocijama.
Ako emo dobiti vie od ivota i bolje se osjeati - vrijedi pokuati. Pored svega, bit emo i u trendu.