POVJEST TEKSTILA I

ODJEE
1. KULTURA ODJEVANJA- MODA
MODA- Od 14. stoljea
- Nije navika u odjevanju
- Moda ovisi o prihvaanju unutar drutva, te je
promjenjiva (drutvena dinamika)

KULTURA ODJEVANJA - prije 14. stoljea

- Odnosi se na odjevne predmete
koji su ostavili dugogodinji utjecaj u odreenoj kulturi

ODJEA KROZ POVJEST

1. DRAPIRANA ODJEA - Ovojni tip (omata se oko tijela, npr.
toga)
2. ODJEA ZA NAVLAENJE - Slip-on odjea (npr. pono,
tunika dalmatica)
3. KROJENA I IVANA ODJEA ZATVORENOG TIPA
4. KROJENA I IVANA ODJEA OTVORENOG TIPA (npr. jakete,
kaputi)
5. ,, USKA'' ODJEA

MODA- Ubrzana promjena

- Razlika muke i enske odjee

ANTIMODA - Odjevni predmeti karakteristini za odreeno

podruje i kroz vrijeme se ne mijenjaju (npr. tradicionalna
nonja, traperice, uniforma, vojna odora..)
- Moe biti inspirirana modom
- Pojavljuje se 80.ih godina 20.og stoljea

GLAVNE KARAKTERISTIKE KULTURE ODIJEVANJA KROZ

POVJEST
1. PRAPOVIJEST- ovojni tip
- neznaajne promjene, nema
nacionalnog karaktera, duga, drapirana i iroka odjea
2. 14. STOLJEE - krojena odjea
- razlika spolova, zaeci mode
3. SREDINA 19.OG STOLJEA - industrijska masovna
proizvodnja, Haute Couture
-Francuska; utjecaji:
ekonomski, socijalni, politiki, gospodarsko drutvo..
AFIRMACIJA I NEGACIJA TIJELA KROZ POVJEST
AFIRMACIJA- Tijelo je otkriveno
NEGACIJA- Tijelo se deformiralo pomou modnih dodataka
(korzet, kimono, cipele-istok)
ZAKON PROTIV RASKOI
- Preuzet iz Rimske civilizacije
- Obiljeio modu 14.og stoljea zapadne civilizacije
- Odjea je odreena strogo hijerarhijski
Kraljevski plat (krzno) - simbol boanskog izbora ( kraljevi,
sveenici)

FUNKCIJA ODJEE
1. ZATITA (tetovaa- takoer simbol zatite)
2. ZNAK MOI
3. ZNAK VLASTI
4. ZNAK SUPROSTAVLJANJA (promoviraju slobodu i mir)

IZVORI
- za istraivanje kulture odjevanja
PRIMARNI IZVORI :
- ODJEVNI ARTEFAKT - pripada odreenom razdoblju i moe biti
odnesen u muzej- najee su pronaeni u grobnicama
-Autentian predmet ( Janet Arnold - prva povjesniarka odjee)
- PISANJE DNEVNIKA ( Mattheus Schwarz)
- TESTAMENTI
- TRGOVAKI SPISI..
SEKUNDARNI IZVORI :
- Kiparstvo, poezija, slikarstvo, tapiserija, karikature..

PALEOLIT
cca 30000 pr. Kr. - 10000 pr. Kr.
-Najstariji ljudski prikaz / 25000 pr. Kr.
-Najstarije vlakno / 34000 pr.Kr - laneno uvijeno vlakno
- Prva odjevna forma : KAUNAKES - krznene suknje /
Francuska 17000-15000
- Prevladava ovojni tip odjee od krzna i koe
- Obua: koa, krzno -pra opanak
OBRADA : struganje

namakanje (ilovaa i otopina kore hrasta)

dugotrajno vakanje i namakanje u urinu (Eskimi)

NEOLIT
3000 - 1000 prije Krista
- Ovojni tip- koa, krzno + lie, kora drvea, LAN, VUNA
-TEHNIKE :
Tkanje - 7 000 - 6 000 pr. Kr ( Azija- unak- dio stroja za ivanje
koji slui za unoenje niti potke pri tkanju)
Namakanje i sabijanje / netkani tekstil tj. hustine
OTZI - ledeni ovjek - koa jelena i koze, krzno medvjeda
-NITI- miino tkivo ivotinje (precizni
avovi/naknadno zakrpano)

BRONANO DOBA
- 2100 - 1000 pr. Kr
-Ovojni tip
-Nalazite u Danskoj
-Vuna
-Nakit od jantara i zlata
-Vuedolska izmica 2800 g. pr. Kr
-Sirovine: lan, vuna, koa
-Intezivne boje odjee : crna- lunjakov ir
smea- kora oraha
uta- kora divlje jabuke
crvena- kora mladog brijesta

bijela- prokuhavanje u vodi s

pepelom bukve
Ukrasi: kri, linije, trokuti, spirale, pleteri

DREVNI ISTOK
- Mezopotamija i Egipat
(Eufrat i Tigris) (Nil)
MEZOPOTAMIJA
Sumer i Akad
- Ploa iz Ura- vizualne karakteristike odjevanja mezopotamaca
ODJEVNI PREDMETI :
- vuna i koa
PAGNE ( Bedreni omota) + KAUNAKES - zvonolika forma
- visoke izme
- Kaunakes - 3000 pr. Kr - zvonoliki oblik
- od 2700- 500 pr. Kr - kozja koa
- oko 500 g.pr. Kr - nosi se preko ramena
- velika koliina vunene
dlake
- razdoblje poezije
- zatim se koristi za zvonolik oblik s resama
(vuna, lan, koa)
- Boje: KOLORITNE

pr. Ebikil

- Hetiti - 1300 - 1200 pr. kr - doprinos planinskog stanovnitvavisoke cipele

EGIPAT
-Postoje gornji i donji Egipat
-3200 - 525 g.pr.Kr
-207 faraona
-26 dinastija
-Klima u odnosu na Mezopotamiju je BLAGA
-Jednostavna i prozrana odjea
-BIJELINA - simbol boanske istoe
-TKANINE : lan /biljnog podrijetla
-AFIRMACIJA TIJELA : - otvorenost i prozranost odjee
- Horizontalni i vertikalni tkalaki stan ( vertikalni- 18 dinastija)
MUKA ODJEA :
1. SHENTI - laneni omota / pridrava ga pojas / nabori su
runo oblikovani
primjer: SINDON - pravokutna tkanina / lan
2. CALASIRIS - lanena iroka '' tunika'' / bez rukava pravokutna tkanina koja omata tijelo

ENSKA ODJEA :
1. Pravokutna haljina
2. Haljina s naramenicama (primjer: laneni haljetak ; muzej
Torino)

OBUA :
18.a dinastija

-Tanka trstika, izolata trava / 1558 - 1070 pr.kr

'' KNJIGA MRTVIH'' - odreuje kako se i to nosi ( pravilnik

odjevanja)
- Lotus- cvijet - aromaterapija
-Parfemi: korijeni, cvijetovi, lie, cimet, rua, ljiljan + ulje +
vosak ili mast
- Toaletne kutije od bjelokosti i zlata ( u grobnicama)
- Obrezanje - zdravstveni razlozi ( sveenici i visoki sloj)
- Skidanje svih dlaica M + - protiv uiju
- Perika - od crno obojenog i uvijenog lana
-Nakit: simboliko znaenje/ estetika i magijska funkcija

DREVNA GRKA
- 900 g.pr.kr - 100 g. pos. kr
-Heleni- po Rimljanima ''Grci''
-Pretea kulture stare Grke je Egejska kultura / 2200 pr.kr 1200 pr.kr
- koljka VOLAK - daje purpurnu boju
- Boja je imala statusni simbol
-KRETA - 2700- 1450 pr.kr
- afirmacija ljudskog tijela
- ceremonijalna odjea
-MIKENA- 1300 pr.kr
- kolorit - intezitet boja

- ornament na odjei
* U Grkoj je sredite interesa ovjek!!! Za razliku od Egipta u
kojem je Bog sredite interesa!! - glavna razlika Grke i
Egipta !!! *
ODJEA :
- glavne karakteristike nalazimo na Partenonu / 5 g.pr.kr
-M+ - odjea je jednostavna i sastoji se od jedne pravokutne
tkanine
-tijelo je afirmirano
-tkanine su : vuna (prozrana), lan, pamuk, svila(nakon invazije
Perzije)
-glavna karakteristika odjee grka je DINAMIKA (postignuta na 3
naina)
1. BOJOM ( M- bijela i be , - plava, zelena, uta..)
2. ORNAMENTOM ( ivotinje- ptice, ribe - cvijee)
3. NABIRANJEM
- PEPLOS - Dorski hiton - masivna haljina s rijetkim naborima
-napravljena je od vune i moe
sadravati fibulu i pojas (pr. Kora)
- ukrasna igla
-Jonski hiton- pojavljuje se oko 550 pr.kr , a uestalo se koristi u
440 g.pr.kr
- EXOMIS - kratki hiton s jednom ili dvije naramenice
-HIMATION - nosi se preko hitona, odreivao je drutveni
poloaj
-M - bez dekoracije i do koljena
- - dui od mukog

- politiari i intelektualci ga nose direktno na golom tijelu

-HLAMIDIA - kratak plat (vojnici, mladii, konjanici)
- fibula
OBUA
- nosile su se kone sandale u prirodnoj boji koe ili crne boje
- debeli vrsti potplat pojaan je zakovicama
-HELENIZAM- pune
- kozmetika: maslinovo ulje, med, izbjegavaju sunce
-nakit- popularno je zlato

RIM
-Civilizacija Etruana (pretea rimljana)
- 900 - 500 g.pr.kr
-Glavna karakteristika: AFIRMACIJA TIJELA
-Rimska republika 509- 31 g.pr.kr
-Rimsko carstvo 27g.pr.kr - 476 g.pos.kr
,,SUMPTUS VEGES'' - zakoni protiv raskoi
* Car Tiberije zabranjuje feminiziranu svilu na mukarcima*
SUBLIGACULUM - laneni bedreni omota za mukarce
TUNIKA - osnovni odjevni predmet mukaraca i ena od 2
st.pr.kr
- U hladnim mjesecima nosile su se i do 3 tunike
- 2 TUNIKE - TUNIKA INTERIOR i TUNIKA EXTERIOR

- TKANINE : vuna, lan, pamuk, svila - bogate ukrasima

SUBUCULU - kratka tunika koju su nosili nii slojevi i vojnici
COLOBA - kratka tunika bez rukava koju su nosili nii stalei i
lovci
TUNIKA DALMATICA - tunika s dugim rukavima ( dugi rukavi
su bili simbol enstvenosti )
- od 2-3 st.poslije.kr nose ih i mukarci
CLAVUS - purpurna linija ( koja se dobivala od volaka iz mora)
- pokazatelj drutvene hijerarhije
TOGA - odjevni predmet koji se sastojao od jednog komada
vune i odjevao se direktno na golo tijelo
- smije je nositi samo muko rimsko graanstvo, a enama,
robovima i strancima je bila zabranjena
-Izuzetci : smle su je nositi jedino ene koje su uinile preljub i
radoznale ene ( simbol gubitka enstvenosti)
VRTE TOGE :
1. Toga virilis / pura / libera - bila je namjenjena djeacima do
16. godine
2. Toga candida - posebno izbijeljena toga koju su nosili
politiari
3. Toga muliebris - namjenjena prostitutkama
4. Toga pulla / sordida - tamna tkanina namjenjena za alovanje
5. Toga purpurea - nosili su je pobjednici i rimski car
PALLIUM - muki ogrta nainjen od vune i koe
PAENULA - vrta zatvorene pelerine s kapuljaom
- preuzimaju je rimski vojnici

- BARBARI - ljudi sa sjevera

- hlae + gornji odjevni predmet nalik na koulju
- hlae prihvaaju i rimski vojnici ( Galski rat)
- Flavius Honorius zabranio noenje barbarskih hlaa !
- Plava boja - barbarska boja koja se dobivala od biljke vrbovnik
ENSKI ODJEVNI PREDMETI :
1. SUBLICACULUM - pregaa + strophium ( predak grudnjaku)
2. STOLA / PEPLOS - tunika interior
- stola je kraa od donje tunike
- stila - donji ornamentalni porub na
stoli koji je oznaavo drutveni status
3. PALLA - enski ogrta nainjen od lana i svile
- vjenanje : prsten + veo - rimsko nasljee
Mukarci : Tunika ( Coloba i Dalmatica) / Clavus + Toga
ene : Stola i Palla

BIZANT
( ISTONO RIMSKO CARSTVO)
- 6 st. - sredina 15. st.
- Na ruevinama Rimskog carstva
- Bizant - na raskriju Istoka i Zapada / glavni trgovaki putevi,
uvozi kinesku svilu, egipatski pamuk i lan
- ODJEA - Intezivni kolorit, rasko i dekorativnost
- TKANINE - dominantna je svila + lan, pamuk i vuna

-TEKSTIL :
- proizvodnja svilenih tkanina- SIMBOL NAPRETKA CARSTVA koje
traje 11.st
- Motivi: stilizirani i izrazito ploni / biljni, ivotinjski prikazi ;
lavovi, golubice, krilati mitski konji ( Pegaz)
- unak (dio na maini )
- Odjevne forme preuzete su iz Rimskog Carstva
- Sveenici : Dalmatica + clavus
-Biskup : Paenula
* Bogatstvo ornamenata *

SREDNJI VIJEK
- muka i enska odjea je slina
- vunena tunika do koljena
-lanene tunike su nosili bogatiji graani
-mukarci: vunene hlae i vunena obua
- IZVORI: tapiserija ( 50cm X 70 cm) - nekada Trojanov stup,
iluminacija, minijatura
- intezitet boja blai je nego u Rimskom Carstvu

ROMANIKA
-Prvo razdoblje srednjek vijeka
- 900- 1200
ODJEA ROMANIKE :
- duga odjea je uobiajena pojava od sredine 12. stoljea

M + - 2 tunike + ogrta
- Donja tunika - uski dugi rukavi
- Gornja tunika - kraa tunika
- veo i pojas
M- BRAIE , DOUBLETA , PELISSION
- BRAIE - to su hlae, a pridravaju ih trake ili podveznice
-Gornja tunika doivljava svoje varijacije u rukavima
* Na odjevanje utjeu : Crkva ( pokrivanje tijela)
Trgovaki putevi s istoka
( afirmacija)
- U romanici se pojavljuje krzno kako samostalni odjevni
predmet ili kao dodatak odjei

GOTIKA
- 1200- 1450 g.
- Donja tunika - COTTE
- Gornja tunika - SURCOT
- Dugi ogrtai irokih i kratkih rukava s kapuljaom
- sredina 14. stoljea je prijelomna u kulturi odjevanja
- Razlikovanje odjevnih oblika:
* po gradovima
* revolucija krojene odjee
*jasna distrukcija po spolu
M - kratka i uz tijelo

 - duga i leprava
FRANCUSKA 14. ST
- Plava boja - predstavlja statusni simbol ( lapis lazuri)
- Crvena boja - nosio ju je papa ( boja dobivena od koljke volak)
- procvat tekstilne manufakture i trgovine
- tkanina : svila , barun + damast
MUKA ODJEA :
- vertikalnost
- ideal : vitka figura
- BRAEI - nogavice !! Mogu biti kone, vunene i pletene
- HOUPPLEANDE - gornja tunika iz antike koja je po konstrukciji
tea, rukavi su iroki i dugi, a haljina je teka
- titi tijelo od niskih temperatura
- M+
- Plemstvo je nosilo houppleande od baruna
- PURPOINT - nije vidljiv oku
- nosili su ga samo mukarci
- DOUBLET - gornji haljetak koji dosee do podruja bedara
- Nainjen je od tekog materijala i skupocjen je zbog ega
oznaava status u drutvu
- Jednobojni doublet nosili su nii slojevi
- Vii drutveni slojevi nosili su doublete od baruna i ukraene
ornamentikom
- POJAS - prikazuje bogatstvo miraza kod djevojke
- nosili su ga mukarci i ene

- BRIGANDINE- javlja se na poetku 14. stoljea

- oklop raen od limenih ploica koji je sluio za lov ili u vojsci
- JERKIN - muki odjevni predmet nalik jaketi koji je napravljen
od svijetle koe, esto bez rukava
- nosio se preko doubleta u 16. i 17. stoljeu
ENE:
- vertikalnost
- POJAS pridonosi disproporcionalnosti
- V izrez - prikazuje da ima i donja haljina
- OGLAVLJA / HENNIN - pridonosi originalnosti
-* Radionice + CEHOVI *- naobrazba koja je trajala 8 godina
1. Uzgoj svilenog duda
2. Odvajanje vlakana od kakuna
3. Predenje
4. ienje
5. Bojanje
6. Obrada
7. Snovanje
8. Priprema zlatnih i srebrnih niti
9. Taknje
10. Prezentiranje gotove tkanine / provjera i prodaja

RENESANSA
- 15. stoljee

- Venecija i Genova - luksuzni baruni

- Milano i Firenza- svila / Visconti, Sforza obitelj i Medii
- TKANINE 15.ST
- osnovna kompozicija ( vertikalnost) + na dijagonali se nalazi
ananas ili ipak
* Ako tkanina nije bila visoke kvalitete spaljivala se *
- Porub tkanine - OBLIK POTPISA RADIONICE
- Venecija - bijeli sa zelenim , Firenza - crveni sa utim
-irina tkanine :
58 cm ( satin, damast, taffeta)
73- 112 cm ( 2 braccia) - loija kvaliteta
51,2 cm - Dubrovaki lakat

-Sklad + harmonija + ravnotea

- ideal se uoava u odjevanju ; istoa forme, linearni obrisi,
arhitektonski pad tkanine
ENSKA ODJEA
- 2 haljine
- struk se vraa na pravo mjesto
- plaat , ogrta
- naglasak na koulji
- Venecijanske kurtizane - bogate tkanine
- dubok dekolte i specifino oglavlje
- Popularno je krzno , rukavi postaju sve vei i dolazi do bujanja
u donjem dijelu

- CESARE - /Vecelio/ -knjiga izdana 1598.g u Veneciji u kojoj se

nalazi prikaz odjevnih predmeta koji postoje na tritu
SCHIAVONETTI- trudnice ga nose u svojim domovima, veliki
ovalni izrez
- prozranost
- mjeavine svile i pamuka
MUKA ODJEA
- uske nogavice + gornji haljetak
- akcent na preponama
- sve je omekano
- ne prevladava vie vertikalizam
- naglasak na dubletu , strukiran do visine bokova

MANIRIZAM I MODA 16. ST

ODJEA :
-ukruivanje forme
-negacija boje
-prorezivanje
-pretrpanost povrine
( Firenza - barun , Genova - crni barun)

*Crnina
- panjolski modni diktat

-prijezir prema talijanskoj raskonoj tkanini

-strani prosvjetitelji su primani pod uvjeton da e primjereno
obuku - u crninu
* Odnos prema tijelu
- strah od zlih sila - voda je neprijatelj
- haranje kuge i sifilisa
* Drvena podsuknja
- panjolski VERTUGADO '' zeleno drvo'' / panjolsko drvo /
vrba/ kitova kost
FARTHINGALE - obru od drva (plemstvo)
KRINOLINA- konjska dlaka
- svi drutveni slojevi
- Gornji haljetak - doublet + jerkin
- ,, Balon hlae''
-Braghetta / Codpiece
ENGLESKA: Henrik VIII
- drzao novac u codpiece
- obua - medvjea apa
MIGNON GARCON : lepeza, rukavice, uiljena bradica, made,
naunica u jednom uhu
* Zakoni protiv raskoi - boja, tkanina, oblici, nakit
ZIBELLINO- leina ivotinje - krzno ( skuplja nametnike, ui)
-lepeza za tjeranje muha - Italija

BAROK
- 17. stoljee

- Beskonanost, otvoreni prostor, DINAMIKA

ODJEVANJE :
- odbacuje krutost odjee
-omekavanje rubova
-povratak kolorita
-dinamika
-KOLORIT

-ubrzavaju se ritmovi promjena u odjevanju

- povratak kolorita / mukarac je pokreta modnih promjena
POETAK 17. ST
- poputanje napetosti i stroge forme
- tenja otvorenoj formi
-izduene hlae
-ukrasi na haljetku i hlaama
FOKUS INTERESA U 17.ST
- kosa - mora podsjeati na lavlju grivu
-made
-oglavlja
-brkovi i bradica
-naputanje stroge forme
-vratni izrez
-rukavi
-nakit

- STOMACHER / prsnica / zalistak - mobilan je, aplikacija

zlatoreza
ENSKA ODJEA:
- krutost poputa ali nema prenaglaene dinamike kao na
mukoj odjei
* veoma je slojevita, a ine je 3 djela:
1. Donja koulja + donja suknja ( SECRET)
2. Gornja suknja ( FRIVOL) + gornji dio ( KORZET)
3. Gornja haljina ( MODEST)
* KOSA - okrugli oblik , psee ui
DRUGA POLOVICA 17. ST
- kulminacija tendencije pokrenutosti forme i dinamike
- dvor Luija XV
MUKA ODJEA :
- gornji haljetak
- rukavi
-podveznica
-ukras
RHINGRAVE - hlae koje nalikuju suknji
- velik broj modnih dodataka 8 kasnije ih usvajaju ene
- rupi, tap, kiobran
ENSKA ODJEA:
- rukavi bujaju
- vratni izrez - etvrtast ili ovalni ( dublji izrez na leima)

- VELAZQUEZ / PANNIER - koarice od prua / naglaeni

bokovi
- nose ga samo visoki slojevi / panjolski dvor

ROKOKO
- 18. stoljee
-pravac u knjievnosti tog vremena naziva se prosvjetiteljstvo
-mnogi tehniki izumi ( Newton)
- pokrenutost, otvorenost forme, sugerira
rasplinutost,omekavanje, titraj atmosfere, omekavanje
granica
- tonalitet : pastelan, meki, svijetliji ( sve buja jednim ivotom)
- FOKUS INTERESA POSTAJU ENSKA STOPALA, GLENJEVI ( feti
na mala stopala)
-18.st - uspon graanskog drutva
- prva polovica 18. st.:

MUKA ODJEA:
- 3 osnovna elementa : HLAE ( ue, seu do koljena), PRSLUK,
KAPUT (formira se odjelo u pravom smislu rijei)
- hlae ( u pravom smislu rijei- dugake ) pojavljuju se u
industriskoj revoluciji
- VEZ ( ukras na prslucima) - sastavni simbol na mukoj odjei i
dalje dominira ( vez se stavlja prije krojenja prsluka)
- Bijela koulja ;

ABO ,, jabot collar'' - mobilni ovratnik - jako popularan ; kao

kravata
- pere se i sui preko noi
TRICORNE (oglavlje) - ulazi u uniformu engleskih vojnika
CHAPEAU BRAS - podreen vlasulji ; stavljao se izmeu
,,rogova''
ENSKA ODJEA :
- vrlo slojevita odjea: lagane tkanine : atlas svila, pamuk( kod
povlatenih drutvenih slojeva
* pamuk je zamjenio ipku
- sastacni dio enske kompozicije je korzet
- donje rublje nije primarno prisutno
- STOMMACHER - prsnica / zalistak - ukrasni dodaci koji se
umeu preko korzeta
ROBES A L'AMGLAISE ( engleska haljina) :
- podsuknja (uestalo se pere), a vanjska haljina se etkala
-gornja suknja ili haljina koulja
- lagani korzet
- veliki dekolte / pokriven

- cvijetni motivi usitnjenog uzorka - imitiraju indijske predloke /

pastelni tonovi
* druga polovica 18. stoljea :
- tenja rokokoa je usitnjavanje motiva i naglasak na kolorit
( mili se na pastelne tonove)
- Madame de Pompadour- dala je znaajan doprinos kulturi

NOVI IDEALI JEPOTE :

- mala ovalna glava i oblo elo
- mala brada
-mala ruka

-minka ( dnevna i nona

BIJELA: lice, poprsje, ruke, kosa ( valovita - koristilo se brano )
CRVENA : usne, ui
CRNA : obrve ( oblik luka)
- ukrasni made
- ukrasne trake, vrpce, mane su bile mobilne ( mane na
dekolteu i prednjici )
* sredinom 19.st pojavljuju se etikete na odjei , prije toga
etikete nisu postojale tj. odjea se nije potpisivala
- Francuska haljina - ceremonijalna haljina na dvoru - samo
visoki slojevi drutva su je nosili
-PODSUKNJA - od laganih elinih ili drvenih ipki
- prilagoene sjedalice i fotelje
- Ceremonijalna odjea obavezna na dvoru
- plemkinja je prosjeno posjedovala 25 haljina / od toga 5 za
sveane prigode tipa frnacuska haljina
Krojai: krojai su bili zadueni za izradu, odravanje , tj.
etkanje, krpanje i slino.
- Haljina se istila, a samo se donja koulja prala - istilo se
pomou etki , a za tvrdokorne mrlje koristio se amonijak
- Oglavlje - ceremonijalno

- Iako su Francuska i Engleska ratovale od 16 stoljea nadalje

nisu prestale trgovati meusobno
- Uoi same FRANCUSKE REVOLUCIJE kosa dosee grandiozne
dimenzije
-sreditekompozicije - oi
- frizura s glavicon kupusa, mrkve, rotkvice izazivala je
ushienost i komentare
-nosili su se ogromni eiri da bi zatitili oglavlja
- MODA PASTIRICA - na francuskom dvoru- po prvi puta
inspiracija dolazi od niih slojeva
- kao modni dodatak nosio se tap
POLJSKA HALJINA - inspiracija je poljska narodna nonja +
haljina mljekarice
- zadizanje stranjeg djela haljine ( bujanje forme)
- krajem stoljea razotkrivaju se noge i zadie se haljina
- nema koaricu/ volumen haljine naglaen
- gornja haljina ima ugraen mehanizam pomou kojeg se
regulira duljina i nabori
-HALJINA KOULJA- CHEMISE / MUSLIM DRESS - raena je od
pamuka
- popularizirala ju je Marie Antoinette
- ,,PASTIRICA'' je prva osolobodila tijelo korzeta i koarica
- afirmacija enskog tijela; oslobaanjeenskog tijela
-Marie Antoniette- izazvala je bezbroj kritika od strane naroda;
prvo je bila prerastrona, puno je troila na izgled, a kasnije u
Chemise haljini je pak prejednostavna
-Hedgehog- stil oblikovanja kose- JE

MUKA MODA 2. POLOVICA 18. ST.- odijelo

1. REDINGOTE ,,riding coat'' od vune
ENGLESKI UTJECAJ:
2 BREECHES ( eng. CULOTTES (franc.)) + bijele nogavice
- nalik nogama mramornih antikih skulptura
- mrave noge - umeci od konjske strune
- muko tijelo se prikazuje najidealnije pomou pomagala (npr.
piljevina)
ANTIKOMANIJA:
- ideal : Grka i Rim
-Herculaneum (1738) i Pompeji ( 1748) ; primjeena bjelina
skulptura
KLASICIZAM:
-Francuska revolucija / 1789 - 1795
- Direktorij / 1795- 1799
-Empire stil ili Regency stil / 1800- 1820
FRANCUSKA REVOLUCIJA
1789- 1795
-sruila je stari sustav - okrenula kota povijesti
- otvorila put prema slobodi to se odrazilo na odjevanje
NOVI SUSTAV ZNAKOVA
- pripadnost pokretu iskazuje se :
1. promjenom kolorita
2. odbacivanjem starinskih simbola ( ipke, nakita, svile)
- Sloboda odijevanja je zakonom proglaena ( proklamirana)

( sloboda, bratstvo, jednakost- DEKRET /1789)

* nitko, bilo kojeg spola nee moi prisiliti drugog ovjeka da se
odjeva na nain na koji je eli jer e biti osuen na
uznemiravanje mira*
- Revolucionari i plemi La Fayette osnovao je Nacionalnu gardu
koja je imala oznaku plavo-bijelo-crvene / kokarde
- Kokarda - frigijska kapa ( kod nas popularna za vrijeme ilirskog
preporoda) - simbol otpora
- nakit se mijenja- ne koriste se dragulji ve obini kamen sa
ruevina Bastilje
- kope na cipelama su u obliku tlocrta Bastilje
- cipele od drveta
1.CARMAGNOLE - kratki kaput s ovratnikom i metalnim
gumbima
- otkopan,koulja i prsluk
2. SANS CULLOTES - ( bez svilenih kratkih hlaa)
- hlae - duge + iroke - PANTALONE
( po liku iz media dell arte)
- mornarske hlae

- Bogata buroazija

vs.

* culottes
culottes ili pantalone
* odbacila periku
(duga kosa, razbaruena)

- drvene cokule ili cipele s metalnom kopom

radna klasa
* sams

- odjea jednostavna i praktina

- razlike po staleu vie nisu tolko uoljive