BOLJI SDP za BOLJU

HRVATSKU
PROGRAMSKE SMJERNICE
SDP SMO SVI MI
SDP e postati vodea snaga drutvenog razvoja Hrvatske u 21.stoljeu.
Socijaldemokracija koja se vrsto bazira na vrijednostima jednakosti,
solidarnosti, slobode, pravde i otvorenosti, te nudi progresivna i inovativna
rjeenja u javnim politikama, predstavlja jamstvo demokratskog i svekolikog
napretka Hrvatske i hrvatskog drutva. Nema demokracije u Hrvatskoj bez
jake socijaldemokracije, neovisno o tome obnaa li ona vlast ili je u oporbi.
SDP treba preuzeti razmjeran dio odgovornosti za drutveno-ekonomski,
kulturni i socijalni razvoj Hrvatske, a da bi to mogao - mora se promijeniti.
Novo vrijeme sa sobom nosi nove izazove za svijet, Hrvatsku i SDP. Bolju
budunost graana Hrvatske gradit emo na znanju i iskustvu lanica i lanova
svih generacija.
Kljuno je hitno odgovoriti na gospodarsku i drutvenu krizu, nuenjem
socijaldemokratskih rjeenja za odrivi razvoj i rast, zapoljavanje, za tolerantno
drutvo jednakih ansi. Trebamo biti:
moralni, pravedni, socijalno solidarni, tolerantni i odluni!
oni koji jedni druge ukljuuju i uju!
prijateljski otvoreni za projekte koji e nam donositi boljitak!
bolji SDP graen na okupljanju!
Na ovim osnovama SDP e biti stranka koja se mijenja, razvija i jaa. Stranka
iji lanovi imaju jednake anse. Stranka koja je djelotvorno pravedna i
tolerantna.
SDP treba biti stranka koja okuplja, privlai, potie dijalog i otvorena je svakom
svojem lanu i svakom hrvatskom graaninu, stoga je nuno da SDP pokrene
i vodi unutarstranake rasprave o vlastitoj budunosti.
Cilj tih rasprava je definiranje nove politike platforme, na ijim emo
temeljima osnaiti i ojaati SDP kao vodeu snagu promjena u Hrvatskoj.
Novu platformu gradit emo na novom nainu rada i tako dospjeti do novih
sadraja djelovanja.
Pred nama je izrada novog Statuta i novog programa SDP-a.
Moramo biti suvremena, socijaldemokratska stranka, jo snanija po sadraju
i nainu djelovanja!
Svaka stranka mora prvo demokratizirati sebe da bi mogla demokratizirati
drutvo!
Kolegice i kolege, vjerujem da smo spremni na taj iskorak!
Ovaj dokument je pokretanje otvorenog razgovora o budunosti SDP-a s
37 000 naih lanova, ali i graana koji vjeruju u socijaldemokraciju.

PROMJENE ZA SNANIJI I SUVREMENIJI SDP

SDP se treba uvrstiti kao vodea politika snaga Hrvatske! Mora ojaati i
bolje se organizirati da bi se mogao suprostavljati sve izraenijim populistikim
i radikalno desnim orjentacijama u nekim drutvenim slojevima! Moramo
biti spremni odgovoriti u vremenu novih izazova ekonomskog raslojavanja i
poveavanja socijalnih razlika, politikih previranja, ratova, terorizma, migracija
i klimatskih promjena!
SDP se mora osuvremeniti, kako bi mogao u svojim politikama prepoznati
i promicati drutvenu korist od velikog napretka znanosti i tehnologije u 21.
stoljeu.
Prijedlog nunih stranakih promjena ima tri politika cilja:
Demokratizaciju i decentralizaciju SDP-a, jaanjem uloge lanstva
Progresivni savez s drutvom i osuvremenjivanje sadraja i naina
djelovanja SDP-a okupljanjem intelektualnog potencijala i drutvenih
dionika
Izradu novog programa i novog Statuta SDP-a, artikuliranje novih
javnih politika i drutveno-ekonomskih promjena kao pokretaa
gospodarstva, razvitka i osobnog boljitka.
Vlada RH predvoena SDP-om, u zateenim je okolnostima nastojala postii
to bolje rezultate, posebice u zadnjoj godini mandata. Bilo bi mnogo bolje za
graane RH, za Vladu i za SDP da su zakoni iz zadnje godine mandata, koji
graanima Hrvatske donose bolje uvjete ivota, bili doneseni znatno ranije.
Pozitivni ekonomski trendovi u 2014.g. stigli su prekasno za dobivanje veeg
povjerenja graana na izborima.

OKRUENJE
ivimo u svijetu u kojem s jedne strane, dominira neoliberalni kapitalizam,
a s druge jaaju autoritarni dravni poretci. To je svijet u kojem se sve vie i
bre poveavaju razlike izmeu sve manjeg broja bogatih i sve veeg broja
siromanih i osiromaenih, kako meu dravama, tako i meu stanovnitvom.
Svjedoimo nestajanju srednjeg sloja stanovnitva, smanjenju socijalne
pravednosti, nemilosrdnoj trci za ekstra profitima, kroz smanjivanje cijene
rada i smanjivanje broja zaposlenih, uz nepovratne tete po okoli i prirodu.
Svaki ovjek ima pravo na pristojan ivot!
Ekonomski i socijalni jaz poprimaju ogromne razmjere. Priznati ekonomist
Thomas Piketty dokazuje kako ukupna stopa rasta profita vlasnika kapitala
godinama nadmauje stope rasta prihoda tvrtki. Profit se sve rjee ulae u
nove investicije i nova radna mjesta, slui oploavanju samoga sebe ili pak
rentijerstvu, tj. neproizvodnoj imovini.

HRVATSKA I SDP-ove POLITIKE

Cilj socijaldemokracije je razvijanje potencijala pojedinca i ukupnog
potencijala drutva!
Na taj nain stvaramo drutvenu snagu za uspostavljanje dinaminog i odrivog
ekonomskog razvoja i porasta zapoljavanja kao preduvjeta za postizanje
stabilnosti i smanjivanje dravnog deficita i zaduenosti.
Neodrivo je daljnje poveanje udjela javnog duga u BDP-u, kao i daljnji
porast broja blokiranih graana i poduzea.
Potreban je program dugoronih reformi koje e biti usmjerene prije svega
na dinaminiji razvoj i otklanjanje strukturnih nesklada, kao i na smanjivanje
prekomjerne javne potronje.
Cilj reformi je poveanje inovativnosti, proizvodnje, izvoza, iskoritenja domaih
resursa, reindustrijalizacija zemlje, a sve u svrhu poveanja zaposlenosti.
Ne moemo troiti vie nego to imamo! Meutim, to ne znai da samo
rezanjem javne potronje moemo vratiti dugove. Moemo dijelom smanjiti
deficit, ali i to ima svoje granice. Zar emo prepoloviti zdravstvena prava i
mirovine?

Rjeenje mora biti kombinacija ogranienja javne potronje, ali i stvaranje

uvjeta za otvaranje veeg broja novih radnih mjesta!
Samo porast zaposlenosti u proizvodnji i izvozu, industrijama temeljenim na
znanju i inovacijama, mogu nas izvui iz predgrkog scenarija.
Uloga drave je stvaranje preduvjeta poduzetnicima za uspjeno djelovanje,
ukidanje administrativnih barijera, efiksnije pravosue, bre i jednostavnije
stavljanje u funkciju dravnog zemljita i imovine te efikasnija javna uprava i
lokalna samouprava, a sve u cilju ekonomskog rasta.

Treba znati i priznati da je sve poslove koje je lokalna i regionalna samouprava

preuzela od drave, poboljala i unaprijedila, na zadovoljstvo i u korist svojih
graana! Odluivanje treba u to veoj mjeri povjeriti onoj razini vlasti na
koju se pojedine odluke i odnose - to blie graanima, a to u praksi znai
provedbu europskog naela supsidijarnosti.
Decentralizacija drave pa i regionalizacija nije crtanje i bojanje po karti
Hrvatske, nego strukturna promjena uz konsenzus struke i politike, a koji u
Hrvatskoj jo nije ni zapoeo.
Potreban je vei stupanj decentralizacije koji rezultira veim stupnjem
demokratinosti, efikasnosti i transparentnosti! Na taj nain stavljaju se u
funkciju ljudski potencijali svih dijelova Hrvatske ime se zaustavlja iseljavanje
i potie demografska obnova.
Na alost, u Hrvatskoj se od osamostaljenja, izuzev perioda Vlade Ivice Raana,
centralizacija poveala. Od vaih 100 kuna poreza i doprinosa, drava upravlja
s 91 kunom, Grad Zagreb s 4, svi ostali gradovi i opine s 3, a svih dvadeset
upanija s 2 kune. Razlike i neusklaenosti su ogromne i oite.

Oekivanja graana su velika, a mogunosti postojeega sustava su minimalne.

Samouprava u Hrvatskoj nije konzumirala ovlasti iz sadanjih Ustavnih odredbi
jer se pratei zakoni nisu nikada niti donijeli. Sve to, drage kolegice i kolege,
pie u Planu 21, poglavlje 21.

Vratimo se gospodarstvu. Naravno da u 21. stoljeu mala zemlja kao to je

Hrvatska, s kvalitetno obrazovanima zna i moe razvijati proizvodnju s viom
stopom dodane vrijednosti, zasnovane na znanju i pametnim specijalizacijama.
Moramo se usmjeriti visokim tehnologijama te inovativnim i kreativnim
industrijama. Prilika je to za daljnji razvoj malog i srednjeg poduzetnitva
Izgradnjom moderne luke i eljeznike infrastrukture Hrvatska e postati
vrata srednje Europe za globalnu robnu razmjenu!
Energetika, nafta, plin, zelena energija i obnovljivi izvori (rafinerije, LNG,
solarne i vjetro-elektrane, plinovodi), Hrvatsku mogu pozicionirati u europsko
energetsko vorite
Poljoprivreda, stoarstvo i vinogradarstvo moraju razvijati Slavoniju kao i ostale
upanije s poljoprivrednim zemljitem, kako putem obiteljskog poduzetnitva
tako i putem velikih poljoprivrednih i prehrambenih tvrtki. Nai, trenutano
nedovoljno iskoriteni resursi - zemlja i more (ribarstvo i marikultura),
omoguavaju nam da proizvodimo dovoljno hrane i za potrebe hrvatskog
stanovnitva i za izvoz.
Turizam je naa jaka strana, ali ne smijemo ovisiti samo o njemu. U truristikoj
industriji ima prostora i za rast kroz investicije, ali i kroz irenje ponude novih
turistikih proizvoda i sadraja.
Javna dobra, kao to su ume i vode, treba staviti u funkciju generatora
razvoja ruralnih podruja.

U Hrvatskoj ne koristimo dovoljno vlastite resurse u funkciji razvoja.

Imamo sve uvjete postati drutveno-ekonomski razvijena europska drava.
To od nas oekuju i Europska unija i svijet. Hrvatska treba biti jamac mira i
stabilnosti te lokomotiva razvoja ovog dijela Europe.
Fiskalna i monetarna politika trebaju biti u funkciji rastereenja stanovnitva
i gospodarstva te poveanja odrivosti i konkurentnosti. Progresivne stope
oporezivanja moraju biti u funkciji drutvene solidarnosti.
EU fondove treba djelomino decentralizirati, unaprijediti dostupnost i
efikasnost sustava, a u cilju poveanja apsorpcije i kvalitetnog koritenja.
Privatizacija nije samoj sebi svrha i prihodi od nje ne mogu odlaziti u javnu
potronju i dravni deficit ve ih treba investirati u nova zapoljavanja i
proizvodne investicije.
Protiv sam privatizacije stratekih sektora, poput energetike i javnih dobara,
tj. uma i voda.
Investicije, pogotovo proizvodne, nuno je osloboditi velikog dijela fiskalnih
i parafiskalnih davanja te izmjenama propisa omoguiti postupanje lokalne i
regionalne samouprave.


Socijaldemokracija i neoliberalizam poivaju na razliitim ishoditima
i zavravaju razliitim posljedicama. Pojednostavljeno, u temelju je
liberalizma pojedinano natjecanje, a u osnovi socijaldemokracije suradnja i
solidarnost. Liberalno, u naem kontekstu, mogu biti jedino liberalna odnosno
parlamentarna demokracija te individualne slobode, ljudska i kolektivna prava.
No, ona nisu monopolno liberalna.
Odnosi rada i kapitala u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, doivljavaju radikalne
promjene. To iziskuje nove modele ope dobrobiti u partnerskom dijalogu sa
sindikatima, koji s nama dijele temeljna naela radnike solidarnosti.
Jednako tako, solidarnost je vana u resorima zdravstva i socijale, u kojima
treba inzistirati na kvaliteti i dostupnosti. Pacijent je taj koji treba biti u sreditu
zdravstvenog sustava kao i zdravstvenih politika.
Socijalne politike trebaju rezultirati sustavnom i snanijom potporom obiteljima,
a naroito djeci. Socijalna politika nije samo socijala ve i mirovinska, radna,
odgojna, obrazovna, zdravstvena i kulturna politika. Najbolje socijalne mjere
su steena znanja i radna mjesta
Duno potovanje i novu priliku treba, vie nego do sada, ukazivati naim
uiteljima i profesorima u sustavu obrazovanja kao i naoj sveuilinoj i
znanstvenoj zajednici.
Potrebno je osigurati uvjete za kvalitetno obrazovanje mladih, ali i za razliite
oblike cjeloivotnog uenja, kao preduvjeta za zapoljavanje i ostanak mladih
u Hrvatskoj.
Kulturne djelatnosti, posebice u malim sredinama, kako veinske tako
i manjinske, nisu samo kljune za opstojnost naroda ve i djelatnosti koje
daju smisao ljudskim egzistencijama. Stoga emo poticati njihovo djelovanje
i razvoj.

U SDP-u mora postojati suglasje retorike i provedbe. Otvoreni smo za

razliitosti, temeljenim na zajednikim vrijednostima, zbog kojih i jesmo
lanovi SDP-a.
Antifaizam, na kojem je Hrvatska nastala, potrebno je iz Ustava pretoiti
u ozakonjenu praksu. Potrebno je provoditi zakone i sankcionirati neofaizam,
ksenofobiju, rasnu, vjersku, spolnu i rodnu neravnopravnost.
Sjetonazorsko suprotstavljanje ustaa i partizana zasnovano je na ideologijama
prolosti, ali je i uzrok dananjih nesretnih podjela hrvatskog drutva. Ispravnim
vrijednostima smatram jedino one na kojima je nastala slobodna Europa antifaizam.
I Domovinski rat ima karakter antifaistikog rata. Branitelji moraju imati
svoje zaslueno mjesto u drutvu. Mi branitelje ne gledamo kao politiku
ili interesnu skupinu ve kao lanove zajednice ije potrebe smo sposobni
prepoznati i drutveno odgovorno pratiti. Umjesto socijalne marginalizacije,
potrebna je njihova integracija u drutvo.

PLATFORMA UNUTARSTRANAKE POLITIKE

SDP-u je potreban novi Statut.
Ve sam rekao, ali vrijedi ponavljanja. Da bismo demokratizirali drutvo, prvo
moramo demokratizirati sebe. Stoga e prijedlog izmjena Statuta proi kroz
viemjesenu unutarstranaku raspravu u kojoj e se uti svaka organizacija i
svaki lan koji eli doprinijeti kvalitetnim promjenama u stranci. Statut emo
pisati zajedno.
Za mene, demokratizacija SDP-a podrazumijeva decentralizaciju Stranke kroz
sudjelovanje lanstva u odluivanju - kako horizontalno, tako i vertikalno,
kako u kreiranju programa i politika Stranke, tako u donoenju odluka te u
kadrovskoj politici Stranke. Organi Stranke trebaju ispunjavati svoju statutarnu
ulogu i postati mjesta rasprave i donoenja odluka. Decentralizacija odluivanja
jamstvo je politike i organizacijske cjelovitosti Stranke.
Moramo okupljati i omoguiti napredak naim lanovima na temelju rada,
osvjedoene strunosti i rezultata.
Naa kadrovska politika mora biti motivirajua. Donoenje odluke nee biti
jednosmjerno odozgo prema dolje, nego i odozdo prema gore.
Takoer, uvaavanje lanstva postat e temelj rada SDP-a.
Otvorit u raspravu o proirenju modela jedan lan - jedan glas i za druge
dunosti u stranci, ne samo za izbor predsjednika.
Predloit u model izbora lanova Glavnog odbora na razini upanija ili izbornih
jedinica (regija), uz verifikaciju na dravnoj Konvenciji.
Zalagat u se za preferencijalno glasovanje organizacija (lanica i lanova
opinskih, gradskih i upanijskih odbora) za kandidate na dunosti, npr. na
liste za Sabor i predstavnika tijela gradova i opina. Statutom bih obvezao
predsjednika stranke da u veem dijelu i razmjerno uvaava prijedloge
organizacija.
Otvorit u raspravu meu lanstvom o predizborima za funkcije na dunosti
u ime SDP-a (kandidate za izvrnu vlast). Zalagat u se za uvoenje
procedura kao osnove demokratskog odluivanja u stranci, koje e osigurati i
ravnopravnost rodne i dobne zastupljenosti.
Jaat emo tolerantne i demokratske rasprave u stranci i u drutvu, uz
uvaavanje razliitih miljenja.
Potrebno je uvesti stalnu praksu edukacije lanstva, posebice mladih, kroz
seminare i ljetne kole.
Moramo okupiti slobodnomislee ljude, aktivirati ih u Savjete, Forume i
strune radne skupine! Moramo otvoriti Stranku javnosti i otvoriti dijalog
s hrvatskim drutvom!
Ovo su samo neke od naznaka u kojem u pravcu predlagati izmjene Statuta,
o emu emo zajedno odluivati kroz unutarstranaku raspravu na terenu.

SDP SMO SVI MI.

Kandidiram se za predsjednika SDP-a jer, zajedno s vama, Stranci mogu i
elim donijeti promjene. To povjerenje me ljudski obvezuje da promjenama
doprinesem uspjenosti naeg SDP-a budunosti.
Na kraju, zamolit u sve nas, da duboko promislimo i svi se zapitamo:
Koliko smo utjecali na kreiranje politika SDP-a?
Jesmo li zadovoljni komunikacijom u SDP-u?
Jesmo li zadovoljni uvaavanjem naih prijedloga kandidata za javne
dunosti?
Jesmo li zadovoljni zastupljenosti ena i mladih na listama?
Jesu li rezultati zadnjih pet izbora ispunili naa oekivanja?
Je li rasputanje organizacija recept za uspjenu demokratsku stranku?
Jesmo li koketirali s idejom o suradnji s HDSSB-om?
Jesmo li bili suglasni da potpiemo koaliciju s HDZ-om?
Nai odgovori na ova pitanja, takoer su razlog moje kandidature za
predsjednika SDP-a.
Drage kolegice i kolege, unaprijed zahvaljujem na vaoj podrci promjenama
za bolji SDP!

Va
Zlatko Komadina