Raban Mauro

30 crkava. Samu opatiju je uresio mozaicima, te opatijsku knjinicu opskrbio brojnim djelima.

3 Politiki utjecaj
Kao opat tijekom politikih turbulencija devetog stoljea
priklonio se Ludoviku Pobonom a poslije njegove smrti priklonio se njegovom starijem sinu Lotaru. Kada je
nastupio Ludvig Njemaki otiao je iz Fulde 840.kako
mu ne bi morao poloiti zakletvu vjernosti. Idue godine
vratio se u Fuldu a 842. odstupio je sa mjesta opata te se
povukao u oblinji Petersburg gdje se posvetio molitvi i
intelektualnom radu. Pomirio se sa carem 845. a 847.
godina naslijedio je Otgara na mjestu mainzkog nadbiskupa.
Raban Mauro predaje svoje dijelo Grguru IV.

Raban Mauro (Mainz 776.784.- Winkel 4. veljae

856.) je bio svetac Katolike Crkve, nadbiskup Mainza,
teolog, pisac.

Prve godine

Raban Mauro, jo poznat kao Hrabanus Mauros Magnetius. Rodio se je u Maintzu 776./784. kao mladi ulazi
u benediktinsku opatiju u Fuldi gdje dobiva ime Mauro,
po jednom od prvih uenika sv. Benedikta. akonsko reenje je primio 801. godine, a sljedee odlazi
u Tours gdje zapoinje studij teologije pod Alkuinom.
Tijekom 803. godine pozvan je da se vrati u Fuldu
gdje djeluje kao uitelj, a poslije i kao voditelj teoloke
kole u opatiji. Zahvaljujui Rabanu teoloka kola u Rabanu Mauru (lijevo)i sa Alkuinom predaje nadbiskupu Mainza
Fuldi postala je vodea u Franakom carstvu. Postao je Otgaru svoje djelo
prezbiter 814. godine. Pod opatom Ratgarom bila je vie
naglaena materijalna izgradnja kole, ali pod opatom
Eigilom (812.882.) nastavljena je intelektualna izgradnja kole kojoj je posebno pridodao Raban Mauro.

4 Nadbiskup Mainza

Za nadbiskupa Mainza posveen 26. lipnja 847. godine.

Odrao je tri sinode u opatiji sv. Albana, prvu u listopadu
847. godine, drugu u listopadu 848. gdje je osuena
Za opata u Fuldi izabran je 822. godine, te je tijekom teorija o predestinaciji koju je zastupao Gottschalk od
njegovog upravljanja opatija napredovala. Zavrio je iz- Orbaisa, te treu 852. godine. Umro je 4. veljae 856.
gradnju koju su zapoeli njegovi prethodnici, te podigao te je pokopan u opatiji sv. Albana. Tijelo mu je poslije

Izbor za opata

preneo u Halle (Vestfalija) brandenburki nadbiskup Albrecht.

Djela i utjecaj

Raban Maur nazivan je praeceptor Germaniae, uitelj

Njemake, ime se izricala njegova uenost te on slovi
kao jedan o naj uenih ljudi svoga doba. Djela su mu
teoloka, egzegetska i duhovna, a na njega su se pozivali
Petar Damiani i Bernard iz Clairvauxa. Njegova djela zauzimaju est svezaka Patrologia Latina. Naj poznatiji mu
je himan Veni Creator Spiritus (Doi Due Presveti),
u kojem je saeo kranski nauk o Svetom Duhu.

Literatura
Giacomo CANOBBIO, Mali teoloki leksikon, Zagreb, 2002.,

Vanjske poveznice
Kateheza Benedikta XVI. 3 lipnja 2009
Opera Omnia, Patrologia Latina

VANJSKE POVEZNICE

Text and image sources, contributors, and licenses

8.1

Text

Raban Mauro Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Raban_Mauro?oldid=5052989 Saradnici: OC Ripper, TXiKiBoT, Autobot, RedBot,

EmausBot, WikitanvirBot, JYBot, Kolega2357, Kolega2357-Bot i Legobot

8.2

Images

Datoteka:Commons-logo.svg Izvor: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/4/4a/Commons-logo.svg Licenca: Public domain Doprinijeli: This version created by Pumbaa, using a proper partial circle and SVG geometry features. (Former versions used to
be slightly warped.) Originalni umjetnik: SVG version was created by User:Grunt and cleaned up by 3247, based on the earlier PNG
version, created by Reidab.
Datoteka:Gregory-IV_Raban-Maur.jpg Izvor: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/d/d1/Gregory-IV_Raban-Maur.jpg
Licenca: Public domain Doprinijeli: ? Originalni umjetnik: ?
Datoteka:Raban-Maur_Alcuin_Otgar.jpg Izvor: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/3/3a/Raban-Maur_Alcuin_Otgar.
jpg Licenca: Public domain Doprinijeli: ? Originalni umjetnik: ?

8.3

Content license

Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0