Gazi Husrev-begova biblioteka

Gazi Husrev-beg
Kada se govori o najznaajnijim trenucima u historiji Sarajeva i linostima koje su
obiljeile vrijeme u kojem su ivjele,onda je ime Gazi Husrev-bega
nezaobilazno.Bosanski sandakbeg,najvei vakif Sarajeva i vojskovoa roen je
1480.godine u Serezu,gradu koji je tada pripadao carskom hasu a koji se nalazi u
Trakiji (dananja Grka) u vrijeme kada je njegov otac Ferhad-beg bio namjesnik
u toj pokrajini Osmanskog carstva.Majka mu je bila sultanija Selduka,ki Bajazida
II.Njegov otac je roen u Hercegovini .Ne zna se tano kako se zvao ranije i kada
je prihvatio islam i zapoeo svoju karijeru, ali zna se na osnovu dokumenata iz
Dravnog arhiva u Dubrovniku da mu se brat zvao Radivoje. Gazi Husrev-beg je
vrlo rano ostao bez oca koji je poginuo 1486.godine kod Adane na elu
osmanlijske vojske.I majka mu je umrla mlada i ukopana je u Carigradu.Gazi
Husrev-beg je ivio u vrijeme kada je Osmansko carstvo bilo u usponu, kada su se
njegove teritorije irile.
Gazi Husrev-beg je ratovao protiv Mleana, Maara i ostatka Bosanskog
kraljevstva koje se bunilo protiv Osmanlijskog carstva. Za manje od tri godine
osvojio je Knin, Skradin i Ostrovicu. Nakon ratnih uspjeha, Gazi Husrev-beg je
odlukom carskog divana imenovan bosanskim sandak-begom. Pod njegovim
vodstvom Osmanska vojska je brzo napredovala. Gazi Husrev-beg je osvojio
utvrene gradove Greben, Sokol, Jezero, Vinac, Vrbaki Grad, Liva, Karmatin,
Boac, Udbinu, Vranu, Modru i Poegu. Istaknuo se u mnogim vanim
osvajanjima u Dalmaciji, Slavoniji, Hrvatskoj i Ugarskoj.
Bio je oenjen enom po imenu ahidar,koja je bila osloboena robinja njegove
sestre Nesliah.
Prema pisanju Muvekkita, Gazi Husrev-bega ubio je neki Crnogorac iz plemena
Kua,kada je iao u pohod na Crnu Goru da kazni neke pobunjenike.U Fojnikoj
kronici zapisano je da je umro u Sarajevu 1541.godine.
Osmanlije se pojavljuju na bosanskom prostoru od druge polovine XV st.i od tada
e dati peat razvoju i Balkanskog poluostrva narednih nekoliko stoljea.Njihovim
dolaskom nastale su promjene u svim sferama ivota, a posebno u nastanku i
razvitku gradova.Dolazi do intenzivnog irenja islama, a time i islamske
kulture,prosvjete,nauke i knjievnosti.Ta kultura u Bosni, pa i u Sarajevu, najvie
je imala utjecaja na arhitekturu. Urbani razvitak Sarajeva zapoeo je podizanjem
zadubina Gazi Isa-beg Ishakovi, da bi najznaajniji period u urbanom i
kulturnom razvoju Sarajeva u XVI st. bio period kada je Gazi Husrev-beg podigao
svoje zadubine,zbog ega se ovo doba s pravom naziva zlatnim dobom u
povijesti ovog grada.
Najintenzivniji radovi na Gazi Husrev-begovim zadubinama izvoeni su izmeu
1529. i 1537. godine, ali su neki objekti izgraeni i poslije njegove smrti.Skoro
480 godina to je najznaajniji kompleks graevina u Bosni, sagraenih u
osmanskom perodu.Meu prvim objektima podignuta je damija koja je ujedno i
glavni dio arhitektonskog kompleksa,do nje imaret i musafirhana,turbeta u
haremu damije,adrvan,esme,preko puta damije medresa,uz nju
hanikah,biblioteka,zatim bezistan i do njega Talihan,hamam,hanovi,preko 200

duana u sarajevskoj ariji,magaze,vodovod,a kasnije su podignute sahatkula,muvekkithana i bolnica.To je bila prva bolnica sagraena u Sarajevu,a pravo
na lijeenje imali su svi graani,bez obzira na vjeru.Gazi Husrev-begove
zadubine predstavljaju ne samo prve objekte gradskog karaktera ve i vie od
toga,osovinu daljeg razvoja grada.
Gazi Husrev-begov arhitektonski kompleks posjeduje sve graditeljske osobine
koje su zadovoljavale vjerske,drutvene i ekonomske potrebe ovjeka njegovog
doba.

Preko puta Begove damije sagraena je 1537.godine medresa sa bibliotekom

koje su imale poseban uticaj na kulturni i prosvjetni ivot u Sarajevu,a imaju i
danas.
..za novac koji preostane od navedene izgradnje,neka se kupe vrijedne knjige
da bi se koristile u navednoj medresi,te da bi ih koristili oni koji hoe da ih
itaju,da ih prepisuju oni to ele stjecati znanje. ovim su udareni temelji Gazi
Husrev-begovoj biblioteci.
Starija biblioteka u Sarajevu bila bi ona koja se nalazila u Firuzbegovoj medresi.
Prije je spomenuto da je i po damijama i mektebima moralo biti knjiga kojima su
se zainteresirani sluili.
Sve do 1863. godine, Biblioteka je bila u sklopu Kurumlije medrese. Te je godine,
na poticaj Topal Osman-pae, guvernera Bosne, uprava Gazi Husrev-begova
vakufa dogradila jednu veu prostoriju uz Begovu damiju ispod munare za
Biblioteku. Tu je bila smjetena do 1935. godine kada je, zbog poveanja knjinog
fonda, preseljena u prostorije ispred Careve damije, gdje je ostala do poetka
agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992. godine. U aprilu 1992. godine, iz
sigurnosnih razloga, izmjetena je na vie mjesta u gradu. Tokom
etverogodinjeg perioda rata iz istih razloga vie puta je knjini fond Biblioteke
mijenjao lokaciju, te je na taj nain u potpunosti i sauvan. Nakon agresije na BiH
Biblioteka je smjetena u zgradu pored enskog odjeljenja Gazi Husrev-begove
medrese na Drveniji u ulici Hamdije Kreevljakovia 58, gdje je i ostala sve do
2013. godine. Za smjetaj Gazi Husrev-begove biblioteke izgraena je nova
reprezentativna zgrada u ulici Gazi Husrev-begova 46, u srcu Starog Grada i
trenutno se nalazi na toj lokaciji.
Hazim abanovi i Fehim Spaho,koji su se bavili historijom ove
biblioteke,smatraju da je postala samostalnom javnom ustanovom 186364.godine, kada je izdvojena iz medrese.
Prvi bibliotekar ove ustanove po njenom preseljenju bio je Abdulah Ajni Hasagi.
Biblioteka, u tom vremenu, nije imala knjini fond bogatiji od 2 hiljade svezaka i
vjerovatno je to jedan od razloga zbog ega nisu postojali inventari.Bibliotekar je
dijelio knjige po sadrini u grupe i redao ih u police.Na taj nain su bile
pregledane.
Drugi bibliotekar,Salih Sidki Hadihuseinovi Muvekkit zapoinje rad na nekoj
vrsti inventara,koji predstavlja prvi popis knjinog fonda ove ustanove. Njegov
sistem zasnovan je na uzoru ostalih biblioteka Bliskog i Srednjeg istoga toga

vremena i izgleda ovako: na poleini sveske (33x21)arapskim pismom,

kaligrafskim rukopisom,ispisao je i podijelio knjige u 25 grupa.
U ovom popisu izdvojen je fond prenesen iz biblioteke Abdullaha Kantamirizadea,to ini 25.grupu.Poslije ovog globalnog popisa, na dvije uporedne strane
naveo je sljedee rubrike: broj svezaka,broj knjiga,naziv knjiga,signaturu,vrstu
pismu,broj redaka i ime vakifa.Knjige su bile rasporeene po veliini s
naljepnicama na poleini.Naljepnice su po strogoj simetriji stavljeneodozdo
prema gore,pa su tako knjige vizuelno poprimale kupas oblik,to nije imalo
nikakvu praktinu nego estetsku funkciju.Knjini fond je tada popunjavan samo
zavjetanjem.
Doktor iro Truhelka 1912.obavjetava da je bilo 1800 djela,meu kojima je 1000
rukopisa.Navodi se da su knjige veinom vjerskog sadraja.
Mnoga djela koja uva Gazi Husrev-begova biblioteka ukraena su ornamentima i
minijaturama.Posebno su kur'ani luksuzno opremljeni, te na poetku teksta i na
marginama imaju arabeske u zlatnoj, srebrnoj i drugim bojama. Rukopis Divana
perzijskog pjesnika Hafiza ukraen je minijaturama s ljudskim i ivotinjskim
likovima.U posebno drgaocjene primjerke spadaju duzovi Kur'ana, Mehmedpae Sokolovia, zanimljivi i po pismu i po arabeskama.uvaju se i dragocjeni
primjerci Kur'ana stari nekoliko vijekova, tako postoji jedan primjerak koji se
procjenjuje gotovo na est stoljea starosti.Tekst je pisao vjet kaligraf.Sav
tekstualni dio ukraen je plavim i crvenim takicama i crnim crticama.Uvezan je u
kou ukraenu ornamentima.
Pored rukopisnog rjenika Vankolija u biblioteci se uva tampani Vankolijev
rjenik,koji je izdala 1728.godine carigradska tamparija.Tu se nalazi i etvrta po
redu tampana knjiga ove tamparije (1732.), geografski tekst Gihan Numa. Na
ovom primjerku stoji naznaka da je pripadao princu Muhamedu,sinu sultana
Ahemda Treeg.Ne samo taj zapis nego i zlatni rub kojim je knjiga optoena
upuuju na mogunost da je ovaj primjerak pravljen za dvor.
Biblioteka je sve vrijeme posjedovala, kao to, uostalom, ima i danas, najvie
rukopisa na turskom jeziku, zatim na arapskom, a najmanje na perzijskom jeziku.
Meu dokumentima koji se ovdje uvaju su 84 sveske sidila (sudskih protokola)
sarajevskog kadiluka koji se odnose na 16.,18. i 19. vijek. Zatim 400 vakufnama i
oko 3500 drugih dokumenata.
Posebno su znaajne publikacije iz oblasti islamskih nauka, te rukopisi na turskom
jeziku,koji predstavljaju grau bogatu za izuavanje ne samo kulturne historije i
knjievnosti, nego i ekonomskih i drutvenih prilika toga vremena.
Ovdje su sauvana i djela bosanskohercegovakih pisaca koji su stvarali na
orijentalnim jezicima, ka to su: Hasana Kafi Pruaka, Mustafa Ejubovi (ejh
Juje),njegovog uenika Ibrahima Opijaa,ejha Alaudina, Ali Dedea i drugih.
Opepoznata je injenica da meu rukopisnom graom na orijentalnim jezicima u
Gazi Husrev-begovoj biblioteci najmanji dio ine rukopisi na perzijskom jeziku, a
upravo ovaj dio perzijskog rukopisnog opusa ini se i posebno vrijednim i veoma
dragocjenim, jer potvruje da su Bonjaci ve od kraja 15. stoljea prepoznali

knjievne vrijednosti, uvali, njegovali i unapreivali knjievnost stvaranu na

perzijskom jeziku i nadahnjivali se pjesnikim veliinama koje i danas, u
cjelokupnoj svjetskoj poetskoj batini, zauzimaju istaknuto mjesto. Od perzijskih
pjesnika bili posebno popularni Attar i njegovo djelo "Pandnama", a potom Mantiq
at-Tayr, zatim glasovita ostvarenja Sadija irazija "Bustan" i "Golestan", Hafizov
"Divan" a, dakako, tu spadaju i djela Abdurahmana Damija i "Mesnevija"
Delaludina Rumija.
Hafizov ''Divan'' je jedan od temeljnih stupova klasine perzijske knjievnosti, iji
su gazeli stekli popularnost i na Istoku i na Zapadu.Gazi Husrev-begova biblioteka
posjeduje 14 rukopisa Hafizovog Divana.Najstariji prepis Hafizovog Divana
koji se nalazi u Biblioteci datira neto manje od jednog vijeka nakon pjesnikove
smrti, a prepisao ga je Gafar
NOVA ZGRADA
Ideja o izgradnji namjenske zgrade Gazi Husrev-begove biblioteke stara je vie
decenija. Protekla agresija je u znaajnoj mjeri usporila projekat njene izgradnje.
Islamska zajednica u BiH je, uz pomo Kantona Sarajevo i opine Stari Grad,
osigurala prostor za gradnju nove zgrade Biblioteke a sredstva za izgradnju
osigurala je drava Qatar. Autor projekta je arhitekta Kenan ahovi iz Sarajeva.
Rukopisni fond, fond osmanskog arhiva, arhiva Islamske zajednice kao i ostali
fondovi smjeteni su u zasebnim depoima s policama koje se pokreu
elektronskim putem i opremljeni su najsavremenijom bibliotekom i tehnikom
opremom. U svakome od njih kontrolira se koliina svjetlosti, temperature i vlage.
Ugraen je savremeni protupoarni sistem kao i posebni sefovi koji omoguavaju
maksimalnu sigurnost biblioteke grae.
itaonice Biblioteke pruaju korisnicima ugodan prostor za intelektualni rad i
omoguavaju koritenje biblioteke grae, osim u izvornoj formi (pod posebnim
uvjetima) i u digitalnom i mikrofilmovanom obliku.
Odjeljenje za restauraciju i konzervaciju Gazi Husrev-begove biblioteke
omoguuje koritenje savremenih metoda restauracije i konzervacije papira i
koe.
Shodno internim potrebama, ovaj odjel je prije svega orijentiran na segment
restauracije papira, tj. biblioteke grae koja je vezana za papir kao medij, to
ini najvei dio bibliotekog fonda i podrazumijeva rukopise, tampane knjige i
materijale, arhivirane asopise, razne mape, dokumente, levhe itd., sa akcentom
na zatiti i restauraciji rukopisa kao centralnog bibliotekog fonda.
Aktivnosti ovog odjela usmjerene su na saniranje hemijskih, biolokih i
mehanikih oteenja objekata restauracije, pri emu se vre postupci
ujednaavanja pH vrijednosti papira, postupci obnavljanja celulozne grae
vlakana papira uz unapreivanje njegove fleksibilnosti i izdrljivosti, nadogradnja
papirnih cjelina; manualno ili mainskim postupkom izlivanja papirne kae, tzv.
postupak leafcasting i mnogi drugi postupci iji je cilj poboljanje opteg stanja
objekta restauracije.

U novoj zgradi Biblioteke nalaze se i savremene muzejske prostorije i muzejske

vitrine visoke kvalitete koje omoguavaju artefaktima visok stepen zatite od
tetnih utjecaja izvana i zatitu od eventualnog otuenja. Muzej je osvijetljen
specijalnom rasvjetom to kod posjetilaca upotpunjuje ugoaj posmatranja
muzejskih eksponata. U muzeju se uvaju artefakti koji se odnose na historiju
pismenosti u Bosni i Hercegovini i uope kulturnu prolost Bosne i Hercegovine.
Osim muzeja na isti nain je opremljen jo jedan izlobeni prostor.
Najznaajniji fondovi Biblioteke (rukopisi, arhivska graa i stare tampane knjige)
u meuvremenu su mikrofilmovani i digitalizirani. Nova informatika oprema
omoguuje nastavak digitalizacije ostalih fondova prema savremenim
bibliotekim standardima te brzo i kvalitetno pohranjivanje, pretragu, smjetaj i
sigurnost istih.
U sklopu biblioteke nalazi se nekoliko sala razliitih kapaciteta i namjene.
FONDOVI I ODJELJENJA
Gazi Husrev-begova biblioteka trenutano ima oko stotinu hiljada bibliotekih
jedinica (rukopisa, tampanih knjiga, asopisa i razliitih dokumenata) na
arapskom, turskom, perzijskom, bosanskom i jo nekim evropskim jezicima. Od
toga vie od 10.500 bibliotekih jedinica ine kodeksi rukopisa sa oko 20.000
veih i manjih djela iz islamskih nauka, orijentalnih jezika, lijepe knjievnosti,
filozofije, logike, historije, medicine, veterine, matematike, astronomije i drugih
nauka.
U Biblioteci se nalaze slijedei fondovi:
-Fond rukopisa
-Fond tampanih knjiga na evropskim jezicima
-Fond tampanih knjiga na orijentalnim jezicima
-Fond periodinih publikacija
-Fond arhivske grae
-Fond fototeke
-Fond arhiva Islamske zajednice
Za svaki od navedenih fondova izrauju se posebne vrste kataloga. Svi katalozi
se istovremeno elektronski obrauju i pohranjuju u bazu podataka Biblioteke.
Fond rukopisa
U rukopisnom fondu Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu nalazi se ukupno
10.561 rukopis na arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku. Od toga su
60% arapski, oko 30% turski, a ostatak su perzijski i bosanski rukopisi (pisani
arebicom). Iako veina ovih rukopisa potjee iz velikih islamskih centara kao to
su Meka, Medina, Kairo, Bagdad, Damask, Istanbul i drugi, znatan broj ih je
nastao (napisan ili prepisan) u naim krajevima, i to ne samo u gradovima i
kasabama, nego esto i u zabaenim mjestima.
Budui da je, od svog osnivanja (1537.), Gazi Husrev-begova biblioteka dijelila
sudbinu Sarajeva kojeg su pogaale mnoge nedae (poplave, poari i ratovi), od
njenog prvobitnog fonda sauvano je samo nekoliko rukopisa na kojima se nalazi
zapis i peat da ih je uvakufio sam Gazi Husrev-beg. Uprkos tome, rukopisni fond

Biblioteke je u posljednjih 150 godina stalno poveavan, tako da ona danas

predstavlja najbogatiju riznicu ove vrste grae, ne samo u Bosni i Hercegovine
nego i ire. Za tu injenicu, prije svega, treba zahvaliti prilivu rukopisa iz drugih
biblioteka: Osmana ehdije i Abdulaha Kantamirije iz Sarajeva, Hadi Mehmeda
Karaoz-bega iz Mostara, Eli Ibrahim-pae iz Travnika, Hadi Halil-efendije iz
Graanice, Hasana Nazira iz Foe, umiia medrese iz Sarajeva, Ibrahim-pae
medrese iz Poitelja; privatnih biblioteka: Hasana Bojia, Ahmeda Mutevelia,
Mustaj-bega Denetia, porodica Dini, Muzaferija, Hromi, Saraevi i
Kasumagi, zatim biblioteka Muhameda Enveri Kadia, Mehmeda Handia,
Hilmije Hatibovia, Osmana Asafa Sokolovia, Muhameda Hadijahia i mnogih
drugih, a u najnovije vrijeme porodica arimamovi i umii.
U rukopisima ove Biblioteke nalazi se i dosta djela pisaca roenih u Bosni i
Hercegovini kao to su: Hasan Kafi Akhisari (umro 1616.), Mustafa Ejubovi, zvani
ejh Jujo (umro 1707.), Ahmed Bejazi (umro 1686.), Alaudin Ali Dede Mostari
(umro 1598.), Ahmed ibn Mustafa Mostari (umro 1776.), Ibrahim Opija (umro oko
1725.), ejhu-l-islam Mustafa Bali-zade (umro oko 1663.), Dervi-paa Bajezidagi
(umro 1603.), Ahmed Sudi (umro poslije 1598.), Muhamed Musi Allamek (umro
1636.), Muhamed Nerkesi (umro 1635.), i mnogi drugi.
Najstariji rukopis u Gazi Husrev-begovoj biblioteci je etvrti svezak poznatog
teoloko-mistikog djela Ihja ulumid-din Ebu Hamida Muhameda el-Gazalije (umro
1111.) koji je prepisan 1. dumade-l-evvela 500/1106. godine, dakle jo za ivota
autora. Po starini, iza njega dolaze rukopis istog djela iz 1131, zbirka hadisa
Firdevs el-ahbar iz 1151, te komentar Kurana Kitab el-kef ve el-bejan Ebu Ishaka
en-Nisaburija iz 1176. godine. Od gore pomenutih 10.561 rukopisa koji se uvaju
u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, blizu 300 je prepisano prije 1500. godine. Meu
ovim rukopisima ima i onih koji se po ukrasima, ornamentici i umjetnikom
dojmu, mogu ubrojati u remek djela i biserje orijentalne kaligrafije. Tu prije svega
spadaju duzevi Mehmed-pae Sokolovia, Mushaf Fadil-pae erifovia, Hafizov
divan pjesama s minijaturama, Damijeva zbirka pjesama Tuhfe el-ahrar i na
desetine primjeraka luksuzno ukraenih mushafa, zbirki dova i divana poezije na
turskom i perzijskom jeziku.
Do sada je kataloki obraeno 10.190 rukopisa u osamnaest svezaka Kataloga.
Treba napomenuti da su svi rukopisi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci snimljeni na
mikro film.
Fond tampanih knjiga na evropskim jezicima
Fond tampanih knjiga na evropskim jezicima trenutno sadri preko 32.000
tampanih monografskih publikacija napisanih na bosanskom i drugim evropskim
jezicima. Ovaj fond je novijeg datuma u odnosu na rukopisnu i arhivsku grau
koja se uva u Biblioteci. Formiran je krajem 19. i poetkom 20. stoljea kada se,
nakon dolaska Austro-Ugarske u Bosnu i Hercegovinu, lokalno muslimansko
stanovnitvo u veoj mjeri obrazuje i pie na domaem jeziku uz upotrebu
latininog pisma. Tokom vremena ovaj fond se intenzivno popunjavao i razvijao
tako da je brojem bibliotekih jedinica ubrzo premaio druge fondove Biblioteke.
Posebno znaajan doprinos u obogaivanju ovog fonda dali su pojedini bonjaki
intelektualci, ili njihovi potomci, poklanjajui svoje privatne biblioteke Gazi
Husrev-begovoj biblioteci.

Osnovni dio ovog fonda ine djela bosanskohercegovakih autora i knjige

napisane o Bonjacima i o Bosni i Hercegovini. to se tie tematike, fond sadri
djela iz ope i nacionalne historije, orijentalistike, islamistike, filozofije, umjetnosti
i drugih slinih oblasti. Posebno je znaajno spomenuti bogatu kolekciju lijepe
knjievnosti kao i vrijednu referentnu zbirku u kojoj se nalaze raznovrsni rjenici,
enciklopedije, bibliografije, leksikoni, statistiki prirunici i sl. Pored navedenih
oblasti u zbirci se nalazi i odreeni broj strunih knjiga iz medicine, matematike,
hemije, astronomije, biologije i sl., jer su one bile sastavni dio poklonjenih
kolekcija. U irem smislu, u ovom fondu su zastupljena sva vrijedna i znaajna
djela domae i svjetske batine napisana na evropskim jezicima iako jezgro fonda
i dalje ine djela vezana za Bosnu i Hercegovinu.
Od posebno znaajnih i vrijednih djela koja se nalaze u ovoj zbirci treba istai
prve tampane knjige u Bosni i Hercegovini, knjige na bosanskom jeziku pisane
arapskim pismom, ratna izdanja (1992-1995) i knjige o Bosni i Hercegovini iz
austrougarskog perioda. Od prve latinicom tampane muslimanske knjige u Bosni
i Hercegovini Risalei ahlak, koju je napisao Mehmed-beg Kapetanovi-Ljubuak i
tampao 1883. godine u Sarajevu, pa do danas, skoro sve objavljene knjige, iji
su autori Bonjaci, Biblioteka posjeduje. Meu ovim knjigama posebno je
znaajna zbirka djela na bosanskom jeziku pisana arapskim pismom, tzv.
alhamijado knjievnost u kojoj se nalazi oko 40 naslova. U ovoj kolekciji uglavnom
se nalaze djela vjerskog sadraja, didaktika djela i, u manjoj mjeri, lijepa
knjievnost odnosno ljubavna lirika.Sve knjige ovog fonda su katalogizirane i
mogu se koristiti u Biblioteci.
Fond tampanih knjiga na orijentalnim jezicima
Fond tampanih knjiga na arapskom, turskom i perzijskom jeziku (Fond
orijentalistike)
Fond orijentalistike sadri tampane knjige na arapskom, turskom (arapskim
pismom osmanski i latinicom) i perzijskom jeziku, te knjige tampane arapskim
pismom openito, kao to je, npr., bosanska arebica. Ovaj fond broji oko 20.000
monografija od ega je kataloki obraeno i korisnicima dostupno preko 19.000
knjinih jedinica. Meu njima se nalaze izuzetno vrijedne, stare i rijetke knjige.
Posebno su znaajni prvi primjerci knjiga tampanih arapskim pismom nastali na
prostoru Bosne i Hercegovine.
U fondu se nalaze i knjige tampane u Kairu, Istanbulu, Rijadu, Kuvajtu, Komu,
Londonu, Parisu, Lajdenu, Herendonu (SAD), Moskvi i mnogim drugim mjestima.
Fond orijentalistike uva i prva izdanja tampanih knjiga iz prve tamparije
Osmanskog carstva Ibrahima Muteferrike, osnovane 1726. godine. Tu su jo i prva
izdanja knjiga iz Vilajetske tamparije, najstarije u Bosni i Hercegovini, osnovane
1866. godine, tako da, zajedno sa knjigama iz savremenih tamparija svijeta,
predstavljaju dokumente o jednom vremenu i narodu kao i o njegovoj pismenosti i
intelektualnoj misli.
Od 17 prvih tampanih primjeraka tamparije Ibrahima Muteferrike u Gazi
Husrev-begovoj biblioteci nalazi se njih 10 a neki od naslova su:
- Kitb- Lgt- Wanqulu (Rjenik Vankulu lugati, tampan 1728. g.) od Mehmeda
sina Mustafe el-Vanija (u. 1592);
- Tr-i Mir-i add (Historija Egipta, tampan 1729.) od Suhejli-efendije
-Ahvl-i gazevt der diyar-i Bosna (Ahval-i Gazevati der diyar Bosna, poznatijeg

pod imenom Tarihi Bosna, tampan 1741. g.) od Omera Novljanina (ivio u XVIII
st.). Ovo su, uope, i najstarije tampane knjige u GHB biblioteci.
Meu knjigama ovoga fonda nalaze se djela klasinih islamskih nauka (akaid,
ahlak, hadis, tefsir, fikh, historija islama, islamska kultura i civilizacija) i djela koja
se bave drutvenim naukama (filozofija, etika, historija, sociologija, politika).
Pored toga, tu su djela iz lingvistike, knjievnosti (arapske, turske, perzijske i
bosanske), te tehnikih i prirodnih nauka (arhitekture, matematike, medicine).
Ovaj fond su, uvakufljavanjem i otkupom, obogatile privatne biblioteke
bosanskohercegovake uleme i intelektualaca od kojih su vee biblioteke:
Mehmeda Handia, hafiza Asima Sire, Abdullaha Buatlia, Salima Muftia,
Osmana A. Sokolovia, Sinanuddina Sokolovia, abana Hodia, Demala
ehajia i drugih.
Knjige su dostupne svim zainteresiranim korisnicima unutar Biblioteke, uz strunu
pomo bibliotekara pri odabiru naslova i mogunost kopiranja i skeniranja
odabranog sadraja.