Rasprave

asopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 40/2 (2014.)

UDK 811.163.42374(Klai, B.)

811.163.42373.7
Izvorni znanstveni rad
Rukopis primljen 29. V. 2014.
Prihvaen za tisak 4. XI. 2014.

Maja Opai

Filozofski fakultet Sveuilita u Rijeci

Sveuilina avenija 4, HR-51000 Rijeka
mopasic@ffri.hr

OPEEUROPSKI FRAZEMI HRVATSKOGA JEZIKA U

RJENIKU STRANIH RIJEI BRATOLJUBA KLAIA1
U radu se propituje status opeeuropskih frazema hrvatskoga jezika u izdanjima Rjenika stranih rijei Bratoljuba Klaia. Pod opeeuropskim se frazemima podrazumijevaju meunarodni frazemi potvreni u europskim jezicima s jednakim znaenjem i velikom strukturnom podudarnou. Za te je
frazeme vano da najee imaju poznat zajedniki izvor, tj. podrijetlo, ali
postoje i opeeuropski frazemi kojima jo nije utvreno tono podrijetlo,
odnosno jezik i tekst iz kojega su uzeti i proireni. Stoga je cilj rada utvrditi i opisati status opeeuropskih frazema u Klaievu Rjeniku stranih rijei.
Naime, Bratoljub Klai u njemu donosi vrijedne podatke o izvoru pojedinoga frazema, izreke ili poslovice. Pri tome su u Rjenik ukljueni opeeuropski frazemi kojima je sastavnicom strano vlastito ime, strani apelativ ili termin ili je rije o prevedenicama iz latinskoga i drugih jezika. Dolazi se do
zakljuka da Klaiev rjenik moe, kao nezaobilazno polazite nekom buduem hrvatskom etimolokom frazeolokom rjeniku, biti vanim izvorom
prouavanju podrijetla frazema.

1. Uvod
U radu se analizira status opeeuropskih frazema2 hrvatskoga jezika u izdanjima Rjenika stranih rijei Bratoljuba Klaia. Pod opeeuropskim se fraze1
Rad je nastao u okviru projekta Unutarnje posuivanje u hrvatskome jeziku (br.
13.04.1.2.09) koji financijski podupire Sveuilite u Rijeci.
2
U ovome se radu u odreenju frazema polazi od definicije A. Menac (1970., 2007.) i .
Fink-Arsovski (2002.).

411

Maja Opai: Opeeuropski frazemi hrvatskoga jezika u Rjeniku stranih rijei Bratoljuba Klaia
Rasprave 40/2 (2014.), str. 411434

mima podrazumijevaju meunarodni frazemi potvreni u europskim jezicima

s jednakim znaenjem i velikom strukturnom podudarnou. Za te je frazeme
vano da najee imaju poznat zajedniki izvor, tj. podrijetlo, ali postoje i opeeuropski frazemi kojima jo nije utvreno tono podrijetlo, odnosno jezik i
tekst iz kojega su uzeti i proireni. O podrijetlu je frazema u hrvatskoj literaturi pisano u razliitim radovima, ali hrvatska frazeografija nema etimolokoga
rjenika frazema. U nedostatku takvoga rjenika, pri istraivanju podrijetla frazema moraju se pronai sekundarni izvori.
Stoga je cilj ovoga rada utvrditi i opisati status opeeuropskih frazema u
Klaievu Rjeniku stranih rijei. Naime, B. Klai u njemu donosi vrijedne podatke o izvoru pojedinoga frazema, uzreice, izreke ili poslovice. Te podatke
daje unutar natuknice ili je pojedini frazem, uzreica, izreka ili poslovica samostalnom natuknicom. Graa je za ovaj rad prikupljena iz jednoga od starijih
izdanja Klaieva rjenika iz 1983. godine te usporeena s graom koju donosi
najnovije izdanje Novi rjenik stranih rijei iz 2012. To je izdanje ukljueno jer
daje vrijedne podatke o frazemima novijega postanka. Odabrani primjeri frazema i uzreica podijeljeni su s obzirom na njihov status u Rjeniku te s obzirom na podrijetlo. Opeeuropski status odabranih primjera dokazali smo navoenjem ekvivalenata iz drugih jezika3 te utvrivanjem moguega zajednikog
izvora. Za jedan dio primjera zajedniki izvor navodi Bratoljub Klai, a za sve
druge primjere konzultirani su i ostali autori koji u svojim djelima razmatraju
ishodita pojedinih frazema i uzreica.

2. O podrijetlu frazema i uzreica

Prema podrijetlu frazemi i uzreice mogu biti nacionalni i internacionalni.
Nacionalni frazemi specifini su za pojedini jezik i dio su opega frazeolokog fonda odreenoga jezika. Prenose se uglavnom u nepromijenjenom obliku, iz generacije u generaciju, a za druge su narode najee nerazumljivi i neprevodivi. Pod nacionalnim se hrvatskim frazemima podrazumijevaju frazemi
iskonskoga hrvatskog podrijetla koje ne nalazimo u drugim slavenskim jezicima, a iskazuju tipine hrvatske odnose, zbivanja, okolnosti i prilike (Melvinger
1989; Turk 1994)4, nacionalni frazemi koji opisuju zbivanja i prilike iz vreme3
Ekvivalenti iz drugih jezika istraeni su u: Matei i dr. 1988; Menac 2007; Menac i dr.
2011; Oro i Hornik 1996; Piirainen 2012; Turk 2013; Vrgo i Fink-Arsovski 2008; Walter i Mokienko 2009; Osmojezini enciklopedijski rjenik (1987. 2010.).
4
Npr. Martin u Zagreb, Martin iz Zagreba vratiti se neobavljena posla, Zvonimirova batina prokletstvo.

412

Maja Opai: Opeeuropski frazemi hrvatskoga jezika u Rjeniku stranih rijei Bratoljuba Klaia
Rasprave 40/2 (2014.), str. 411434

na kada je Hrvatska bila sastavnicom drugih drava5 te frazemi s nacionalnom

onimskom sastavnicom6.
Internacionalni su frazemi zajedniki veem broju naroda i jezika, a razlikuju se izravne posuenice i frazemski kalkovi (Turk 1994, 2013). Izravne posuenice, odnosno neprevedeni frazemi, iz jezika se davaoca bez ikakvih promjena prenose u jezik primalac (alea iacta est, cum grano salis, in medias res,
lupus in fabula, persona non grata, par exellance, salto mortale itd.), a neki se
od njih mogu javiti i u prevedenu obliku (kocka je baena, sa zrnom soli itd.).
Prema M. Turk (1994.) ei su meunarodni frazemi koji u drugi jezik ulaze
kalkiranjem. Za to je potrebno utvrditi ope pretpostavke za kalkiranje, a to su:
semantika podudarnost u jeziku primaocu i jeziku davaocu, potpuna ili barem
velika podudarnost u izrazu obaju jezika te kulturno-povijesne mogunosti preuzimanja. U svakoj semantikoj i strukturnoj podudarnosti frazema u dvama ili
vie jezika predmnijeva se zajedniko ishodite (Turk 1994, 2013), ali najee nije lako odrediti prvi jezik davalac7. S obzirom na sve kulturno-povijesne
prilike hrvatskoga naroda moe se sa sigurnou utvrditi da su na hrvatski jezik kroz povijest osobito utjecali talijanski i njemaki jezik (Jernej 1996). Naravno, nezaobilazan je utjecaj latinskoga jezika, izravno i preko jezika posrednika. U drugoj polovici XX. stoljea znaajan je bio utjecaj francuskoga i engleskog jezika, a utjecaj engleskoga traje i dalje. Stoga jezici koji su mogli biti
jezici davaoci i pri frazeolokom kalkiranju u hrvatskome jeziku jesu talijanski i njemaki jezik, zatim latinski, francuski, a u novije vrijeme engleski jezik
(Turk 1994, 2013). Izdvaja se francuski jezik koji je utjecao na hrvatsku fraze
ologiju najvie putem posrednika (Turk 2013). Naime, B. Franoli (1979.) navodi
mnotvo primjera hrvatskih frazema podudarnih s frazemima u francuskome i
njemakome jeziku i pretpostavlja da su kalkirani prema tim jezicima pri emu
je njemaki vjerojatno imao ulogu posrednika.
Internacionalna se frazeologija iri prevoenjem knjievnih, znanstvenih i
drugih djela, novinskim vijestima, primjenom novih tehnikih i drugih postignua itd.
5
Npr. za Kulina bana u staro dobro vrijeme, pradavno, i mirna Bosna i sve je u redu,
ispravljati krivu Drinu pokuavati uiniti neto nemogue.
6
Frazemu jo e mnogo vode protei Savom puno e vremena proi, nacionalan status
potvruje onimska sastavnica kao naziv hrvatske rijeke, ali frazeme sline strukture i podudarna
znaenja moemo pronai i u drugim jezicima (npr. njem. bis dahin luft noch viel Wasser den
Berg (Bach, Fl, Rhein, Main, Elbe) hinunter, franc. il passera bien de l eau sous les ponts, rus.
< >, mak. <> () ).
Naime, svima je u pozadinskoj slici univerzalni kognitivni model prikazivanja protoka vremena kao protjecanja vode (Ivaneti i Karlavaris-Bremer 1999: 58).
7
O problemu kalkiranja u frazeologiji v. vie i npr. u Menac 1972; Jernej 1978, 1982; Matei 1995; Turk 1994, 2013.

413

Maja Opai: Opeeuropski frazemi hrvatskoga jezika u Rjeniku stranih rijei Bratoljuba Klaia
Rasprave 40/2 (2014.), str. 411434

3. Frazemi i uzreice u Rjeniku stranih rijei

Sloene jezine strukture kao to su frazemi, uzreice, izreke, poslovice i
sentencije zauzimaju vano mjesto u Klaievu rjeniku koji se zato moe smatrati pravom riznicom paremiolokoga i frazeolokog blaga hrvatskoga jezika.
Kao to je reeno, u ovom se radu propituje status frazema i uzreica koje su
odabrane jer su svojom strukturom najsrodnije frazemima i s veim stupnjem
desemantizacije, a znaenje im se moe saeto izraziti.
Frazemi, uzreice, izreke i poslovice u Rjeniku, se biljee najee kao sastavni dio natuknice ili kao samostalna natuknica. Samostalnom su natuknicom
uglavnom zabiljeene izreke i poslovice koje se u tom sluaju donose u neprevedenom obliku, tj. na jeziku iz kojega su preuzete.
Frazemi i uzreice potvreni u Klaievu rjeniku mogu se podijeliti u dvije
vee skupine: opeeuropski frazemi i frazemi koji su ili nacionalnoga karaktera ili se javljaju u dvama ili vie jezika, no nemaju internacionalni karakter. Ti su frazemi u Rjeniku uvrteni kao dio natuknice koja je njihova nosiva rije, a stranoga je podrijetla, npr. unutar natuknice ceh donosi se frazem
platiti ceh (podnijeti posljedice, stradati) i navodi da izraz potjee iz vremena kada su kalfe koji su eljeli postati majstori, imali dunost da nakon polaganja ispita i posebne zakletve izvre i neke materijalne obveze, posebice da
prirede zakusku lanovima uprave obrtnikoga ceha. Na isti su nain zabiljeeni i primjerice frazemi: pakraki dekret, gutati knedle, imati peh, probiti plafon, praviti kerefeke, opipati puls i mnogi drugi. Takvi primjeri pokazuju da
utjecaj stranih jezika nije vidljiv samo u opeeuropskom sloju hrvatske frazeologije nego i u nizu frazema koji sadre jednu ili vie sastavnica stranoga podrijetla (Hrnjak 2001).

3.1. Status opeeuropskih frazema i uzreica

Iz prikupljene grae opeeuropskih frazema i uzreica za potrebe je ovoga
rada odabran samo dio kojim se eli pokazati njihov status u Klaievu rjeniku.
Analizom je grae utvreno da se takvi frazemi i uzreice mogu podijeliti u tri
vee skupine s obzirom na to na koji su nain ukljueni u Rjenik. Prvu skupinu ine opeeuropski frazemi i uzreice kojima je sastavnicom strano vlastito
ime, drugu skupinu oni kojima je sastavnicom strani apelativ ili termin, a treu
prevedeni i/ili neprevedeni frazemi iz stranih jezika.

414

Maja Opai: Opeeuropski frazemi hrvatskoga jezika u Rjeniku stranih rijei Bratoljuba Klaia
Rasprave 40/2 (2014.), str. 411434

3.1.1. Opeeuropski frazemi i uzreice sa stranom onimskom sastavnicom

Frazemi s onimskom sastavnicom ine poseban sustav unutar hrvatske frazeologije8. Onimi se u frazemima mogu javiti kao imenice ili kao pridjevi, a
obuhvaaju antroponime (osobno ime, prezime, nadimak ili etnonim) i toponime (ekonim, oronim, hidronim, etnik ili ktetik). J. Matei (1992./1993.) istie
da vlastito ime u frazemu moe biti: domae vlastito ime kojim se iskazuju tipino hrvatski odnosi, zbivanja, situacije i sl. (npr. Zvonimirova batina, Martin u Zagreb, Martin iz Zagreba); vlastito ime koje potjee iz bajki i mitologije
(npr. Sizifov posao, Tantalove muke); vlastito ime kranskoga karaktera (npr.
Judin poljubac, drati se kao drvena Marija); vlastita imena preuzeta iz drugih
naroda (npr. Kolumbovo jaje, posljednji Mohikanac). Vlastito ime kao sastavnica frazema moe biti vanim i vrlo sigurnim pokazateljem njegova podrijetla.
U prikupljenoj je grai opeeuropskih frazema i uzreica Klaieva rjenika
velik broj onih sa stranom onimskom sastavnicom i svi su uvrteni kao sastavni dio natuknice koju ini upravo pojedino vlastito ime, a navedeno im je znaenje i objanjeno podrijetlo. Mogu se podijeliti s obzirom na svoje podrijetlo
u dvije vee podskupine: frazemi s biblijskim onimima i frazemi s povijesnim
ili mitolokim onimima.
3.1.1.1. Podskupinu frazema s biblijskim onimima ine frazemi kojima je
sastavnicom biblijsko osobno ime ili biblijski toponim, tj. ktetik, a sve ih moemo smatrati biblizmima9.
Frazemi krilo Abrahamovo nebo, raj i otii (preseliti se) u krilo Abrahamovo umrijeti (engl. return to Abrahams bosom, njem. in Abrahams Scho
eingehen, tal. essere accolto nel seno di Abramo, e. odejt (vrtit se) do lna
Abrahmova, polj. przenie si na ono Abrahama) motivirani su postavkom
da je Abraham otac svih koji vjeruju. Meutim, izraz krilo Abrahamovo javlja
se u novozavjetnoj prispodobi o krtom bogatau i siromanome Lazaru, dok je
krilo slika za poasno mjesto gostu pri objedu kod idova, a u spisima crkvenih
otaca oznaava odreeno mjesto u podzemnome svijetu (Opai 2013).
Biblijska slika Adama i Eve, koji su rajskim vrtom etali goli, motivirala
je frazeme Adamov kostim golo muko tijelo (engl. in Adams suit, njem. im
Adamskostm, franc. costume dAdam, lhabit du pre Adam, tal. costume ada8
O frazemima s onimskom sastavnicom ima vie radova, usp. npr. Ivaneti i KarlavarisBremer 1991, 1994, 1996, 1999b; Ragu 1979; Matei 1992/1993.
9
Pod pojmom biblizmi podrazumijevaju se leksemi biblijskoga podrijetla te sloene jezine jedinice s najmanje jednom desemantiziranom sastavnicom (frazemi, uzreice, poslovice,
izreke i sl.), izrazom i sadrajem potvrene u Bibliji i/ili izravno ili neizravno povezane s Biblijom (Opai 2013: 65).

415

Maja Opai: Opeeuropski frazemi hrvatskoga jezika u Rjeniku stranih rijei Bratoljuba Klaia
Rasprave 40/2 (2014.), str. 411434

mitico, rus. e , e. v roue Adamov, polj. w kostiumie (stroju) Adama) i Evin kostim golo ensko tijelo (njem. im Evaskostm, rus.
e , e. v roue Evin, polj. w kostiumie (stroju) Ewy). U frazeolokim rjenicima i upotrebi potvreni su osim navedenih i oblici u Adamovu kostimu i u Evinu kostimu pridjevskoga kategorijalnog znaenja gol i gola.
Biblizam Adamovo rebro ena (engl. Adams rib, njem. Adams Rippe,
franc. ct dAdam, tal. cotola di Adamo, rus. ) motiviran je biblijskim shvaanjem (Knjiga Postanka, glava 2, redak 2123) da je Bog iz Adamova rebra stvorio enu.
Podrijetlo frazema ii od Poncija do Pilata10 traiti, lutati za nekim ciljem
(njem. von Pontius zu Pilatus gehen schicken, franc. envoyer qqn. de Ponce Pilate, rus. , e. chodit od Pontia k Piltovi, polj.
chodzi od Annasza do Kajfasza) povezano je s podatkom iz Lukina evanelja. Naime, Poncije Pilat je, saznavi da je Isus rodom iz Galileje, poslao Isusa Herodu, koji
je upravljao tom pokrajinom. Kada Isus nije elio odgovarati Herodu, on ga je poslao nazad Ponciju Pilatu. U narodnom shvaanju ove prie ispalo je ime Heroda, a
rijei Poncij i Pilat shvaene su kao imena dviju osoba (Bierich i Matei 1994).
Frazem oprati/prati ruke kao Pilat skinuti sa sebe odgovornost potvren
je i u primjerice: tal. lavarsene le mani come Pilato, rus. <
>, e. mt si ruce jajo (Pontsk) Pilt, polj. umywa rc. Za razliku
od njih u ostalim je jezicima, kao i u hrvatskome, potvren frazem bez onimske
sastavnice: engl. wash ones hands of, njem. seine Hnde in Unschuld waschen,
franc. sen laver les mains. Frazemi su motivirani Pilatovim pranjem ruku kao
inom odbacivanja odgovornosti nakon to je osudio Isusa. U pozadini takvoga Pilatova postupka je antiko shvaanje da krv ubijenoga donosi zlo ne samo
ubojici nego i svima koji su s njime povezani (Opai 2013). Tako je u biblijskim vremenima pranje ruku simboliziralo nevinost, istou, a u nekim su drevnim narodima suci i tuitelji kao znak nepristranosti inili obred pranja ruku,
osobito kada sudac nije elio podnijeti odgovornost za donesenu presudu s kojom se nije slagao (Walter i Mokienko 2009).
Tekstovi svih etiriju evanelja donose podatak da je Juda Isusa izdao i predao farizejima poljubivi ga, to je motivacija frazema Judin poljubac izdaja (engl. Judas kiss, njem.*11Judasku, franc. baiser de Judas, tal. il bacio di
10
Prema J. Mateiu (1997.) velika je vjerojatnost da je njemaki jezik, u kojem su se razliite inaice frazema ii od Poncija do Pilata pojavljivale u pisanim dokumentima od XVI. stoljea, utjecao na njihovo irenje u slavenskim jezicima.
11
Njemaki izrazi obiljeeni u radu zvjezdicom (*) nemaju vierjenu strukturu, tvorbeno su sloenice, tj. imaju unutranju sloenu strukturu, djelominu desemantizaciju i ispunjavaju ulogu poput frazema.

416

Maja Opai: Opeeuropski frazemi hrvatskoga jezika u Rjeniku stranih rijei Bratoljuba Klaia
Rasprave 40/2 (2014.), str. 411434

Giuda, rus. , , e. jidsk polbek, polj. pocaunek Judasza).

Biblizam nevjerni Toma ovjek koji u sve sumnja, nepovjerljiv ovjek
(engl. doubting Thomas, njem. ein unglubiger Thomas, franc. incrdule comme saint Thomas, tal. incredulo San Tommaso, rus. , e.
nevc Toms, polj. niewierny Tomasz) nastao je na temelju lika apostola
Tome koji nije povjerovao u Isusovo uskrsnue sve dok sam nije vidio njegove rane, a nije povjerovao ni u Marijino uznesenje na nebo sve dok mu nije bacila svoj pojas.
Sodoma i Gomora su, poput kasnijeg Babilona, bili poseban simbol u Bibliji kojim se opisivao ljudski nemoral i izopaenost svake vrste, a osobito seksualna. Taj je biblijski motiv u pozadinskoj slici frazema Sodoma i Gomora mjesto nemorala, razvrata, obijesti i sl. (engl. Sodom and Gomorrah, njem. Sodom und Gomorrha, franc. Sodome et Gomorrhe, tal. Sodoma e Gomorra, rus.
, e. Sodoma a Gomora, polj. Sodoma i Gomora).
3.1.1.2. Prema objanjenjima koja B. Klai navodi, povijesno se podrijetlo
moe utvrditi za primjerice sljedee opeeuropske frazeme.
Frazemi danajski dar podmukao dar koji donosi nesreu, koji se daje s
izdajnikom nakanom (engl. Greek gift, njem. *Danaergeschenk, rus.
, e. danajsk dar, polj. dar Danav) i trojanski konj 1. prijevara,
skrivena opasnost, dar u kojem se skriva nepoznata, ali kobna opasnost, 2. onaj
tko se lukavo uvue u neku zajednicu da bi je iznutra oslabio i unitio (engl.
the Troyan Horse, franc. un (le) cheval de Troie, njem. das trojanische Pferd/
ein trojanisches Pferd, tal. il cavallo di Troia, rus. ; e. trojsk k, polj. ko trojaski) imaju isto podrijetlo. Naime, Grci, koji se u Homerovim epovima nazivaju Danajcima, opsjedali su Troju deset godina i osvojili je lukavstvom. Napravili su drvenoga konja u koji su se sakrili danajski ratnici, poklonili ga Trojancima, a po noi su ratnici izali iz konja i otvorili gradska vrata svojoj vojski te je Troja s lakoom bila osvojena. Zanimljivo je napomenuti da je frazem trojanski konj postao i informatiki termin jer se odnosi na
vrstu raunalnoga virusa.
Frazem Pirova pobjeda pobjeda s mnogo gubitaka (engl. a Pyrric victory, franc. victoire la Pyrrhus, njem. *Pyrrhussieg, tal. la vittoria di Pirro, rus. , e. Pyrrhovo / pyrrhonsk vtzstv, polj. pyrrusowe
zwycistwo) motiviran je pobjedom epirskoga kralja Pira nad Rimljanima u III.
st. pr. Kr. koja je njemu samom donijela velike gubitke.
Uz povijesne dogaaje oko otkria Sjeverne Amerike vee se frazem otkriti Ameriku prikazivati kao novo neto to je ve odavno poznato (njem. Ame417

Maja Opai: Opeeuropski frazemi hrvatskoga jezika u Rjeniku stranih rijei Bratoljuba Klaia
Rasprave 40/2 (2014.), str. 411434

rika entdecken, tal. scoprire lAmerica, rus. o , e. objevit /

objevovat Ameriku, polj. odkry / odkrywa Ameryk). Engleski i francuski frazemi razlikuju se od navedenih svojom pozadinskom slikom u kojoj nije otkrie Amerike, nego u engleskom kotaa (discover the wheel), a u francuskom
izum praha (inventer la poudre).
Opeeuropeizam Kolumbovo jaje lako rjeiva zamrena stvar (engl. the
egg of Columbus, njem. das Ei des Kolumbus, franc. luf de Colomb, tal.
luovo di Colombo, rus. , e. Kolumbovo vejce, polj. jajko Kolumba) podrijetlom je vezan uz dosjetku slavnoga pomorca Kristofora Kolumba koji je od svojih protivnika, koji su tvrdili da su i oni mogli otkriti Ameriku,
zatraio da osove jaje. Kad to nijednom nije uspjelo, on je jaje vrhom tucnuo o
stol i ono se osovilo. Prema E. Piirainen (2012.) dosjetku o jajetu opisalo je vie
razliitih ljudi kroz povijest, pa se ne moe pripisati samo Kolumbu.
Frazem bartolomejska no pokolj, stradanje (engl. St. Bartholomews night,
njem. *Bartolomnsnacht, tal. la notte di San Bartolomeo, rus.
, e. bartolomjsk noc, polj. noc w. Bartomieja) nastao je kao asocijacija na pokolj francuskih hugenota koji su izvrili katolici u Parizu u noi
uoi blagdana sv. Bartolomeja 1572. godine.
U pozadinskoj je slici frazema Potemkinova sela obmana, prazan sjaj, lane
injenice (engl. Potemkins village, njem. Potemkinische Drfer, tal. villaggi
di Potemkin, e. potmkinsk vesnice, polj. wioski (wsie) potiomkinowskie)
ministar i ljubavnik ruske carice Katarine II. koji je 1787., da bi zadivio caricu
za njezina putovanja Krimom, pomou kulisa prikazao pustu rusku stepu kao
bogat i naseljen kraj.
3.1.1.3. Velik je broj frazema mitolokoga podrijetla zabiljeen u Klaievu
rjeniku, a uglavnom su motivirani mitolokom linou ili dogaajem.
Prema grkom mitu o Ahilu nastao je frazem Ahilova peta slaba strana
koga, ega (engl. ones Achilles heel, franc. talon dAchille, njem. *Achillesferse, tal. tallone dAchille, rus. a , e. Achilova pata, polj.
pita Achillesa (achillesowa). Naime, Ahila je majka nakon roenja drei ga
za petu uronila u udesnu tekuinu koja mu je osigurala neranjivost. Meutim,
Paris ga je u Trojanskom ratu ubio pogodivi ga u petu.
Frazem Arijadnina nit spasonosno sredstvo (engl. the Ariadnes thread,
njem. der Faden der Ariadne, franc. le fil dAriane, tal. il filo dArianna, rus.
, e. Ariadnina nit, Ariadnino klubko, polj. ni Ariadny) podrijetlom se vee uz priu o Arijadni, keri kralja Minosa, koja je pomou klupka konca spasila iz kretskoga labirinta junaka Tezeja.
418

Maja Opai: Opeeuropski frazemi hrvatskoga jezika u Rjeniku stranih rijei Bratoljuba Klaia
Rasprave 40/2 (2014.), str. 411434

U pozadinskoj je slici frazema Augijine (Augijeve) tale (staje) strano

prljavo i zaputeno mjesto, neto to treba temeljito oistiti i oistiti Augijeve tale dovesti u red to (engl. the Augean stable(s), to sweep (cleanse)
the Augean stables, njem. *Augiasstall, den Augiasstall reinigen, franc. curies dAugias, nettoyer (curer) les curies dAugias, tal. le stalle di Augia, pulire le stalle di Augia, rus. a , e. Augiv chlv, vyistit Augiv chlv, polj. stajni Augiasza, sprzta stajni Augiasza) mitoloka pria
o grkom kralju Augiju koji je imao jako prljave tale koje je u jednome danu
oistio junak Heraklo.
Opeeuropeizam Damoklov ma opasnost koja neprestano prijeti nastao
je prema predaji o Grku Damoklu koji je zavidio sirakukom tiraninu Dioniziju
na njegovoj moi. No, Dionizije ga je odluio posjesti na svoje mjesto za stolom, a nad glavu mu je o konjskoj struni objesio ma elei mu time pokazati da
na vladara uvijek vreba smrt. Frazem je potvren u ostalim jezicima, ali osim
ekvivalenata hrvatskom frazemu Damoklov ma, zabiljeen je i frazem kojemu
je ekvivalent hrvatski ma visi nad glavom komu: engl. the Damokles sword,
franc. comme lpe de Damocls, njem. *Damoklesschwert, wie ein Damoklesschwert ber jmdm./jmds. Haupt hngen (schweben), tal. la spada di Damocle, avere la spada di Damocle sulla testa, rus. ,
-, e. Damoklv me, viset nad nkm jako Damoklv
me, polj. miecz Damoklesa, co wisi nad kim jak miecz Damoklesa.
Frazem homerski smijeh nezadrivi gromoglasni grohot (engl. Homeric
laughter, njem. homerisches Gelchter, e. homrsk smch, polj. miech homeryczny) nastao je prema sljedeem citatu iz Homerove Odiseje: U smijeh
udare tada neiskazan blaeni bozi (Klai 1983).
Gordijev (gordijski) vor vrlo zamrena stvar, nerjeivo pitanje i presjei (rijeiti) gordijski vor na jednostavan nain rijeiti zapleten (teak) zadatak motivirani su priom o zamrenom voru kojim je, prema legendi, frigijski kralj Gordije privezao jaram uz rudo svojih kola, a prema proroanstvu onaj
koji bi ga raspleo postao bi gospodarom Azije. To je uspjelo Aleksandru Makedonskom koji je vor presjekao maem. Potvreni su i u drugim jezicima: engl.
gordian knot, njem. gordische Knoten, franc. nud gordien, tal. nodo gordiano, e. <rozetnout (prtnout)> gordick uzel, polj. <rozci (przeci)> wze gordyjski.
Opeeuropeizam Pandorina kutija skrivene nevolje koje mogu naglo izbiti na povrinu, izvor svih zala motiviran je likom Pandore koju je, prema grkom mitu, Zeus poslao na zemlju kao kaznu za Prometejevu otmicu vatre i dao
joj posudu u kojoj su bila sva zla; posudu je otvorio Prometejev sin Epimetej i
419

Maja Opai: Opeeuropski frazemi hrvatskoga jezika u Rjeniku stranih rijei Bratoljuba Klaia
Rasprave 40/2 (2014.), str. 411434

iz nje su izale bolesti, nesree i sva druga zla. U drugim je jezicima mogu i
glagolski frazem otvoriti Pandorinu kutiju: engl. <open> Pandoras box, njem.
die Bchse der Pandora ffnen, Pandoras Bchse ffnen, franc. ouvrir la bote
de Pandore, tal. aprire (scoperchair) il (un) vaso di Pandora, rus. o
, e. Pandoina skka, otevt Pandoinu schrnku, polj. puszka Pandory, otworzy puszk Pandory.
Frazem zajahati (sjesti na) Pegaza postati pjesnikom (engl. mount Pegasus, njem. den Pegasus besteigen, franc. enfourcher Pgase, tal. montar su Pegaso, rus. o , e. osedlat pegasa, polj. dosi na pegaza) motiviran je likom Pegaza, Zeusova konja ijim je udarom kopita izbijao udesan
izvor iz kojega je tekla voda koja je nadahnjivala pjesnike.
U pozadinskoj je slici frazema Prokrustova postelja umjetna mjera kojom
tko eli neto nasilu prilagoditi (engl. Procrustes bed, njem. *Procrustesbett,
tal. il talamo di Procrusto, e. Prokrustovo loe, polj. oe Prokrusta) mit o
starogrkom razbojniku Prokrustu. On je na svom krevetu muio rtve tako da
bi onima koji su bili dulji od kreveta, odsijecao noge, a onima koji su bili krai
istezao je noge na nakovnju.
Frazemi Prometejev oganj i prometejska vatra znaenja neugasiva unutarnja enja za postignuem visokih ciljeva, talent, nadarenost (engl. Promethean Fire, njem. prometheisches Feuer, franc. feu promthen, tal. fuoco di Prometeo, rus. ) motivirani su likom titana Prometeja koji je, prema mitu, ukrao bogovima vatru i nauio ljude kako se njome koristiti.
Scila i Haribda u grkoj su mitologiji bile dvije nemani koje su gutale pomorce: Scila je bila opasna litica, a Haribda pogibeljan vir, ponor, pa frazem
<biti> izmeu Scile i Haribde znai <biti> izmeu dviju opasnosti (engl.
Scylla and Charybdis, between Scylla and Charybdis, njem. zwischen Szylla
und Charybdis, franc. entre Charybde et Scylla, tal. tra Scilla e Cariddi, rus.
C , e. Scylla (Skylla) a Charybda, bt mezi Scylou
a Charybdou, polj. Scylla i Charybda, by midzy Scyll a Charybd). B. Klai navodi mogunost nastanka toga frazema prema poslovici incidit in Scyllam,
qui vult vitare Charybdim. Koristio ju je osobito rimski pisac Vergilije, ali i
mnogi kasniji pisci (Piirainen 2012).
Prema grkome mitu, Sizifa su bogovi kaznili tako to je pokuavao otkotrljati kamen po brijegu, ali se kamen uvijek vraao na poetak. Taj je mit motivirao nastanak frazema Sizifov posao zamoran i uzaludan posao bez smisla i svrhe (engl. a labour of Sisyphus, Sisyphus work, njem. *Sisyphusarbeit, franc.
travail de Sisyphe, tal. lavoro da Sisifo, rus. , e. Sisyfova (sisifovsk) prce, polj. syzyfowa praca (robota).
420

Maja Opai: Opeeuropski frazemi hrvatskoga jezika u Rjeniku stranih rijei Bratoljuba Klaia
Rasprave 40/2 (2014.), str. 411434

Starogrkoga mitolokog junaka Tantala bogovi su osudili da vjeno bude

gladan i edan premda je stajao do grla u vodi ispod drveta s voem, ali kada
je htio piti, voda se odmakla, a kada je htio jesti, granje s vokama dizalo se u
visinu. Prema tom je mitu nastao frazem Tantalove muke najtee patnje koje
mogu snai ovjeka, situacija u kojoj nije mogue zadovoljiti neke potrebe ili
elje premda se ine lako ostvarljivima (engl. Tantalus torture (agony), njem.
*Tantalusqualen, franc. le supplice de Tantale, tal. il supplizio di Tantalo, rus.
, e. Tantalova muka, polj. mki Tantala).
3.1.2. Opeeuropski frazemi i uzreice sa stranim apelativom ili terminom
U ovoj su podskupini okupljeni frazemi i uzreice koji su potvreni u Klaievu rjeniku kao dio natuknice koju ini apelativ ili termin stranoga podrijetla. Tako se primjerice pod natuknicom indeks navode dva frazema: staviti na
indeks proglasiti opasnim, osuditi, zabraniti i biti na indeksu (engl. be on the
Index, njem. auf dem Index stehen, franc. tre lindex, tal. essere allindice)
biti zabranjen, biti oznaen kao nedoputen (tetan, negativno utjecajan, nepreporuljiv). Oba su povijesno motivirana iz vremena kada se indeks odnosio
na poseban crkveni popis knjiga koje su smatrane tetnima za vjernike te zabranjene pripadnicima pojedine crkve.
Povijesno podrijetlo frazema siva eminencija (franc. minence grise,
engl. grey eminence, njem. graue Eminenz, tal. eminenzia grigia, rus.
, , e. ed eminence, polj. szara eminencja) otkriva nam B. Klai svojim objanjenjem da je rije o nazivu koji je prvi
dobio Joseph du Tremblay, savjetnik francuskoga kardinala Richelieua. Dakle,
izraz funkcionira kao politiki termin, ali se i determinologizirao i frazeologizirao u znaenju tajni savjetnik, utjecajna linost koja djeluje u pozadini, ali znaajno utjee na dogaaje.
Izraz peta kolona (panj. quinta columna, engl. the fifth column, njem. die
fnfte Kolonne, franc. cinquime colonne, tal. la quinta colonna, rus.
, e. pt kolona, polj. pita kolumna) ponajprije ima funkciju politiko-povijesnoga termina koji se prema B. Klaiu odnosi na pojam stvoren za
vrijeme panjolskoga graanskog rata, a oznaavao je plaene najamnike koji
su djelovali u pojedinim zemljama utirui put faizmu pod vodstvom Francisca Franca. Kao frazem moe imati znaenje organizirane grupe ljudi koja unutar neke drave, stranke ili pokreta djeluje u korist neprijatelja i surauje s neprijateljem.

421

Maja Opai: Opeeuropski frazemi hrvatskoga jezika u Rjeniku stranih rijei Bratoljuba Klaia
Rasprave 40/2 (2014.), str. 411434

Frazem zakon dungle12 (engl. the law of the jungle, njem. das Gesetz des
Dschungels, franc. la loi de la jungle, tal. la legge della giungla, rus.
, e. zkon dungle, polj. prawo dungli) opisan je pod natuknicom
dungla, a motiviran je ponaanjem ivotinja u borbi za opstanak kada jaa ivotinja ima pravo ubiti i pojesti slabiju. Stoga se to primjenjuje i na ljudske odnose, pa frazem znai jai ima pravo nad slabijim. Podrijetlom je iz Knjige o dungli Rudyarda Kiplinga koji prvi koristi the law of the jungle (Piirainen 2012).
Uz ivotinjski svijet vezan je i frazem krokodilske suze (engl. crocodile
tears, njem. *Krokodilstrnen, franc. larmes de crocodile, tal. lacrime di coccodrillo, rus. , e. krokodl slzy, polj. zy krokodyle (krokodylowe) koji je prema B. Klaiu motiviran srednjovjekovnim vjerovanjem da
krokodil plae prodirui svoj plijen, pa mu je znaenje laan (neiskren, usiljen, hinjen) pla, velik pla.13 Frazem se proirio europskim jezicima zahvaljujui humanistima i osobito Erazmu Roterdamskom (Piirainen 2012).
Latinizam pilula sastavnicom je frazema gorka pilula (vrlo neugodan doivljaj) iji su ekvivalenti engl. bitter pill, njem. ein bittere Pille, tal. pillola
amara, rus. , dok je francuski frazem pilule dure avaler dijelom razliitih sastavnica.
B. Klai pod natuknicama fiksirati i ideja navodi frazem fiksna ideja (u hrvatskom jeziku moe i kao frazemska polusloenica fiks-ideja) u znaenju misao koja ovjeka progoni, opsesija, manija. Prema A. Menac (2007.) frazem je
kalkiran prema francuskom ide fixe, a potvren je i u primjerice engl. a fixed
idea, njem. eine fixe Idee, tal. idea fissa, rus. .
Frazem alfa i omega (engl. the Alpha and Omega, franc. lalpha et lomga,
njem. das Alpha und das Omega, tal. lalfa e lomega, rus. , e.
alfa i omega, polj. alfa i omega), B. Klai navodi u znaenju poetak i svretak, prvo i posljednje pod natuknicom alfa koja oznaava prvo slovo grkoga
alfabeta, a omega posljednje. U primjeru ovoga frazema B. Klai nam ne otkriva pravo podrijetlo, a ono je biblijsko, odnosno preuzet je iz latinskog jezika kao jezika posrednika iz grkoga jer se izraz javlja u knjizi Otkrivenja14 i od12
U hrvatskome i drugim jezicima potvren je i frazem koji B. Klai ne spominje kao da je
iz dungle, engl. having jungle manners, njem. Als kme er aus dem Dschungel, franc. comme sil
tait de la jungle, tal. comme se venisse dalla giungla, panj. como si fuera de la jungla.
13
Krokodilima se odista mogu pojaviti suze dok prodiru plijen, ali one su uzrokovane time
to su kod krokodila suzne lijezde i lijezde slinovnice vrlo blizu, pa krokodil refleksivno poinje isputati krupne suze pri prodiranju plijena.
14
Ja sam Alfa i Omega, veli Gospodin Bog, koji jest, koji bijae i koji e doi, Svemogui
(Otk 1,8).

422

Maja Opai: Opeeuropski frazemi hrvatskoga jezika u Rjeniku stranih rijei Bratoljuba Klaia
Rasprave 40/2 (2014.), str. 411434

nosi se na Isusa Krista. Frazem moe u aktualnoj upotrebi imati sljedea znaenja: 1. poetak i svretak, ishodite, sve; 2. bit, sutina, izuzetno vano (dominantno).
Za razliku od prethodnoga primjera, B. Klai utvruje biblijsko podrijetlo
frazemu kolos na glinenim nogama (engl. colossus with feet of clay, njem. colosse aux pieds dargile, tal. colosso con i piedi dargilla, panj. coloso con
pies de barro, rus. , e. kolos na hlinnch nohch,
polj. kolos na glinianych nogach) stvar naoko, stvar izvana velika i snana, a
iznutra slaba koji je nastao prema starozavjetnoj prii iz knjige o proroku Danielu15.
3.1.3. Opeeuropski frazemi i uzreice prevedeni i/ili neprevedeni iz drugih
jezika
Ova se podskupina izdvaja svojom brojnou, a kada bismo u nju ukljuili
i izreke, poslovice i sentencije, dobili bismo vrlo bogatu grau hrvatskoga frazeolokog i paremiolokog fonda. Kao to je ve navedeno, frazemi se mogu
preuzimati u prevedenom i/ili neprevedenom obliku. Prevedene frazeme nazivamo frazeolokim kalkovima, a mogu biti potpuno ili djelomino prevedeni.
U ovoj skupini prevladavaju prevedeni i/ili neprevedeni frazemi i uzreice iz
latinskoga jezika, a zatim slijede u manjem broju iz talijanskoga, francuskoga,
engleskoga i njemakoga jezika.
Moemo razlikovati frazeme i uzreice koji u hrvatskome jeziku postoje
samo u neprevedenom obliku i one koji su potvreni i u prevedenom i neprevedenom obliku. Velik je dio tih frazema potvren i u drugim europskim jezicima.
3.1.3.1. Neprevedeni latinski frazemi i uzreice potvreni u Klaievu rjeniku bili bi primjerice: persona grata osoba koja kod nekog dobro stoji, cijenjena linost, persona ingrata osoba u nemilosti, spiritus movens duhovni pokreta, zaetnik neke akcije, poticatelj na djelatnost, non plus ultra dalje se
ne moe, neto se ne moe nadmaiti; nenadmaiv, najvii, najvei, nedostiiv,
15
Rije je o snu babilonskoga kralja Nabukodonosora u kojem je usnio golema ovjeka kojemu je tijelo bilo od raznih kovina, a samo noge od gline, pa je bio dovoljan samo kameni u
njegove noge da se pretvori u prah. Tim je snom alegorijski opisana sudbina novobabilonskoga,
medijskoga, perzijskoga i grkoga carstva Aleksandra Velikoga koja e na kraju biti rasuta (Opai 2013). U hrvatskome je jeziku mogua i inaica div na glinenim nogama, a navedeni biblijski
motiv mogao je biti poticajem nastanka i sljedeih frazema biti (stajati) na staklenim (glinenim)
nogama stajati na nesigurnom, izmie (klizi) tlo pod nogama komu gubi oslonac (podrku, sigurnost) tko; propada tko te izgubiti/gubiti tlo pod nogama dospjeti/dospijevati u teak (bezizlazan) poloaj, ostati/ostajati bez oslonca (podrke, potpore) (Opai 2013).

423

Maja Opai: Opeeuropski frazemi hrvatskoga jezika u Rjeniku stranih rijei Bratoljuba Klaia
Rasprave 40/2 (2014.), str. 411434

non multa, sed multum ne mnogo razliitih stvari nego mnogo u jednoj, memento mori sjeti se da e umrijeti, ivot je prolazan16, ab ovo 1. od poetka, 2. vrlo iscrpno, potanko, ad hominem to odgovara ljudskom shvaanju,
razumljivo, lako shvatljivo, alter ego vjeran prijatelj (pomonik), bona fide
dobronamjerno, poteno, modus vivendi uvjeti koji barem privremeno omoguuju mirne odnose izmeu dviju (protivnikih) strana, nota bene ne zaboravi, dri na pameti, da se ne zaboravi, pro forma izvrenje ega samo naoko,
forme radi, toboe, status quo poloaj kakav je bio prije, prvotno stanje, ad
acta17 k ostalim spisima, ne uzevi u obzir.
Neprevedeni frazemi iz drugih jezika bili bi primjerice: engleski fifti-fifti /
fifty-fifty izravnano, off the record neslubeno, last but not least
posljednje, ali ne manje vano, self-made man samouk, ovjek koji se vlastitom snagom, bez kola, uzdignuo do visoka poloaja ili znanja, koji je stvorio
to vlastitom sposobnou; francuski par exellence 1. osobit, naroit, izvanredan, izvrstan, prvorazredan, bez premca, 2. osobito, naroito, izvanredno, izvrsno, u prvom redu, u pravom smislu rijei, pravo, prvorazredno, entre nous
meu nama, ne treba znati nitko trei; talijanski salto mortale 1. riskantan
(oajniki) korak, 2. sudbonosan preokret, politiki zaokretu u potpuno suprotnom pravcu, 3. neoekivan (neuobiajen) pothvat18, pappa in bocca 1. pitanje
u kojem se nalazi i odgovor, 2. openito pomo, dobar savjet shvatljiv u prvom
momentu, dolce far niente blaena besposlica, slatka danguba.
3.1.3.2. Drugu podskupinu ine frazemi i uzreice koji su potvreni u upotrebi u neprevedenom i/ili prevedenom obliku (frazemski kalkovi). I ovdje je
najvei broj latinskih kalkova koji su u hrvatskome i drugim jezicima prevedeni s veom ili manjom strukturnom podudarnou. Tako su posve podudarne u
svim jezicima sljedee frazemske prevedenice od kojih se neke koriste i u neprevedenom obliku.
Panem et circenses (hrv. kruha i igara, engl. bread and circuses, franc. pain
et des jeux, njem. Brot und Spiele, rus. ) popularna je krilatica
kojom se oznaavaju metode kojima neka vlast osigurava podrku stanovnitva
zadovoljavajui njegove kratkorone i nevane potrebe, a nautrb dugoronih
16
Frazem je mogao nastati na poticaj biblijskoga citata U znoju lica svoga kruh svoj e
jesti dokle se u zemlju ne vrati: ta iz zemlje uzet si bio prah si, u prah e se i vratiti (Post 3,19)
prema kojemu je nastala i sentencija ovjee, sjeti se da si prah i da e se u prah vratiti (lat. Memento, homo, quia pulvis es et in pulverem reverteris).
17
Izraz ad acta funkcionira kao samostalan frazem, ali i kao dio frazema staviti ad acta u
znaenjima 1. stvar se nee uzeti u obzir, 2. posao oko toga se smatra zavrenim.
18
Frazem je nastao frazeologizacijom sportskoga naziva koji se odnosi na skok pri kojem
se tijelo prevre u zraku.

424

Maja Opai: Opeeuropski frazemi hrvatskoga jezika u Rjeniku stranih rijei Bratoljuba Klaia
Rasprave 40/2 (2014.), str. 411434

interesa. Bilo je to geslo vladajuih krugova u Rimskome Carstvu, a autor mu

je rimski pjesnik Juvenal koji je taj izraz upotrijebio u svojoj pjesmi Satire
(Marevi 2002).
Latinski izraz puctum dolens u hrvatskome se javlja i kao prevedeni frazem bolna toka (slaba strana, osjetljivo mjesto), a ekvivalent mu je i ruski
, dok se ostali jezici razlikuju pridjevskom sastavnicom koja
moe biti i slaba ili ranjiva (engl. weak (vulnerable) point, njem. wunder Punkt, franc. point sensible, tal. punto debole).
Biblizam krini put (lat. via crucis (dolorosa), engl. the Way of the Cross,
njem. *Kreuzweg, franc. chemin de croix, tal. Via Crucis, rus. k ,
e. kiov cesta, polj. droga krzyowa) nastao je motiviran putem koji je Isus
Krist proao od kue Poncija Pilata do Golgote gdje je bio razapet. Taj bolni
put kojim je Isus Krist kroio, u svijesti je vjernika doivljen kao iznimno velika
patnja i muka (Opai 2013), pa frazem znai patnja, mrcvarenje, velik napor,
teak (trnovit) ivot, ivot pun muka (tegoba), muka, stradanje.
Poznata Cezarova uzreica alea iacta est koristi se osim u latinskom originalu i u prijevodu: hrv. kocka je baena (pala), engl. the die is (has been) cast,
njem. der Wrfel ist gefallen, franc. les ds sont jets, le d en est jet, tal. il
dado tratto, rus. , e. kostky jsou vreny, polj. koci zostaly
rzucone. Znaenje joj je odluka je donesena, sve je rijeeno, a nastala je prema reenici Iacta alea est koju je Gaj Julije Cezar izrekao pri prelasku Rubikona 49. pr. Kr. zapoinjui graanski rat. Zapravo je izrekao Menandrov stih
neka padne kocka (Klai 2012).
Za latinski izraz vis maior B. Klai (2012.) navodi i mogue francusko podrijetlo prema force majeure, a potvren je kao frazemska prevedenica u vie
jezika: hrv. via sila, engl. superior force, njem. eine hhere Macht, tal. forza
maggiore, rus. -19. Rije je o terminu iz graanskoga prava (poznat
je i kao casus fortuitus), a oznaava klauzulu koja se odnosi na dogaaj koji se
nije mogao predvidjeti u trenutku sklapanja ugovora i na koji ugovorne strane
objektivno ne mogu i nisu mogle utjecati (dogaaj mora biti za subjekt neoekivan, izvanredan, nepredvidiv), npr. ratno stanje, trajk, elementarne nepogode
i sl. (Drljaa Margi i Opai 2013). Frazem se koristi u znaenju najjaa (nezemaljska) sila, neto emu se ovjek ne moe suprotstaviti (oduprijeti), neto
pred ime je ovjek nemoan.
Poznati biblizam baciti/bacati bisere (biserje) pred svinje nastao je prijevodom latinskoga margaritas ante porcos mittere (iacere) i potvren je u vie je19
U ruskome je primjeru izravan prijenos iz francuskoga uz adaptaciju izgovora (Menac 2007).

425

Maja Opai: Opeeuropski frazemi hrvatskoga jezika u Rjeniku stranih rijei Bratoljuba Klaia
Rasprave 40/2 (2014.), str. 411434

zika: engl. to cast (throw) pearls before swine, njem. Perlen vor die Sue werfen, franc. jeter des perles aux pourceaux (aux cochons), tal. gettar perle ai
porci, rus. , e. hzet perly svinm, polj. rzuca pery przed wieprze. Podrijetlo je toga frazema prema reenici iz Matejeva
evanelja: Ne dajte svetinje psima! Ne bacajte svoga biserja pred svinje, da
se, poto ga pogaze, ne okrenu te vas rastrgaju!20, a znaenje mu je dati/davati
(pokazati/pokazivati, pruiti/pruati, rei/govoriti) togod lijepo onomu koji to
ne shvaa (kojega se to ne tie, koji toga nije vrijedan ili dostojan).
Biblijskoga je podrijetla i frazem glas vapijuega u pustinji koji je prema latinskom vox clamantis in deserto preveden u mnogim jezicima, npr. engl. a voice <crying out> in the wilderness, franc. voix qui clame dans le dsert, njem.
die Stimme eines Predigers in der Wste, tal. voce di chi predica nel deserto, rus. , e. hlas volajcho na pouti, polj. gos
woajcego na puszczy (pustyni). Izdvajaju se njemaki i talijanski prijevod u
kojima nije glas, nego je propovjednik, tj. onaj koji propovijeda. Izvor je biblijski tekst u kojemu se izraz glas jednoga koji vie u pustinji odnosi na Ivana
Krstitelja koji je idove pozivao na obraenje najavljujui Kristov dolazak21.
Frazem se koristi u znaenju uzaludan vapaj (apel), vapaj bez odziva, uzaludno nastojanje da se djeluje na koga, uzaludan poziv na pomo.
Prema latinskom izrazu hodie mihi, cras tibi nastala je uzreica danas meni,
sutra tebi znaenja svi ljudi prije ili kasnije moraju proi iste tekoe i nevolje. Potvrena je u vie jezika, npr. engl. today me, tomorrow thee, njem. heute
mir, morgen dir, franc. aujourdhui moi, demain toi, tal. oggi a me, domani a te, rus. , m m. Mogui bi izvor uzreice mogao biti biblijski citat iz Sirahove knjige: Misli na njegovu kob koja je i tvoja: danas meni,
juer tebi (Opai 2013).
Latinski izraz primus inter pares prvi je upotrijebio rimski car August koji
je tako nazivao samoga sebe. Meutim, H. Walter i V. Mokienko (2009.) otvaraju mogunost da je izraz nastao kao asocijacija na sljedei biblijski tekst Sirahove knjige: Ako su te postavili ravnateljem stola, nemoj se uznositi. Budi
meu njima kao jedan od njih, pobrini se za njih i tada sjedni. Kad obavi sve
svoje dunosti, sjedni da se proveseli zajedno s njima i primi vijenac za svoju uglaenost. Frazem se koristi u neprevedenom, ali i prevedenom obliku u
znaenju osobit autoritet: hrv. prvi meu jednakima, engl. first among equals, njem. Erster unter Gleichen, franc. premier parmi ses pairs, rus.
.
20
21

426

V. vie o tom biblizmu u Opai 2013.

V. vie o tom biblizmu u Opai 2013.

Maja Opai: Opeeuropski frazemi hrvatskoga jezika u Rjeniku stranih rijei Bratoljuba Klaia
Rasprave 40/2 (2014.), str. 411434

Biblijsko se podrijetlo moe pretpostaviti i za frazem svjetlo u tami (prema lat. lux in tenebris) znaenja dobro u loem, pozitivno u negativnom, a u
prevedenom obliku potvren je i u drugim jezicima: engl. light in the darkness, njem. Licht in der Finsternis, franc. lumire dans les tnbres, rus.
, e. svtlo v temnotch, polj. wiato w ciemnoci. Frazem je potvren u citatu iz Ivanova evanelja (() u njoj bijae ivot i ivot bijae ljudima
svjetlo; i svjetlo u tami svijetli i tama ga ne obuze), a odnosi se na Isusa Krista,
no pozadinsku sliku motivira i simbolika svjetla u Bibliji22.
Opeeuropeizam cum grano salis upotrebljava se u neprevedenom, ali i
prevedenom obliku: hrv. sa zrnom soli, engl. with a grain of salt, njem. mit einem Krnchen Salz, franc. avec un grain de sel, tal. con un granello di sale.
Izvor ovoga frazema reenica je Plinija Starijega u knjizi Naturalis Historia.
Naime, u receptu nekog protuotrova kae addito salis grano dodavi zrno
soli to je znailo da e dodatak soli smanjiti opasnost otrova (Marevi 2002).
Stoga je znaenje frazema oprezno i pametno; ne shvaajui doslovno, sa zadrkom.
U prevedenom se obliku koriste i primjerice sljedei frazemi:
lat. primo intuito otprve, odmah; bez posebnog zadubljivanja u to, nakon
povrnog promatranja (uvida): hrv. na prvi pogled, engl. at first sight, njem.
auf den ersten Blick, franc. au premier regard, tal. a prima vista, rus.
;
lat. post tenebras lux nakon loega dolazi dobro: hrv. poslije tmine svjetlo, engl. light after darkness, njem. nach der Finsternis das Licht, tal. la luce
dopo le tenebre;
lat. nomine et re na sve naine: hrv. rijeju i djelom, engl. by words and
deeds, njem. mit Wort und Tat, franc. en parole et en fait, tal. con le parole e coi
fatti, rus. .
Prema B. Klaiu (1983.) iz francuskoga je jezika kalkiran frazem zlatna mlade (franc. la jeunesse dore, engl. golden youth, njem. goldene Jugend, tal.
giovent doro, rus. , e. zlat mlde, polj. zota modzie). Upotrebljava se u znaenju besposlena i raskalaena gradska omladina.
Naime, zlatnom su mladei jakobinci nazvali pariku mlade koja je 1794. nakon pada M. Robespierrea postala njihovim protivnikom (Oro i Hornik 1996),
ali mogue je da je nastao i prema engleskom nazivu Bright Young People koji
je jedan tabloid nadjenuo mladim i bezbrinim londonskim aristokratima i boemima 30-ih godina 20. st.
V. vie u Opai 2013.

22

427

Maja Opai: Opeeuropski frazemi hrvatskoga jezika u Rjeniku stranih rijei Bratoljuba Klaia
Rasprave 40/2 (2014.), str. 411434

Opeeuropeizam vaditi kestenje iz vatre za koga (preuzimati za drugoga

neugodnost ili popravljati pogreke koga drugoga) kalkiran je prema francuskom tirer les marrons du feu pour qqn u mnogim jezicima, npr. engl. pull
someones chesnuts out of fire for someone, njem. fr jmdn. die heie Kastanien aus dem Feuer holen, tal. togliere (cavare) le castagne dal fuoco a (per) qualcuno, rus. , e. tahat za nkoho katany z ohn,
polj. wyjmowa za kogo kasztany z ognia. Nastao je prema basni Majmun
(ili lisica) i maka u kojoj se majmun (lisica) posluio makinim apama da
bi se domogao vruih kestena. Najee se ta basna pripisuje La Fontaineu, ali
izvor joj je u orijentalnim priama s mnogo adaptacija u vie jezika jo od srednjovjekovlja (Piirainen 2012). Stoga je u engleskome taj frazem poznat i kao
cats-paw, dok u francuskome i talijanskome postoje podudarni primjeri tirer
les marrons du feu avec la patte du chat cavar le castagne dal fuoco con la
zampa del gatto.
Frazem crno na bijelo (bijelom) prema B. Klaiu (1983.) kalk je iz njemakoga jezika (schwartz auf wei), a potvren je u vie jezika, npr. engl. in black
and white, franc. noir sur blanc, tal. nero su bianco, rus. ,
e. ern na blm, polj. czarno na biaym. Znaenje mu je napismeno, sasvim jasno (razumljivo), a T. Z. Oro i J. Hornik (1996.) navode da je preuzet
iz Fausta J. W. Goethea.
Talijanski je kao jezik davalac utvren za frazem slatki ivot (dolce vita) kojim se opisuje ivot u dokolici i luksuzu. Nastao je prema istoimenom naslovu filma talijanskog redatelja F. Fellinija iz 1960. godine o rimskom visokom
drutvu. U veini se jezika koristi u neprevedenom i prevedenom obliku (Piirainen 2012): engl. la dolce vita, the good life, njem. das se Leben, la dolce
vita, franc. la dolce vita, rus. c , , e. sladk ivot,
la dolce vita, polj. sodkie ycie, dolce vita.
Engleski se frazem fer plej / fair play koristi u neprevedenom, ali i prevedenom obliku potena igra znaenja astan (viteki) postupak.
Jedan od najpoznatijih citata iz Shakespeareova Hamleta je to be or not
to be, a koristi se u prevedenom obliku: hrv. biti ili ne biti, njem. Sein oder Nichtsein, franc. tre ou ne pas tre, tal. essere o non essere, rus.
, e. bt i nebt, polj. by albo nie by. Znaenje mu je bit, sr, najvanija (presudna) stvar, pitanje opstanka.
Uzreicu time is money (hrv. vrijeme je novac, njem. Zeit ist Geld, franc. le
temps cest de largent, tal. il tempo denaro, rus. , e. as jsou
penze, polj. czas to pienidz) prvi je upotrijebio B. Franklin u eseju Advice to
a Young Tradesman iz 1748. Meutim, postoji mogunost da je potvrena jo
u doba starogrkih pisaca (Oro i Hornik 1996).
428

Maja Opai: Opeeuropski frazemi hrvatskoga jezika u Rjeniku stranih rijei Bratoljuba Klaia
Rasprave 40/2 (2014.), str. 411434

Pojam struggle for existence (life) uveo je C. Darwin u svom djelu Postanak vrsta, a odnosi se na to da iva bia stvaraju vie potomaka nego to ih ima
mogunost preivjeti, pa se javlja borba za opstanak u kojoj preivljavaju najsposobnije jedinke, dok najslabije iezavaju. Izraz se frazeologizirao u znaenju nesmiljena borba, borba do krajnjih ivotnih mogunosti: hrv. borba za
opstanak (ivot), njem. Kampf ums Dasein, berleben, franc. lutte pour la vie,
tal. lotta per lesistenza, rus. , e. boj o ivot, polj.
walka o byt.
3.1.3.3. Posljednju skupinu ine frazemi i uzreice koji su u pojedinim jezicima doslovno prevedeni, a u drugim je jezicima jednako frazeoloko znaenje izraeno razliitim nosivim sastavnicama pri emu se mijenja i pozadinska
slika. No, najee alternativne leksike sastavnice imaju koje zajedniko semantiko obiljeje.
Opeeuropeizam latinskoga podrijetla rara avis koristi se u europskim jezicima u neprevedenom obliku, a u samo nekima i u doslovno prevedenom: hrv.
rijetka ptica, engl. rara avis, njem. ein seltener Vogel, franc. un oiseau rare,
rus. p , e. vzcn ptk, polj. rzadki ptak. Osim tih oblika, latinski izraz rara avis potaknuo je i nastanak frazema razliitih pozadinskih slika u
vie jezika: hrv. bijela vrana, engl. a white crow, njem. ein weier Rabe, franc.
un merle blanc, tal. una mosca bianca, rus. , e. bl vrna, polj.
biay kruk. Hrvatski, ruski i eki frazem imaju zbog ekvivalentnih leksikih
sastavnica jednaku pozadinsku sliku. U francuskome je frazemu umjesto vrane
kos, a u njemakome i poljskome je gavran, ali je pozadinska slika samo djelomino razliita jer su kos i gavran kao i vrana ptice uglavnom crnoga perja.
Meutim, u talijanskome frazemu vie nema ptice, nego je sastavnica bez semantikih poveznica s prethodnima (mosca = muha), pa se oblikuje drugaija
pozadinska slika (Turk i Opai 2008). Prema T. Z. Oro i J. Hornik (1996.) te
E. Piirainen (2012.) izraz je potvren u Juvenalovim Satirama kao corvo quoque rarior albo i rara avis in terris nigroque simillima cycno, a izvor mu je u
grkoj mitologiji. I rijetka ptica i bijela vrana opisuju osobu razliitu od drugih, koja se razlikuje od svoje sredine.
Ideja o sredini izmeu dviju krajnosti potjee jo od Aristotela, a spominju
je i Ciceron i Ovidije, ali prvi koji govori o aurea mediocritas je rimski pjesnik
Horacije (Piirainen 2012). On je smatrao da se ovjekova srea nalazi upravo u
zlatnoj sredini koja u zadovoljstvu malim osigurava unutranju ovjekovu samostalnost i umjereno uivanje ivotnih dobara. Frazem je u znaenju umjeren stav, izbjegavanje krajnosti (pretjerivanja), sredina izmeu dviju krajnosti, srednji put potvren u vie jezika, npr. hrv. zlatna sredina, engl. the golden
429

Maja Opai: Opeeuropski frazemi hrvatskoga jezika u Rjeniku stranih rijei Bratoljuba Klaia
Rasprave 40/2 (2014.), str. 411434

mean, njem. die goldene Mitte, franc. le juste milieu, tal. il giusto mezzo, aurea
mediocrit, rus. , polj. zoty rodek. U svim je navedenim
jezicima latinski izraz doslovno preveden, ali u talijanskome postoji i djelomino razliit frazem podudaran francuskome sa sastavnicom giusto/juste (pravedan, toan, primjeren).
Prema latinskoj uzreici quot capita, tot sententiae (sensus) nastali su: hrv.
koliko ljudi, toliko udi, engl. so many man, so many minds, njem. soviel Kpfe, soviel Sinne; viele Menschen, viele Gemter, franc. autant de ttes autant
davis, tal. quante teste, tanti modi di pensare; quante teste, tanti cervelli, rus.
, m . Svima je zajedniko znaenje ljudi imaju razliita miljenja, svatko misli na svoj nain, ukusi su razliiti, ali navedeni su jezici djelomino razliito preveli latinsku uzreicu. Najblii je izvorniku prvi talijanski frazem. Podudarni su izrazom hrvatski, engleski i drugi njemaki primjer jer je umjesto glave sastavnica ljudi, a s obzirom na to da glava i ljudi
ostvaruju odnos sinoniminosti na temelju holonimije i meronimije, pozadinska slika im je u odnosu na ostale primjere samo dijelom razliita.
Hrvatski je frazem djevojka za sve doslovan kalk prema njemakom Mdchen fr alles, a ima dva znaenja: 1. djevojka ili ena koja obavlja kuanske
poslove u graanskoj obitelji, 2. osoba koja obavlja svakojake, uglavnom nevane i beznaajne poslove, iji radni zadatci nisu tono odreeni, a u tom se
znaenju moe odnositi i na osobu enskoga i mukog spola (Fink 2005). Frazem je potvren i u drugim jezicima, npr. engl. maid of all work, franc. bonne
tout faire, tal. donna tuttofare, rus. . U hrvatskome je jeziku mogua i inaica s osobnim imenom Katica koje je bilo vrlo esto u vrijeme kada su djevojke sa sela dolazile u grad i zapoljavale se kao kune pomonice, pa se poelo poistovjeivati s djevojkama kunim pomonicama (Fink 2005).
U hrvatskome je jeziku potvren frazem biti papskiji (vei katolik) od pape,
a nastao je pod utjecajem njemakoga ppstlicher als der Papst i francuskoga plus catholique que le pape (Klai 1983). Odnosi se na onoga tko je pretjeran pristaa neke ideje ili teorije, a T. Z. Oro i J. Hornik (1996.) navode da je
mogao nastati prema izreci F. R. Chateaubrianda biti vie kralj od kralja. Primjeri iz drugih jezika podudarni su hrvatskome (tal. pi cattolico del papa, rus.
m, , e. bt papetj ne pape, polj. by bardziej papieski (katolicki) ni papie), a izdvaja se primjerice engleski be outHerod Herod, out-Lear Lear.

430

Maja Opai: Opeeuropski frazemi hrvatskoga jezika u Rjeniku stranih rijei Bratoljuba Klaia
Rasprave 40/2 (2014.), str. 411434

Zakljuak
Analizom opeeuropskih frazema u Rjeniku stranih rijei Bratoljuba Klaia
utvreno je da za velik broj frazema i uzreica moemo saznati vrijedne podatke o njihovu podrijetlu. Takoer, Bratoljub Klai daje nam prijedlog moguega jezika davaoca za vei broj primjera. Vrijedan je podatak navoenje hrvatskoga pisca koji je prvi put upotrijebio odreeni frazem ili uzreicu u svom
djelu, iako to ne mora uvijek znaiti da je isti pisac ujedno i autor izraza. Potvrena je pretpostavka da se Klaiev rjenik moe smatrati pravom riznicom hrvatskoga frazeolokog i paremiolokog blaga te stoga mora biti nezaobilaznim
izvorom buduem hrvatskom frazeolokom etimolokom rjeniku.

Izvori:
Klai, Bratoljub. 1983. Rjenik stranih rijei. Nakladni zavod Matice hrvatske. Zagreb
Klai, Bratoljub; kolska knjiga. 2012. Novi rjenik stranih rijei. kolska
knjiga. Zagreb.

Literatura:
Bierich, Alexander; Matei, Josip. 1994.
. 5/6. . 4147.
Drljaa Margi, Branka; Opai, Maja. 2013. Phraseological Calques of Latin Origin in Croatian and English. Phraseology in Interlingual and Intercultural Contact. Zora. Budapest Kansas Maribor Praha. 6575.
Fink-Arsovski, eljka. 2002. Poredbena frazeologija: pogled izvana i iznutra.
FF press. Zagreb.
Fink, eljka. 2005. Hrvatski frazem djevojka (Katica) za sve i njegovi ekvivalenti u ruskom jeziku. VI . .
. . . . (
911 2004 .) (
. . . . ). .
-. 131137.
Franoli, Branko. 1979. LEmprunt et le calque syntaxique et phraseologique
en croate. Die Welt der Slaven XXIV/2. 405417.
Hrnjak, Anita. 2001. O utjecaju stranih jezika na stvaranje novih frazema hrvatskog jezika. Rije 7/1. 2534.
Ivaneti, Nada; Karlavaris-Bremer, Ute. 1991. Antroponimske fraze u njemakom i hrvatskom. Proimanje kultura i jezika: Zbornik HDPL-a. Ur.
Andrijaevi, Marin; Vrhovac, Yvonne. Zagreb. 123126.
431

Maja Opai: Opeeuropski frazemi hrvatskoga jezika u Rjeniku stranih rijei Bratoljuba Klaia
Rasprave 40/2 (2014.), str. 411434

Ivaneti, Nada; Karlavaris-Bremer, Ute. 1994. Od Savla uiniti Pavla. O znaenju i asocijativnom potencijalu jedne fraze. Suvremena lingvistika 38. 23
33.
Ivaneti, Nada; Karlavaris-Bremer, Ute. 1996. Frazemi s antroponimskom
komponentom u njemakom jeziku. Strani jezici 25/1-2. 2435.
Ivaneti, Nada; Karlavaris-Bremer, Ute. 1999. Onimijski frazemi i konceptualizacija svijeta. Suvremena lingvistika 47-48. 131142.
Jernej, Josip. 1978. Fraseologia in chiave contrastiva. Studia romanica et anglica zagrabiensia 23/1-2. 349362.
Jernej, Josip. 1982. Interferencije na podruju frazeologije. Strani jezici 11/1-2.
1316.
Jernej, Josip. 1996. Biljeke oko porijekla nae frazeologije. Suvremena lingvistika 41-42. 265269.
Matei, Josip. 1992./1993. Frazemi s komponentom vlastitoga imena u hrvatskom jeziku. Filologija 20-21. 293297.
Matei, Josip. 1995. Prividnost katkad vara. O faux amis u frazeologiji. Filologija 24-25. 239245.
Matei, Josip. 1997. Ii od Poncija do Pilata ( ).
Frazeologia a religia. Problemy frazeologii europejskiej II. Ur. Lewicki,
Andrzej Maria; Chledba, Wojciech. Wydawnictwo Energeia. Warszawa.
163165.
Melvinger, Jasna. 1989. Leksikologija. Pedagoki fakultet. Osijek.
Menac, Antica. 1970./1971. O strukturi frazeologizama. Jezik 18/1. HFD. 14.
Menac, Antica. 1972. Svoje i posueno u frazeologiji. Strani jezici 1/1. 919.
Menac, Antica. 2007. Hrvatska frazeologija. Knjigra. Zagreb.
Opai, Maja. 2013. Biblizmi u hrvatskome jeziku. Doktorski rad. Filozofski
fakultet Sveuilita u Zagrebu. Zagreb. 491 str.
Piirainen, Elizabeth. 2012. Widespread Idioms in Europe and Beyond. Toward
a lexicon of Common Figurative Units. Peter Lang. Frankfurt Berlin.
Ragu, Dragutin. 1979. Vlastita imena u frazeologiji. Onomastica jugoslavica 8. 1723.
Turk, Marija. 1994. Naznake o podrijetlu frazema. Fluminensia 6/1-2. 3747.
Turk, Marija; Opai, Maja. 2008. Supostavna ralamba frazema. Fluminensia 20/1. Filozofski fakultet. Rijeka. 1931.
Turk, Marija. 2013. Jezino kalkiranje u teoriji i praksi. Prilog lingvistici jezinih dodira. Hrvatska sveuilina naklada Filozofski fakultet u Rijeci.
Zagreb Rijeka.
Zagrebaka Biblija. 2008. Kranska sadanjost. Zagreb.

432

Maja Opai: Opeeuropski frazemi hrvatskoga jezika u Rjeniku stranih rijei Bratoljuba Klaia
Rasprave 40/2 (2014.), str. 411434

Rjenici:
Marevi, Josip. 2002. Latinski zauvijek. Marka. Velika Gorica.
Matei, Josip. 1982. Frazeoloki rjenik hrvatskoga ili srpskoga jezika. kolska knjiga. Zagreb.
Matei, Josip i dr. 1988. Hrvatsko-njemaki frazeoloki rjenik. Nakladni zavod Matice hrvatske Verlag Otto Sanger. Zagreb Mnchen.
Menac, Antica; Fink Arsovski, eljka; Venturin, Radomir. 2003. Hrvatski
frazeoloki rjenik. Naklada Ljevak. Zagreb.
Menac, Antica i dr. 2011. Hrvatsko-ruski frazeoloki rjenik. Knjigra. Zagreb.
Miki, Pavao; kara, Danica. 1992. Kontrastivni rjenik poslovica. August Cesarec kolska knjiga. Zagreb.
Orlo, Teresa Sofia; Hornik, Joanna. 1996. Czesko-polski sovnik skrzydlatych sow. Universitas. Krakw.
Osmojezini enciklopedijski rjenik. 1987. 2012. 8 svezaka. Leksikografski
zavod Miroslav Krlea. Zagreb.
Vrgo, Dalibor; Fink-Arsovski, eljka. 2008. Hrvatsko-engleski frazeoloki
rjenik / Croatian-English Dictionary of Idioms. Naklada Ljevak. Zagreb.
Walter, Harry; Mokienko, Valerij M. 2009. -
( ). DeutschRussisches Wrterbuch biblischer Phraseologismen. Mit historisch etymologischen Kommentaren. Universitt Greifswald.

Common European Phrasemes in Croatian Found in B. Klais

Dictionary of Foreign Words
Abstract
The paper discusses the status of common European phrasemes in Croatian
found in various editions of B. Klais Dictionary of Foreign Words. Common
European phrasemes are defined as international phrasemes appearing in diff-
erent European languages, with an identical meaning and a high degree of
structural correspondence. These phrasemes tend to have a known common origin; however, there are also common European phrasemes with no confirmed
source, i.e. it is not known from which language and text they originated and
spread. This paper therefore aims to describe the status of common European
phrasemes in B. Klais Dictionary of Foreign Words, which contains valuable
433

Maja Opai: Opeeuropski frazemi hrvatskoga jezika u Rjeniku stranih rijei Bratoljuba Klaia
Rasprave 40/2 (2014.), str. 411434

data on the origin of individual phrasemes, sayings, and proverbs. The Dictionary includes common European phrasemes that contain foreign proper names,
foreign common nouns or foreign terms, or are translations from Latin and other languages. The Klais Dictionary can serve as an important source for the
study of phraseme origins, as a required starting point for a future etymological
dictionary of Croatian phrasemes.
Kljune rijei: Bratoljub Klai, Rjenik stranih rijei, opeeuropski frazemi, hrvatski
jezik
Keywords: Bratoljub Klai, Dictionary of Foreign Words, common European phrasemes, Croatian language

434