Upravljanje razredom i disciplina

Istraivanja
Uenici ak i do 50% vremena u razredu ne provode

radei ono to bi trebali (Jones, 1979.).

Uitelji u prosjeku za vrijeme sata interveniraju 16 puta
kako bi odrali disciplinu (White, 1975.).
Uitelji poetnici navode disciplinu kao svoj glavni
problem, nakon ega slijede motivacija i individualne
razlike (Veenman, 1984.).
Najei disciplinski problemi su: ometanje rada (48%),
nepotivanje drugih uenika, uitelja i opreme (23%),
nepanja (17%) te nedostatak odgovornosti i motivacije
(15%) (Cipp, 1989.).

Upravljanje razredom i disciplina

Pojam upravljanje razredom odnosi se na

ponaanja uitelja i imbenike organizacije u

razredu koji dovode do stvaranja pozitivne okoline
za uenje.
Pojam disciplina odnosi se na ona ponaanja
uitelja koja predstavljaju reakciju na uenika
ponaanja koja ometaju red, sigurnost i proces
uenja.

Upravljanje razredom

Opa naela rukovoenja

Razred kao grupa

Svaki razred je posebna socijalna grupa

s vlastitim normama, psiholokom
atmosferom i oekivanjima, kako od
uenika tako i od uitelja.
poticanje kohezivnosti razreda
Stilovi rukovoenja razredom:
autoritarni, demokratski (autoritativni) i
stihijski

Autoritativni stil rukovoenja razredom

Autoritativno rukovoenje se naziva tako jer voditelj kao

iskusna i zrela odrasla osoba zadrava odgovornost i pravo

konanog donoenja odluka.
Za razliku od autoritarnog voditelja, voditelj trai miljenje
lanova grupe, pokuava postii konsenzus i osigurati da svi
razumiju zato su odreena pravila potrebna i zato su
donesene pojedine odluke.
Uitelj postavlja jasna oekivanja i standarde. Spreman je
raspravljati o razlozima takvih oekivanja i standarda i
objasniti ih.

Modeli upravljanja razredom

MODEL POSLUNOSTI
CILJ
NAELO
PONAANJE
UITELJA

UENIKOV ISHOD

MODEL
ODGOVORNOSTI

Nauiti uenike da potuju

naredbe

Nauiti uenike da donose

odgovorne odluke

Poslunost autoritetu

Uenje iz vlastitog
ponaanja i odluka

Kanjava i nagrauje.

Objanjava i primjenjuje
logine posljedice.

Uenik naui konformizam

i poslunost.

Uenici internaliziraju
razloge za postojanje
pravila i naue
samoregulaciju.

Kako ostvariti pozitivnu okolinu za uenje?

1. homogenost, veliina i

izgled razreda
2. postavljanje pravila i
postupaka
3. primjena postupaka i
pravila od poetka godine
4. vrijeme provedeno u radu

Na poetku kolske godine

Na poetku kolske godine

Uspjeni uitelji (Evertson & Emmer, 1982):

imaju jasan i konkretan plan za pravila (u

dogovoru sa uenicima)

potiu uenike da i sami predlau pravila

u poetku rade s razredom kao grupom

poduavaju uenike specifinim

postupcima koji pridonose disciplini

prve aktivnosti obino su jednostavne i

zabavne

materijale dobro pripremaju i jasno

prezentiraju

na ponaanje koje naruava disciplinu

reagiraju odmah

uenici poinju odmah raditi (informacije

im se daju postupno)

to uspijeva u novom razredu?

Strategije uspjenih uitelja prema istraivanjima, Desforges, C. (ur.) (2001).

Uspjeno uenje i pouavanje Psiholoki pristupi. Zagreb: Educa

Odreivanje postupaka i pravila

Velik dio disciplinskih problema i ometanja u razredu
moe se sprijeiti planiranjem postupaka i pravila u
razredu prije nego to pone k. godina. Svaki uitelj
treba ih isplanirati ovisno o osobinama uenika i
razredne okoline.

postupci - svakodnevne rutinske uenike aktivnosti

(predavanje radova, otrenje olovaka, prijelaz s jedne na
drugu aktivnost)
pravila - prikladno ponaanje u razredu
Pravila:
usuglasite s pravilima u koli
jasno navedite pravila/postupke
objasnite zato je svako od pravila potrebno
navedite ih u pozitivnim terminima
svega nekoliko (5-7)
ukljuite uenike u proces donoenja pravila
pomozite im da naue pravila
nadgledajte provoenje

O emu sve treba voditi rauna pri postavljanju

razrednih pravila?
Od poetka treba uspostaviti pravila ponaanja.
Treba jasno definirati to je pravilno ponaanje, a to

nepravilno i kakve su posljedice nepravilnog ponaanja.

Pravila trebaju biti jasna, kratka i jednostavna.
Pravila se trebaju temeljiti na logici, objanjenju razloga
njihova postojanja.
Objanjenja pravila moraju biti neposredna i konkretna za
djecu u niim razredima, a generalizirana i apstraktna tek
u srednjim kolama.
Kada se pravila uspostavljaju treba voditi rauna o tome
da ih uenici razumiju, prihvate i po mogunosti sudjeluju
u njihovu formuliranju i provoenju.
Kada se pravila postave, potrebno ih je dosljedno
primjenjivati.

Komunikacija u razredu
Vano je pridravati se pravila komunikacije.
Neverbalna komunikacija je vano, ali i snano
ponaanje, koje ima viestruku ulogu, od procesa
socijalizacije, pa sve do procesa uenja.
Neverbalno ponaanje uitelja u uionici odreuje
uenikovu percepciju uitelja, percepciju predmeta, pa i
razinu uenja gradiva.

Neke komunikacijske vjetine:

Vjetine suprostavljanja ueniku zbog ponaanja koje treba mijenjati -

razgovor u 4 oka, kontakt oima, uljudan govor, ja-poruke, osjeaji koje

uitelj doivljava, utjecaji uenikova ponaanja na uitelja;

Vjetine davanje povratne informacije o kolskom postignuu - neposredna

povratna informacija, jasna i opisna, koja daje ueniku informaciju da

raspolae sposobnostima da postigne uspjeh i da treba uloiti napor da rijei
zadatak;

 Vjetina pokazivanja pozitivnih oekivanja - jednako dugo ekati na odgovor,

ponoviti pitanje, pomoi ili pitati drugo i uenike visokog i niskog postignua,
uskratiti pohvalu za neprihvatljiv odgovor jednako esto, izbjegavati ee
kritiziranje uenika nieg postignua, posveivati jednako panju;
Vjetine primanja (sluanja) - da shvatite to vam je uenik rekao, da pokaete

razumijevanje, da potaknete uenika da kae vie, da date pravi odgovor, da

smanjite intenzitet osjeaja uenika, da pomognete ueniku da sagleda problem
i osnaite ga da rijei problem, da izgradite odnos povjerenja i prijateljstva;
Aktivno sluanje - gledati u oi, ne previe govoriti, postavljati pitanja,
parafrazirati, izbjegavati ometajue pokrete, empatiko sluanje, razumijevanje
bez evaluacije.

Uinkovit odnos uitelj uenik

Meta analiza vie od 100 studija

(Marzano, 2003.)
Kvaliteta odnosa uitelj uenik
je kljuni element za sve ostale
aspekte upravljanja razredom.
Uitelji koji tijekom godine imaju
kvalitetan odnos sa svojim
uenicima imaju i 31% manje
problema s disciplinom i
krenjem pravila nego uitelji koji
nemaju kvalitetan odnos s
uenicima.

Uinkovit odnos uitelj uenik

Izraavanje odgovarajue razine dominantnosti
Postavljanje

jasnih oekivanja i posljedica

Postavljanje jasnih ciljeva u uenju
Izraavanje asertivnog ponaanja

Izraavanje odgovarajue razine suradnje

Odreivanje

fleksibilnih obrazovnih ciljeva

Osobno zanimanje za uenika
Nepristrano i pozitivno ponaanje u razredu

Razvijena svijest o uenicima s posebnim potrebama

kolska nedisciplina

Oblici nediscipliniranog ponaanja

a)

b)

ponaanje koje ometa

nastavni proces
(vrpoljenje, nemir na
mjestu, bavljenje
predmetima i sadrajima
koji nemaju veze sa
sadrajem nastave aranje, sanjarenje,
gledanje kroz prozor)
oblici neprihvatljivog
ponaanja u koli
(agresivnost, neposluh,
sklonost laganju,
unitavanje tue imovine,
besposliarenje,
ljenarenje, kraa)

Uzroci kolske nediscipline: psiholoki problemi djeteta

zlostavljanje, zanemarivanje, traume, sukobi i nasilje u

obitelji, razvod, gubici, bolesti, promjene u obitelji ...

Problemi vezani uz situaciju u koli:

osobine uitelja i odnose uitelja i uenika
odnose meu uenicima
ravnatelja i upravljanje kolom
jasna pravila i njihovo potivanje
suradnju s roditeljima
ureenost kolske zgrade i okolia

Rjeavanje svakodnevnih razrednih

problema

Naelo najmanje intervencije u upravljanju

razredom
Ako uitelj od poetka ne uspostavi

autoritet, dobar dio vremena e

izgubiti na odravanje discipline.
U rjeavanju rutinskih razrednih
problema, najvaniji princip je da
nedolino ponaanje treba ispraviti
koritenjem najjednostavnijih
intervencija (na najjednostavniji
mogui nain zdravoseljaki).

Naelo najmanje intervencije u upravljanju

razredom
Mnoga istraivanja pokazuju da je

vrijeme provedeno u discipliniranju

uenika, negativno povezano sa
uspjehom uenika. Uiteljev glavni
cilj je da se s takvim uobiajenim
zloestoama nosi na nain koji,
osim to je uinkovit, izbjegava
nepotrebno prekidanje nastave.
Nastava se mora nastaviti, ako je
ikako mogue, bez obzira na to kako
rjeavamo probleme nediscipline. Za
suoavanje sa nedisciplinom postoji
niz naina, koji su navedeni u
sljedeoj tablici.

Naelo najmanje intervencije u upravljanju razredom

KORAK

POSTUPAK

PRIMJER

Prevencija

Pokazujte entuzijazam, varirajte aktivnost, drite

uenike zainteresiranima.

Neverbalni znakovi

Tanja zakasni sa predajom kontrolnog uitelj se

mrti.
Uenici apu uitelj moe uspostaviti kontakt oima
s uenicima koji apu, pribliiti im se, dotaknuti
jednog po ramenu.

Hvaljenje odgovarajueg
ponaanja

Tanja, ujem da si predala referat na vrijeme za

ocjenjivanje. To je odlino!

Hvaljenje drugih uenika

Vidim da je veina na vrijeme predala referate.

Cijenim to!

Izravni zahtjev

Tanja, molim te idui put predaj referat na vrijeme.

Ponavljanje zahtjeva

Tanja, vano je da preda referat na vrijeme.

Posljedice

Tanja ostaje jo 10 minuta nakon nastave da zapone

idui referat.

Koraci koji u tome pomau su sljedei:

Prevencija. Najlaki nain da se rijei problem je da se on sprijei. To se moe
uiniti interesantnim predavanjima, postavljanjem jasnih razrednih pravila,
zaokupljanjem uenika znaajnim zadacima i sl. Frustraciju uenika s pretekim i
predugim zadatkom se rjeava dijeljenjem zadatka u manje cjeline i boljom
pripremom samih uenika. Umor se rjeava s vie pauza, variranjem zadataka
Neverbalni znakovi. Njihovim koritenjem se moe eliminirati mnogo nepoeljnog
ponaanja bez ometanja nastave. Kontakt oima je uinkovit, zatim pribliavanje
ueniku, prislanjanje ruke na uenika (ali da se to ne shvati kao napadanje). Ovi
neverbalni znakovi daju poruku ueniku: Vidim to radi, i ne svia mi se. Molim
te vrati se na posao., a ne ometa se predavanje.
Pohvaljivanje ponaanja suprotnog neeljenom ponaanju . Uenike treba loviti
i u pravilnom ponaanju, ne samo u loem, i to pohvaliti. Ako uenici esto
brbljaju, treba ih pohvaliti kada je u razredu tiina.
Pohvaljivanje drugih uenika . esto je mogue potaknuti jednog uenika na
pravilno ponaanje ako pohvalimo pravilno ponaanje kod nekog drugog. Npr.
Ako se Marina zabavlja pod satom, uiteljica moe rei: Drago mi je to tako
puno vas dobro radi. Damir dobro radi, Marija i Josipa lijepo rade.. Kad Marina
konano pone raditi, uiteljica je treba pohvaliti i ne spominjati njezino
zabavljanje.

Verbalni zahtjevi. Ako su neverbalni znakovi neuinkoviti, verbalni zahtjev moe

pomoi. Zahtjev treba rei odmah nakon nepoeljnog ponaanja, jer su zakanjeli
podsjetnici obino neuinkoviti. Ako je mogue, trebao bi sadravati i uputu to bi
uenik trebao raditi, umjesto da se upozorava na ono to on radi loe. Bolje je rei:
Marina, molim te posveti se svom poslu umjesto Marina prestani prepisivati od
Ive. Zahtjev se treba usmjeriti na uenikovo ponaanje, a ne na samog uenika.
Ponavljanje zahtjeva. Kada uenik odbije izvriti zadatak nakon jednog zahtjeva,
korisna strategija je ponavljanje tog zahtjeva, ignorirajui bilo kakve nevane
isprike ili argumente. Moe biti korisna i ve milijun puta spomenuta tehnika
pokvarene ploe.
Primjena posljedica. Ako niti jedan od spomenutih koraka ne uspije, ueniku se da
izbor: ili e posluati ili e snositi posljedice. Posljedica treba biti blago
neugodna, kratka (dugotrajne su teke za odrati i mogu izazvati revolt) i
primijenjena neposredno nakon nepoeljnog ponaanja. Vanije je da je uenik
svjestan da nakon loeg ponaanja slijedi posljedica (kao to no slijedi dan), nego
da je posljedica stroga. Neuinkovite su prazne prijetnje i nedosljednost. Nakon
primjenjivanja posljedice, uitelj vie ne bi trebao o tome razglabati, jer uenik
zasluuje novi poetak.

Rjeavanje ozbiljnijih prekraja

Modifikacija neeljenog ponaanja

1. Definirati neeljeno ponaanje i nain(e) na koje se odrava
2. Odrediti ime ete i kada potkrepljivati eljeno ponaanje

nagrade:
sitne stvari
aktivnosti
socijalne nagrade

Modifikacija neeljenog ponaanja

3. odredite vrste kazni i naine njihove primjene
7 principa djelotvorne i humane kazne:

1) kanjavajte rijetko (treba biti 4 x vie pohvala i nagrada)

2) razjasnite razlog (rei zato)
3) osigurajte mogunost zaraivanja nagrade
4) potiite oblike ponaanja koji su inkompatibilni s ponaanjem koje elite ugasiti
5) NE fizikom kanjavanju
6) izbjegavajte kanjavanje kad ste ljuti
7) radije kaznite nepoeljno ponaanje na poetku nego na kraju
8) ne davati domau zadau za kaznu (jer povezuju zadau s kaznom, a ne neim nunim
i korisnim)
4. smanjite uestalost potkrepljenja

Nagraivanje

Pohvale i pokude
U ispitivanju stavova i

uvjerenja osnovnokolske
djece utvreno je kako djeca
misle da bi pismena pohvala
ili prigovor zbog loeg
vladanja, poslan njihovoj
kui, bio najdjelotvorniji
nain podravanja njihovog
ponaanja. Trenutna pohvala i
pokuda takoer se smatraju
djelotvornima, pod uvjetom
da se ueniku daju nasamo.
Rezultati istraivanja govore
takoer da na razred dobro
djeluju kombinacija pohvale i
pokude dane nasamo.

Neprihvatljivi postupci nastavnika

1. izrugivanje pred razredom
2. isticanje uenikovih nedostataka ili slabosti
3. cinizam, vrijeanje
4. prekomjerna kritinost
5. nepredvidivost postupaka i kriterija
6. pretjerano emocionalno reagiranje
7. ograniavanje uenikovog naina uenja
8. zastraivanje + reakcija razreda (pojaava/neutralizira utjecaj)

Prevencija ozbiljnih disciplinskih problema u

razredu:
1. UTVRIVANJE RAZLOGA

Neki uenici pokazuju disciplinske probleme jer percipiraju potkrepljenja

koja dobivaju za nedisciplinu poeljnijima od potkrepljenja koje dobivaju za
dobro ponaanje, a to je osobito naglaeno kod uenika koji ne doivljavaju
kolski uspjeh. Takvi uenici esto se ukljuuju u delinkventne skupine.
2. POSTAVLJANJE PRAVILA I POSTUPAKA
Potrebno je konzistentno provoditi pravila koja naglaavaju oekivanje da e
se uenici konformirati kolskim pravilima.
3. POTICANJE DOLAZAKA U KOLU
Izostajanje iz kole i delinkvencija su snano povezani te je potrebno
poticati dolaske u kolu to se moe raditi npr. noenjem kartica koje uitelji
moraju potpisati, upuivanjem poziva roditeljima.
4. IZBJEGAVANJE GRUPIRANJA
Potrebno je izbjegavati grupiranje uenika jer su odreene skupine idealno
mjesto za razvijanje antisocijalno delinkventnog ponaanja. Stoga je
potrebno probleme rjeavati na razini cijeloga razreda, a ne u posebnim
skupinama.

Prevencija ozbiljnih disciplinskih problema u

razredu:
PROVOENJE INTERVENCIJA
Potrebno je koristiti strategije upravljanja razredom kako bi se smanjilo
nepoeljno ponaanje. Poboljavanje ponaanja uenika i njihovog
kolskog uspjeha moe sprijeiti delinkvenciju.
6. SUDJELOVANJE OBITELJI
Potrebno je ukljuiti obitelj uenika u rjeavanju disciplinskih problema
te kada se oni jave roditelji moraju biti obavijeteni. Ako se ponaanje
nastavi roditelji trebaju sudjelovati u sastavljanju programa.
7. POSREDOVANJE VRNJAKA
Uenike je potrebno poduiti da budu posrednici u rjeavanju konflikata
meu kolegama.
8. PRAVEDNA PRIMJENA POSLJEDICA
Nedisciplina treba biti kanjena, a kazna treba biti kratka (time-out ili
gubitak privilegija).
5.

Moderna shvaanja problema discipline u razredu

Uzroci nediscipline su viestruki: karakteristike i potrebe samog

djeteta, vrsta nastavnog procesa i utjecaji obiteljske i druge
okoline. Sva tri izvora disciplinskih problema mogu se javiti
istodobno i potreban je drugaiji pristup za rjeavanje svakog od
njih.
U razredu je potrebno osigurati postojanje strukture, pravila
ponaanja, kako bi se panja uenika usmjerila na predmet
prouavanja i stvorile navike zadravanja panje i ustrajanja.
Treba neprestano nastojati da se prisilne vanjske metode
odravanja panje (kanjavanje i nagraivanje) postupno
zamijene unutranjom regulacijom panje, a to su neposredni i
zadrani interes.

Moderna shvaanja problema discipline u razredu

U klimi uenja najlake e se ostvariti ciljevi osposobljavanja

uenika za samostalnost u radu, samodisciplinu i kreativnost. Ni

jedan oblik organizacije nastave nee sam po sebi osigurati
nastanak klime uenja. Neki oblici, kao stroga i tradicionalna
nastava, manje su pogodni za njezin nastanak, nego
individualizacija nastave. Ali, u oba oblika kljunu ulogu ima
uitelj.
Na osnovi poznavanja potreba, interesa i mogunosti uenika
dobar uitelj sam odreuje onu suptilnu kombinaciju strukturiranja
i slobode, voenja i preputanja inicijative, davanja i uskraivanja
informacija, koja e nastavni proces iz meusobne borbe izmeu
uitelja i uenika, pretvoriti u suradnju sa zajednikim ciljem.

Literatura
Davison, G. C.; Neale M. J. (1999). Psihologija abnormalnog

doivljavanja i ponaanja. Jastrebarsko: Naklada Slap

Desforges, C. (ur.) (2001). Uspjeno uenje i pouavanje Psiholoki
pristupi. Zagreb: Educa
Dijete,kola, obitelj, Tematski broj: Upravljanje razredom, br 13, 2004.
Jakui, N. ADHD etiologija, dijagnostika, farmakoterapija. PC CDROM, 2006. Agencija za odgoj i obrazovanje
Kocijan-Hercigonja D. (1997). Hiperaktivno dijete. Jastrebarsko: Naklada
Slap.
Neill, S. (1994). Neverbalna komunikacija u razredu. Zagreb: Educa
Prvi, I, Rister, M. Deficit panje / hiperaktivni pore-meaj. URL:
http://www.public.srce.hud
Rovis Brandi, A. ADHD sindrom. Seminar za trolane timove Opatija
ibenik (13. 11. 8. 12. 2006.). PC CD-ROM, 2007. Agencija za odgoj i
obrazovanje
Vizek Vidovi, V. i dr. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP
ili, V. Uenici s ADHD-om i razumijevanje njihovih posebnosti. PC CDROM, 2006. Agencija za odgoj i obrazovanje

Uvijek ciljaj mjesec jer ako promai,

nai e se meu zvijezdama.