HRESTOMATIJA

CUCOVIC
Prof.Dr. S c'ANITA

/ Q.(c

| 4uc1
+

SADRZAJ

VI MEETINARODNO POSLO\TNO

PRAVO

operacija

6.1 Medunarodna poslovna

6.2 Poiam i predmet medunaro!3ih poslovnih

... .... . ...77

.

odnosa

UGOVORI U BZNlsu-hrestomatij a2

" " '77

. "'78

...

VII MEEUNARODNA KUPOVINA I PRODAJA

7

.l lntori prava medunarodne

7.2 Op5te

napomene.

kupovine i

......... ....80

prodaje

YIII UGOVOR O MEDUNARODNOJ KUPOVINI I PRODAJI

napomene............
IX ELEKTRONSKA TRGOI/INA
9.1 lzvoi prava elektronske trgovine...

..8 I
.-...83

....

ROBE...

8.1 Op5te

............83

.....-.......84
.,. ... .....102
.

... ... -.102

X UGOVOR O MEEUNARODNOJ KUPOVINI I PRODAJI INVESTICIONE

... .... .
aPREME
10.1 Op5te napomene.

.--

---

104

...-....104

l0.2lzvoriprava o ugovoru o medunarodnoj kupovini i prodaji investicione

. ......... 105

opreme.....

XI DRUGI UGOYON O MEDL]NARODNOJ KUPOI/INI I

PRODAJI

11.1.

tt.2.

::;.::i;:;;f.',**

UGOVORI U BZNlsu-hrestomatij a3

....111

I UGOVOR
1.1 Pojam i

znaiaj ugovora

Ugovor se sastoji u saglasnosti volja dva ili vi5e subjekta medunarodnog prava, s ciljem
da postigne odreneni udinak po medunarodnom pravu, sWaraju6i odnos prava i duZnosti
izmenu 4iegovih stranaka.

Usovori mogu biti:

.dvosffani i mnogostrani.
2.sastavljeni u jednoj ispravi(s moguiim dodacima)
isprava;
3.sklopljeni u pisanom ili u nekom drugom obliku.
I

ili u vi5e medusobno

Da bi ugovor mogao ostvariti namjeravani pravni udinak, potrebng

povezanih

je ispuniti viSe uslova:

1. Sve ugovorne strane moraju biti subjekti medunarodnog prav4 tj.drtave, meduvladine
organizacije ili priznati u instituciji;
2.Dabi ugovor bio pravno valjan, njegov predmet ne smije biti pravno nedopustiv.
Pravno nedopustiv je ugovor koji je materijalno nemogu6e izvrSiti, ili ugovor koji je u
sukobu sa nekom imperativnom no(nom opStegeg medunarodnog prava.
3.lzraLenavolja ugovornih strana mora odgovarati njihovoj stvarnoj volji.
Zbog toga su, prema op5tim nadelima prava ni5tavi ugovori koji sadrZe mane pri
oditovanju volje neke od strana. Neke od tih mana su uzrok apsolutne ni5tavosti - sukob
sa ius cogens, prisila izvr5ena nad predstavnikom neke drZave i prisila izvr5ena na samu
driavu ugovornicu.Ostale mane su uzroci relativne ni5tavosti (zabluda, prevara, korupcija
predstavnika drtave, te druge mane koje predvida Konvencija).
4. Op5te medunarodno pravo ne propisuje nikakvu odredenu formu ugovora.
Najveii broj ugovora se sklapa u pismenoj formi ali ugovori koji nisu sklopljeni u pisanoj
formi ne gube zbog toga na svom praynom znadaju. U nadelu ne postoji hijerarhija
izmedu ugovora koja bi bila slidna hijerarhiji pravnih normi i akata u unutra5njem pravu.
Djelomidan izuzetak od tog nadela je Povelja UN, zbog derogatorne klauzule date u
d1.103, prema kojoj se u sludaju sukoba izmenu obaveza dlanica tIN prema Povelji i
njihovih obaveza prema bilo kojem drugom medunarodnom sporazumu prevladuju
njihove obaveze izove Povelje.
Ugovori se mogu podijeliti po razliditim kriterijima:

a)Ugovori skloplieni u pisanom ili u nekom drusom obliku.

Prva podjela ugovora odnosi se na oblik(formu) u kojoj su sklopljeni. Mada su danas
intzetnio rijetki, ugovori sklopljeni npr. u usmenom obliku, pravno jednako obavezuju sve
njihove stranke kao i pisani sporazumi. Bedka konvencija iz1969. ne primjenjuje se na
menunarodne sporazume koji nisu sklopljeni u pisanoj formi. Medutim, Konvencija
i4idito propisuje da ta dinjenica nije na Stetu pravne,Iryge takvih sporazuma, kao i
primjene svih pravila Konvencije koja su na njih primjenjiva.

UGOVORI U

IzNlsu-hrestomatij a4

b)Dvostrani i mnogostrani ugovori.

Postoje znadajne razlike kad je u pitanju primjena i prestanak ove dvije vrste ugovora.
naknadnoj
mnogostrani ugovori predvidaju sopstvena pravila
izmjeni(reviziji)njihova teksta. Kod dvostranih ugovora sve je to nepoffebno jer se tekst
ugovora ne moZe izmjeniti ako se druga stranka tome suprostavi.
Dvostrani ugovor okondava se otkazomjedne stranke, dok se kod mnogostranih ugovora

Neki

radi samo o jednosffanom povladenju jer ugovor po pravilu ostaje na snazi izmedu
preostalih stranaka.Bitna poweda dvostranog ugovora jedne od stranaka ovla5duje drugu
stranku da se na tu povredu pozove kao na razlog prestanka ugovora ili suspenzije
nliegove primjene.Kod mnogostranih ugovora propisi o prestanku i suspenziji ugovora
zbog bitne povrede jedne od stranaka mnogo su sloZeniji. Posebnu podvrstu
mnogostranih ugovora dine vi5estrani ugovori ogranidene prirode.
Ako neka od stranaka takvog ugovora prestane postojati, sve nove drlave nasljednice
moraju posebno pristupiti tom ugovoru, poput svake tre6e drZave. Dakle, nema sukcesije
dizav a povodom tih ugovora.

c)Uqovor-zakon i ugovor-pogodba.
Ugovor-zakon se sastoji u stapanju volja njegovih stranaka usmjerenih ka istom cilju.
Radi se o jedinstvenoj volji svih sffanaka. Takvim ugovorima sve njihove stranke
preuzimaju iste pravne obaveze. Prema udenju Hajnriha Tripela krajem l9.vijeka, samo
takvi ugovori su izvor "objektivnog prava" i imor medunarodnog prava uopSte.Oni su
slidni (ali ne isti) zakonima u unutra5njim pravnim porecima drLava- Temelj ugovora pogodbe su volje njegovih stranaka razliditog sadr1aja, ali koje su usmjerene ka istom
cilju i tzajamno se dopunjavaju, poput kupovine i prodaje.

d)Ugovori-ustavi menunarodnih organizaciia.

Ovi ugovori imaju 2 razlidite funkcije: Za dr?ave-stranke nisu bitno razliditi od bilo kog
drugog ugovora. Svaki od njih izvorje prava i duZnosti za sve njegove stranke, a gotovo
svi ti ugovori sklapaju se bez ogranidenja njihovog trajanja.lstowemeno, ugovorom te
wste stvara se novi subjekat menunarodnog prava. Za taj novi subjekat, ugovor je od
temeljnog, tj. ustavnog znaEaja. Vedina tih ugovora propisuje postupak njihove naknadne
izmjene i dopune. Da bi te izmjene stupile na snagu, ne traZi se jednoglasnost ve6
kvalificirana veiina. Nezadovoljna dlanica, ako ne Zeli pristati na te izmjene, moZe samo
napustiti organizaciju.

e)PolitiEki sporazumi (gentlemen's agreements).

Ra5ireno je mi5ljenje o postojanju spomzuma posebne vrste koje drLave sklapaju u
pismenom\ ili drugom obliku, s namjerom da ih obaveZu samo moralno ili politidki, ali da
one tim putem ne preuzmu nikakve pravne obaveze.Takvo o5tro razlikovanje sporazuma
drlavana istinske ugovore i pravno neobavezujude
sporazume u praksi najde5ie nije opravdano.
,.:r

UGOVORI U BZNlsu-hrestomatij a5

II UGOVOR O PRODAJI

2.1 POJAM, ZAKLJUCIVANJE I ELEMENTI UGOVORA O

PRODAJI
Ekonomski, prodaja je neposredni izrazprocesa razmjene, ona je osnovni posao prometa
robe i sastoji se u razmjeni robe zaaovac.

prodaja predstavlja posao kojim se normativno ureduje i pod za5titu driave

stavlja razmjena robe za novac. Ugovor o prodaji je rezultat sporazuma stranaka o

Pravno,

razmjeni tobe za novac.

Ugovor o prodajije rezultat sporazuma stranaka kojim se prodavac obavezuje da

odredenu stvar povodom koje posao nastaje pred4, isporudi kupcu i da mu prenese
najjade svojinsko pravo na njoj, a kupac se obavezuje da prodavcu preda odredenu sumu
novca i da mu prenese najjade svojinsko pravo na njoj.

Tri osnovna tipa ugovora o prodaji:

Prodaja gradanskog prava. Subjekti graclanske prodaje su fizidka

pravna lica
gradanskog prava, te subjekti poslovnog praya kada oba djeluju izvan
registrovanog predmeta djelatnosti. Gradanska prodaja se zakljuduje sporadidno i
neprofesionalno, a njen osnovni cilj jeste sticanje upotrebnih wijednosti objekta.
ZOO u osnovu svog regulisanja postavlja gratlansku prodaju.
Prodaja poslovnog prava- Subjekti su subjekti poslovnog prava. Da bi prodaja bila
posao domadeg poslovnog prava, ugovor mora biti zakljuden u okviru
registrovane djelafirosti bar jednog subjekta i mora biti sklopljen na podrudju date
drzave. Poslovnopravna prodaja se zakljuduje masovno, trajno i profesionalno, a
njen osnovni cilj jeste sticanje prometnih vrijednosti stvari i dobiti. Predmet
prodaje poslovnog prava moZe biti samo pokretna stvar.
Prodaja medunarodnoq poslovnog prava.

Ugovor o prodaji je teretan (postoji i kad cijena nije odredena), dvostruko obavezan i
komutativan (uzajamta podudarnost obaveza i prava stranaka). Dejsfvom ugovora
nazivamo pravne posljedice koje on proizvodi @trelazak svojine ili nastanak obaveze).

Principi kojih se stranke moraju pridrZavati pri zakljudenju ugovora sadrZani su u

Osnovnim nadelima ZOO: autonomija volje stranaka, savjesno i po5teno postupanje i
zabrana stvaranja i iskori5tavanja monopolskog poloZaja.

UGOVORI U BlzNlsu-hrestomatija6

Postupak zaklj udivanja ugovora obuhvata slij ede6e etape:

1.

2'

3.
4.

Eventualne faze (preliminami kontakti, pregovori kao dvostrani kontakti sa

inaLenim ciljem utvrtlivanja namjere udesnika, pripremni ugovor)
Nuzne razesu
*Tll""::'ilr1,L$l*ltlrudurrkopravni posao, nastaje izjavom
samo jednog subjekta i stvara obavezu samo za njega.
Prihvatje izjava ili pona5anje ponudenog koje nesumnjivo
ukazuje na saglasnost ponuclenog sa ponudom kao Sto su
konkludentne radnje (raspolaganje robom, prijem dokumenata na
osnovu kojih se moZe raspolagati robom, dak i Sutnja u sludaju
pretpostavke stalnih poslovnih v eza upogledu odredene robe).
Perfekcija ugovora (odredivanja mjesta i vremena nastanka);
Inervencija drLave.

Standardni ugovori su tipski i formularni obrasci i op5ti uslovi poslovanja

tendenciji primjenjuju jednako na sve udesnike u poslu.

koji se po

Zakljulnica je pismena potwda o usmeno zakljudenom ugovoru. U sadrZaj zakljudnice

uvijek ulaze bitni elementi ugovora. SadrZaj zakljudnice mora u svemu odgovarati
usmeno zakljudenom ugovoru. Ispostavljanje ili potpisivanje zakljudnice je obavezno ako
to druga strana zahtijeva.

Porudibinaje komercijalni dokument koji moZe imati razlidit poloZaj u postupku

zakljudivanja i dokazivanja ugovora. Ona predstavlja ponudu kada kupac njome izraiava
ozbiljnu namjeru za zakljudi odredeni u dokumentu definisani ugovor. Ako kupac Salje
porudbinu na osnovu vei primljene ponude prodavca, onda ona ima pravni karakter
prihvata. Postde li u porudbini razlike u odnosu na ponudu, ona ima svojstvo
kontraponude. Kada je ugovor ve6 sklopljen porudbina ima svojstvo dokaznog sredstva i
knj igovodstveno g dokumenta.

BITNI ELEMENTI UGOVORA O PRODAJI

Bitni elementi ugovora su oni sastojci koji ugovoru daju bilo osobine jednog definisanog
tipa pravnog posla, bilo specifidan sadrZaj i karakteristike koji odgovaraju zajednidkoj
namjeri sffanaka. Bitni elementi mogu biti propisani, utanadeni sporazumom stranaka ili
u ugovor mogu uJaziti po prirodi posla. Kod prodaje poslovnog prava bitni elementi su
uvijek predmet, stvar, a po odredenim uslovima i cijena i kolidina.
Predmet trgovadke prodaje su pokretne stvari: roba (stvar), energije
wijednosti.

Stvarje ogranideni dio prirode koji se moZe staviti pod ljudsku kontrolu

harije od

vlast,

predstavljade i predmet poslovnopravne prodaje ukoliko je faktidki i pravno pokretan.

,.UGOVORI U

IzNlsu-hrestomatij a7

Da bi stvar bila predmet prodaje mora se nalaziti u pravnom prometu (ogranidenom

ili

neogranidenom).
Predmet prodaje moZe biti postoje6a, budu6a i propala stvar. Kod prodaje buduiih stvari,

prodavac snosi odgovornost za Wavovremeno nastajanje stvari. Kod propale stvari

ugovor je ni5tavan ako je stvar bila propala u dasu zakljudenja ugovora (kupac moZe da
bira izmedu poni5ravanja ugovora ili sniZenja cijene). Medutim, djelimidna propast ne
utide na pravnu valjanost ugovora (kupac tada ima pravo samo na sniZenje cijene).

Stvar moZe

biti

odredena po rodu (generidke stvari)

(individualizirane stvari).

ili po svojim sopstvenim

j edinstvenim osobinama

Predmet prodaje moZe biti vlastita ili tuda stvar. Kod prodaje tude stvari prodavac
preuzima na sebe obavezu da do vremena isporuke pribavi svojinsko pravo i prenese ga
na kupca.

Koliiina predstavlja fizidko, prostorno i kvantitativno odredivanje stvari koja je predmet

prodaje. Kolidina je uvijek sastavni dio predmeta prodaje.

Kolidina je bitan elemenat ugovora ako je tako izridito ugovoreno, ako na to upu6uje
priroda stvari i kada to zahtijevaju specifidne okolnosti konkretnog posla. U protivnom je
nebitan elemenat. Kolidina se uvijek odreduje ugovorom, drugih propisa nema.
Ako kolidina nije bitan elemenat i ako se ne utvrduje prema broju komada, odstupanje od
ugovorene kolidine za 2%6 smatra se urednom isporukom. Preciziranje kolidine moZe se
posti6i i upotrebom tehnidkih termina (vagon:10.000 kg bruto, cisterna:l0.000 kg neto,
ccaznatitoleranciju 5oZ, od...do..., duture, kako padne, videno-odobreno i s1.).
Da bi ugovor uop5te postojao kolidina mora biti barem odrediva.

Cijena je ekonomski posmatrano, wijednosna naknada za ustupljenu stvar i preneseno

svojinsko pravo na njoj. U pravnom smislu, cijena je bitan elemenat ugovora koji
predstavlja preteZno novdanu protuwijednost predmeta prodaje i svojinskog prava na
njemu. Za prodaju poslovnog prava karakteristidno je iskazivanje cijene iskljudivo u
novcu- Ugovor poslovnog prava postoji i kada u njemu nije odredena cijena, no cijena
treba biti bar odrediva.

Naiini odretlivanja cijene su:

1. Prinudnim

aktom. Mjere neposredne kontrole cijena propisuje Vlada Federacije.

Ona moZe odrediti: fiksne cijene, najvi5e cijene, strukturu cijena, zadrLavanje
cijena na odredenom nivou, marLe u trgovini, moZe propisati davanje svoje
saglasnosti na cijene i obavje5tavanje o promjeni cijena, te za5titne cijene. Ako je
cijena propisana fiksno, u ugovoru nfinora biti ni pomenuta (kupac 6e dugovati

UGOVORI U BzNlsu-hrestomatija8

2.

propisanu crjenu). Ako je ugovorena druga cijena, kupac duguje propisanu cijenu.
Ako je propisana najviSa cijena, moZe se ugovoriti niLa cljena, a ako je ugovorena
vi5a cijena, kupac duguje najvi5u propisanu cijenu. Ako cijena nije ugovorena
smatra6e se da su stranke hdele najvi5u propisanu cijenu. Ista. ali obmuta cijena je
kod propisanih minimalnih cijena.
Ugovorom. Cijena se u ugovor unosi kao odredena ili kao odrediva (izridito ili
preiutno). Cijena je odrediva pomoiu podataka iz ugovora, i prema okolnostima.
Odredivanje cijene ne moZe biti prepu5tenoj jednoj od strana, i u tom sludaju se

sma'1ra"'1"'il1[f,i#[[:lirmi'."j'ui^|ffi

#,"ffi .;::"

. .

..

sluZbenom evidencijom (ako ne postoji onda prema obidajima

trZi5ta) na trZiStu prodavca u vrijeme kada je trebalo da uslijedi
isporuka. Berzanska cijenaoznatava kotiranu berzansku cijenu
najbliZe berze. Cijena konkurencijeje cijena po kojoj istu robu
prodaje lojalni konkurent. Fabiika cijena je cijena po kojoj fabrika
prodaje robu u prodaji na veliko. Cijena koitanjaobuhvata ukupne
tro5kove prodajnog mjesta za pripremanje robe bez uradunavanja
dobiti.

3.Dispozitivtiim!,;;:r.^;r,:i'J,",uffi [xT,ilT.]:;:I:nitiodredivakupac
duguje cijenu koju je prodavac redovno napla6ivao u vrijeme zakljudenja
ugovora. Ako ne postoji redovna cijena, podrazumijeva se razlttmna
cijena. Razumna ciienaje tekuda cijena u wijeme zakljudenja ugovora. Ako se ni
raz.tmna cijena ne moZe utvrditi, cijenu utvrduje sud prema okolnostima sludaja.

Promjena cijeneje njeno naknadno, razlidito odredivanju u odnosu na cijenu iz ugovora.

Prodavac i kupac su u zakonskim granicama uvijek ovla5teni da svojim naknadnim
sporazumom promijene cijenu, no postoje dva instituta koji mogu na osnovu zahtjeva
samo jedne strane da dovedu do prornjena cijena: raskid ili izmjena ugovora zbog
promijenjenih okolnosti i prekomjerno o5te6enje. Stranke mogu u ugovoru unaprijed
predvidjeti uslove i nadine promjene cijena (ugovaranjem klizne skale i indeksnim
klauzulama).

NEBITI\'I ELEMENTI UGOVORA O PRODAJI

Nebitni elementi su oni sastojci ugovora koji se u njemu ne moraju nalaziti niti po prirodi
posla, niti radi sadinjavanja ugovora shodno kljudnim ciljevima stranaka. Nebitnih
elemenata ugovora ima inuetno mnogo, no najde56e se u praksi sredu kvalitet,
transportne klauzule i ambalala.

Kvalitetje skup hemijskih, fizidkih, estetskih, funkcionalnih i drugih svojstava stvari

koje je dine upotrebljivom bilo za svrhe za koje se uobidajeno koristi, bilo za posebne
namjene koje proistidu iz ugovora ili okolnosti posla. Kvalitet ie predstavljati bitan
elemenat posla ako je tako orooisano ili ugovoreno, ako na to ukazuje priroda stvari ili
okolnosti posla. Nadini odr#wanja kvaliteta u ugovoru:

UGOVORI U BlzNlsu-hrestomatija9

Prinudnim propisom- Kvalitet moZe biti propisan zakonom ili podzakonskim

aktima. Neposredno prinudno moZe biti odreden propisima o kvalitetu proizvoda i
robe i bosanskohercegova6kim standardima. Posredno moZe biti propisan
propisima o tehnidkim normativima i o obaveznim proizvodadkim
specifikacij ama. Bez obzira kako je odreden, propisani kvalitet je obavezan, pa se
ne mora ni ugovarati.
Ugovorom. Sporazumom stranaka na vi5e nadina:
o Opisom - rijedima ili crteZom,
o Po mustri (uzorku) ili modelu. Mustra ili uzorak je manja kolidina stvari
dlim osobinama mora da odgovara ukupno ugovorena kolidina.
Autentidan uzorak je onaj koji je zapeladen i na kome je etiketa potpisana
od stranaka, ili zape1a6en uzorak koji je jedna od stranaka predala drugoj
ili posrednik izdvojio i zapelatio.
o Specifikacijom. Pod specifikacijom se podrazumijeva svaka odredba
ugovora kojom se bliZe odreduju svojstva i asortiman robe.

: in:-ir-1";1# :H1iJJ';1"ffifi:":H#,ti;ffi ?ft x?ill:llJ

o

Oznadava se posebnim nazivom.

Pozivom na standarde. Standardi su pravila o organizaciji i nadinu

proizvodnje, te proizvodu kao njihovom rezultatu. Mogu biti
medunarodni, nacionalni, granski i proizvodadki. Ako posebnim propisom
nrje odredeno, bosanskohercegovadki standardi (BHS) nisu pravno

obavezri, te se moraju ugovarati.

o Primjenom tehnidkih termina. Npr. uobiiajeni lwalitet znadi ona svojstva
stvari koja se u mjestu prodavca redovno traLe u prometu takvom
robom. Kakvaialwa ili videno-odobreno znadi da se roba sa odretlenog
mjesta uzimabez prebiatja i izdvajanja.
Dispozitivnim propisom. Ako kvalitet nije propisan niti ugovoren primjenit 6e se
dispozitivni propisi (ZOO i Op5te uzanse). Ako prodavac ne zna namjenu
generidkih stvari duZan je isporuditi stvari srednjeg kvaliteta. Prodavac koji zna
namjenu za koju 6e kupac koristiti stvar duZan je dati stvari odgovaraju6eg
kvaliteta.

AmbalaZaje stvar, sredstvo pakovanja ili za5titni omot robe. Jurididki su bitne podjele
ambalaZe na potro5nu i nepotro5nu te originalnu i obidnu. Ambalala je bitan elemenat
ugovora samo ako je to propisano ili izrilito ugovoreno. Prema dispozitivnim propisima
obezbjedenj e ambalaLe

AmbalaLa moZe

biti

je

obaveza prodavca.

odredena prinudnim propisima (Zakon

standardizaciji), npr.

ambalaLa koja ima sanitarni znadaj od pakovanja hrane do radioaktivnih supstanci. Drugi

izvor pravila je ugovor, a treli OpSte uzanse koje zahtijevaju da prodavac obezbijedi
uobidajenu ambalahu. Ako ova nije predvidena onda po u2.79 ona mora da robu udini
sposobnom za prelvoz bez oSte6enja i mora biti takva da obezbjeduje primjenu najniZeg
podvoznog stava na izabranim nadinima transporta.

UGOVORI U BlzNlsu-hrestomatijal 0

Ako ugovorom nije drugadije odredeno, ambalala manje vrijednosti i jednokratna

ambalaLa se ne mora vrafati, trajna ambalaLa vede vrijednosti se mora vratiti, a ambalaZa
za vi5ekratnu upotrebu se mora vratiti ako na to ukazuju okolnosti posla.

Transportne klauzule su tehnidki trgovadki termini kojima se prodavac i kupac na

skraden nadin dogovaraju o nizu pitanja od malaja zairvrlavanje ugovora o prodaji. To
su pitanja: organizacrja isporuke, org. transporta, sno5enje tro5kova isporuke i transporta,
transportno osiguranje te prelaz izika sa prodavca na kupca. Transportne klauzule u
ugovoru o prodaji mogu bitno uticati na sadrZaje ugovora koje prodavac ili kupac
sklapaju sa Spediterom, prevoznikom, osiguravadem i drugima, ali nikada neposredno ne
odreduju odnos sa w5iocima usluga.

NajvaZnije transportne klauzule kodifikovane su INCOTERMS pravilima. INCOTERMS

sadrZi samo pravila o tumadenju pojedinih transportnih klauzula u medunarodnoj prodaji.
U doma6oj prodaji vaLenje ovih pravila je diskutabilno s obzirom da su Op5te uzanse
regulisale istu materiju. S obzirom da pretpostavka o pristanku stranaka na Op5te uzdnse
..ne.postoji,-a da su.INCOTERMS znadenja u sve Siroj upotrebi, moZe"se smatrati vaienje
INCOTERMS-a i u doma6em prometu.

2.2 OBAVEZE PRODAVCA

Obaveze prodavca su duZnosti izw5avanja odredenih radnji koje z,a njega proistidu iz
ugovora o prodaji. Obaveze prodavca su istowemeno i prava kupca. U osnovne obaveze
prodavca ubrajaju se: isporuka, garuncTja zamateijalne nedostatke, garancija zapratvne
nedostatke i ispostavljanje fakture. Sporednih obaveza ima viSe, vezane su za izvrSavanje
osnovnih gbaveza, anajvaLnije su: duvanje stvari i obavje5tavanje.

ISPORUKA
Pod isporukom podrazumjevamo sistem faktidkih

i pravnih radnji koje prodavac mora da

izvr5i prema svim relevantnim izvorima da bi kupac mogao ste6i posjed stvari i svojine
na njoj. Isporuka se mora sastojati iz barem jedne faktidke i jedne pravne radnje.
Faktidkim radnjama smatramo fizidka i materijalna dinjenja ili nedinjenja diji je cilj
omogudavanje kupcu da stekne posjed na stvari koja je predmet prodaje (radnja urudenja
stvari i sl.). Pravne radnje su izjave volje. One prate faktidke radnje i mogu se udiniti
izridito ili predutno. One neku materijalnu radnju kvalifikuju upravo kao radnju isporuke.
Primarni cilj isporuke je urudenje stvari kupcu odnosno prenos posjeda stvari na njega
(ZOO). Ranije je Uzansom 70 bilo odredeno da prodavac mora da uradi ono Sto je
potrebno da bi kupac mogao primiti isporuku.

=rfD

UGOVORI U BlzNlsu-hrestomatijal I

Modaliteti isporuke su:

1. Predmet isporukeobuhvata predmet prodaje, ali i

2.

druge stvari koje odreduju

isporuku (pripadnici i koristi od stvari). et. +OS ZOO zahtijeva da stvar bude
predana u ispravnom stanju, Sto znadi da mora biti isporudena ugovorena stvar, i
da stvar bude bez materijalnih nedostataka
Mjesto isporukeje geografska lokacija ili lokalitet u koje sve, ili najvaZnije
radnje isporuke moraju da budu zavr5ene. Lokacija je mjesto u Sirem, a lokalitet u
uZem smislu. Prema mjestu isporuke poznajemo i tipove ugovora o prodaji
(prodaja u mjestu / nedistanciona, distanciona - prodaja sa otpremom i prodaja u
mjestu opredjeljenja). Mjesto isporuke se prvenstveno odreduje ugovorom
(izridito ili pre6utno), a ako nije odreileno primjenjivat 6e se dispozitivna pravila
ZOO i Op5tih uzansi.
smislu zavisi od vrste stvari i od posebnih
je
okolnosti posla. Ako prodavac zakljudio ugovor u vr5enju svoje redovne
" , priwedne. djelatnosti, a.radi se o generidkoj stvari, mjesto..isporuke je
sjedi5te prodavca, odnosno poslovne jedinice prodavca. Bude li odredeno
da ie se stvari uzeti sa odredenog stovari5ta ili kolidine, mjesto isporuke
ie biti ono u kome se nalazi stovari5te odnosno roba. Za individualizirane
stvari, ako stranke znaju gdje se stvar nalazi, odnosno gdje ie biti
proizvedena, ta lokacija je i mjesto isporuke, a ako ne znaju vaZe op5ta
pravila.
o Mjesto isporuke u rdem smislukod nedistancione prodaje je skladi5te
prodavca, a ako ih ima vi5e on odreduje sa kojega 6e isporuka biti
izvrSena. Kod distancione prodaje: ako je transportni terminal (Z.stanica
luka i sl.) do 10 km udaljen od skladi5ta prodavca, lokalitet isporuke je
transporhri terminal, u suprotnom je to skladi5te prodavca.

Mjesto isporuke.

u iirem

isporuke obuhvata sve wste radnji (izdvajanje, pakovanje, pregled i sl.) i

modalitete obavljanja tih radnji koje prodavac treba da izvr5i da bi predmet
isporuke stavio na raspolaganje kupcu. Nadin isporuke moZe biti. simbolidan,
dokumentaran i stvaran (realan). Po vremenu predaje ugovorene kolidine, nadin
isporuke moZe biti kontinuelan (ednokratna isporuka) i sukcesivan (obrodna
isporuka). Nadin stavljanja kupcu na raspolaganje stvari kod simbolidne isporuke
zavisi od okolnosti sludaja i prirode robe. Dokumentarna isporuka vr5i se
prenosom robnih ili prevoznih papira onako kako je predvideno za taj papir.
Jedino za realnu isporuku postoje dispozitivne norrne koje vaZe i za cijelu
kolidinu i za obrok. Kod nedistancione prodaje postoje tri nadina isporuke na
skladi5tu prodavca: kod prvog prodavac i kupac zajednidki i zabiru i izdvajaju
generidku robu; drugi nadin se primjenjuje ako uredno pozvani kupac ne dode radi
odabira i izdvajanja robe, tada prodavac to moZe uraditi sam; i tre6i, ako prodavac
ne moZe sam izdvojiti robu onda se isporuka sastoji u izvr5avanju onih radnji koje
prodavac moZe obaviti sam. Kod distancione prodaje: u slu6aju da je mjesto
isporuke transportni terminal, pravila kojavaZe za predaju robe na prevoz ujedno
su i pravila o nadinu isflGuke; u sludaju isporuke sa skladi5ta prodavca, tada s*

1. Naiin

UGOVORI U BlzNlsu-hrestomatijal 2

isporuka sastoji u utovaru robe na vozilo,

ili ako vozar ili

Spediter zahtijevaju

biti izvr5ena traZenim radnjama. Kod distancione prodaje

u mjestu opredjeljenja nadin isporuke je urudenje robe primaocu, i tada prodavac
ne5to drugo, isporuka 6e

mora sklopiti sve ugovore potrebne zaizvr(avanje prevoza do odredenog mjesta.

trenutak ili period u kome sve radnje koje predstavljaju
isporuku treba da budu zavr5ene. Ugovori sa rokom isporuke, kao bitnim
elementom smatraju se posebnom vrstom posla - fiksnom prodajom. Vrijeme
isporuke je mogu6e odrediti ugovorom:

2. Vrijeme isporukeje

o
o
.

..
o

Oznaiavanjem datuma.Na odredeni datum prodavac je duZan da izvr5i

isporuku do kraja radnog vremena ako nije drugadije ugovoreno ili
odredeno mjesnim obidajima. Ako datum pada na nedelju ili drZavni
praznik isporuka se ima izvr5iti prvi naredni radni dan.
Period je protek vremena u kome sve radrUe isporuke moraju biti
zavr5ene. Rok podinje te6i od dana zakljudenja ugovora, ili ako je
izvr5enje isporuke vezano zaneku radnju kupca od prvog radnog dana po
izvr5enju radnje kupca. Ako period istid:e na ndelju ili drZavni praznlk
rok se skra6uje. Ako je vrijeme isporuke odredeno u rasponu, a nije
odredeno ko ima pravo da ga konkretizuje, to pravo pripada prodavcu
izuzev ako okolnosti sludaja ukazuju suprotno.
Tehniikim terminima. Odmah ili prompt oznadava isporuku u roku od 8
dana od dana zakljudenja ugovora. Mogu se koristiti termini u toku
kalendarskog mjeseca: podetkom, u prvoj, drugoj polovini, sredinom i
krajem mjeseca. Tre6u grupu termina dine termini koji pokazuju da je roba
ved utovarena (plivajufla, u voLnji i sl.), tada je isporuka izvr5ena onog
dasa kada roba stigne u mjesto opredjeljenja.

Drugi izvor pravaje dispozitivni propis. Prema (,1. 470. ZOO ako vrijeme isporuke nije
ugovoreno, prodavac je duZan daje izvr5i u ftrzumnom roku. Razuman rok se odreduje s
obzirom na prirodu stvari i ostale okolnosti posla.Kod sukcesivnih isporuka: ako je rok
isporuke cijele kolidine dva mjeseca ili viSe, isporuka 6e se izvr5iti u pribliZno jednakim
obrocima svakog mjeseca. Ako je rok kradi, isporuka 6e se izvr5iti u dva pribliZno
jednaka obroka sredinom i laajem ugovorenog perioda.
je ugovoreno ili uobidajeno da prodavac mora izvr5iti isporuku
i ako kupac ne plati cijenu istowemeno. U suprotnom vaZi nadelo istovremenosti
isporuke i plalanja. Prodavac, dakle ne mora da izvr5i isporuku u odreilenom roku
ako kupac istowemeno ne plati, ili nije spreman da plati cijenu. Pretpostavke ovog
pravila su: nepostojanje suprotnog ugovora ili obidaja vrsta i modalitet prodaje (prodaja
na kredit, pretplatne prodaje i klirin5ke prodaje iskljuduju ovaj princip). Istovremenim
pladanjem se smatra ono koje je izvr5eno u ugovorenom ili zakonskom roku po prijemu
robe i fakture. Kada se kod distancione prodaje isporuka vr5i urudenjem stvari
prevomiku, prodavac moZe odloZiti oda5iljanje stvari do isplate cijene ili poslati stvar uz
zadrLavanje prava raspolaganja njome u toku ptevoza. Prodavac moZe usloviti predaju
Sva ova rje5enja vaZe ako

stvari u mjestu opredjeljenja isplatom c

UGOVORI U

ijene.

IzNlsu-hrestomatij

---a

I3

,:

5.

Dejstva isporuke (prelaz rizika) su njene pravne posljedice. Po ZOO rizik

sludajne propasti ili o5te6enja stvari do predaje stvari kupcu snosi prodavac.
Sludaj predstavlja odsustvo krivice, tj. skrivljene Stetne radnje bilo kojeg
lica. Rizikje mogudnost nastupanja Stete na predmetu prodaje, Stete koja bi bila
izanana neskrivljenom Stetnom radnjom bilo kog lica ili Stetnim dogadajem za
koji niko ne odgovara. Obuhvata Stete izazvane gubitkom, propaS6u ili o5te6enjem
stvari te neposredno povezane Stete. Stetne posljedice mora da snosi ona ugovoma
strana na kojoj rizik podiva. Srctna radnja ili doga<Iaj koji predstavljaju rizik
moraju se desiti u vremenu izmeclu zakljudenja ugovora i njegovog ispunjenja.
Prelaz izika sa prodavca na kupca mora biti povezan i sa pravom svojine na
predmetu prodaje. Kod individualiziranih stvari ZOO veZe prelaz rizika za
isporuku. U pogledu generidkih stvari rizik prelazi sa prodavca na kupca
qi ihovom individualizacij om.

(sa prijemom isporuke ili izvr5avanjem radnji koje isporuku

uslovljavaju) prelaz rizika ureduje se prvenstveno ugovorom (izridito ili transportnim

Ako kupac niie u docnii

klauzulama).

Dispozitivno pravilo (ZOO)je: do predaje stvari kupcu rizik snosi prodavac, a predajom
rizlk prelazi na kupca, gdje se pod predajom stvari podrazumjeva isporuka prema
uslovima ugovora. Izuzeci: ako je kupac zbog nedostatka stvari raskinuo ugovor ili traZio
zamjenu stvari rizik ne prelazi na kupca, ali kupac ima obavezu da stvar duva uz naknadu
tro5kova; ako prodavac sumnjaju6i u naplatu istovremeno sa isporukom zadrLi slanje ili
isporuku robe rizik se vra6a prodavcu.

Ako ie kupac u docnii (sa dinidbama koje su potrebne da bi prodavac mogao da izvr5i
svoju obavezu isporuke, kao i sa radnjom preuzimanja stvari) izlk prelazi na kupca u
6asu kada je doSao u docnju (81.457. st.1 ZOO). Kod generidkih stvari, prodavac je
izvr5io isporuku kada je ugovorenu kolidinu izdvojio iz mase, ako uredno pozvani kupac
nije do5ao. Ako su izdvojene stvari odito namijenjene zaizvrlenje predaje i prodavac je o
tome odaslao obavjeitenje kupcu u tom sludaju irizlkprelazi na kupca (prema 81.457 st.2
ZOO). Ako prodavac ne moZe sam da izvr5i izdvajanje, uredno pozvani kupac nije do5ao,
prodavac je isporuku izvr5io onim radnjama koje omogu6uju kupcu preuzimanje stvari.
Kada prodavac o tome oda5ilje obavijest kupcu - nzikprelazi na kupca.

GARANCIJA ZA MATERIJALNE NEDOSTATKE

Prema El. 479 ZOO materijalni nedostatak postoji:

o
.
.
.

ako stvar nema potrebna svojstva za njenu redovnu upotrebu ili promet;
ako stvar nema potrebna svojstva zanarolitu upotrebu za koju je kupac nabavlja,
a koja je bila ili morala biti poznata prodavcu;
ako stvar nema svojstva i odlike koje su izridito ili preSutno ugovorene odnosno
propisane;
kada je prodavac predao stvar koja nije jednaka uzorku ili modelu,'osim ako su
uzorak ili model pikazant samo radi obavijiis'ti?

UGOVORI U

IzNlsu-hrestomatija

Materijalni nedostatakje svako odstupanje na lo5ije od propisanih, redovnih

odnosno
uobidajenih ili ugovorenih svojstava stvari, te odstupanja nabolje ako su svojstva stvari
ugovorom predvidena kao njegovi bitni elementi.

Objefuiwi nedostaci su oni koji se odreduju prinudnim propisima, redovnom praksom u

prometu ili obidajima.Subjektiwti nedostacipostoje suprotno ugovorenim svojstvima
robe te wijeilaju interese i ciljeve konkretnog kupca. Nedostaci mogu prema vrsti osobine
bitilcvalitativni i kvantitatiwti (kolidinski). Prema mjerilu vidljivosti mogu bitividljivi i
skriveni. Vidljivi su oni koji se mogu primjetiti ve6 pri uobidajenom spoljnom pregledu
stvari, a za skrivene je potreban poseban postupak provjere osobina stvari ili njihova
upotreba. Otklonjivi nedostaci su oni dije je popravljanje mogu6e bez bitnog umanjeqja
upotrebne ili prometre wijednosti stvari. Kodneotklonjivih popravak ili nije mogui ili
nema ekonomskog smisla. Prema obimu nedostaci mogu bitiznatni(dovode do
poniStavanja ili umanjenja prometnih ili upotrebnih vrijednosti stvari)
i neznatni (ne umanjuju wijednost stvari ni u kom pogledu). S obzirom na uticaj na
ugovor nedostaci .mogu biti bitni ili nebitni. Bitni onemogudavaju ostvarivanje svrhe
ugovora, a nebitni mogu da prouzrokuju naknadu Stete, ali ne utidu na postojanje
ugovora.

Garancija za materijalne nedostatke je jamdenje prodavca kupcu da prodata roba nema

nikakvih fizidkih svojstava koja bi ometala urednu i nesmetanu, propisanu, uobidajenu ili
ugovorenu upotrebu stvari. Ona se moZe definisati i kao jamdenje prodavca kupcu da ie
isporudena roba biti saobrazna onome Sto je predvidenu ugovorom. Ona je sastavni dio
ugovora po prirodi posla, ali ugovorom moZe biti izridito iskljudena ili ogranidena. Pravni
osnov garancije zamateijalne nedostatke po ZOO jeste ugovor.
Da bi garancijazamaterijalne nedostatke postojala moraju biti ispunf eni uslovi:

1. Nedostatak ili uzrok nedostatka mora postojati u dasu prelaska rizika.;

2. Nedostaci nisu bili pozrrati kupcu ili mu nisu mogli ostati nepoznati

(savjesnost

kupca). Ovaj uslov ne postoji kod prodaje po uzorku ili modelu, jer je kupac
mogao prethodno da uodi nedostatke. Takode, bude li ugovor sklopljen sa
klauzulom vitleno-odobreno ili kakva-takva, kupac se ne moLe pozivati na
nedostatke stvari izuzev u sludaju obmane prodavca. Obaveza garancije postoji i

3.

kadaje prodavac bio savjestan.

Ne postoji klauzula o iskljudenju i ogranidenju garancije. Obaveza garancije ie
postojati usprkos ovakvoj klauzuli, akoje nedostatak bio poznat prodavcu ilijuje
nametnuo koriste6i monopolski poloZaj. U tom sludaju su ovakve klauzule
niStavne.

4.

Stvar nije prodata na prinudnoj prodaji. Po5to prinudna prodaja iskljuduje

pristanak prodavca on ne moZe garantovati za nedostatke.

5.

Uredna reklamacija na materijalne nedostatke. Iako reklamacija nije uslov

nastanka obaveze garancije, ipak je neophodna pretpostavka za odriavanje ove
ii'
obaveze prodavca na snazi.
.

.).

UGOVORI U BlzNlsu-hrestomatij

a1

GARANCIJA ZA PRAVIYE NEDOSTATKE

ili pravnu manu predstavlja

pravo nekog lica koje pod odretlenim

uslovima iskljuduje ili ograniEava bilo miran posjed, bilo nastanak ili vr5enje najjadeg svojinskog prava na predmetu prodaje. Za postojanje praure mane, bitno je da je
uznemiravanje prauro: putem tuLbe, prigovora ili isticanjem prava tredeg lica

Pravni nedostatak

neposredno.

Polazeli od titulara prava koje predstavlja nedostatak, nedostaci se mogu swstati u one
diji je subjekat prodavac, i one kod kojih jenosilac prava tre6e lice. ZOO samo pravo
tre6eg lica ukljuduje u krug pravnih mana. Prema dejstvu nedostatka oni
mogviskljuiivati, umanjivati ili ograniiavatikupdevo pravo. Prema obimu uticaja na
stvar i pravo svojine oni mogu bitipotpuni i djelimiini.

, Pravo'-koje.'predstavlja .manu, moLe biti javnopravne

'i'privatnopravne prirode (svojina,

hipoteka, sluZbenost, pr ay a obl i gaciono g porij ekla, pr av a intelektualne svoj ine).

Garancija za pravne nedostatke je jamdenje prodavca kupcu da preneseno pravo nema

nikakvih nedostataka koji bi onemoguiavali nastanak ili trajanje kupdevog svojinskog
prava, odnosno koji bi umanjivali ili ogranidavali upotrebu tog praya, a time i miran
posjed prodane stvari. Ili jamdenje prodavca kupcu da je preneseno svojinsko pravo
saglasno onome Sto je predvideno ugovorom. Garancija za prayne nedostatke je prirodan
sastojak ugovora, ako nije izridito ili preiutno iskljudena. Znadi za(tita od evikcije ima
ugovorni osnov.

Zakonski uslovi postojanja ove garancije:

1. Nedostatak je morao postojati u dasu prelaska svojine sa prodavca na kupca. Ij.

2.

3.

4.

pravo treieg je moralo nastati dok je stvar bila u drZavini prenosioca.

Savjesnost kupca. Ona postoji ako kupac nije bio obavije5ten o postojanju
pravnog nedostatka, ako u dasu sklapanja ugovora nlje znao za mogadnost da mu
pravo bude oduzeto, umanjeno ili ogranideno, ako je znao za nedostatak ali nije
pristao da uzme optere6enu swar (sludaj obmane kupca).
Garancije nije ugovorom iskljudena ili ogranidena. U sludaju nesavjesnosti
prodavca ovakva klauzula je ni5tavna.
Reklamacija - obavjeitavanje prodavca o nedostatku. Kupac ne mora reklamirati
nedostatke koji su prodavcu vef pozrla;ti, ako je izgubio spor sa tredim licem, ili
ako je pravo tre6eg lica odito osnovano.

::1,:1,::i:ici

UGOVORI U BZNlsu-hrestomatijal 6

ISPO STAVLJANJE FAI(TT]RE

Faktura se moZe definisati kao izjavavolje prodav ca data u pismenoj formi kojim on
zahtjeva od kupca da mu isplati cijenu iz ugovora i eventualno ostale izdatke koje je on
udinio l vezi sa ugovorom. Faktura je materijalizacija pravno relevanfile izjave volje
usmjerene na pla6anje cijene, te se pravno kvalifikuje kao pomoini pravni posao.

Funkcije fakture: zahtjev za isplatu cijene, knjigovodstveni dokumenat, dokazro

sredstvo- Faktura moZe predstavljati ponudu ili prihvat zakljudenja ugovora. Takode
moZe biti sredstvo oZivljavanja ugovora preciziranjem cijene od strane prodavca.
Profaktura je pisani dokument po sadrZaju slidan fakturi kojim prodavac zahtijeva od
kupca preliminarno plaianje prema prethodnom obradunu crleneJednostrano unesene
klauzule u fakturu u principu ne obavezuju kupca, jer se nemoZe jednostrano mijenjati
sporazum stranaka (po Uzansi 203). lntzetno ove klauzule su obavezuju6e ako su
ispunjena kumulativno slijedeia tri uslova: da su unesene klauzule neophodne izvr5enju
..ugovora, rnoraju biti.u skladu.sa ostalim odredbama..te.da kupac nije prigovorio u
kratkom roku na ove klauzule. Jednostrano unesene klauzule od strane prodavca
obavezuju prodavca ukoliko oteZavaju njegov poloZaj.

2,3 OBAVEZE KUPCA

Obaveze kupca su tijesno yezane za obaveze prodavca, naime radi se o komplementarnim
pojmovima povezanim i sadrZinski i funkcionalno.
Osnovne obaveze kupca su: pregled robe, prijem isporuke, pladanje cijene i reklamacija
(ako nedostatak postoji). Sporednih obaveza ima viSe, na dispozitivnim odredbama ZOO
zasnovana je obaveza duvanja stvari, a na ugovoru: slanje arnbalaLe dostavljanje

specifikacije.

PREGLED ROBE
Pregled je u stvari postupak provjere materijalnih nedostataka. Pregled robe radi
provjere postojanja ili nepostojanja materijalnih nedostataka predstavlja sistem faktidkih i
pravnih radnji koja treba preduzeti da bi se do5lo do relativno sigurnog i pravno
relevantnog stava o tome da li isporudena roba po svojim osobinama odgovara onome Sto
je predvideno ugovorom. Prema dl.48l ZOO kupac jeduZanprimljenu stvar na
uobidajen nadin pregledati ili je dati na pregled.

U ekonomskom smislu pregledom robe kupac provjerava da li dobija ono Sto prema
ugovoru treba da plati, a u pravnom smislu pregled robe je nezamjenjivo sredstvo
vjerodostojnog konstatovanja dinjenica vezanlh za saobraznost isporuke ugovora, te za
olg:bjetlenje dokaza o tim dinjenicama.
.-

UGOVORI U BlzNlsu-hrestomatij al 7

Postoje

1.

ietiri

osnovna modaliteta pregleda:

Subjekti pregleda robe su lica koja imaju obavezu i pravo da izvrSe uvid u stanje
robe radi konstatovanja nepostojanja ili postojanja materijalnih nedostataka. To
mogu biti subjekti javne vlasti (nadleZni inspekcijski organi) i lica privrednog
prava. Odredivanje subjekata pregleda zavisi prvenstveno od volje stranaka, a ako
stranke nisu ni5ta ugovorile primjenit 6e se dispozitivni propisi. Po ovim
propisima pregled robe mogu izvr5iti:
prodavac, Sto je sporno jer se prodavac ve( vezao garancijom da roba
nema materijalnih nedostataka. Prodavdevom pregledu se pridaje znalaj
jedino ako se druge kontrole robe ne vr5e.
kupac,Sto mu je i duZnost. Pregled najde56e vr5e zajedno prodavac i
kupac, Sto je i najbolje rje5enje, a mogu i zqedno sa nekim tre6im licem
(prodavac i prevoznik ili Spediter, te kupac i prevoznik i s1.).
trete lice- na osnovu sporazuma stranaka. Ugovorom moLe biti
.pred.videno da.je nalaz treieg lica iskljudivi-i obavezan,dokaz o stanju
robe, ili moZe pregled tre6eg lica imati druge ciljeve i ne uticati na
dokazivanje materijalnih ciljeva. Mimo sporazuma stranaka jedna strana
moZe odlukom odrediti tre6e lice za pregled robe, u kom sludaju njegovi
nalazi mogu imati samo dokazno dejstvo.

1.

Mjesto pregleda robeje geografska lokacija

ili lokalitet na kome sve radnje

pregleda moraju biti zavr5ene. Odredivanje mjesta prodaje vr5i se u ugovoru

izrlEito ili transportnim klauzulama. Mjerodavan je samo onaj nalaz o stanju robe
koji je dobijen na ugovorenom mjestu pregleda. Dispozitivno ZOO i OpSte uzanse
veZu mjesto pregleda za mjesto izvr5enja isporuke. Ako su obje strane prisutne
isporuci i ako je prilikom isporuke mogude izvr5iti i pregled, mjesto isporuke u
uZem i Sirem smislu je ujedno i mjesto pregleda. Ovo vaZi samo za vidljive
nedostatke. Ne pozove li prodavac kupca ili se ne moZe iztrriiti pregled prilikom
isporuke, mjesto pregleda je prvo mjesto u kome je to prema redormom toku
stvari mogu6e udiniti. Redovan tok stvari treba shvatiti objektivno. Kolidina 6e se
najde5de provjeravati u prvom usputnom mjestu koje raspolaLe odgovaraju6im
mjernim uredajima, a kvalitet u skladi5tu kupca. Kod distancionih prodaja mjesto
pregleda ie biti identidno mjestu isporuke. Mjesto utwdivanja skrivenih
nedostataka nije nidim odredeno, zavisi od volje kupca ili okolnosti sludaja.
2. Vrijeme pregleda robeje trenutak ili wemenski period u kome sve radnje
pregleda moraju biti izvr5ene. Rje5enja dispozitivnih propisa zavise od vrste robe,
tipa prodaje i od usvojenih pravila o vremenu reklamacije. Ako je nedostatak bio
poznat prodavcu ili mu nue mogao ostati nepoznat vrijeme utvrdivanja
nedostatka, kao ni vrijeme reklamacije nije nidim ogranideno. Ako je prodavac
bio savjestan wijeme pregleda zavisi da li je nedostatak vidljiv ili skriven. Budu li
obje stranke prisutne isporuci i pregled se moZe izvr5iti tom prilikom, pregled se
mora obaviti odmah. Ne bude li kupac pozvan, ili se pregled ne moZe izvr5iti
odmah, kupac ga mora obaviti dim je to prema redovnom toku stvari mogu6e. kod

distancione prodaje generidkiP stvari vrijeme pregleda s'tj' veLe

UGOVORI U BlzNlsu-hrestomatij

a1

za

3.

wijeme isporuke (kontrola se vr5i prije predaje robe vozaru). Rokovi za pregled
mo gu biti produZeni: ako je zbog popravke ili predaje druge stvari kupac bio
prinuden da ne koristi predmet prodaje rokovi podinju te6i od predaje
popravljene/druge stvari; te ako se pregled ne moZe izwSiti jer prodavac nije
predao potrebna dokumenta podetak toka roka se odlaZe do prijema dokumenata.
Kod skrivenih nedostataka krajnji rok za izvr5enje pregleda je prekluzivni rok za
ostvarivanje kupdevih prava (Sest mjeseci od predaje stvari, isporuke, intzev ako
je ugovorom drugadije odredeno).
Naiin pregleda robe obuhvata sve wste radqii i njihove modalitete koje subjekt
pregleda treba da obavi da bi se do5lo do relativno sigurnog i pravno relevantnog
stava o tome da li materijalni nedostaci postoje ili ne. Prema cilju nadin pregleda
se dijeli na onaj koji teZi utvrdivanju kolidine i onaj koji treba da konstatuje
kvalitet. MoZe biti potpun ili djelimidan Sto zavisi od prirode robe.

Tehnolo5ki postupak provjere treba da bude proveden kako je izridito ugovoreno. Prema
uzansi ll5 utvrdivanje kolidine robe vr5i se vaganjem, mjerenjem ili prebrojavanjem
zavisno.kako je kolidina. u ugovoru odredena. Sto se tide.kvaliteta,. primjenjeni nadin
pregleda treba da bude vjerodostojan. Ako se stranke nisu sporazumjele drugadije ili
ugovorile primjenu standarda ili posebnih uzansi vaiit ce dispozitivni propisi:
Pregled se mora izvr5iti na uobidajeni nadin (ZOO dl.48l). Uobidajen nadin se odreduje
prema obidajima, poslovnim obidajima privredne grane, prirodi robe i okolnostima. Op5te

uzanse predvidaju komisijski pregled kao vjerodostojan, a ZOO ga priznaje ako je

uobidajen. Komisijska procedura za kolidinu je predvidena u sludaju spora izmedu jedne
stranke i prevoznika/Speditera ili u sludaju jednostrane provjere. Za kvalitet komisijski
postupak se a priori smatra vjerodostojnirn. Komisiju formira strana - subjekat pregleda.
PoZeljno je da komisiju sadinjavaju nepristrasna lica i da u nju udu sudski vjeitaci. O
svim radnjama komisije vodi se zabilje5ka, utvrcluju rezultati pregleda i na kraju sastavlja
komisijski zapisnik koji treba da potpi5u obje strane, dlanovi komisije i eventualni
svjedoci.

PRIJEM ISPORUKE
Prijem isporuke ili preuzimanje stvari je sistem faktidkih i pravnih radnji koje kupac,
prema ugovoru, mora da izvrSi da bi prodavac mogao isporuditi robu i prenijeti svojinsko
pravo na njoj.
Preuzimanje stvari se sastoji u poduzimanju potrebnih radnji da bi predaja bila mogu6a,
te u odno5enju stvari. Koje su radnje kupca potrebne da bi prodavac mogao da izvr5i
isporuku zavisi od prinudnih propisa, ugovora, poslovnih obidaja, prirode stvari i
okolnosti posla. Odno5enje stvari oznadava radnju prijema, no ako se stvar ve6 nalazi kod
kupca potrebno je da on izridito izjavi da prima robu koja je ve6 kod njega, ili da
preduzme radnje iz koji$e moZe sigurno konstatovati da je robu htio dazaCIrLi.

UGOVORI U BzNlsu-hrestomatijal 9

Pladanje

ili

isplata

je osnovna inajvainijaobaveza kupca. MoZe se definisati kao sistem

faktidkih i pravnih radnji koje kupac mora da izvrSi prema svim relevantnim izvorima da
bi prodavcu predao ugovorom odredenu kolidinu novca i prenio mu najjade, svojinsko
pravo na njoj.

Izvori prava kojima se ureduje obaveza plalanja su: prinudni propisi koji reguli5u
novdani, kreditni i devizni sistem, pa ugovor o prodaji te dispozitivni propisi.

Cijena je osnovni, ali ne i jedini elemenat koji ulazi u obavezu plaflanja, u nju ulaze i
drugi izdaci.

Ako nije niSta ugovoreno pla6a se za neto teZinu robe bez skonta. Tro5kove robnog
prometa nastale prije mjesta i wemena isporuke kupac plada samo izuzetno (ugovoreno
ili predvidenu uzansama). Tako, prema uz.l64 kupac snosi uvozne carine, daZbine i
tro5kove .oarinjenja bez.obzira na mjesto.i-sporuke,. Kupac, takode snosi troSkove
pribavljanja i legalizovanja uvjerenja o porijeklu robe.
Tro5kove od mjesta i vremena isporuke snosi kupac. Tro5kove pla6anja snosi kupac,
izuzev za one tro5kove koji nastanu postupcima prodavca. Kuilac snosi i rizik pla6anja.
Kupac plalai kamate na dugovanu cijenu od dana prijema stvari ako stvari daju plodove
ili druge koristi.
Pla6anje cijene kod ugovora o prodaji je podvrgnuto principu monetarnog nominalizm4
tj. kupac je duZan isplatiti onaj broj novdanih jedinica na koje obaveza glasi, ianzev ako

zakon nareduje ne5to drugo (klauzule o promjeni cijene, klauzule o promjenjenim

okolnostima, prekomjerno o5te6enje). Zlatne i valutne klauzule nisu dopu5tene, one su
niStavne.

Obavezu izvrSava kupac lidno ili preko zastupnika. Pla6anje se wSi prodavcu, licu koje
on odredi ili sud. Kupac svoje obaveze moile uvijek izmiriti prije dospjelosti, i tada ima
pravo na eskont po ugovoru ili obidajima.

Modaliteti pladanja:
instrumente pla6anja i radnje koje se u vezi sa
njim preduzimaju, te ukupan sistem postupaka koje kupac mora da udini da bi
svoju duZnost isplate izw5io u skladu sa ugovorom i prinudnim finansijskim
propisima.Obezbjedenje platanja se sastoji u davanju prodavcu finansijskih
instrumenata podobnih zabrzu i sigurnu naplatu u pruZanju realnih obezbjedenja
sa istim svojstvima, iz kojih je prodavac ovlaSten da se namiri, ako obaveza
pladanja ne bude izvrSena u skladu sa ugovorom. Obezbjedenje pladanja je kao i
nadin plaianja prepu5teno sporazumu stranaka. Obezbjedenje pladanja moZe se

1. Naiin pladanjapodrazumjeva

izvr5iti predajom deka, mjenice, bankarske garancije, urudenje akceptnog naloga,

2atagaiiem vrijednosnih papira i na druge nadine.fttrumenti pla6anja su
UGOVORI U BlzNlsu-hrestomatij a20

sredstva kojima se,

u skladu sa propisima o pla6anju i poslovanju hartijama od

vrijednosti , vr5i izmirenje novdanih obaveza.

fnstrumenti pladanja:

o
o
o
o
o

polaganjem novianog iznosa na telafti raiun poujerioca kod banke u

zemlji
instrumenti doznake: nalog za prenos, virmanski nalog, dekovna uplatnica,
po5tanska uplatnica.
hartije od vrijednosfi: trgovadki efekti, bjanko mjenice.
akreditiv je apstraktan pravni posao kojim se akreditivna banka na osnovu
ugovora sa kupcem obavezuje da ie korisniku / prodavcu isplatiti
odredenu novdanu svotu ako do odredenog vremena bude udovoljeno
uvjetima navedenim u nalogu za otvaranle akreditiva.
instrumenti obraiuna: kompenzacija, cesija i asignacija.

Postoje 4 tipa naiina pladanja:

o
o
'

1.

Pravila o pladanju i instrumenti pladanja prilagodeni su

jednokratnoj isporuci, i pla6anju u cjelini i odjednom. Kod
predaje predmeta ugovora u obrocima i u sludaju
uzastopnih isporuka, ako ni5ta drugo nije ugovoreno ili ne
proizilazi iz okolnosti posla kupac je duLan isplatiti cijenu
za svaku isporuku u dasu njezina preuzimanja.
Kupac j e dulan da plati cijenu tek po5to je imao mogudnost
da pregleda stvar. Medutim ako je ugovoreno pladanje uz
predaju dokumenata kupac je duZan da izvr5i pladanje 6im
su mu stavljena na raspolaganje dokumenta koja
predstavljaju robu. Podvrste ovog plaianja su pladanje uz
dokumenta i dokumentarni akreditiv.
Pluiilrj.porr"6"-. Kupac pla6a po5ti ili prevozniku cijenu
i troSkove robnog prometa i tek tada stide mogu6nost da
primi robu.
U sludaju spora o cijeni kupac koji ima prigovor na neke
stavke iz fakrure, mora platiti nesporne iznose i prodavac ih
mora primiti. Ako prodavac odbija prigovore kupac moZe
sporni iznos deponovati kod nadleZnog suda (ludsk
depozit), i obavijestiti prodavca. Deponovanjem novca
pla6anje se smatra izvr5enim do visine poloZenog iznosa.

Vrijeme izvr5enja isplate:

Vrijeme pladanja je trenutak u koje ili period unutar koga sve radnje koje
sadinjavaju obavezu pla(,anja moraju biti zavrSene. Odretluje se najprije
ugovorom. Ako je odredenollSlumory, pla6anje mora biti,.izvr5eno do

UGOVORI U BlzNlsu-hrestomatija2

kraja radnog vremena institucije kod koje se vr5i plaianje. Pla6anje se

moZe staviti u odnos sa isporukom:
. Platanje prije isporuke se ugovara izridito i precizno. Ako rok nije
odretlen onda je on 8 dana od zakljudenja ugovora (uz.l82),
. Istovremeno sa isporukom je dispozitivno pravilo i ne mora se
ugovarati.
. Nalcon preuzimanja stvarilliplatanje unazad se vr5i na osnovu
izriditog ili preiutnog sporazuma stranaka po5to je proteklo
vrijeme koje stoji kupcu na raspolagutle za pregled robe.

Ako pladanje nije odredeno ugovorom, dispozitivnim propisom

(ZOO) odredeno je da se ima izvr5iti u roku predvitlenim

poslovnim obidajima. Ako prihvatimo gledi5te da su Op5te uzanse

postale poslovni obidaj primjenit 6e se uz.l77 po kojoj pladanje
treba izvr5iti u roku od 8 dana od prijema robe odnosno fakture. U
protivnom bi se primjenila dispozitivna norrna dl.5l6 st.2 ZOO po
kojoj se placa u dasu u kome se obavlja predaja.stvari. Oba pravila
se mogu primjeniti samo ako nije ugroZen princip jednovremenosti
isporuke i pladanja.

Vrijeme isplate je trenutak u kome

Zavisi

od

se smatra da

je pla6anje izvr5eno.

instrumenata plaianja:

Plaianje gotovim novcem smatra se izw5enim kada kupac urucr

sumu prodavcu ili je poloZi na njegov tekudi radun.
Instrumentima doznake preko banke pla6anje se smatra izvr5enim
kada su to stranke dogovorile. Ako dogovora nema dug je namiren
kada banci ili drugom subjektu kod koga se vodi radun prodavca
stigne novdana doznaka ili nalog u korist vjerovnika.

Kod pla6anja preko po5te, ako je takvo pla6anje ugovoreno

obaveza je izmirena kada duZnik uplati imos obaveze po5ti, a ako

nije ugovoreno - kada vjerovnik primi novdanu doznaku.

Pladanje hartijama od vrijednosti smatra se uslovno izvrSenim kada
one budu prenesene prodavcu na dogovoren nadin koji mora biti u
skladu sa pravilima prenosa odgovaraju6eg trgovadkog efekta.
Pla6anje akreditivom se smatra izvrSenim kada je banka otvorila
akreditiv u skladu sa uslovima ugovora.
Vrijeme isplate kod komper.zacije, cesije i asignacije je trenutak u
kome je prodavac postao povjerilac po traZbini, odnosna kada je
obavezaprestala da postoji ili se smarfila.

lokalitet na kome sve radnje koje ulaze u obavezu

pla6anja moraju biti zavr5ene. Cijena se najprije mora platiti u mjestu odredenim
ugovorom. Ako nije odredeno ugovorom, primjenit 6e se poslovni obidaj. U nedostatku
pravila obidajnog porijeklafh6anje se vrSi u mjestu u kome se obavlja predaja slttr i

l.Mjesto pla6anjaje lokacija

UGOVORI U

ZNISU

-hr estomatlja22

(ZOO)- Ako se cijena ne mora platiti u d.asu predaje, plaianje se obavlja u prebivaliStu /
sjediStu prodavca.
Stranke mogu uvijek sporivumno promijeniti mjesto pladanja, ali i povjerilac moZe
jednostrano promijeniti mjesto ako promijeni svoje sjediSte, instituciju (banku) preko
koje se wSi pladanje, ili banka promijeni sjedi5te u vremenu izmedu zakljudenja ugovora
i dospjelosti obaveze plalanja. Povedanje troSkova plalanja snosi prodavac, kao i koristi
od u5tede u tro5kovima.

2.4 PRIGOVORI
Prigovorima se mogu smatrati izjave volje ugovornog povjerioca, kupca ili prodavc4
kojima on ukazuje duZniku na dinjenicu da ugovor ne smatra izvr5enim odnosno da ga ne
smatra uredno izvr5enim. Usmjereni su na: vjerodostojno konstatovanje dinjenica,
poticanje duZnika da sam izw5i obavezu ili je izvrSi uredno; oduvanje prava na
popravljanje Stete i na vansudsko rje5avanje sporova. Osnovne pravne kvalifikacije:

.
.
.

prigovori spadaju u op5tu obavezu obavje5tavanja o relevantnim dinjenicama i

zasnovani su na nadelu po5tenja i savjesnosti;
prigovori se ponekad kvalifikuju kao pravo, nekad kao obaveza, no najvaZniji
prigovori su obaveze;
obzirom da predstavlja izjavu volje sa znadajnim pravnim posljedicama, moZe se
odrediti i kao pomoini pravni posao.

Najmadajniji prigovori koje stavlja kupac su prigovori zbog: docnje sa isporukom,

materijalnih nedostataka i pravnih nedostataka. NajvaZniji prigovor na strani prodavca je
prigovor zbog docnje kupca sa pla6anjem cijene.

REKLAMACIJA NA MATERIJALNE NEDOSTATKE

Reklamacija na materijalne nedostatke je pravna radnja, izjava kojom kupac obavje5tava
prodavca da isporudena roba ima, po njegovim nalazima i mi5ljenju, konkretan
materijalni nedostatak i kojom mu stavlja do znatja da ima namjeru da se koristi nekim
od prava koja mu po tom osnovu pripadaju. Ona predstavlja obavezu kupca, i uslov za
oduvanje prava na naknadu Stete. Ugovorom se moZe iskljuditi. Komercijalni znad,aj
reklamacije je u odrZavanju dobrih odnosa izmetlu poslovnih partnera, te u mogu6nosti
rje5avanf a sporova vansudskim putem.

O
UGOVORI U BlzNlsu-hrestomatija23

Osnovni modaliteti reklamacije su nadin, mjesto i vrijeme.

ili

1. Naiin reklamiranja.Reklamacijuupu6ujekupac

preko svog
neposredno
ovla5tenog punomodnika prodavcu ili njegovom punomoiniku. Elementi sadrLaja
reklamacije mogu se podijeliti na bitne i nebitne. Bitni elementi su:

o
o

Potanji opis nedostatka.Konkre0an i jasan, dovoljno precizan da omogudi

odredivanje ozbiljnosti reklamacije. Potrebno je navesti i ugovor povodom
kojegje sporna roba isporudena.
Poziv prodavcu da pregleda stvar- kako bi se uvjerio da je reklamacija
opravdana.

Svi ostali elementi su nebitni. Npr. kupac moZe navesti namjeru da se

koristi jednim od priznatih prava (ali ga poslije ne moZe mijenjati), moZe
priloZiti dokumente i dokaze kojima raspolaZe (ne originale !).
Ako je .nadin.slanja reklamacije ugovoren, samo takav 6e vrijediti. Kod
reklamacija vali teorija prijema, osim u sludaju slanja prigovora na
siguran nadin kada se smatra da je reklamacija vaLeda njenim
otposlanjem.ZOO kao pouzdan nadin slanja reklamacije navodi
preporudeno pismo i telegram.

1. Mjesto reklamiranja je prepu5teno op5tim pravilima. Ako je mjesto u koje treba

poslati reklamaciju ugovoreno, bi6e valjana samo reklamacija upudena u to
mjesto. Dispozitivno: sjedi5te prodavca je mjesto u koje treba uputiti reklamaciju,
ako on ima vi5e poslovnih jedinica onda u mjesto iz koga se ugovor izlinlav4 a
ako je nepoznato onda u mjesto izkogaje udinjena ponuda ili prihvat. U sludaju
da su obje stranke udestvovale u pregledu robe i konstatovale vidljivi nedostatak,
reklamacija treba da se obavi u mjestu pregleda.

2.

Vrijeme reklamiranja je trenutak u kome ili period unutar koga sve radnje koje
su vezane za obavjeStavanje prodavca o materijalnom nedostatku moraju biti
zavr5ene. Njegovo odredivanje zavisi od: savjesnosti prodavca, vrste materijalnog

nedostatka i wemena kontrole isporuke.

Stranke su slobodne da vrijeme prigovora ugovore, u protivnom vaLile rje5enja ZOO:

Ako je prodavac bio nesaujestan, tj. ako mu je nedostatak bio pomat

ostati nepoznat, kupcu stoji neogranideno vrijeme za reklamaciju.
Ako je prodavac saujestan;

nedostatak j e

vidljiv:

UGOVORI U

IZNI SU -hr estomatija24

ili

mu nije mogao

Ako su obje stranke prisustvovale isporuci i ako je tom prilikom izvr5en pregled kupac je
duLan reklamaciju uputiti odmah. Odmah znali - dim prmjeti nedostatak, a najkasnije
razulnno vrijeme (vrijeme potrebno urednom kupcu da sadini reklamaciju) po isteku
wemena isporuke.

Pregled nije mogui pri isporuci ili prodavac nije pozt/ao kupca, kupac je duZan da
reklamaciju izvr5i bez odlaganja. Podetak roka je wijeme provjere, a kraj roka je period
potreban za sastavljanje uredne reklamacije.

Ako je skriven nedostatak, vrijeme reklamiranja odredeno je subjektivnim i objektivnim

rokorn. Subjektivni rokpodinje te6i od dana otkrivanja nedostatka i reklamaciju treba
uputiti bez odgadanja. Obiektivni rok tede od dana isporuke i traje 6 mjeseci. Istekom
bilo kog roka gasi se i pravo kupca na naknadu Stete.

RE,KLAMACIJA NA PRAVNE NEDOSTATKE

Reklamacija'nt' 'pra{/n,'nedostatke je izjava kojom'kupac 'obaje5tava 'prodavca da
preneseno pravo nije uop5te konstituisano ili nije konstituisano u obimu i na nadin
predviden ugovorom i kojom mu daje do znanja da ima namjeru da se koristi nekim od
prava koja mu po tom osnovu pripadaju. Predstavlja obavezu kupca, i kupac mora
reklamirati da bi saduvao svoja pra:vaizuzev u sludajevima koji su posebno uredeni ZOO.
Modaliteti ove reklamacije isti su kao i reklamacije na materijalne nedostatke,
izuzimajuli odredene speci fi dnosti :

l.
2.

SadrZaj reklamacijeje Siri, te kupac mora obavijestiti prodavca o zahtjevu

tredeg lica (Sto i jeste u stvari nedostatak) i to u cjelini, te se mora ve6 u prigovoru
opredijeliti za vid za(tite koj i Zeli.
Naiin davanja reklamacije nije posebno regulisan te se prihvata teorija
otposlanja.

3.

Nema posebnih pravila ovremenu reklamiranjatese vrijeme, ako nije uredeno

ugovorom odreduje tumadenjem pravila o prekluziji prava na naknadu Stete.
Krajnji rokovi zareklamaciju su izjednadeni sa rokovima za ostvarivanje prava na
popravljanje Stete tj. kod vansudske evikcije godinu dana od saznarya za pravo
treieg, a kod sudske evikcije 6 mjeseci od okondanja sudskog spora.

2.

5 ODGOVO RNOST P RODAVCA

DuZnik dolazi u zakaSnjenje kad ne ispuni obavezu u roku odredenom za

ispunjenje. Docnja prodavca sa isporukomje dinjenica neizvr5avanja obaveze stavljanja
stvari na raspolaganje kupcu u vrijeme kad je utvrdeno ugovorom ili na osnovu ugovora.
To je Stetna radnja povrede ugovora. Ona dovodi do ugovorne odgovornosti
prodavca samo ako su ispunjene i druge pretpostavke (Steta, uzrodna veza, krivica).

UGOVORI U BlzNlsu-hrestomatija25

Najve6i i najvaLnrli problem predstavlja kvalifikacija docnje sa isporukom po njenom

osnovu. Pitanje je, da li je prodavac kao duZnik u docnji zamim zakalnjenjem isporuke
(objektivna docqia) ili samo onda ako je pao u docnju svojom krivicom (subjektivna
docnja). ZOO i cijelo doma6e pravo prihvata objektivni koncept docnje (krivica duZnika
se pretpostavlja) koji je karakteristilan za ugovore u privredi.
Odgovornost za docnju sa isporukom je jednostrano obavezni obligacioni odnos 6iji je
predmet radnja popravljanja Stete u naturi ili novcu, u onoj mjeri u kojoj je Steta
posljedica docnje. ZOO predvida detiri grupe pravila koja se primjenjuju u ovoj
odgovornosti: op5ta rje5enja o odgvornosti ugovornog duZnika, op5ta pravila o
posljedicama neispunjer:rja ugovora, raskid ugovora zbog neispunjenja, posebna pravila o
naknadi Stete u sludaju raskida ugovora prodaje. Razli6ite osobine razliditih wsta
isporuke utidu na reLim odgovomosti za zadocnjenje:

1.

Odgovornost za docnju sa jednokratnom realnom isporukomzavisi od toga

da li je rok isporuke bitan ili nebitan elemenat ugovora:

Odgovornost kod nefiksnih poslova nosi dvrje osnovne posljedice

zadocnjenja: OdrZanje ugovora na snazi uz prodavd.evu obavezu da
naknadi Stetu ili raskid ugovora uz postojanje obaveze prodavca da
nadoknadi Stetu izazvanu raskidom. Prodavac koji je u docnji moZe
izvr5iti isporuku sve dok ne primi obavje5tenje kupca o tome da ugovor
raskida, ali ga to ne oslobada obaveze nadoknade Stete izamane
zadocnjenjem. Kupac ima tri mogu6nosti na raspolaganju: 1. da Suti i
Eeka,2- da zahtijeva uredno ispunjenje, 3. da zahtijeva ispunjenje u skladu
sa ugovorom uz davanje naknadnog primjerenog roka za ispunjenje. U

svakom sludaju ima pravo na naknadu Stete prema op5tim pravilima, tjproste Stete i izgubljene dobiti" Samo kupac u ovom sludaju ima pravo na
raskid ugovora, ali tek po bezuspje5nom proteku i naknadnog roka za
ispunjenje. U naknadnom primjerenom roku kupac ne moZe mijenjati
modalitete isporuke, moZe odrediti primjereni rok, ali pri tome mora voditi
raduna o prirodi stvari i okolnostima posla. U nadelu, naknadni rok treba
da omogu6i prodavcu koji ve6 ima pripremljenu robu, da izvrSi njenju
isporuku sukladno ugovoru. Davarfem primjerenog roka, wijeme isporuke
se od nebitnog pretvara u bitan elemenat posla. Njegovim bezuspje5nim
istekom ugovor se smatra raskinutim po zakonu. Ipak, kupac moLe odriati
ugovor na snazi ako nakon isteka roka bez odgadanja obavijesti duZnika
da zahtijeva ispunjenje ugovora.
Kupac moZe raskinuti ugovor i bez davanja naknadnog roka prostom i4avom volje u dva
sludaja: l. ako iz duZnikova drlanja(izjave volje ili dinidbe) proizilazi da obavezu nede
izrzrliti ni u naknadnom roku; 2. akoje iz okolnosti posla vidljivo da duZnik ne moZe
izvr5iti obavezu.

Pri tome zadrLavapravo na naknadu Stete, na jedan od slijededa tri nadina: - naknada
Stete prema fltim piavi I ima obligacionog prava (popravlj anje op5fitet6 i'izgubljene
UGOVORI U BzNlsu-hrestomatija26

dobiti koje kupac mora dokazatl); - naknada razlike u cijeni na dan raskida (tekuda
cijena) i cijene u ugovoru (naknada apstraktne Stete); - kupovina radi pokri6a (kupac
kupuje robu od tre6eg lica i zahtijeva razliku izmedu ugovorne i stvarne cijene) pri 6emu
mora prethodno obavijestiti prvobitnog prodavca o namjeravanoj kupovini.

Odgovornost kod fiksnih poslova podrazumijeva da je rok isporuke bitan

elemenat posla. Ako prodavac kod fiksnih poslova ne izvr5i isporuku na
vrijeme, ugovor se raskida po samom zakonu. No, kupac moLe odtilati
ugovor ako nakon isteka roka bez odgadanja obavijesti duZnika da
zabtijeva ispunjenje ugovora. Prava kupca poslije raskida ugovora na
naknadu Stete su ista kao kod nefiksnih poslova, s jedinom razlikom Sto 6e
se kod kupovine radi pokri6a morati odrediti kraii wemenski period.

2'
?Jfr ;J?:Tff
.

..o

rLff :iffi ;:i::i}'-

ob ro

ka donos i r aztiEita

rj

senj

a zav i sno

Ako-.koliiina nije bitan elemenat ugovora, zakaSnjenje sa isporukom

jednog obroka predstavlja djelimidnu docnju. Prodavac je odgovoran samo
za neimrieni ili neuredno izvr5eni dio. U sludaju docnje sa jednim
obrokom kupac nema pravo da raskine ugovor, vei samo da zahtljeva
naknadu Stete za neizvr5eni obrok. Kupac ima ista prava na raspolaganju
kao u sludaju zakaSnjenja sa jednokratnom isporukom, ali ogranidena
samo na dotidni obrok. Za obroke koji joS nisu dospjeli, duZnik se ne
:rialazi u docnji, i kupac nema nikakvih prava prema prodavcu, in;zefro:
kupac moZe raskinuti ugovor u pogledu budu6ih obaveza ako je iz
okolnosti odito da ni one neie biti ispunjene. Pri tom kupac mora najprije
prodavcu dati razuman rok kako bi isti mogao dati odgovaraju6e
osiguranje ili garancije. Po isteku razumnog roka kupac mora saop5titi
prodavcu izjavu o raskidu, 6iji prijem proizvod i pravne posljedice.
Kada je koliiina bitan elemenat docnja sa isporukom obroka ima
znadenje potpunog zaka5njenja, i odgovornost za docnju se odnosi na
cijeli ugovor. Kupac ima mogu6nost izbora: ostati pri ugovoru uz naknadu
Stete i pribavljanje obezbjedenja ili raskinuti ugovor i zahtrlevati naknadu
prouzrokovanu raskidom. Primljene obroke kupac moZe vratiti i zahtjevati
wadanje pladenih iznosa zajedno sa zateznom kamatom, pri demu i on
duguje prodavcu koristi koje je imao od onog Sto vrata, ili moZe odustati
samo od bududih obroka ibezrazumnog roka.

2. Odgovornost za docnju sa predajom dokumenata zavisi od kvalifikacije

isporuke. Ako je u pitanju dokumentama isporuka, kod koje dokumenti nose

prava raspolaganja robom, posljedice su iste kao kod realne isporuke. Ako je
predaja dokumenata sporedna obaveza prodavca, kupac moZe u sludaju docnje
samo zahtijevati naknadu Stete.

:i;O
UGOVORI U BlzNlsu-hrestomatija2T

ODGOVORNOST ZA MATERIJALNE NEDOSTATKE

ili

za materijalne nedostatkeje posljedica neizvr5enja

neurednog
izvr5enja prodavdeve obaveze garancije da stvar nema materijalnih nedostataka. MoZe se
Odgovornost

definisati kao jednostranoobvezni obligacioni odnos u kome kupac ima pravo da od

prodavca zahtijeva neku od zakonom predvidenih radnji popravljanja Stete izazvane
postojanjem materijalnih nedostataka. Da bi ova odgovomost postojala Steta se mora
manifestovati kao skriveni nedostatak. Iako krivica prodavca nije uslov nastanka
odgovomosti ipak nije potpuno pravno irelevantna. Naime ako je prodavac znao za
nedostatak ili mu nije mogao ostati nepoznat, kupdeva prava nastaju bez obzira na
propuste u pregledu robe, reklamirar{u, a traju i nakon isteka prekluzivnih rokova
garancije. Odgovornost za materijalne nedostatke moZe biti iskljudena ugovorom, ali je
ovakav uglavak ni5tavan ako je prodavac znao za nedostatak ili je nametnuo uglavak
koristeii se svojim monopolskim poloZajem.
Prava kupca:

Prvo pravo koje kupac ima u sludaju isporuke robe sa materijalnim nedostacima
zahtiievati od prodavca da nedostatak ukloni ili preda drugu stvar bez
nedostataka (ispunjenje ugovora). Ovo pravo je po ZOO, ujedno i uslov za raskid
ugovora. Pri tom kupac mora prodavcu dati i naknadni primjereni rok u kome to mora biti
udinjeno. Bezuspje5an protek ovog roka dovodi do raskida ugovora po sili zakona, ali ga

jeste

kupac moLe odrLati izjav om prodavcu.

Kome pripada pravo izbora izmedu otklanjanja nedostatka i zamjene stvari ? Ako su
moguda oba zahtjeva, pravo nadelno pripada kupcu, ali prodavac ima mogu6nost da
prigovori i dokaZe da takav zahtjev nije u skladu sa poslovnim obidajima ili mu uzrokuje
ve6e tro5kove. Bez obzira koje pravo izabrao kupac uvijek ima pravo i a naknadu ostale
Stete u skladu sa op5tim pravilima obligacionog prava. Tri su uslova kupdevog praya na
izbor:

l.

2.
3.

da se radi o generidkoj stvari;

priroda nedostatka;
da nije istekao jednogodi5nji prekluzivni rok (izuzev u sludaju prevare).

Samostalno pravo kupca za sniZeniem ciiene postoji bez obzra da

li su ispunjeni uslovi
za odgovornost prodavca za materijalne nedostatke. Kupac ovo pravo moZe istadi bilo
odmah po neurednom ispunjenju bilo po isteku primjerenog roka, s tim da po isteku
primjerenog roka kupac ima pravo i na naknadu ostale Stete prema op5tim pravilima. U
praksi postoje dva metoda sniZenja cijena po osnovu materijalnog nedostatka: apsolutni
(pla6a se razlika izmedu vrijednosti stvari bez nedostatka i vrijednosti stvari sa
nedostatkom) i relativni koji usvaja i ZOO (procentnim radunom - prema odnosu
wijednosti stvari bez nedostatka i wijednosti stvari sa nedostatkom u vrijeme sklapanja
ugovora).
O

UGOVORI U BlzNlsu-hrestomatij a28

Zahtiev za raskid usovora po ZOO je uslovljen protekom priqjerenog roka i

mogu6nosti vralanja stvari u nadelno nepromijenjenom stanju. Sto se prvog uslova
tide,primjereni rokzasnovan je na pravilima kojavaLe za ugovor o prodaji, pa 6e se
duZina primjerenog roka odretlivati prema mogu6nosti prodavca da robu pripremljenu za
isporuku dovede u stanje saobrazno ugovoru. Drugi uslov: da je kupac sposoban da stvari

vrati t nadelno nepromijenjenom stanju je specifiEan za materijalne nedostatke. ZOO

predvida brojne iztzetke od ovog drugog uslova i to propadanje stvari izanano:
nedostatkom, neskrivljenim Stetnim dogadajem, pregledom stvari, redovnom upotrebom
prije otkrivanli a nedostatka.
Raskidaqiem ugovora zbog materijalnih nedostataka kupac ima pravo na popravljanje
Stete prema specifidnim pravilima za ugovor o prodaji (naknada proste Stete i izgubljene
dobiti, naknada apstraktne Stete i ostale konkretne Stete te kupovina radi pokri6a i
naknada ostale Stete).
Pored ovih osnovnih sistema odgovornosti prodavca za isporuku robe sa materijalnim
,nedostacima,.neki posebni sludajevi su posebno regulisani:

ako je predana manja kolidina od ugovorene, ili samo dio robe ima materijalne
nedostatke pololaj kupca zavisi od toga da li su kolidina i kvalitet bitni ili nebitni
elementi ugovora:
ako nisu: kupac moZe raskinuti ugovor samo djeliml5no (za problematidni
dio robe) i naknada Stete se ogranidava samo na taj dio;
ako jesu: kupac je ovla5ten da raskine ugovor u cjelosti.
ako je predata veda kolidina od ugovorene kupac moZe:
izjaviti da vi5ak odbija, tada ima pravo na naknadu Stete po op5tim

pravilima;

ako ni5ta ne poduzme, smatra6e se da je robu primio i mora da je plati po

ugovorenoj cijeni.
ako je jednim ugovorom za jednu cijenu prodano vi5e stvari, a samo neke imaju
nedostatke odgovornost zavisi od toga da li svari dine ili ne dine jednu cjelinu:
o ako nisu jedna cjelina, kupac moZe raskinuti ugovor samo u pogledu
o5te6enih stvari,
o ako stvari dine jednu cjelinu kupac moZe da bira izmedu djelimidnog i
potpunog raskida ugovora, no u sludaju djelimidnog raskida prodavac
moZe sa svoje strane (da se nebi umanjila wijednost ostalih stvari)
raskinuti ugovor u cjelosti ali ostaje obaveza naknade Stete kupcu.
poSto stvar sa nedostatkom moZe uzrokovati Stetu i na drugim dobrima kupca, on
ima pravo na naknadu ovakve Stete prema op5tim pravilima obligacionogprava-

Zavisno od toga za koju se od tri zakonske mogu6nosti popravljanja Stete kupac

opredijelio, imat 6e pri tome i odredene obaveze:

1.

Kupac morado iuva primljene stvari s paZnjom dobrog priwednika, i pri tome
ima pravo na naknadu tro5kova duvanja, a moile stvari poloZiti kod suda, dati na
duvanje treiem trfr iti iti- prodati za radun prodavca. Predaja stvari j2flhoni
UGOVORI U

ZNlsu-hrestomatij a29

skladiStu izjednaduje se sa sudskim depozitom. Kupac moZe stvari prodati putem

2.

suda, iz slobodne ruke te bez odgadanja i na najpogodniji nadin ako je roba

pokvarljiva ili u kvaru.
Staviti stvari na raspolaganje prodavcu.Mora ga najprije obavijestiti o tome, i
staviti ga u situaciju da faktidki raspolaZe robom (predajom dokumenata).

ODOGOVORNOST ZA PRAVNE NEDOSTATKE

Odgovornost za pravne nedostatke rezultatje neizvr5enja prodavdeve obaveze garancije
da preneseno pravo nema nedostataka. Objektivna je i dispozitivna. U na5em

pravu

je

postavljena analogno odgovornosti prodavca

za

materijalne

nedostatke, uz odredene specifidnosti.

Prava kupca:

1.

Zahtjev za urednim ispunjenjem ugovora Sto je ujedno i uslov za kori56enje

drugih mogu6nosti. Uredno ispunjenje moZe se zahtijevati na dva nadina:
oslobadanjem stvari od prava ili pretenzije treieg ili isporukom druge stvari
odredene po rodu bez pravnog nedostatka. Pravo izbora pripada kupcu, ali
prodavac bira nadin rada kod prve varijante. Kupac mora prodavcu ostaviti
razatman rok, a ima pravo na naknadu Stete po op5tim pravilima. Mogu6nost da se
putem suda zahtijeva uredno ispunjenje zastaqeva za godinu dana od saz.nanja za
postojanje prava tre6eg.

2. Zahtjev za srazmjernim

3.

4.

5.

sniZenjem cijene u ovom sludaju nije samostalno

pravo, nego je uslovljeno protekom razunnog roka iz zahtjeva za urednim
ispunjenjem ugovora. Ovo pravo kupac ima i u sludaju da je znao za pravni
nedostatak prilikom sklapanja ugovora, no tada nema pravo na naknadu Stete.
Raskid ugovora, moZe da se desi po naretlenju, zakonu i volji kupca. Po zakonu,
ako stvar bude oduzeta kupcu zbog propusta prodavca da otkloni nedostatak.
Izjavom kupca, tek po proteku rzlzumnog roka u kome prodavac nije otklonio
nedostatak. Raskidanjem ugovora svaka strana vrada ono 5to je primila.
Zahtjev za pomo6 u parnici je specifidan za odgovornost za pravne nedostatke.
Ako uznemiravanje ima karakter tuZbe, kupac je ovla5ten da zatraZi bilo kakvu
vrstu pomo6i (obezbjedivanje dokaza, mjeSanje u spor, potpuno preuzimanje
spora) u sporu sa tre6im licem. DuLan je zahtjev dostaviti blagovremeno. U
protivnom, ako je kupac izgubio spor, a nije traZio pomo6 od prodavca u sporu,
prodavac se moZe osloboditi odgovornosti dokazom da je imao sredstva da odbije
zahtjev trede osobe. Kori5tenjem ovog prava kupac produZava prekluzivni rok na
Sest mjeseci po okondanju spora.
Priznavanje oiito osnovanog prava tredeg lica kupac moZe izvr5iti ako je pravo
tre6eg lica nesumnjivo, tj. potkrijepljeno urednim robnim dokumentima ili drugim
dokazima, 6ak i bez obavje5tavanja prodavca. Prodavac se moZe osloboditi
o{govornosti isplatom kupcu ispla6ene svote tre6em licu i Tetrpljene'3tete.

UGOVORI U BlzNlsu-hrestomatij

a3