PRAVILNIK O TEHNIKIM NORMATIVIMA ZA ELEKTRINE INSTALACIJE NISKOG

NAPONA
(SL br. 53/88)

I. OSNOVNE ODREDBE
lanak 1.
Ovim se pravilnikom propisuju:
1) svojstva i karakteristike ureaja i opreme za izvedbu elektrinih instalacija;
2) uvjeti i zahtjevi kojima mora biti udovoljeno pri izvedbi i upotrebi elektrinih
instalacija;
3) oznaivanje i obiljeavanje ureaja, opreme i elektrinih instalacija koji utjeu
na sigurnost i zatitu ivota i zdravlja pri upotrebi elektrinih instalacija;
4) tehnike zatitne mjere pri upotrebi elektrinih instalacija;
5) postupak i nain kontroliranja i verifikacije propisanih svojstava, karakteristika i
kvalitete elektrinih instalacija.
lanak 2.
Odredbe ovog pravilnika ne primjenjuju se na elektrine instalacije za rudnike,
prostorije ugroene od eksplozija, elektrinu vuu, brodove, cestovna vozila, osim kampprikolica, gromobrane, rasvjetu ulica i drugih javnih povrina, proizvodnu opremu u
industriji i opremu za medicinske svrhe.
Nazivni napon elektrinih instalacija iz stavka 1. ovog lanka je do 1000 V
efektivne vrijednosti za izmjeninu struju, ili 1500 V za istosmjernu struju.
lanak 3.
Termini upotrebljeni u ovom pravilniku utvreni su u standardima HRN N.A0.441
i HRN N.A0.826, a tipovi razdjelnih sistema, sistemi napajanja i klasifikacija vanjskih
utjecaja utvreni su u standardu HRN N.B2.730.
II. UREAJI I OPREMA ZA IZVEDBU ELEKTRINIH INSTALACIJA
1. Opi uvjeti
lanak 4.

Tehniki uvjeti za odreivanje i postavljanje elektrine opreme, ovisno o vanjskim

utjecajima, utvreni su u standardima HRN N.B2.751 i HRN N.B2.752.
lanak 5.
Ureaji i oprema za elektrine instalacije (u nastavku teksta "elektrina oprema")
moraju biti prikladni za rad pri nazivnom naponu elektrine instalacije odnosno pri
efektivnoj vrijednosti napona za izmjeninu struju.
Ako se u IT sistemu vodi neutralni vodi, elektrina oprema koja se prikljuuje
izmeu faznog i neutralnog vodia mora biti izolirana za meufazni napon.
lanak 6.
Elektrina oprema mora odgovarati projektiranoj struji odnosno efektivnoj
vrijednosti struje za izmjeninu struju koja e protjecati u toku normalnog rada.
Elektrina oprema mora podnijeti struje koje protjeu u izvanrednim uvjetima, u
toku razdoblja to im doputaju karakteristike zatitnih ureaja.
lanak 7.
Ako frekvencija utjee na karakteristike elektrine opreme, nazivna frekvencija te
opreme mora odgovarati frekvenciji odgovarajueg napojnog strujnog kruga.
lanak 8.
Elektrina oprema odreena karakteristikama snage elektrine opreme koja se
ugrauje mora biti prikladna za normalan rad, uzimajui u obzir faktore optereenja i
intermitencije.
lanak 9.
Elektrina oprema, pri normalnom radu i pri ukljuenju i iskljuenju, ne smije
tetno djelovati na drugu opremu.
Elektrina oprema, ukljuujui vodie i kabele, mora se postaviti tako da se moe
provjeravati i odravati te da se moe lako prilaziti njezinim prikljucima i njome lako
rukovati.
Zahtjevima iz stavka 2. ovog lanka mora biti udovoljeno i pri postavljanju
elektrine opreme u kuita.
lanak 10.
Natpisne ploice i druga sredstva koja slue za raspoznavanje moraju se
postaviti na sklopne aparate radi oznaivanja njihove namjene.

Upravljaki elementi i elementi signalizacije (tasteri, signalne svjetiljke i dr.)

moraju se postavljati na lako pristupana i vidljiva mjesta.
Tehniki uvjeti, smjerovi kretanja i boje upravljakih i signalnih elemenata
utvreni su u standardima HRN N.A9.003, HRN N.A9.004, HRN N.K5.051, HRN
N.K5.052 i HRN N.K5.056.
lanak 11.
Izolirani vodii i kabeli moraju se poloiti i oznaiti tako da se mogu raspoznati pri
ispitivanju, popravku ili zamjeni.
Zatitni vodii (PE vodii) i zatitno-neutralni vodi (PEN vodi) oznauju se
kombinacijom zelene i ute boje, a neutralni vodi (N vodi) oznauje se svijetloplavom
bojom.
Kombinacija zelene i ute boje i svijetloplava boja ne smiju se upotrebljavati ni za
koje drugo oznaivanje.
Oznaivanje se moe obavljati i na kraju vodia blizu spoja, osobito kad vodii
nisu izolirani.
lanak 12.
Zatitni ureaj mora se postaviti i oznaiti tako da se lako raspozna njegov
pripadajui strujni krug.
Zatitni ureaj mora se postaviti u sklopni blok (razdjelni ormar, razdjelna ploa,
upravljaki stol i dr.).
lanak 13.
Sheme, dijagrami ili tablice elektrinih instalacija niskog napona moraju se
postaviti na mjesta na kojima ima najvie strujnih krugova, tako da oznauju prirodu (tip)
i sastav strujnih krugova (napojne toke te broj i presjek izoliranih vodia i kabela) i
karakteristike za raspoznavanje zatitnih ureaja, ukljuenje i iskljuenje te njihovo
mjesto postavljanja izolacije.
lanak 14.
U sklopnom bloku (razdjelna ploa, razdjelni ormar, upravljaki stol ili razdjelna
kutija) mora se postaviti i grupirati elektrina oprema iste vrste struje i/ili napona i
razdvojiti od elektrine opreme druge vrste struje i/ili napona, tako da ne moe doi do
meusobno tetnih utjecaja.
2. Elektrina razdioba
lanak 15.

Tipovi elektrine razdiobe, trajno doputene struje vodia i vanjski utjecaj na

elektrinu razdiobu utvreni su prema standardu HRN N.B2.752.
lanak 16.
Izolirani vodii i kabeli moraju se zatititi od mehanikih, toplinskih i kemijskih
oteenja odgovarajuim tipom elektrine razdiobe, nainom postavljanja, poloajem ili
oblogom.
Elektrina razdioba ima dovoljnu mehaniku vrstou ako su vodii u
instalacijskim cijevima ili u instalacijskim kanalima, kabeli s ispunom ili platom u buci ili
ispod buke, a nezatieni kabeli u prolazima i instalacijskim prolazima.
Na osobito ugroenim mjestima (npr. pri voenju izoliranih vodia i kabela u
podu) moraju se osigurati dodatne zatitne mjere, kao to je postavljanje u cijevi, kanale
i sl., uz primjenu odgovarajueg stupnja zatite zatitnim kuitem.
Tip elektrine razdiobe odreuje e prema uvjetima rada elektrine instalacije.
lanak 17.
Presjek i tip vodia i kabela odreuju se prema uvjetima za polaganje vodia i
kabela i prema trajno podnosivoj struji, uzimajui u obzir i ograniavajue faktore
zatitnih mjera, karakteristike ureaja za zatitu od kratkog spoja i preoptereenja,
temperature spojeva i doputeni pad napona.
Struja vodia pri normalnom radu elektrine instalacije mora biti manja od
nazivne struje osiguraa ili nazivne vrijednosti struje djelovanja ureaja za zatitu od
preoptereenja strujnog kruga vodia, a ta vrijednost mora biti manja od trajno
doputene struje vodia.
lanak 18.
Presjek neutralnog vodia mora biti jednak presjeku faznog vodia u
jednofaznome strujnom krugu ili u viefaznome strujnom krugu u kojem su presjeci
faznih bakrenih vodia manji od 16 mm2, a presjeci faznih aluminijskih vodia manji od
25 mm2.
U viefaznim strujnim krugovima u kojima je presjek faznog bakrenog vodia vei
od 16 mm2, a presjek faznoga aluminijskog vodia vei od 25 mm2, neutralni vodi moe
imati manji presjek uz ove uvjete:
1) da oekivana najvea struja kroz taj vodi, ukljuujui i eventualnu pojavu
harmonika, tokom normalnog rada nije vea od trajno doputene struje za taj presjek;
2) da je neutralni vodi zatien od preoptereenja;
3) da je presjek neutralnog bakrenog vodia jednak najmanje 16 mm2, a presjek
neutralnoga aluminijskog vodia jednak najmanje 25 mm2.

Presjek zatitnog vodia utvren je prema standardu HRN N.B2.754.

lanak 19.
Presjek izoliranih vodia postavljenih i mehaniki zatienih u trajnim elektrinim
instalacijama ne smije biti manji od 1,5 mm2 za bakrene vodie, ni manji od 2,5 mm2 za
aluminijske vodie.
Zahtjev iz stavka 1. ovog lanka ne odnosi se na presjek izoliranih vodia u
sklopnim blokovima, rasvjetnim tijelima, elektrinim kuanskim aparatima i drugim
elektrinim aparatima koji se prikljuuju na elektrinu instalaciju.
lanak 20.
Doputeni pad napona izmeu napojne toke elektrine instalacije i bilo koje
druge toke ne smije biti vei od ovih vrijednosti prema nazivnom naponu elektrine
instalacije:
1) za strujni krug rasvjete 3%, a za strujni krug ostalih troila 5%, ako se
elektrina instalacija napaja iz niskonaponske mree;
2) za strujni krug rasvjete 5%, a za strujni krug ostalih troila 8%, ako se
elektrina instalacija napaja neposredno iz transformatorske stanice koja je prikljuena
na visoki napon.
Za elektrine instalacije ija je duljina vea od 100 m doputeni pad napona
poveava se za 0,005% po duinskom metru iznad 100 m, ali ne vie od 0,5%.
lanak 21.
Spoj vodia i druge elektrine opreme (u nastavku teksta "spoj") mora biti
izveden tako da bude siguran i postavljen tako da doputa mogunost stalne provjere.
Spoj mora biti osiguran sredstvima koja odgovaraju materijalu vodia i njegovu
presjeku.
Spoj mora biti pristupaan nakon skidanja poklopca ili pregrade alatom, a pristup
mora imati stupanj zatite najmanje IP 2X prema standardu HRN N.A5.070.
lanak 22.
Izolirani vodii i kabeli ne smiju se nastavljati u instalacijskim cijevima i
instalacijskim kanalima.
Izolirani vodii i kabeli mogu se spajati samo u instalacijskim kutijama, kabelskim
spojnicama ili sklopnim blokovima, a mjesta spajanja moraju se izolirati stupnjem
izolacije koji odgovara tipu elektrine razdiobe.

Iznimno od odredbe stavka 2. ovog lanka, u zidovima koji se montiraju od

elemenata izljevenih od betona, spajanje se moe obavljati i u kutijama zidnih
prikljunica, i to ispod prikljunica, uz uvjet da dubina tih kutija doputa smjetaj spojeva
istoga strujnog kruga.
lanak 23.
Meusobni spoj elektrine instalacije ili spoj elektrine razdiobe s elektrinom
opremom mora biti izveden tako da elektrina razdioba ne bude izloena vlanim ili
ugibnim silama.
Ako se djelovanje sila iz stavka 1. ovog lanka ne moe izbjei, mora se
predvidjeti sistem za rastereenje.
lanak 24.
Spoj u elektrinim instalacijama mora biti dimenzioniran tako da moe trajno
podnositi doputenu struju vodia.
Ako je spoj elektrine instalacije izloen toplini, mehanikim ili kemijskim
utjecajima ili vibracijama, moraju se poduzeti odgovarajue dodatne zatitne mjere.
lanak 25.
Spoj mora biti izveden tako da se ne smanji presjek ili oteti vodi i izolacija.
lanak 26.
Na krajevima elektrine razdiobe, a posebno na izlazima, ulazima i na mjestima
prodiranja (prolaenja) elektrine razdiobe kroz zidove i elektrinu opremu, mora se
obaviti trajno brtvljenje (npr. uvodnicama).
lanak 27.
Na mjestima prolaza elektrine razdiobe kroz zidove, osim tipa koji se izvodi u
instalacijskim cijevima i kanalima, mora se osigurati odgovarajua dodatna mehanika
zatita (npr. pomou ahure, cijevi, kutije i sl.).
Ako elektrina razdioba prolazi kroz metalnu konstrukciju, rubovi otvora moraju
biti zaobljeni.
lanak 28.
Elektrina razdioba koja je izloena vibracijama mora biti izvedena sa savitljivim
(gipkim) vodiima ili kabelima.
lanak 29.

Ako se u blizini elektrine razdiobe nalaze druge neelektrine instalacije, izmeu

njih se mora osigurati takav razmak da odravanje jedne instalacije ne ugroava druge
instalacije.
Najmanji doputeni razmak izmeu elektrine razdiobe i drugih instalacija jest 30
mm.
lanak 30.
Ako se u blizini elektrine razdiobe nalaze instalacije grijanja, cijevi s toplim
zrakom ili dimnjak, elektrina se razdioba mora izolirati toplinskom izolacijom ili
ekranima, ili se mora postaviti izvan toplinskih utjecaja.
lanak 31.
Elektrina razdioba ne smije se postaviti ispod neelektrinih instalacija na kojima
je mogua kondenzacija vode ili drugih tekuina.
Elektrina razdioba, u pravilu, ne smije se postavljati u isti instalacijski kanal,
cijev i sl. s drugim neelektrinim instalacijama, a ako se to ne moe izbjei, mora se
osigurati zatita od indirektnog dodira automatskim iskljuenjem napajanja ili primjenom
izolacije za opremu razreda II. i mora se postaviti odgovarajua zatita od opasnih
utjecaja drugih instalacija.
lanak 32.
Metalni dijelovi elektrine razdiobe (npr. spojnica i sl.) koji su izloeni vodi ili
kondenzaciji moraju biti i izvana i iznutra zatieni od korozije i moraju imati osiguran
odvod kondenzirane pare odnosno tekuine.
lanak 33.
Ako se elektrina razdioba postavlja po zidovima, najmanji doputeni razmak
izmeu elemenata elektrine razdiobe i zida je 5 mm.
lanak 34.
Elektrina razdioba nieg napona ne smije se postavljati u isti omota ili cijev, niti
blizu elektrine razdiobe iji je napon vii, osim ako izmeu te dvije razdiobe postoji
izolacijska pregrada koja izdrava ispitni napon elektrine razdiobe vieg napona.
lanak 35.
U istu instalacijsku cijev ili instalacijski kanal mogu se postavljati vodii samo
jednoga strujnog kruga, osim vodia upravljakih i pomonih strujnih krugova.
lanak 36.

Kroz isti vieilni kabel ne smije se voditi vie strujnih krugova, osim vodia
upravljakih i pomonih strujnih krugova.
lanak 37.
Elektrina razdioba mora biti postavljena tako da u sluaju kvara ne ugroava
okolinu.
Razdjelne kutije za kabele ili vodie (u instalacijskim cijevima) to se polau pod
buku moraju biti od izolacijskog materijala ili od metala s izolacijskom postavom i
uvodnicama od izolacijskog materijala.
Za privrivanje elektrine razdiobe mogu se upotrijebiti sredstva i primijeniti
postupci koji ne izazivaju deformacije ili oteenje izolacije, kao to su gipsanje,
obujmice od izolacijskog materijala prilagoene obliku kabela, lijepljenje ili zakivanje
avlima s podlonim ploicama od izolacijskog materijala i dr.
lanak 38.
Kabeli poloeni neposredno u buku i u zid moraju po cijeloj duljini biti pokriveni
bukom debljine najmanje 4 mm.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovog lanka, kabeli ne moraju biti pokriveni
bukom ako su poloeni u upljinama stropova i zidova od betona ili slinog materijala
koji ne gori niti potpomae gorenje.
lanak 39.
Kabeli i instalacijski vodii poloeni u instalacijske cijevi u zidu ili kabeli poloeni
neposredno u buku i ispod buke moraju se voditi vertikalno i/ili horizontalno, tako da
budu paralelni s rubovima prostorije.
Pri horizontalnom polaganju kabeli i instalacijski vodii (u instalacijskim cijevima)
vode se na udaljenosti od 30 cm do 110 cm od poda i 200 cm od poda do stropa.
Pri vertikalnom polaganju kabela i instalacijskih vodia (u instalacijskim cijevima)
udaljenost od rubova prozora i vrata mora biti najmanje 15 cm.
Trase kabela koji napajaju uvrena grijala vode moraju se poklapati s osi
postavljanja grijala vode.
Koso polaganje kabela i instalacijskih vodia (u instalacijske cijevi) doputeno je
na stropovima, ali ne i u zidovima.
lanak 40.
Uvjeti za polaganje kabela u prostorijama u kojima se nalazi kada ili tu utvreni
su u standardu HRN N.B2.771.

lanak 41.
Polaganje kabela na zid doputeno je ako kabel ima izolaciju od termoplastinog
materijala s ispunom i platom, ako se polae na obujmice na zidu i ako je od poda do
visine 2 m dodatno zatien od mehanikih oteenja.
Razdjelne kutije i drugi pribor koji se postavlja na zid uz polaganje kabela iz
stavka 1. ovog lanka moraju imati brtvene uvodnice i stupanj zatite najmanje IP 5X
utvren za vlane prostorije odnosno odgovarajui stupanj zatite utvren za druge
prostorije.
lanak 42.
Kabeli bez ispune, kao to su kabeli tipa PP/R, smiju se polagati samo u suhim
prostorijama, i to ispod buke, a u upljine stropova i zidova od betona i slinog
negorivog materijala i bez pokrivanja bukom.
Kabeli iz stavka 1. ovog lanka ne smiju se voditi u snopu, postavljati u
instalacijske kanale ni ispod sadrenih (gipsanih) kartonskih ploa, bez obzira na nain na
koji se privruju, i ne smiju se polagati na zapaljivi materijal ni kad se pokrivaju
bukom.
lanak 43.
Za prikljuak prenosivih i neprenosivih aparata koji se pomiu radi prikljuenja ili
su tokom normalnog rada izloeni ogranienom pomicanju, te za elemente elektrine
razdiobe u dvostrukom podu moraju se upotrebljavati savitljivi kabeli.
Kabeli iz stavka 1. ovog lanka prikljuuju se utikaem i prikljunicom ili kutijom
za stalni prikljuak.
Na mjestima na kojima je potrebna zatita od mehanikih oteenja savitljivi
kabeli mogu se zatititi postavljanjem u savitljive instalacijske ili metalne cijevi s
unutarnjom izolacijskom oblogom.
lanak 44.
Pri postavljanju izoliranih vodia u instalacijske cijevi u zidu od nezapaljivog
materijala ili betona, instalacijska cijev mora imati takve unutarnje mjere da se vodii
mogu lako vaditi i postavljati nakon postavljanja pribora. Metalna instalacijska cijev mora
imati unutarnji izolacijski omot i odgovarajui stupanj zatite ostvaren kuitem.
Instalacijska cijev, ako nije metalna, mora biti izraena od materijala koji ne gori
niti potpomae gorenje.
lanak 45.

Ako se izolirani vodii polau u instalacijske kanale koji se postavljaju na zid ili
strop, moraju udovoljavati tehnikom uvjetima za instalacijske kanale. Instalacijski kanali
se ne smiju postavljati ispod buke niti ulijevati u beton.
Ako se izolirani vodii polau u instalacijske kanale koji se postavljaju u podu, ti
instalacijski kanali moraju odgovarati nainu odravanja poda (suhi ili mokri postupak) i
tehnikim uvjetima za instalacijske kanale u podu.
lanak 46.
Neizolirani vodii moraju biti postavljeni odnosno zatieni tako da se ne mogu
dodirnuti dijelovi pod naponom i moraju biti privreni na odgovarajue izolatore.
Najmanji doputeni meusobni razmaci neizoliranih vodia odreeni su u tablici
1.

Tablica 1
________________________________________________________________
____

Raspon

Horizontalni razmak

Vertikalni razmak

________________________________________________________________
____

________________________________________________________________
____

do 2 m

5 cm

10 cm

iznad 2 m do 4 m

10 cm

15 cm

iznad 4 m do 6 m

15 cm

20 cm

iznad 6 m

20 cm

25 cm

________________________________________________________________
____

Razmaci izmeu neizoliranih vodia i dijelova zgrada, elinih konstrukcija i sl.

moraju odgovarati meusobnim horizontalnim razmacima neizoliranih vodia odreenih
u tablici 1.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovog lanka, razmaci manji od razmaka odreenih
u tablici 1. doputaju se za neizolirane vodie velikog presjeka, uz uvjet da su na
svakom metru duljine privreni na odgovarajua izolacijska tijela i da su provjereni na
dinamika naprezanja zbog struje kratkog spoja.
Razmak izmeu neizoliranih vodia iz stavka 4. ovog lanka i dijelova zgrada,
elinih konstrukcija i sl. iznosi najmanje 1 cm, a u vlanim prostorijama i na slobodnom
prostoru - najmanje 2 cm.
lanak 47.
Razmak izmeu izoliranih vodia privrenih na odgovarajue izolatore mora u
svim prostorijama iznositi najmanje 2 cm, a u vlanim prostorijama i na slobodnom
prostoru - najmanje 5 cm.
lanak 48.
Kabeli se mogu ukopati u zemlju ako imaju odgovarajui omota koji ih titi od
mehanikih i drugih utjecaja.
Pri polaganju kabela u zemlju dubina ukopavanja ne smije biti manja od 0,6 m od
gornje povrine zemlje odnosno ne smije biti manja od 0,8 m ispod povrine puta.
Iznimno, od odredbe stavka 2. ovog lanka moe se odstupiti ako se kabeli
polau u kamenito tlo.
lanak 49.
U blokove s otvorima (kabelice) smiju se polagati kabeli koji su namijenjeni za
polaganje u zemlju, teki gumeni kabeli i vodljiva ueta.
U podzemne zatitne izolacijske instalacijske cijevi smiju se polagati kabeli s
platom ili s olovnim omotaem, uz uvjet da ostanu pristupani i zamjenljivi te da je cijev
mehaniki vrsta, zatiena od prodora tekuine i da se provjetrava.
lanak 50.
Kabeli se mogu postaviti u zraku slobodno zategnuti ili privreni nosivim
kukama, obujmicama ili slinim sredstvima za privrivanje ili poloeni na police
(regale), reetke (ljestvice) ili sline nosae.
Slobodno zategnuti kabeli moraju se postaviti i zategnuti tako da progib ili
pomicanje ne uzrokuje oteenja kabela.

Sredstva za privrivanje odnosno nosai moraju se izabrati tako da mogu

podnijeti masu kabela koje nose bez oteenja od vanjskih utjecaja.
Pri vertikalnom polaganju, kabeli se moraju rasteretiti vlastite mase. Vlano
naprezanje ne smije biti vee od 60 N/mm2 ukupnog presjeka vodia za bakar odnosno
30 N/mm2 ukupnog presjeka za aluminij.
3. Sklopni ureaji
lanak 51.
Konstrukcija viepolnih sklopnih ureaja mora biti takva da se kontakti svih faza
mehaniki spajaju istovremeno pri zatvaranju, odnosno razdvajaju istovremeno pri
otvaranju, a kontakti za neutralni vodi mogu se spajati prije pri zatvaranju, a otvarati
poslije pri otvaranju sklopnog ureaja.
lanak 52.
Jednopolni sklopni ureaj u viefaznom strujnom krugu ne smije biti postavljen u
neutralni vodi, osim za razdvajanje strujnog kruga u skladu s lankom 71. ovog
pravilnika.
Sklopni ureaj u jednofaznome strujnom krugu ne smije se postaviti u neutralni
vodi, osim ako je zatitni ureaj diferencijalne struje postavljen na stranu napajanja i u
sluaju kvara automatski iskljuuje napajanje.
Sklopni ureaj koji ima vie funkcija mora udovoljiti zahtjevima za svaku funkciju.
lanak 53.
U TN sistemu napajanja zatitni ureaj od nadstruje, koji slui i kao zatita od
indirektnog dodira automatskim iskljuenjem napajanja, mora se postaviti na poetku
svakog strujnog kruga i na svim mjestima na kojima se smanjuje presjek vodia, osim
ako ureaj za zatitu od kratkog spoja postavljen ispred tog mjesta ne osigurava
zahtjevanu zatitu.
Ureaj iz stavka 1. ovog lanka mora se udovoljiti zahtjevima za automatsko
iskljuenje napajanja.
Odredbe ovog pravilnika za premjetanje ili izostavljanje ureaja za zatitu od
kratkog spoja primjenjuju se i na ureaj za zatitu od preoptereenja.
lanak 54.
Odredbe lanka 53. ovog pravilnika primjenjuju se i na ureaj za zatitu od
preoptereenja kad su izloeni dijelovi meusobno povezani pri pojavi druge greke u IT
sistemu.
lanak 55.

Zatitni ureaj diferencijalne struje, kad se upotrebljava za zatitu od indirektnog

dodira, mora osigurati iskljuenje svih vodia pod naponom strujnog kruga.
U TN-S sistemu neutralni vodi ne mora se prekidati.
lanak 56.
Kroz magnetni krug zatitnog ureaja diferencijalne struje ne smije se voditi
zatitni vodi.
lanak 57.
Zatitni ureaj diferencijalne struje za zatitu od indirektnog dodira mora se tako
odabrati, a strujni krugovi razdvojiti, da struja odvoda prema zemlji koja se javlja u toku
normalnog rada prikljuenih optereenja ne smije izazvati nepotrebno djelovanje tog
ureaja.
lanak 58.
Zatitni ureaj diferencijalne struje u strujnom krugu bez zatitnog vodia ne
smatra se dovoljnom zatitom od indirektnog dodira i kad nazivna vrijednost
diferencijalne struje djelovanja ne premauje 30 mA.
lanak 59.
Ako se u TT sistemu primjenjuje zatita jednim zatitnim ureajem diferencijalne
struje, taj se ureaj mora postaviti u toki napajanja elektrine instalacije.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovog lanka, zatitni se ureaj moe postaviti na
drugo mjesto, uz uvjet da svi dijelovi izmeu napojne toke elektrine instalacije i
zatitnog ureaja diferencijalne struje imaju propisanu zatitu od elektrinog udara
primjenom izolacije za aparate razreda II. ili odgovarajue izolacije.
Ako elektrina instalacija ima vie napojnih toaka, zatitni ureaj diferencijalne
struje mora se postaviti u svaku napojnu toku elektrine instalacije.
lanak 60.
Osnove taljivih osiguraa tipa D u zatitnim ureajima od nadstruje moraju biti
povezane tako da sredinji kontakt bude spojen s napojnom stranom.
Osnove taljivih osiguraa za uticanje taljivih uloaka tipa B moraju se postaviti
tako da se iskljui mogunost da nosa taljivog uloka napravi spoj izmeu vodljivih
dijelova dviju susjednih osnova taljivih osiguraa.
lanak 61.

Taljivi osigura ili kombinacija jedinica "taljivi osigura" i "taljivi uloak" kojim
rukuju nestrune osobe mora se postaviti tako da se ne mogu dodirnuti dijelovi pod
naponom pri vaenju ili mijenjanju taljivog uloka.
lanak 62.
Prekida kojim rukuje nestruna osoba mora biti konstruiran i postavljen tako da
namjetenost nadstrujnog okidaa nije mogue izmijeniti bez upotrebe alata.
Na prekidau mora postojati vidljiva oznaka namjetenosti nadstrujnog okidaa.
lanak 63.
Vrijednost nazivne struje In ili namjetena vrijednost ureaja za zatitu kabela i
izoliranih vodia od preoptereenja mora se odrediti prema uvjetima za koordinaciju
vodia i zatitnih ureaja za nadstruju.
Za odreivanje zatitnog ureaja uzimaju se tjemene vrijednosti struja ciklikih
optereenja.
U sluaju ciklikih optereenja, vrijednosti nazivne struje ureaja za zatitu (In) i
struje koja osigurava djelovanje ureaja za zatitu (I2) moraju se odrediti na temelju
vrijednosti struje za koju je strujni krug projektiran (IB) i vrijednosti trajno doputene struje
vodia (IZ) za konstantno optereenje koje odgovara ciklikim optereenjima.
lanak 64.
Vrijeme za automatsko iskljuenje napajanja u trajanju 5 s, pri odreivanju
ureaja za zatitu elektrine razdiobe od kratkog spoja, mora obuhvatiti granine uvjete
kratkog spoja strujnog kruga.
lanak 65.
Ako je zatitni ureaj diferencijalne struje ugraen u zatitni ureaj od nadstruje
ili je u kombinaciji s tim ureajem, karakteristike takva sklopa zatitnih ureaja u pogledu
moi prekidanja i radne karakteristike, ovisno o nazivnoj struji, moraju udovoljiti uvjetima
za preoptereenje, uvjetima kratkog spoja, a i uvjetima iz l. 63. i 64. ovog pravilnika.
lanak 66.
Ako zatitni ureaj diferencijalne struje nije ugraen u zatitni ureaj od nadstruje
niti je s njim u kombinaciji, zatita od nadstruje mora se osigurati drugim odgovarajuim
ureajem, a zatitni ureaj diferencijalne struje mora se odrediti tako da bez oteenja
izdri toplinska i mehanika naprezanja ako se pojavi kratki spoj na strani optereenja.
Zatitni ureaj diferencijalne struje ne smije se otetiti ak ni pri pojavama
neuravnoteenih struja ili odvodnih struja prema zemlji, kad se taj ureaj tei otvoriti.

lanak 67.
Ureaji za razdvajanje moraju razdvojiti sve vodie pod naponom promatranog
strujnog kruga napajanja.
lanak 68.
Razdjelni (rastavni) razmak izmeu otvorenih kontakata ureaja za razdvajanje ili
drugog sredstva za razdvajanje odreen je u tablici 2.
Tablica 2

________________________________________________________________
____

Nazivni napon elektrine

Najmanji razdjelni

instalacije izmjenine struje

(rastavni)razmak

mm

________________________________________________________________
____

________________________________________________________________
____

U 250

2,5

250 < U 400

3,5

400 < U 500

4,5

500 < U 750

6,5

750 < U 1000

________________________________________________________________
____

Razdjelni razmak izmeu otvorenih kontakata ureaja za razdvajanje mora biti

vidljiv ili jasno i pouzdano oznaen oznakom "O", koja mora postati vidljiva kad se
postigne razdjelni razmak izmeu otvorenih kontakata na svakom polu ureaja.
lanak 69.
Ureaji za razdvajanje moraju biti konstruirani i postavljeni tako da sprijee sva
nenamjerna zatvaranja (npr. izazvana udarima, vibracijama i dr.).
Poluvodiki ureaji ne smiju se upotrijebiti kao ureaji za razdvajanje.
lanak 70.
Ureaj za razdvajanje koji ne moe prekinuti struju optereenja mora se osigurati
od nepaljiva i neovlatena otvaranja (npr. postavljanjem u posebnu prostoriju koja se
zakljuava ili smjetanjem u zatvoreno kuite).
lanak 71.
Sredstva za razdvajanje, u pravilu, moraju biti opremljena viepolnim ureajem
koji iskljuuje sve polove s napajanja. Jednopolni ureaji mogu se upotrijebiti uz uvjet da
se postave jedan do drugoga.
lanak 72.
Upotrijebljena sredstva za razdvajanje moraju se oznaiti tako da bude uoljivo
koji strujni krug razdvajaju.
4. Ureaji za iskljuenje elektrine instalacije radi mehanikog odravanja
lanak 73.
Ureaji za iskljuenje elektrine instalacije radi mehanikog odravanja moraju
se postaviti u glavni napojni strujni krug. Ako se to iskljuenje obavlja sklopkom, ona
mora biti sposobna prekinuti struju punog optereenja odgovarajueg dijela elektrine
instalacije.
Iskljuenje upravljakog strujnog kruga motornog pogona doputeno je samo ako
se primjeni dodatna zatita pomou mehanikog ograniavala ili ako se primijene
zahtjevi za ureaj za upravljanje iz standarda, uz uvjet da je u oba sluaja osiguran isti
uvjet kao pri direktnom prekidanju glavnog napajanja.
lanak 74.

Upravljanje ureajem za iskljuenje radi mehanikog odravanja ili sklopkom za

taj ureaj mora biti runo, a razmak izmeu otvorenih kontakata tog ureaja mora biti
vidljiv ili jasno oznaen oznakom "O".
lanak 75.
Ureaj za iskljuenje radi mehanikog odravanja mora biti:
1) konstruiran ili postavljen tako da sprijei nenamjerno zatvaranje zbog udara,
vibracija i dr.;
2) postavljen i oznaen tako da oznake budu itljive, da se raspoznaju i
odgovaraju svojoj namjeni.
lanak 76.
Ureaj za iskljuenje u sluaju hitnosti mora biti takav da moe prekinuti struju
punog optereenja odgovarajueg dijela elektrine instalacije, uzimajui u obzir i
eventualne struje ukoenih motora.
lanak 77.
Ureaj za iskljuenje u sluaju hitnosti moe se sastojati od jednog sklopnog
ureaja koji moe direktno prekinuti pripadajue napajanje ili od kombinacije opreme
koja se aktivira samo jednostrukim djelovanjem radi prekidanja pripadajueg napajanja.
Radi koenja pokretnih dijelova ili iz drugih razloga, hitno zaustavljanje moe
zadrati napajanje u odgovarajuem trajanju.
lanak 78.
Iskljuenje u sluaju hitnosti obavlja se sklopkom u glavnom strujnom krugu ili
upravljakom sklopkom (npr. pritisnim tasterom u upravljakome ili pomonome
strujnom krugu).
Sklopni ureaj za izravno razdvajanje glavnog strujnog kruga na koji se djeluje
runo mora biti postavljen na pristupano mjesto s kojega se opasnost moe uoiti.
Prekida, kontaktor ili drugi ureaj na koji se djeluje mora se otvarati prekidom
napajanja namota ili na drugi jednako siguran nain.
lanak 79.
Elementi (ruica, pritisno dugme i dr.) koji slue za iskljuenje u sluaju hitnosti
moraju biti crvene boje na utoj eonoj ploi i moraju udovoljavati ovim uvjetima:
1) da budu lako pristupani;

2) da se zabravljuju ili da oznaka "O" odnosno "STOP" bude vidljiva, osim ako su
elementi za iskljuenje i za ponovno ukljuenje pod nadzorom iste osobe.
Oslobaanje elemenata za iskljuenje u sluaju hitnosti ne smije reaktivirati
odgovarajui dio elektrine instalacije.
lanak 80.
Ureaj za iskljuenje u sluaju hitnosti (ukljuujui hitno zaustavljanje) mora se
postaviti i oznaiti tako da se lako raspoznaje i mora biti prilagoen predvienoj upotrebi.
lanak 81.
Ureaj za funkcionalno upravljanje mora biti prilagoen najteim uvjetima okoline
(u kojima mora izvriti zahtjevanu funkciju).
Funkcionalno upravljanje moe se ostvariti sklopkom, poluvodikim ureajem,
prekidaem, kontaktorom, relejem, utikaem i prikljunicom do 16 A.
Rastavlja, osigura i mosna spojnica (prespoj) ne smiju se upotrebljavati za
funkcionalno upravljanje.
5. Transformatori
lanak 82.
Strujni krug koji se napaja sa sekundarnog namota transformatora mora se
izvesti prema zahtjevima za najvii napon toga strujnog kruga.
lanak 83.
Strujni krug autotransformatora koji je prikljuen na napon iz opsega II. mora se
izvesti prema najviem naponu koji se moe javiti izmeu vodia ili izmeu vodia i
zemlje.
Napon sekundarnog strujnog kruga autotransformatora izmeu vodia ili izmeu
vodia i zemlje ne smije premaiti gornje vrijednosti granice opsega II. napona.
6. Rotacijski strojevi
lanak 84.
Generatori se moraju postavljati u posebne prostorije i zatititi odgovarajuim
zaprekama, a ako to nije mogue - sredstva za upravljanje smiju biti pristupana samo
strunim osobama.
lanak 85.
Nazivne karakteristike motora moraju odgovarati karakteristikama pogona.

lanak 86.
Struja motora pri pokretanju mora se ograniiti na vrijednost koja nije tetna za
instalaciju iz koje se napaja i ne utjee tetno na druge aparate vezane za isti izvor.
Izravno napajanje motora izmjenine struje s kratkospojenim rotorom iz
distributivne mree napona 0,4 kV doputa se ako je udovoljeno ovim uvjetima:
1) pad napona pri pokretanju ne smije premaiti vrijednost pri kojoj se smanjuje
moment motora tako da ugroava pouzdan zalet motora i radnog stroja ili utjee na
stabilan rad ostalih troila vezanih za istu mreu;
2) zatita pri pokretanju motora ne smije djelovati ni na vioj naponskoj razini.
lanak 87.
Motori moraju imati odgovarajue ureaje za pokretanje i, prema potrebi, ureaje
za regulaciju.
Ureaji za pokretanje motora mogu se kombinirati s ureajima za zatitu motora,
pri emu ureaji za pokretanje moraju udovoljiti zahtjevima za ureaje za zatitu motora.
7. Pretvarai
lanak 88.
Pretvarai se moraju napajati preko transformatora s elektriki odvojenim
namotima.
Ako se upotrebljava pretvara izmjenine struje, strujni krug iza tog pretvaraa
mora biti posebno zatien, a pogotovu u pogledu selektivnosti, s obzirom na
funkcionalne karakteristike pretvaraa.
8. Akumulatori
lanak 89.
Prenosivi ili pokretni akumulatori moraju se puniti u prostorijama u kojima
istjecanje i isparavanje elektrolita nee izazvati tete i opasnost.
Provjetravanjem prostorija iz stavka 1. ovog lanka mora se osigurati da
prostorija ne postane opasna u pogledu eksplozije. Takoer se mora osigurati da u
blizini ne bude otvorene vatre.
lanak 90.
Stacionarni akumulatori moraju biti u posebnoj prostoriji, koja mora biti zatvorena
i u kojoj je pristup doputen samo osobama koje su ih dune nadgledati i odravati.

Ako nazivni napon akumulatorske baterije premauje 150 V, prostorija u kojoj su

smjeteni stacionarni akumulatori mora imati pod koji ne smije biti klizav, koji mora biti
izoliran od tla i mora imati dovoljnu povrinu za kretanje radnika da ne bi dolo do
istovremenog doticanja tla ili vodljivog elementa vezanog za zemlju i nekog elementa
akumulatora pod naponom.
9. Sklopni blokovi
lanak 91.
Oprema sklopnih blokova mora biti otporna prema mehanikim naprezanjima,
kemijskim utjecajima, vlazi i toplini koja se javlja u radu tih ureaja.
lanak 92.
Zrani razmaci u sklopnim blokovima moraju biti:
1) izmeu neizoliranih dijelova pod naponom razliitih polova - najmanje 10 mm
2) izmeu neizoliranih dijelova pod naponom i drugih vodljivih dijelova (mase,
vanjskih kuita i dr.) - najmanje 20 mm.
lanak 93.
Sklopni blokovi koji se djelomino ili u cijelosti izrauju pri postavljanju instalacije,
moraju biti konstruirani i izraeni tako da udovoljavaju zatitnim mjerama, posebno u
pogledu zatite od direktnog i indirektnog dodira, zatite od prenapona, zatite od
poara te povezivanja na zatitni vodi.
lanak 94.
Vodii za napajanje mjernih aparata i instrumenata, uvrenih na poklopcima ili
vratima sklopnih blokova, moraju biti savitljivi.
lanak 95.
Na sklopnom bloku mora se na vanjskoj strani nalaziti ploica na kojoj su ispisani
ime proizvoaa, oznaka primjenjenog sistema u pogledu uzemljenja (TT, TN ili dr.) i
drugi potrebni podaci o opremi koja se iz njega napaja.
U sklopnim blokovima koji sadre elektrinu opremu (zatitne ureaje, sklopne
aparate i dr.), s odgovarajuim strujnim krugovima, svi se elementi moraju jasno obiljeiti
tako da se lako moe uoiti namjena opreme i strujni krug kojemu ta oprema pripada.
Oznake i natpisne ploice moraju biti postojane, trajno privrene i usklaene s
tehnikim podacima iz tehnikih uputa, shema, dijagrama i druge dokumentacije za
sklopne blokove.

lanak 96.
Ako je elektrina razdioba u upravljakim i razdjelnim blokovima smjetena u
neizolirane cijevi, pri izvoenju takve razdiobe moraju se onemoguiti dodiri izmeu te
razdiobe i dijelova pod naponom. Krajevi neizoliranih cijevi moraju biti na zranom
razmaku najmanje 20 mm bilo od kojeg dijela pod naponom, a isto tako i od stezaljki.
Dijelovi pod naponom upravljakog ili razdjelnog bloka moraju biti udaljeni od
kuita 20 mm, a manji razmak je doputen samo ako se primjenjuju izolirane pregrade.
lanak 97.
Na gradilitima, u napojnoj toki elektrine instalacije, postavlja se sklopni blok
koji sadri glavne sklopne, zatitne i upravljake ureaje. U glavnome ili drugome
sklopnom bloku, u svakome strujnom krugu, moraju postojati ureaji za razdvajanje i
zatitu.
Upotrijebljeni ureaji moraju se napajati u sklopnim blokovima, koji, prema
potrebi, sadre ureaje za zatitu od nadstruja, ureaje za zatitu od indirektnih dodira,
prikljunice i dr.
10. Elektrina oprema i ureaji koji troe elektrinu energiju
lanak 98.
Elektrina oprema i ureaji koji troe elektrinu energiju prikljuuju se na
elektrinu instalaciju izravno ili preko produnoga savitljivog (gipkog) kabela.
Odredbe ovog pravilnika koje se odnose na zatitu od razaranja spojeva odnose
se i na elektrinu opremu i ureaje koji troe elektrinu energiju i izravno se prikljuuju
na elektrinu instalaciju.
Ako se prikljuak elektrine opreme i ureaja koji troe elektrinu energiju izvodi
produnim savitljivim kabelom, taj kabel mora imati isti broj vodia kao i elektrina
instalacija i zatitni vodi, ako je potreban, s potrebnom elektrinom i mehanikom
vrstoom.
lanak 99.
Ako produni savitljivi kabel ima zatitni vodi, taj vodi mora biti oznaen zeleno
- utom bojom, a ako nema zatitnog vodia, nijedan drugi vodi ne moe biti oznaen
tom bojom.
Ako produni savitljivi kabel ima neutralni vodi i ako sredstvo za spajanje
odreuje njegovo mjesto, neutralni vodi mora biti oznaen svjetloplavom bojom.

lanak 100.
Svjetiljka se mora postaviti na strop prostorije tako da se ne moe okretati oko
svoje osi.
Svjetiljka se ne smije ovjesiti o vodi za napajanje.
Ako je svjetiljka razreda 0. ili II., mora se privrstiti preko izolacijskog prikljuka
koji odvaja metalne dijelove od svojeg nosaa.
lanak 101.
Navojni dio u aruljnom grlu u koji se arulja zavre, ne smije biti spojen s faznim
vodiem.
Grla u svjetiljkama mogu se postavljati tako da budu pristupana bez upotrebe
alata, osim u svjetiljkama koje se dre u ruci.
aruljna grla sa sklopkom i tasterom doputena su samo ako su izraena u
izolacijskom kuitu.
aruljna grla opremljena sklopkama s polugama doputena su samo uz uvjet da
je djelovanje sklopke osigurano izolacijskim gajtanom ili metalnim lancem koji je
povezan s polugom preko umetnutoga izolacijskog dijela, pri emu ne smije postojati
mogunost dodira tog lanca s dijelovima pod naponom aruljnog grla.
lanak 102.
Za svjetiljke s pranjenjem koje imaju napon arulje koji premauje napon
opsega II (odnosno 1000 V) zahtjevi su utvreni standardom HRN N.L5.210.
lanak 103.
Na elektrinu instalaciju ne smiju se prikljuivati elektrini aparati koji imaju
elektrode ili neizolirana grijala, a namijenjeni su za uranjanje u vodu, osim ureaja za
katodnu zatitu.
lanak 104.

Elektrine igrake koje se prikljuuju na elektrinu instalaciju moraju biti razreda

III.
lanak 105.
Aparati s otvorenim arnim grijaim elementima ne smiju se prikljuivati na
elektrinu instalaciju u prostorijama u kojima postoji opasnost od poara ili dodira
zapaljivog materijala s dijelovima aparata koji nose arne elemente.

lanak 106.
Aparati za zagrijavanje prostorija u kojima se izrauje, obrauje ili skladiti
zapaljivi materijal odnosno u kojima ima zapaljive praine moraju imati ureaj za
ograniavanje temperature ili ureaj za smanjivanje odavanja topline kojim se spreava
dostizanje opasne temperature, ili moraju biti konstruirani tako da temperatura kuita i
dijelova aparata bude ispod temperature koja moe izazvati opasnost od poara.
lanak 107.
U instalacijama elektrinih aparata za grijanje toplim zrakom ne smije postojati
mogunost da se grijaa tijela stave pod napon dok se ne pokrene odgovarajui
ventilator, a moraju se iskljuiti prije nego to se taj ventilator iskljui.
Grijaa tijela iz stavka 1. ovog lanka moraju imati ugraena dva neovisna
ograniavala temperature koja ne doputaju pojavu visoke temperature.
lanak 108.
Elektrini aparati za zagrijavanje zapaljivih tekuina na temperaturu ispod
temperature plamita moraju imati ograniavalo temperature koje iskljuuje ili smanjuje
grijanje prije nego to se postigne opasna temperatura, odnosno moraju biti konstruirani
tako da pri nedoputenom poveanju temperature ne izazivaju opasnost za ljude i
okolne objekte.
11. Sigurnosni sistemi
lanak 109.
Sigurnosni sistemi moraju funkcionirati pri izbijanju poara.
Izvor sigurnosnog sistema mora osigurati napajanje u odreenom vremenu, a
oprema sigurnosnog sistema mora biti izvedena ili postavljena tako da za odgovarajue
vrijeme bude otporna prema vatri.
lanak 110.
U sigurnosnim sistemima mora se provesti zatita od indirektnog dodira bez
automatskog iskljuenja napajanja pri pojavi prve greke.
U IT sistemima moraju se predvidjeti ureaji za stalni nadzor izolacije koji pri
pojavi prve greke daju zvuni i svjetlosni signal.
lanak 111.
Oprema sigurnosnih sistema mora biti rasporeena tako da se lako mogu
obavljati periodini pregledi, ispitivanja i odravanje.

lanak 112.
Izvori sigurnosnih sistema moraju se postaviti i uvrstiti tako da se ne mogu
otetiti zbog greaka koje se mogu javiti u glavnim izvorima napajanja.
Izvori sigurnosnih sistema moraju se postaviti u prostorije koje su pristupane
samo strunome i priuenom osoblju (BA 4 i BA 5), osim opreme koja se posebno
napaja iz vlastitih akumulatora.
lanak 113.
Mjesto na kojem su smjeteni izvori sigurnosnih sistema (osim vlastitih
akumulatora za posebno napajanje) mora biti isto i mora se provjetravati, tako da
plinovi, dim ili para to ih izvori isputaju ne mogu prodrijeti u prostorije u kojima se
nalaze ljudi.
lanak 114.
Odvojeni neovisni izvori za sigurnosne sisteme koji se napajaju iz mree nisu
doputeni, osim ako je osigurano da dva izvora ne mogu biti istovremeno u kvaru.
lanak 115.
Ako postoji samo jedan izvor za napajanje sigurnosnog sistema, on se ne smije
upotrebljavati u drugu svrhu.
Ako postoji vie izvora sigurnosnih sistema, oni se mogu upotrebljavati za
napajanje sistema stalne pripravnosti, uz uvjet da u sluaju kvara jednoga od njih
preostala snaga bude dovoljna za osiguranje pokretanja i rada svih sigurnosnih sistema.
Uvjet iz stavka 1. ovog lanka zahtijeva automatsko rastereenje izvora
napajanja od opreme koja nije predviena sigurnosnim sistemima.
Odredbe st. 1. i 2. ovog lanka ne odnose se na opremu koja se posebno napaja
iz vlastitih akumulatora.
lanak 116.
Strujni krugovi sigurnosnih sistema moraju biti odvojeni od drugih strujnih
krugova tako da elektrina greka ili bilo koja intervencija ili izmjena u jednom sistemu
ne utjee na ispravnost rada drugog sistema.
Zahtjev iz stavka 1. ovog lanka postie se odvajanjem strujnih krugova
izolacijskim materijalom koji je otporan prema vatri, voenjem drugim putovima ili
upotrebom kuita.

lanak 117.
Strujni krugovi sigurnosnog sistema, u pravilu, ne smiju prolaziti kroz mjesta
izloena riziku od poara, kao to su prostorije u kojima se izrauju, obrauju ili skladite
zapaljive tvari odnosno u kojima ima zapaljive praine.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovog lanka, ako se to ne moe izbjei, doputeno
je da strujni krugovi sigurnosnog sistema prolaze kroz ta mjesta, s tim to se mora
osigurati njihova otpornost prema vatri.
Strujni krugovi sigurnosnog sistema ne smiju prolaziti kroz prostorije u kojima se
obrauje ili skladiti eksploziv.
lanak 118.
Strujni krugovi sigurnosnih sistema ne moraju se zatititi od preoptereenja, nego
samo od kratkog spoja, s tim to se ureaj za zatitu mora odabrati i postaviti tako da ne
izaziva nepravilan rad u drugim strujnim krugovima sigurnosnog sistema.
lanak 119.
Rasklopni ureaji sigurnosnih sistema moraju se razlikovati i grupirati u prostoru
koji je pristupaan samo strunim osobama.
Ureaj za svjetlosnu i zvunu signalizaciju sigurnosnih sistema moraju jasno
pokazivati na koje se ureaje ili strujne krugove sigurnosnog sistema odnose.
lanak 120.
U sistemima u kojima se zahtijeva odreena stalna razina osvijetljenosti ili
odreeno vrijeme prekida osvijetljenosti, tip svjetiljke sigurnosnih sistema mora biti takav
da udovolji zahtjevanoj razini osvijetljenosti i pri prebacivanju na sigurnosni sistem.
lanak 121.
U elektrinoj opremi sigurnosnih sistema koja se napaja s dva razliita strujna
kruga ne smiju se otetiti ureaji za zatitu od elektrinog udara zbog greke u jednom
od strujnih krugova ni izazvati pogreno djelovanje u drugom strujnom krugu.
Oprema iz stavka 1. ovog lanka mora se povezati sa zajednikim zatitnim
vodiem za oba strujna kruga ako je on predvien.
lanak 122.
Paralelni rad dvaju izvora napajanja sigurnosnih sistema koji nisu sposobni za
paralelni rad mora se sprijeiti mehanikim zabravljivanjem ili drugim prikladnim
sredstvom.

lanak 123.
Ako dva izvora napajanja sigurnosnih sistema nisu sposobna za paralelni rad,
zatita od kratkog spoja i od indirektnog dodira mora se osigurati za svaki izvor.
lanak 124.
Ako razni izvori napajanja mogu raditi paralelno kao neovisni izvori napajanja
sigurnosnih i drugih sistema, pojava reverzibilne energije mora se sprijeiti
postavljanjem zatitnih ureaja.
lanak 125.
Kad se sigurnosni i drugi sistemi mogu napajati iz dvaju izvora koji mogu raditi
paralelno, zatita od kratkih spojeva i indirektnog dodira mora se osigurati bez obzira na
to da li se elektrina instalacija napaja iz jednog ili iz oba izvora, pri emu su potrebne
mjere za ograniavanje struje koja protjee izmeu neutralnih toaka izvora, a osobito
pri pojavi treeg harmonika.
III. TEHNIKE ZATITNE MJERE
1. Tehnike zatitne mjere od elektrinog udara
lanak 126.
Na elektrinu opremu primjenjuju se tehnike zatitne mjere od direktnih dodira
prema standardu HRN N.B2.741.
lanak 127.
Na elektrinu opremu primjenjuju se tehnike zatitne mjere od indirektnih dodira
prema standardu HRN N.B2.741, s tim to se tehnika zatitna mjera automatskim
iskljuenjem napajanja ne primjenjuje na dijelove elektrine instalacije gdje je nunost
napajanja bitna i u sluajevima kad nije efikasna.
Zatita dijelova elektrine instalacije iz stavka 1. ovog lanka od indirektnog
dodira, gdje je neprekidnost napajanja bitna ili zatita automatskim iskljuenjem
napajanja nije efikasna, ostvaruje se kad se elektrina oprema postavlja u nevodljive
prostorije ili lokalnim izjednaenjem potencijala bez povezivanja sa zemljom.
Tehnike zatitne mjere sigurnosno malim naponom, koritenjem opreme
razreda II. ili primjenom ekvivalentne izolacije te elektrinim odvajanjem mogu se
primjenjivati na cijelu elektrinu instalaciju, njezine dijelove ili opremu.
Tehnike zatitne mjere od indirektnog dodira iz st. 1., 2. i 3. ovog lanka ne
primjenjuju se pri izvoenju elektrine instalacije na potporne izolatore i metalne dijelove
spojene s njima, pribor za nadzemne vodove ako je izvan dohvata ruke, betonsko
eljezo ako nije pristupano, izloene vodljive dijelove malih dimenzija (do 50 mm x 50
mm) ili ako su izvan dohvata ruke, a zatitna mjera povezivanjem na zatitni vodi je

teko izvodljiva (npr. vijci, zakovice, natpisne ploice, kabelske obujmice i sl), metalne
cijevi ili druga metalna kuita koja tite elektrinu opremu u skladu sa zahtjevima za
razred II. ili ekvivalentne izolacije.
2. Tehnike zatitne mjere od poara
lanak 128.
Postavljanjem kabela i vodia u prostorijama zgrada razreda vanjskih utjecaja
BD 2, BD 3 i BD 4, za koje je karakteristino oteano naputanje (kao to su visoke
stambene i poslovne zgrade, robne kue, kazalita, kinematografi i dr.), treba
izbjegavati.
Ako se kabeli i vodii postavljaju u prostorijama iz stavka 1. ovog lanka, mora se
udovoljiti ovim uvjetima:
1) da u sluaju nastanka poara ne mogu prenijeti ni proiriti poar dva sata od
njegova nastanka;
2) da se sprijei izazivanje visoke temperature koja bi mogla izazvati paljenje
okolnog materijala (npr. postavljanjem u kuita, omotae i sl.);
3) da se polau u pokrivene kanale ili izvan dohvata ruke.
lanak 129.
U zgradama razreda vanjskih utjecaja BD 3 i BD 4, za koje je karakteristina
prisutnost velikog broja ljudi (kao to su kazalita, kinematografi, robne kue i dr.),
sklopne aparature se postavljaju tako da budu pristupane samo strunim osobama.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovog lanka, sklopni ureaji koji olakavaju
naputanje zgrade (npr. sklopke za protupanino svjetlo, ventilaciju i dr.) mogu se
postaviti tako da svima budu pristupani.
Ako se sklopne aparature postavljaju u prostorijama iz lanka 128. ovog
pravilnika, one moraju biti u kuitima od nezapaljivog materijala ili materijala koji ne
potpomae gorenje.
lanak 130.
Elektrina oprema koja sadri zapaljive tekuine ne moe se postavljati u
prostorijama predvienim za naputanje zgrade razreda vanjskih utjecaja BD 3 i BD 4,
za koje je karakteristino oteano naputanje (kao to su visoke stambene i poslovne
zgrade, kazalita, kinematografi i dr.).
U prostorijama zgrada razreda vanjskih utjecaja BE 2, u kojima postoji opasnost
od poara, moe se postavljati samo nuna elektrina oprema, a prolaz kabelima i
vodiima doputen je uz uvjet da se, u sluaju nastavljanja u tim prostorijama, spoj
nalazi u nezapaljivom kuitu ili kuitu koje ne potpomae gorenje, da su kabeli i vodii

zatieni od nadstruje i da udovoljavaju uvjetima ispitivanja na zapaljivost prema

standardu HRN N.C0.075 u vremenu jedne minute, plamenom duljine 120 mm.
Ako se kabeli i vodii polau na zapaljivi materijal, taj materijal mora udovoljiti
uvjetima ispitivanja na zapaljivost iz stavka 2. ovog lanka.
lanak 131.
U prostorijama zgrada razreda vanjskih utjecaja BE 2, u kojima se oekuje
taloenje praine na kuita elektrine opreme u takvim koliinama da mogu izazvati
poar, moraju se poduzeti mjere da kuita ne dostignu temperaturu paljenja praine.
Pod mjerama iz stavka 1. ovog lanka razumijeva se da elektrina oprema za te
prostorije mora biti izraena prema standardu HRN N.S8.850 i da se pri izvoenju mora
razmjestiti tako da je osigurano hlaenje i u toku normalnog rada i pri preoptereenjima.
Mjere iz stavka 1. ovog lanka nisu potrebne ako je temperatura kuita tako
niska da ne moe izazvati paljenje praine ni okolnog materijala.
lanak 132.
Ako su isklopne aparature za zatitu, upravljanje ili razdvajanje postavljene u
kuite koje ima manji stupanj zatite od IP 5X prema standardu HRN N.A5.070, one se
moraju postaviti izvan prostorija u kojima postoji opasnost od poara (u zgradama
razreda vanjskih utjecaja BE 2).
lanak 133.
Ako se prostorije u kojima postoji opasnost od poara (u zgradama razreda
vanjskih utjecaja BE 2) griju sistemom prisilne cirkulacije zraka, zrak se mora usisavati iz
prostorije u kojoj ne postoji zapaljiva praina.
Temperatura ulaznog zraka za grijanje ne smije biti takva da moe izazvati
poar.
lanak 134.
Motori kojima se upravlja daljinski i koji rade bez nadzora, osim servomotora s
kratkotrajnim radom, smjeteni u prostorijama u kojima postoji opasnost od poara (u
zgradama razreda vanjskih utjecaja BE 2), moraju se pomou ureaja osjetljivih na
temperaturu zatititi od temperatura koje su vie od temperature tinjanja praine.
lanak 135.
Svjetiljke u prostorijama u kojima postoji opasnost od poara (u zgradama
razreda vanjskih utjecaja BE 2) moraju imati stupanj zatite najmanje IP 5X prema
standardu HRN N.A5.070.

Izvori svjetla moraju biti zatieni od moguih mehanikih oteenja plastinim ili
staklenim poklopcima i reetkama ili drugim odgovarajuim zatitnim sredstvima.
Zatitna sredstva iz stavka 2. ovog lanka moraju biti sastavnim dijelom svjetiljke.
lanak 136.
Radi smanjenja opasnosti, u prostorijama u kojima postoji opasnost od poara (u
zgradama razreda vanjskih utjecaja BE 2) strujni krug mora biti zatien zatitnim
ureajem diferencijalne struje nazivne vrijednosti struje djelovanja do 0,5 A ili mora biti
postavljen pod nadzor pomou ureaja za trajni nadzor izolacije (koji se upotrebljava u
IT sistemima), sa zvunim signalom u sluaju greke na izolaciji.
Vodi strujnog kruga za nadzor izolacije moe biti dodatni vodi vieilnog
kabela, plat kabela spojen sa zatitnim vodiem ili neizolirani vodi voen s izoliranim
vodiima u plastinim instalacijskim cijevima.
lanak 137.
Strujni krugovi koji napajaju opremu ili prolaze kroz prostorije u kojima postoji
opasnost od poara (u zgradama razreda vanjskih utjecaja BE 2) moraju biti zatieni od
preoptereenja i kratkih spojeva zatitnim ureajima, koji se moraju postaviti izvan tih
prostorija.
lanak 138.
Dijelovi pod naponom u strujnim krugovima sigurnosno malog napona u
prostorijama u kojima postoji opasnost od poara (u zgradama razreda vanjskih utjecaja
BE 2) moraju biti zatieni kuitem najmanjeg stupnja zatite IP 2X ili opremljeni
izolacijom koja moe izdrati ispitni napon od 500 V tokom 1 min.
lanak 139.
U prostorijama u kojima postoji opasnost od poara (u zgradama razreda
vanjskih utjecaja BE 2) PEN vodi moe biti samo pridruen strujnim krugovima koji
prolaze kroz takve prostorije, uz uvjet da nema prekida.
lanak 140.
U prostorijama zgrada od drvene grae (razreda vanjskih utjecaja CA 2) moraju
se poduzeti mjere da elektrina oprema ne izazove paljenje zidova, podova ili stropova.
lanak 141.
U prostorijama visokih zgrada u kojima je primijenjena prisilna ventilacija
(razreda vanjskih utjecaja CB 2), iji odnos veliina moe omoguiti irenje poara,
moraju se poduzeti mjere za spreavanje djelovanja dimnjaka na mjestima gdje se
nalazi elektrina oprema.

3. Tehnike zatitne mjere od nadstruje

lanak 142.
Ureaj za zatitu od preoptereenja vodia i kabela, osim u sluajevima iz lanka
143. ovog pravilnika, mora se postaviti na poetak svakog strujnog kruga, a i na sva
mjesta na kojima se smanjuje trajno doputena struja vodia, ako ureaj za zatitu od
preoptereenja postavljen ispred tog mjesta ne osigurava odgovarajuu zatitu.
Uzrok smanjenja trajno doputene struje jest smanjenje presjeka vodia,
promjena prirode, naina postavljanja i promjena izolacije ili broja ila.
Ureaj za zatitu od preoptereenja proizvoljno se smije pomicati uzdu
elektrine razdiobe izmeu toke gdje se trajno doputena struja smanjuje i ureaja za
zatitu, uz uvjet da je zatien od kratkog spoja i da nema granjanja ni prikljunica.
Ureaj za zatitu od preoptereenja moe se pomicati najvie do 3 m izmeu
toke gdje se trajno doputena struja smanjuje i zatitnog ureaja, uz uvjet da su vodii
ispred ureaja poloeni sigurno na kratki spoj (npr. svaki vodi u odvojenoj izoliranoj
cijevi), da su udaljeni od zapaljivog materijala i da nema granjanja ni prikljunica.
lanak 143.
Zatita od preoptereenja vodia i kabela moe se izostaviti samo u prostorijama
u kojima ne postoji opasnost od poara i eksplozija, i to:
1) u strujnim krugovima u kojima nema preoptereenja, granjanja ni prikljunica;
2) u strujnim krugovima telekomunikacija, upravljanja, signalizacije i sl.;
3) u vodiima i kabelima za spajanje elektrinih strojeva, pokretaa,
transformatora, ispravljaa, akumulatora, rashladnih postrojenja i sl.
lanak 144.
U IT sistemima ureaji za zatitu od preoptereenja mogu se premjestiti uzdu
voda odnosno izostaviti samo ako je svaki strujni krug zatien ureajem diferencijalne
struje ili ako je sva elektrina oprema, podrazumijevajui vodie i kabele, izvedena kao
oprema razreda II. ili zatiena ekvivalentnom izolacijom.
lanak 145.
Ureaj za zatitu od preoptereenja kabela i vodia ne postavlja se u takve
strujne krugove gdje prekid napajanja moe znaiti opasnost, kao to su pobudni strujni
krugovi okretnih strojeva, strujni krugovi za napajanje elektromagnetskih dizalica, strujni
krugovi sekundara strujnih transformatora i sl.
U sluaju iz stavka 1. ovog lanka mora se predvidjeti alarmni ureaj koji djeluje
pri pojavi preoptereenja.

lanak 146.
Ureaji za zatitu od kratkog spoja moraju se postaviti na poetak svakog
strujnog kruga i na sva mjesta na kojima se smanjuje struja kratkog spoja vodia ako
ureaj za zatitu od kratkog spoja, postavljen ispred tog mjesta, ne osigurava
odgovarajuu zatitu.
lanak 147.
Ureaji za zatitu od kratkog spoja mogu se pomicati najvie do 3 m uzdu
tienog kabela ili vodia, uz uvjet da su kabeli odnosno vodii ispred ureaja poloeni
sigurno u odnosu na kratki spoj i zemljospoj i da su udaljeni od zapaljivog materijala.
lanak 148.
Ureaj za zatitu od kratkog spoja moe se izostaviti:
1) ako vodii ili kabeli spajaju generatore, transformatore, ispravljae,
akumulatorske baterije do pripadajuih razdjelnih blokova i zatitne ureaje u tim
razdjelnim blokovima;
2) u strujnim krugovima ije iskljuenje moe izazvati opasnost, kao to su
pobudni strujni krugovi okretnih strojeva, strujni krugovi napajanja elektromagnetskih
dizalica i strujni krugovi sekundara strujnih transformatora;
3) u mjernim strujnim krugovima.
U sluajevima iz stavka 1. ovog lanka elektrina razdioba mora se izvesti tako
da se rizik od kratkog spoja svede na minimum (primjenom pojaane izolacije protiv
vanjskih utjecaja), a vodii i kabeli se ne smiju polagati na zapaljivi materijal ni uz njih.
lanak 149.
Isti ureaj za zatitu kabela i vodia od kratkog spoja moe tititi vie poloenih
vodia u paraleli, uz uvjet da su usklaene radne karakteristike ureaja i nain
paralelnog polaganja vodia.
lanak 150.
Ureaj za zatitu od nadstruje mora se postaviti u svaki fazni vodi, osim u
sistemu TT bez voenog neutralnog vodia, s tim da taj ureaj mora iskljuiti vodi u
kojem je dolo do nadstruje, ali ne i bezuvjetno iskljuiti druge vodie pod naponom.
Ako pri napajanju (npr. trofaznih motora) prekid jedne faze znai opasnost, mora
se predvidjeti iskljuenje i ostalih vodia pod naponom.

lanak 151.
U strujnim krugovima koji se napajaju izmeu faza u sistemu TT, gdje nema
voenog neutralnog vodia, otkrivanje nadstruje moe se predvidjeti samo u dvije faze,
uz uvjet da u istome trofaznome strujnom krugu na strani napajanja postoji ureaj za
zatitu diferencijalne struje koji prekida sve fazne vodie.
lanak 152.
Ako je u TT i TN sistemima presjek neutralnog vodia jednak presjeku faznih
vodia, nije potreban ureaj za zatitu od nadstruje u neutralnom vodiu ni ureaj za
prekidanje tog vodia.
Ako je u sistemima iz stavka 1. ovog lanka presjek neutralnog vodia manji od
presjeka faznog vodia, potrebno je predvidjeti ureaj za zatitu od nadstruje u
neutralnom vodiu i taj ureaj mora izazvati iskljuenje faznih vodia strujnog kruga, pri
emu nije potrebno prekidati neutralni vodi.
Ureaj za zatitu od nadstruje neutralnog vodia nije potreban ako je neutralni
vodi zatien od kratkog spoja ureajem za zatitu faznih vodia strujnog kruga i ako je
najvea struja koja protjee kroz neutralni vodi u toku normalnog rada znatno manja od
vrijednosti trajno doputene struje tog vodia.
lanak 153.
Neutralni vodi, u pravilu, ne vodi se u sistemu IT.
Ako je neutralni vodi u sistemu IT nuno voditi, mora se predvidjeti ureaj za
zatitu od nadstruje neutralnog vodia svakoga strujnog kruga koji izaziva prekid faznih
vodia i neutralnog vodia odgovarajueg strujnog kruga.
Ureaj za zatitu od preoptereenja neutralnog vodia nije potreban ako je
neutralni vodi zatien od kratkog spoja ureajem za zatitu na strani napajanja (na
poetku strujnog kruga) koji odgovara zahtjevima to su utvreni standardom HRN
N.B2.743 za karakteristike zatitnog ureaja od kratkog spoja ili ako se posebni strujni
krug titi ureajem diferencijalne struje ija nazivna vrijednost ne premauje 0,15 puta
vrijednost trajno doputene struje odgovarajuega neutralnog vodia, uz uvjet da taj
ureaj prekida sve fazne vodie i neutralni vodi odgovarajueg strujnog kruga.
lanak 154.
Prekidanje neutralnog vodia mora kasniti s prekidanjem faznih vodia, a pri
spajanju neutralni vodi mora biti spojen istovremeno ili prije spajanja faznih vodia.

4. Tehnike zatitne mjere od prenapona

lanak 155.
Ureaj za ograniavanje prenapona mora se postaviti tako da ne znai opasnost
za ljude i okolne objekte u trenutku djelovanja.
lanak 156.
U isti instalacijski kanal ne smiju se polagati kabeli i vodii opsega napona I. i II.,
osim ako nisu poduzete mjere da ne budu izloeni naponu viem od njihova ispitnog
napona mrene frekvencije.
lanak 157.
Na mjestima na kojima atmosferski prenaponi mogu izazvati opasnost, moraju se
postaviti odvodnici prenapona.
lanak 158.
Ako se elektrina instalacija napaja iz nadzemne mree i zatiena je
odvodnicima prenapona, odvodnici prenapona moraju se postaviti to blie kunom
prikljuku.
lanak 159.
Odvodnik prenapona uzemljuje se najkraim putem.
lanak 160.
Elektrini otpor uzemljivaa odvodnika prenapona ne smije biti vei od 5 W.
lanak 161.
Postojei uzemljivai, kao to su gromobranske instalacije, metalna vodovodna
mrea i sl. mogu se upotrebljavati za uzemljenje odvodnika prenapona.
lanak 162.
Odvodnike prenapona i razna iskrita nije doputeno postavljati u prostorijama u
kojima postoji opasnost od poara i eksplozije (u zgradama razreda vanjskih utjecaja BE
2 i BE 3).
5. Tehnike zatitne mjere od pada i nestanka napona
lanak 163.
Ako pad, nestanak ili ponovno uspostavljanje napona moe izazvati opasnost za
ljude i opremu, mora se ugraditi ureaj za zatitu od nestanka i pada napona.

lanak 164.
Ureaj za zatitu od pada napona moe djelovati sa zakanjenjem ako pri radu
aparat koji se titi bez opasnosti podnosi kratkotrajan prekid ili pad napona.
lanak 165.
Ako se upotrebljavaju kontaktori, kanjenje u njihovu otvaranju i ponovnom
zatvaranju ne smije sprijeiti trenutno iskljuenje ureaja za upravljanje i zatitu.
lanak 166.
Ureaji za zatitu od nestanka i pada napona moraju se predvidjeti u krajnim
strujnim krugovima napajanja motora ije ponovno pokretanje, nakon zaustavljanja do
kojeg je dolo zbog pada ili nestanka napona, moe biti opasno.
lanak 167.
Ureaji za zatitu od nestanka ili pada napona potrebni su u elektrinim
instalacijama zgrada u kojima je predviena oprema za sigurnosno napajanje i zamjenu
napajanja.
Ureaji iz stavka 1. ovog lanka moraju osigurati ukljuivanje sigurnosnog izvora
ili zamjenu napajanja opreme rezervnim izvorom, ako je napon manji od granica
pravilnog funkcioniranja opreme.
6. Tehnike zatitne mjere razdvajanjem, iskljuenjem i funkcionalnim ukljuenjem
i iskljuenjem strujnog kruga
lanak 168.
Tehnike zatitne mjere razdvajanjem i iskljuenjem jesu mjere za otklanjanje
opasnosti s elektrine instalacije, opreme ili stroja.
Mjere iz stavka 1. ovog lanka postiu se neautomatskim, lokalnim ili daljinskim
razdvajanjem, iskljuenjem i funkcionalnim ukljuenjem i iskljuenjem.
lanak 169.
PE vodi (zatitni vodi) ne smije se razdvajati ni prekidati ni u jednom sistemu.
U TN-C sistemima PEN vodi (zatitno-neutralni vodi) ne smije se razdvajati niti
prekidati. U TN-S sistemima neutralni vodi (N vodi) ne mora se razdvajati ni prekidati.

7. Razdvajanje strujnog kruga

lanak 170.
Svako strujni krug, osim vodia iz lanka 169. ovog pravilnika, mora biti tako
izveden da se moe razdvojiti od svih vodia pod naponom.
Ako radni uvjeti doputaju, vie strujnih krugova moe se razdvojiti zajednikim
sredstvom.
lanak 171.
Nakon razdvajanja strujnog kruga nenamjerno napajanje razdvojenog strujnog
kruga mora se sprijeiti ovim posebnim mjerama: zakljuavanjem razdvojenog poloaja,
postavljanjem opomenskih ploica i postavljanjem ureaja za razdvajanje strujnog kruga
u kuita ili u prostorije koje se zakljuavaju.
Pri razdvajanju strujnog kruga, kao dodatna zatitna mjera, moe se primijeniti
kratko spajanje i uzemljenje.
lanak 172.
Na mjestu na kojem dio elektrine opreme ili kuite sadre dijelove pod
naponom koji se napajaju iz vie izvora, mora se postaviti ploica s upozorenjem osobi
kojoj taj dio postane pristupaan da mora taj dio razdvojiti sa svih izvora napajanja, osim
u sluaju kad se upotrebljava ureaj za zabravljivanje koji osigurava da se svi napojni
strujni krugovi razdvajaju.
lanak 173.
Na mjestima na kojima se akumulira elektrina energija moraju biti predviena
sredstva za njezino pranjenje.
8. Iskljuivanje strujnog kruga radi mehanikog odravanja
lanak 174.
Sredstva za iskljuivanje moraju se predvidjeti na mjestima na kojima pri
mehanikom odravanju moe doi do fizikih ozljeda, a to su elektrine instalacije za
dizalice, dizala, pokretna stubita, konvejere, alatne strojeve, crpke i sl.
lanak 175.
Na mjestima na kojima se obavlja mehaniko odravanje moraju se predvidjeti
sredstva za spreavanje neeljenoga ponovnog ukljuenja iskljuene elektrine opreme,
osim ako sredstva za iskljuenje nisu pod stalnim nadzorom osoba koje obavljaju
odravanje.

Pod sredstvima za spreavanje ponovnog ukljuenja iskljuene elektrine

opreme razumijeva se jedna mjera ili vie sljedeih mjera: zakljuavanje iskljuenog
poloaja, postavljanje ploica s upozorenjem i postavljanje opreme za iskljuenje kuita
ili prostorije koje se mogu zakljuavati.
9. Iskljuenje strujnog kruga i zaustavljanje u sluaju hitnosti
lanak 176.
U dijelu elektrine instalacije to se treba iskljuiti da bi se otklonila neoekivana
opasnost, mora se predvidjeti sredstvo za iskljuenje u sluaju hitnosti.
Elektrine instalacije iz stavka 1. ovog lanka su instalacije koje napajaju pumpe
zapaljivih tekuina, ventilacijske sisteme, velika raunala, svjetiljke s pranjenjem
napajane visokim naponom, velike kuhinje i robne kue.
lanak 177.
Ako se ureajem za iskljuenje u sluaju hitnosti otklanja opasnost od elektrinog
udara, sklopni ureaj mora prekinuti sve vodie pod naponom, osim vodia iz lanka
169. ovog pravilnika.
lanak 178.
Sredstvo za iskljuenje i zaustavljanje u sluaju hitnosti mora djelovati to
neposrednije na odgovarajue napajanje.
Postavljanje sredstva za iskljuenje i zaustavljanje u sluaju hitnosti iz stavka 1.
ovog lanka mora biti takvo da se samo jednim djelovanjem iskljui odgovarajue
napajanje.
lanak 179.
Sredstva za iskljuenje u sluaju hitnosti moraju se postaviti tako da njihova
djelovanja ne uzrokuju pojave drugih opasnosti niti ometaju postupak za otklanjanje
opasnosti.
lanak 180.
U elektrinim instalacijama ureaja ije pokretanje moe izazvati opasnost, mora
se predvidjeti sredstvo za hitno zaustavljanje tih ureaja.
Elektrine instalacije iz stavka 1. ovog lanka su instalacije koje napajaju
pokretna stubita, dizala, elevatore, konvejere, elektrina pokretna vrata, alatne strojeve,
opremu za pranje automobila i sl.

10. Funkcionalno ukljuenje i iskljuenje strujnog kruga

lanak 181.
Svaki dio strujnog kruga za koji se zahtijeva da se funkcionalno ukljuuje i
iskljuuje (u nastavku teksta funkcionalno upravljanje), neovisno o drugim dijelovima
elektrine instalacije, mora biti opremljen ureajem za funkcionalno upravljanje.
Ureaj za funkcionalno upravljanje iz stavka 1. ovog lanka ne mora prekidati
sve vodie pod naponom, ali jednopolni sklopni aparat ne smije se postaviti u neutralni
vodi.
lanak 182.
Jednim ureajem za funkcionalno upravljanje moe se upravljati s vie elektrinih
aparata predvienih da rade istovremeno.
lanak 183.
Utika se moe uticati u prikljunicu nazivne struje do 16 A i vaditi iz nje u svrhu
funkcionalnog upravljanja aparatima i opremom.
lanak 184.
Ureaji za funkcionalno upravljanje kojima se osigurava izmjena napajanja sa
zamjenskim napajanjem moraju djelovati na sve vodie pod naponom i ne smiju staviti u
paralelni spoj, osim u elektrinim instalacijama koje su specijalno predviene za takve
uvjete. U tim sluajevima ne smiju se razdvajati PEN vodii (zatitno-neutralni vodii) ili
PE vodii(zatitni vodii).
lanak 185.
Upravljaki strujni krugovi moraju se projektirati, postavljati i tititi tako da
ogranie opasnosti izazvane oteenjem izolacije izmeu upravljakog strujnog kruga i
drugih vodljivih dijelova i da ne izazovu pogreno djelovanje upravljanoga elektrinog
aparata.
lanak 186.
Upravljaki strujni krugovi motora moraju se projektirati i izvoditi tako da se
motori ne mogu nekontrolirano pokrenuti nakon zaustavljanja zbog nestanka ili pada
napona, ako takvo pokretanje znai opasnost.
lanak 187.
U elektrinim instalacijama motora, gdje se motor koi suprotnim strujama,
moraju se predvidjeti mjere za spreavanje okretanja motora u suprotnom smjeru na
kraju koenja, ako to suprotno okretanje izaziva opasnost.

lanak 188.
Na mjestima na kojima sigurnost ovisi o smjeru okretanja motora, moraju se
predvidjeti mjere koje, nakon nestanka jedne faze ili izmjene faza, spreavaju pokretanje
motora u pogrenom smjeru.
IV. POSTUPAK I NAIN KONTROLIRANJA I VERIFIKACIJE SVOJSTAVA,
KARAKTERISTIKA I KVALITETE ELEKTRINIH INSTALACIJA
lanak 189.
Svaka elektrina instalacija mora u toku postavljanja i/ili kad je zavrena, ali prije
predaje korisniku, biti pregledana i ispitana u skladu s odredbama ovog pravilnika.
lanak 190.
Pri provjeri i ispitivanju elektrinih instalacija moraju se poduzeti mjere za
sigurnost osoba i zatitu od oteenja elektrine i druge opreme.
lanak 191.
Ako se elektrina instalacija mijenja, mora se provjeriti i ispitati da li je
izmijenjena elektrina instalacija u skladu s odredbama ovog pravilnika.
1. Provjera pogledom
lanak 192.
Elektrina instalacija pregleda se kad je iskljuena, a pregled obuhvaa provjeru:
1) zatite od elektrinog udara, ukljuujui mjerenje razmaka kod zatite
zaprekama ili kuitima, pregradama ili postavljanjem opreme izvan dohvata ruke;
2) zatitnih mjera od irenja vatre i od toplinskih utjecaja vodia prema trajno
doputenim vrijednostima struje i doputenom padu napona (ako nije izvrena revizija
projekta);
3) izbora i udeenosti zatitnih ureaja i ureaja za nadzor;
4) ispravnosti postavljanja odgovarajuih sklopnih ureaja u pogledu razdjelnog
(rastavnog) razmaka;
5) izbora opreme i zatitnih mjera prema vanjskim utjecajima;
6) raspoznavanja neutralnog i zatitnog vodia;
7) postojanja shema, ploica s upozorenjima ili slinih informacija;
8) raspoznavanja strujnih krugova, osiguraa, sklopki, stezaljki i druge opreme;

9) spajanja vodia;
10) pristupanosti i raspoloivosti prostora za rad i odravanje.
2. Ispitivanja
lanak 193.
Opa ispitivanja moraju se izvesti ovim redom:
1) neprekidnost zatitnog vodia te glavnog i dodatnog vodia za izjednaavanje
potencijala;
2) izolacijski otpor elektrine instalacije;
3) zatita elektrinim odvajanjem strujnih krugova;
4) otpor poda i zidova;
5) funkcionalnost.
Ako se pri ispitivanju iskae neusklaenost s odgovarajuim odredbama ovog
pravilnika, ispitivanja se moraju ponoviti nakon ispravljanja greaka.
lanak 194.
Neprekidnost zatitnog vodia i vodia za izjednaenje potencijala ispituje se
mjerenjem elektrinog otpora, naponom od 4 V do 24 V istosmjerne ili izmjenine struje
s najmanjom strujom od 0,2 A.
lanak 195.
Elektrini izolacijski otpor elektrine instalacije mora se mjeriti:
1) izmeu vodia pod naponom, uzimajui dva po dva (mjerenje se obavlja
tokom postavljanja prije povezivanja opreme);
2) izmeu svakog vodia pod naponom i zemlje (fazni vodi i neutralni vodi se
mogu spojiti zajedno).
U TN-C sistemu PEN vodi ne smatra se vodiem pod naponom.
Elektrini izolacijski otpor mjeri se naponima koji nisu manji od vrijednosti napona
danih u tablici 2. i udovoljava ako svaki strujni krug, bez prikljuene opreme, ima
vrijednost koja nije manja od vrijednosti danih u tablici 2.
Mjerenja se obavljaju istosmjernom strujom.

Kad strujni sadri elektronike ureaje, mjerenja se obavljaju samo izmeu

faznoga i neutralnog vodia koji su spojeni zajedno sa zemljom. Bez spajanja vodia
pod naponom moe se izazvati kvar na elektrinim ureajima.
Tablica 3

Najmanje vrijednosti elektrinog izolacijskog otpora

________________________________________________________________
____
Nazivni napon strujnog kruga

Ispitni napon

Izolacijski otpor

istosmjerne struje
V

MW

________________________________________________________________
____

Sigurnosno mali napon i mali radni

napon kad se strujni krug (sigurnosno)
napaja preko sigurnosnog transformatora
za odvajanje, uz uvjet da udovoljava
uvjetima za tu zatitu prema standardu
HRN N.B2.741

250

0,25

Do 500 V, ukljuujui 500 V, s iznimkom

propisanih sluajeva

Iznad 500 V

500

1000

0,5

1,0

________________________________________________________________
____

lanak 196.
Elektrino odvajanje dijelova pod naponom od drugih strujnih krugova provjerava
se ispitivanjem elektrinog izolacijskog otpora, ali s prikljuenim aparatima prema lanku
195. ovog pravilnika.
lanak 197.
Ako je oprema postavljena u izolirane prostorije, mora se ispitati elektrini otpor
zidova i podova metodom utvrenom u standardu HRN N.B2.761. Najmanje tri mjerenja
moraju se izvriti na istom mjestu, s tim da se jedno mjerenje obavlja na udaljenosti 1 m
bilo od kojega pristupanoga stranoga vodljivog dijela u prostoriji, a druga dva mjerenja na veim udaljenostima.
Mjerenja iz stavka 1. ovog lanka moraju se ponoviti za svaku odgovarajuu
povrinu prostorije.
lanak 198.
Sklopni blokovi (upravljaki ormari, upravljake ploe, upravljaki stolovi i sl.),
motorni pogoni, komande i zabravljenja moraju se funkcionalno ispitati da bi se provjerilo
da li udovoljavaju uvjetima to su propisani ovim pravilnikom i standardima iz ove
oblasti.
Zatitni ureaji izlau se funkcionalnom ispitivanju samo kad je to mogue da bi
se provjerila njihova ispravnost, pravilnost postavljanja i udeenost.
V. ZAVRNE ODREDBE
lanak 199.
Na dan stupanja na snagu ovog pravilnika prestaju vaiti:
1) Pravilnik o tehnikim mjerama i uvjetima za izvoenje elektroenergetskih
instalacija u zgradama (SL br. 43/66);
2) Pravilnik o tehnikim mjerama za elektroenergetska postrojenja niskog napona
u poljoprivredi (SL br. 33/70);
3) Pravilnik o tehnikim mjerama za elektroenergetske instalacije u industriji (SL
br. 2/73);
4) Pravilnik o tehnikim normativima za projektiranje i izvedbu elektrinih
prikljuaka i ormara u zgradama (SL br. 35/74);
5) Pravilnik o tehnikim normativima za elektrine instalacije u zgradama koje se
izvode sistemom montae prefabriciranih tipiziranih finalno obraenih elemenata (SL br.
19/85);

6) Pravilnik o tehnikim normativima za elektroenergetske instalacije u

prostorijama sa specifinim uvjetima (SL br. 68/85).
lanak 200.
Ovaj pravilnik stupa na snagu nakon proteka est mjeseci od dana objave u SL.
(02. rujna 1998.)