Professional Documents
Culture Documents
Brojevni Sustavi
Brojevni Sustavi
Brojevni Sustavi
I
1
V
5
X
10
L
50
C
100
D
500
M
1000
Baza
Znamenke
Najvei element
DEKADSKI
10
0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9
BINARNI
0, 1
OKTALNI
0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7
HEKSADEKADSKI
16
0,1,2,3,4,5,6,7,8,9,A,B,C,D,E,F
-1-
rimski
brojevi
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
XIII
XIV
XV
dekadski
zapis
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
binarni
zapis
0
1
10
11
100
101
110
111
1000
1001
1010
1011
1100
1101
1110
1111
oktalni
zapis
0
1
2
3
4
5
6
7
10
11
12
13
14
15
16
17
heksadekadski zapis
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
A
B
C
D
E
F
2-4 = 0,0625
2-3 = 0,125
2-2 = 0,25
2-1 = 0,5
20 = 1
21 = 2
22 = 4
23 = 8
24 = 16
25 = 32
26 = 64
27 = 128
28 = 256
29 = 512
210 =1024
211 = 2048
212 = 4096
213 = 8192
214 = 16384
215 = 32768
Oktalni i heksadekadski brojevni sustav neemo posebno prouavati jer se svi pojmovi uvode
analogno pa je i odreivanje vrijednosti brojeva analogno.
3.1.4. Zadaci:
1. Na kojem brojevnom mjestu se nalaze
podcrtane znamenke:
a) 1001101(2)
b) 87401(10)
c) 45A7(16)
d) 1057(8)
2. Odredi teinu podcrtane znamenke:
a) 1001101(2)
b) 87401(10)
c) 45A7(16)
d) 1057(8)
3. Izraunaj mjesnu vrijednost podcrtane
znamenke:
a) 1001101(2)
b) 87401(10)
c) 45A7(16)
d) 1057(8)
4. Odredi vrijednost sljedeih brojeva:
a) 1001101(2)
b) 87401(10)
-3-
c) 45A7(16)
d) 1057(8)
77 : 2 = 38
1
38 : 2 = 19
0
19 : 2 = 9
1
9:2=4
1
4:2=2
0
2:2=1
0
1:2=0
1
Stanemo kad dobijemo 0 ovdje.
-4-
2.
3.
77 1
38 0
19 1
9 1
4 0
2 0
0,6875(10) = ? (2)
1 1
0
Preostaje nam dobivene ostatke
prepisati (odozdo prema gore):
77(10) = 1001101 (2)
0,6875 2
1,375
0,375 2
0,75 2
1,5
0,5 2
1,0
26,75(10) = ? (2)
Posebno prevedemo cijeli, a posebno decimalni dio pa ih zbrojimo:
26 0
0,75 2
13 1
1,5
6 0
0,5 2
3 1
1,0
1 1
0,75(10) = 0,11(2)
0
26(10) = 11010(2)
Dakle, 26,75(10) = 11010,11(2)
dekadski oktalni
Postupak je potpuno isti, samo se dijeli (odnosno mnoi) s bazom 8.
4. 476,03125(10) = ? (8)
476 : 8 = 59
0,03125 8
4
0,25 8
59 : 8 = 7
2,00
3
7:8=0
0,03125(10) = 0,02(8)
7
Dakle, 476,03125(10) = 734,02(8)
476(10) = 734(8)
dekadski heksadekadski
Postupak je identian prethodnom, samo se dijeli (odnosno mnoi) s bazom 16. Pritom se umjesto
dobivenih ostataka (ili cijelih dijelova) 10, 11, 12, 13, 14 i 15 pie redom A, B, C, D, E i F.
5. 6718,8125(10) = ? (16)
6718 : 16 = 419
0,8125 16
14 = E
D = 13,0
419 : 16 = 26
3
0,8125(10) = 0,D(16)
26 : 16 = 1
10 = A
1 : 16 = 0
Dakle, 6718,8125(10) = 1A3E,D(16)
1
6718(10) = 1A3E(16)
3.2.3 Prevoenje izmeu binarnog, oktalnog i heksadekadskog zapisa
-5-
oktalni
zapis
0
1
2
3
4
5
6
7
binarni
zapis
0000
0001
0010
0011
0100
0101
0110
0111
heksadekadski zapis
0
1
2
3
4
5
6
7
binarni
zapis
1000
1001
1010
1011
1100
1101
1110
1111
heksadekadski zapis
8
9
A
B
C
D
E
F
2.
3.
5.
7.
3.2.4. Zadaci
3. Prevedi u oktalni zapis sljedee brojeve:
a) 250(10)
b) 31,8125(10)
c) 1101100110,0101(2)
d) E7,17(16)
4. Prevedi u heksadekadski zapis brojeve:
a) 3336(10)
b) 125,3125(10)
c) 1101100110,0101(2)
d) 246,1(8)
10101
+ 11010
101111
11111 11
1101011
+ 10110
10000001
10111,1011
+ 1100,011
100100,0001
Primjetimo da je 1 + 1 + 1 = 1 i 1 "dalje"
-7-
Zadatak 1. Prevedi brojeve iz prvog primjera u dekadski zapis i provjeri da je zbroj prva dva upravo
trei broj.
Zadatak 2. Zbroji:
a) 1011001 + 1101,01 =
b) 10110 + 1000100 + 110101 =
c) 100011 + 10011 + 1011 =
d) 10,1 + 100,01 + 11 + 1011 =
e) 11011,011 + 100,01 + 0,1 =
100110,01
- 11011
001011,01
111001
- 10010,1
100110,1
110011,011
- 101,10 .
101101,111
a) 100110
- 011011 100100
+
1
100101
100110
+ 100101
1001011 rezultat
b) 111,001
- 010,010 101,101
+
1
101,110
111,001
+ 101,110
1100,111 rezultat
-8-
Kako poinjemo? Uzimamo znamenku po znamenku djeljenika sve dok ne dobijemo broj vei od
djelitelja (u prvom primjeru je tako 1 < 1001, gledamo dalje 10 < 1001, 101 < 1001, 1010 > 1001
pa je 1010 broj s kojim poinjemo.)
Zadatak 1. Podijeli:
a) 101100101 : 111 =
b) 1101,1 : 10,01 =
c) 1101100101 : 10111 =
Zadatak 2. Izraunaj (pazei na redoslijed raunskih operacija):
a) (1100111 1101) : 1001 =
b) 101101 + 111100 : 100 + 1010 =
c) 101000 : 101 1000 11 =
3.3.5. Zadaci
1. Zbroji binarne brojeve:
a) 1011011+10010+11+10000=
b) 101010,011+111,1011+0,001=
c) 1100011,101+110011,101+11011,101=
2. Oduzmi binarne brojeve (koristei tablicu
oduzimanja):
a) 1100011100-11001100=
b) 1011100,011-111,11011=
c) 10000,1111-1111,011=
3. Oduzmi binarne brojeve (svoenjem na
zbrajanje):
a) 11000101-110111=
b) 1000001-101010=
c) 1100110-11001=
4. Pomnoi binarne brojeve:
a) 1001111011=
b) 11,011110,11=
c) 11001010,001=
0 0 0 0 0 0 0 1 0 1 0 0 0 1 0 0
= 324(10)
komplement
1 1 1 1 1 1 1 0 1 0 1 1 1 0 1 1
+ 1
1 1 1 1 1 1 1 0 1 0 1 1 1 1 0 0
= -324(10)
dvojni komplement
1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 0 0 1 0 1
To bi bio negativan broj (jer je vodei bit = 1) kojeg ne moemo odmah proitati jer
je to zapravo dvojni komplement. Provodimo postupak obrnut od onog u primjeru 2.
1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 0 0 1 0 1
- 1
1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 0 0 1 0 0
0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 0 1 1
11010(2) = 124 + 123 +121 + 120 = 16 + 8 + 2 +1 = 27(10)
Dakle, pohranjeni broj je 27(10).
1 1 1 1 0 1 1 1 1 0 1 0 0 0 1 1
c)
0 0 0 0 0 0 1 1 1 1 1 0 0 0 1 0
d)
1 1 1 1 1 0 0 0 1 1 1 1 1 0 0 0
Primjer 1.
Na isti nain je i binarni broj mogue zapisati u obliku M 2 E , gdje je -1 < M < 1(2).
110101,0011 = 0,1101010011 26
0,011101 = 0,11101 2-1
Realni brojevi s pominim zarezom mogu se zapisivati:
s jednostrukom preciznosti: 1 bit za predznak, 8 bitova za eksponent i 23 bita za mantisu
(ukupno 32 bita = 4 bajta);
s dvostrukom preciznosti: 1 bit za predznak, 11 bitova za eksponent i 52 bita za mantisu
(ukupno 64 bitova = 8 bajtova).
Predznak + zapisuje se kao 0, a predznak kao 1.
Mi emo (za vjebu) zapisivati brojeve s jednostrukom preciznou:
Primjer 2.
-1
8 bitova
23 bita
+0
predznak eksponent
mantisa
a) 124,375
b) - 56,5625
Osim brojeva, sva slova abecede (i velika i mala), interpunkcijski znakovi pa ak i znak za razmak
te znak za prelazak u novi redak mogu se zapisati uz pomo 0 i 1. To je zapravo i nuno jer
raunalo pamti podatke samo u obliku 0 i 1.
Danas se za kodiranje znakova najee koristi kod poznat po svojoj kratici ASCII (itaj: aski,
inae kratica od American Standard Code for Information Interchange). Isprva je to bio standard
SAD-a, ali je kasnije utvren i kao meunarodni standard pod nazivom ISO-7. Brojka 7 znai da se
za kodiranje koristi 7 bitova, odnosno 1 byte s tim da je krajnji lijevi bit slobodan. U 7 bitova
mogue je pohraniti 27=128 razliitih znakova to je sasvim dovoljno da se pohrane svi znakovi s
tipkovnice.
Kodove pojedinih znakova nalazimo u tablici:
bitovi
b3b2b1b0
0000
0001
0010
0011
0100
0101
0110
0111
1000
1001
1010
1011
1100
1101
1110
1111
000
001
NUL
SOH
STX
ETX
EOT
ENQ
ACK
BEL
BS
HT
LF
VT
FF
CR
SO
SI
DLE
DC1
DC2
DC3
DC4
NAK
SYN
ETB
CAN
EM
SUB
ESC
FS
GS
RS
US
a smjetamo ih po shemi:
010
SP
!
"
#
$
%
&
`
(
)
*
+
,
.
/
bitovi
b6b5b4
011
100
0
@
1
A
2
B
3
C
4
D
5
E
6
F
7
G
8
H
9
I
:
J
;
K
<
L
=
M
>
N
?
O
bitovi stupca
tablice
101
P
Q
R
S
T
U
V
W
X
Y
Z
[
\
]
^
_
110
`
a
b
c
d
e
f
g
h
i
j
k
l
m
n
o
111
p
q
r
s
t
u
v
w
x
y
z
{
|
}
~
DEL
bitovi retka
tablice
b7 b6 b5 b4 b3 b2 b1 b0
- 13 -
01001101
01101001
00100000
01110011
01101101
01101111
00100000
00110001
01000011
00101110
M
i
s
m
o
1
C
.
01001111
01110110
01101111
00100000
01101010
01100101
00100000
01110100
01100101
01101011
01110011
01110100
00101110
Zadatak 1. Zapii svoje ime i prezime u ASCII kodu. (Specijalna slova izostavi, umjesto pii c,...)
Zadatak 2. Postoji li neka veza izmeu koda malih i odgovarajuih velikih slova, npr. R i r, G i g, A i
a, itd.
Zadatak 3. Koji tekst je pohranjen u memoriji raunala?
RJEENJA ZADATAKA
3.1.4. Zadaci
1. a) etvrto
b) nulto
c) tree
d) prvo
2. a) 32
b) 1000
c) 16
d) 1
3. a) 8
b) 400
c) 7
d) 0
4. a) 77
b) 87401
c) 17831
d) 559
3.2.4. Zadaci
1. a) 110010101(2)
b) 1000111,011(2)
c) 1000101,10011(2)
d) 101001011001,000011(2)
2. a) 142(10)
b) 26,4375(10)
c) 69,59375(10)
d) 2649,046875(10)
3. a) 372(8)
b) 37,64(8)
c) 1546,24(8)
d) 347,056(8)
4. a) D08(16)
b) 7D,5(16)
c) 366,5(16)
d) A6,2(16)
3.3.1. Zbrajanje
2. a) 1100110,01
b) 10001111
c) 1000001
d) 10100,11
e) 100000,001
3.3.2. Oduzimanje
2. a) 101010
b) 110101,111
c) 0,10001
3. a) 101010
b) 111
c) 111,001
3.3.3. Mnoenje
1. a) 1000,01001
b) 1001110011
c) 0,111111
2. a) 10110110
b) 11110000
c) 1110100
3.3.4. Dijeljenje
1. a) 110011
b) 110
c) 100101 i ostatak 10010
2. a) 1010
b) 1000110
c) -10000
3.3.5. Zadaci
1. a) 10000000
b) 110010,0011
c) 10110010,111
2. a) 1001010000
b) 1010100,10001
c) 1,1001
3. a) 10001110
b) 10111
c) 1001101
4. a) 110101101
b) 10110,11001
c) 1100,101
5. a) 10
b) 101
c) 10101 i ostatak 100
6. a) 10001010,01
b) 1100110110,01
c) 1011011,100011
7. a) 11101101
b) 101000111
c) 1111101000100
d) 10001 i ostatak 1
e) 10100111011
f) 11000000000
3.4.1. Pohranjivanje cijelih brojeva
1. Najvei: 32767
Najmanji: -32768
2. a) 0000000111110101
- 14 -
b) 1111111100011000
c) 1111111111101110
d) 0000000010000000
3. a) 4509
b) -2141
c) 994
d) -1800
- 15 -
- 16 -
- 17 -
Sadraj:
3. BROJEVNI SUSTAVI I PRIKAZ PODATAKA U RAUNALU
3.1. Brojevni sustavi
3.1.1. Nepozicijski i pozicijski brojevni sustav
3.1.2. Dekadski brojevni sustav
3.1.3. Binarni brojevni sustav
3.1.4. Zadaci
3.2. Prevoenje prirodnih i decimalnih brojeva iz jednog zapisa u drugi
3.2.1. Prevoenje u dekadski zapis
3.2.2. Prevoenje iz dekadskog zapisa u neki drugi
3.2.3. Prevoenje izmeu binarnog, oktalnog i heksadekadskog zapisa
3.2.4. Zadaci
3.3. Binarna aritmetika
3.3.1. Zbrajanje u binarnom sustavu
3.3.2. Oduzimanje u binarnom sustavu
3.3.3. Mnoenje u binarnom sustavu
3.3.4. Dijeljenje u binarnom sustavu
3.3.5. Zadaci
3.4. Pohranjivanje podataka u memoriji raunala
3.4.1. Pohranjivanje cijelih brojeva
3.4.2. Pohranjivanje racionalnih brojeva
3.4.3. Kodovi za zapisivanje znakova
3.4.4. Zadaci
RJEENJA ZADATAKA
ZADACI S PRIJEMNOG ISPITA na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu
Literatura:
1. Budin: INFORMATIKA 1 udbenik za 1. razred gimnazije, Element, Zagreb, 1996.
2. Abdi: RAUNALSTVO 1 udbenik za strukovne kole, Profil, Zagreb, 1999.
3. Feriak i dr: OSNOVE INFORMATIKE udbenik za srednje usmjereno obrazovanje,
Birotehnika, Varadin, 1981.
4. Serdarui: INFORMATIKA 1, Profil Komunikacije, Zagreb, 1991.
- 18 -