Leopold Tikvi

TESTIRANJE HIPOTEZE PARITETA KUPOVNE

MOI NA PRIMJERU HRVATSKE
ZAVRNI RAD

Sveuilite u Zagrebu
Ekonomski fakultet Zagreb

Kolegij: Makroekonomija
Mentor: Dr. sc. Vladimir Arabi
Broj indeksa autora: 31887R11

Zagreb, rujan 2015.

SADRAJ

Stranica
SADRAJ ....................................................................................................................2
1. UVOD .....................................................................................................................3
1.1. Hipoteza pariteta kupovne moi .....................................................................3
1.2. Sadraj i struktura rada ...................................................................................4
2. PREGLED LITERATURE .......................................................................................5
2.1. Empirijski testovi pariteta kupovne moi u kratkom i dugom roku ...................5
2.2. Empirijska istraivanja pariteta kupovne moi na primjeru Hrvatske ...............6
3. METODOLOGIJA I IZVORI PODATAKA ...............................................................7
3.1. Metodologija ....................................................................................................7
3.2. Podaci ............................................................................................................11
4. REZULTATI ..........................................................................................................12
4.1. Rezultati testa bez prekida ............................................................................12
4.2. Rezultati testa sa prekidom ...........................................................................13
4.3. Rasprava .......................................................................................................14
5. ZAKLJUAK ........................................................................................................15
LITERATURA ............................................................................................................17
POPIS TABLICA ........................................................................................................19
POPIS ILUSTRACIJA ................................................................................................20
PRILOZI .....................................................................................................................21

1. UVOD
1.1. Hipoteza pariteta kupovne moi

Teorija pariteta kupovne moi pripada kontroverznijim temama u podruju

meunarodne makroekonomije s obzirom na to da je njezina empirijska valjanost jo
uvijek predmet debate i istraivanja. Koncept pariteta kupovne moi (engl.
purchasing power parity - PPP) temelji se na zakonu jedne cijene prema kojem bi
cijena istog dobra nakon konverzije u zajedniku valutu trebala biti jednaka u
razliitim zemljama. Taj koncept moe se proiriti na agregatnu razinu na sljedei
nain: ako arbitraa na tritu roba dovodi do jednakosti u cijenama izmeu drava
za dovoljan broj pojedinanih roba (sukladno zakonu jedne cijene), onda bi u sluaju
valjanosti pariteta kupovne moi i na agregatnoj razini trebala postojati visoka
korelacija izmeu razina cijena tih drava (Rogoff, 1996.).
Postoje dvije formulacije hipoteze pariteta kupovne moi apsolutna i relativna.
Prema apsolutnoj formulaciji, paritet kupovne moi definiramo kao ravnotenu razinu
nominalnog deviznog teaja pri kojoj su razine cijena dviju zemalja, svedene na istu
mjeru vrijednosti, jednake. Drugim rijeima, paritet kupovne moi je ravnotena
razina nominalnog deviznog teaja pri kojem je realni devizni teaj jednak 1.
Apsolutni paritet kupovne moi mogue je zapisati u logaritamskom obliku na sljedei
nain:
e t=r + p t pt (1)

gdje je

et

nominalni devizni teaj,

domaih cijena i

pt

konstantni realni devizni teaj,

pt

razina

razina stranih cijena, pri emu su koritena mala slova za

oznaavanje logaritamskih vrijednosti varijabli (Knoop, 2013.). Absolutni paritet

kupovne moi zahtijeva da omjeri razina potroakih cijena izmeu dvije zemlje
otprilike odgovaraju ravnotenom deviznom teaju (Balassa, 1964.). Nadalje,
diferenciranjem relacije (1), to jest, uzimajui da je

e t =e tet 1

, dobivamo

sljedeu relaciju:
e t = pt pt .(2)

Izraz (2) predstavlja relativnu formulaciju pariteta kupovne moi. Prema toj relaciji
paritet zahtijeva da postotna promjena u nominalnom deviznom teaju tijekom nekog
razdoblja tono odgovara razlici u stopama inflacije izmeu zemalja tijekom istog
razdoblja (Balassa, 1964.). U ovom radu testiramo hipotezu pariteta kupovne moi
koristei njegovu apsolutnu formulaciju.
U testiranju valjanosti pariteta kupovne moi iroko koritena metoda je testiranje
jedininog korijena vremenske serije realnog deviznog teaja, pa je primjenjujemo i u
ovom radu (Kum, 2012.). Ako realni devizni teaj ima jedinini korijen, okovi bi onda
trebali imati trajne uinke na njegovo kretanje i on se ne bi vraao u svoju dugoronu
ravnoteu. S druge strane, ako je realni devizni teaj stacionaran, efekti okova e
iezavati u dugom roku te e se on u odreenom vremenu vraati svom
ravnotenom stanju (Cuestas i Regis, 2008.).
Istraivanje valjanosti hipoteze pariteta kupovne moi znaajno je iz vie razloga.
Jedan od razloga je da se paritet kupovne moi moe koristiti za prognoziranje
srednjeronog i dugoronog realnog deviznog teaja kako bi se donio zakljuak o
precijenjenosti ili podcijenjenosti valute (Rogoff, 1996.). To ima poseban znaaj za
analizu odrivosti deviznog teaja s obzirom na oekivani pristupni proces Hrvatske u
eurozonu. Kako bi se izbjegle budue neravnotee, za donositelje politika je vano
biti u mogunosti ocijeniti stupanj konvergencije u razinama cijena izmeu Hrvatske i
eurozone, te razumjeti vezu izmeu deviznog teaja i razina cijena (Ghiba,
Sadoveanu, 2012.). Druga motivacija za ovo istraivanje je vanost razumijevanja
naina na koji se nominalni devizni teajevi prilagoavaju okovima iz perspektive
odabira politike deviznog teaja. Zemlje s fiksnim teajnim reimom moraju znati
odrediti ravnoteni devizni teaj, a zemlje s fluktuirajuim reimom teaja ele znati
koju razinu i volatilnost realnog i nominalnog deviznog teaja mogu oekivati (Taylor,
Taylor, 2004.).
1.2. Sadraj i struktura rada
U drugom dijelu dajemo pregled rezultata dosadanjih istraivanja konvergencije
realnog deviznog teaja. U treem dijelu predstavljamo primijenjenu metodologiju i
koritene izvore podataka. U etvrtom dijelu dajemo pregled rezultata testiranja
hipoteze pariteta kupovne moi koritenjem ADF testa jedininog korijena sa i bez
4

strukturnog prekida. U posljednjem, petom dijelu iznosimo zakljuke naeg

istraivanja.

2. PREGLED LITERATURE
2.1. Empirijski testovi pariteta kupovne moi u kratkom i dugom roku
U znanstvenoj zajednici danas postoji konsenzus da propozicija pariteta kupovne
moi ne vrijedi u kratkom roku, ali da realni devizni teajevi tee prema paritetu
kupovne moi u dugom roku (Rogoff, 1996.). Rogoff tvrdi da su odstupanja od
zakona jedne cijene iznenaujue volatilna i postojana za veliki raspon dobara. Veliki
broj empirijskih studija temeljenih kako na mikroekonomskim podacima, tako i
podacima agregatnih cjenovnih indeksa upuuje na to da, osim za mali broj
homogenih dobara, kratkorona meunarodna arbitraa ima samo ogranieni utjecaj
na izjednaavanje meunarodnih cijena dobara, to jest, da paritet kupovne moi u
kratkom roku ne vrijedi (Rogoff, 1996.). Frenkel (1981.) pronalazi odreene dokaze u
prilog paritetu kupovne moi u kratkom roku na podacima iz razdoblja hiperinflacije,
sto je i oekivano s obzirom na dominantan utjecaj monetarnih okova u takvom
ekonomskom okruenju. Meutim, veina studija odbacuje kratkoroni paritet
kupovne moi za stabilnija monetarna okruenja (Rogoff, 1996.). Nekoliko je razloga
zato paritet kupovne moi ne vrijedi u kratkom roku.
Uzrok tome bi se djelomino mogao pripisati kratkoronim rigidnostima nominalnih
cijena, tzv. ljepljivosti cijena u kratkom roku. Kako financijski i monetarni okovi
mijenjaju nominalni devizni teaj, uz pretpostavku fiksnih cijena i nadnica u kratkom
roku, takoer dolazi i do kratkoronih promjena realnog deviznog teaja. Meutim, u
tom sluaju oekivali bismo znaajnu konvergenciju teaja prema paritetu kupovne
moi u roku od jedne do dvije godine, kako se prilagodbom cjenovnih oekivanja
ekonomskih subjekata cijene i nadnice prilagoavaju oku (Rogoff, 1996.). Drugim
rijeima, neutralnost monetarne politike u dugom roku implicira da bi mogui efekti
monetarnog oka na realni devizni teaj s vremenom trebali ieznuti.
Drugi uzrok odnosi se na utjecaj meunarodno nerazmjenjivih dobara. Kao sto smo
ranije naveli, smatra se da arbitraa na tritu roba izjednaava relativnu razinu
cijena izmeu dvije zemlje. To podrazumijeva da su dobra u sastavu indeksa cijena
meunarodno razmjenjiva. Meutim, indeksi potroakih cijena sastoje se u velikoj
5

mjeri takoer od dobara kao sto su usluna dobra ili dobra koja u proizvodnji
intenzivno koriste lokalne inpute (kao npr. lokalnu radnu snagu) kojima se ne moe
trgovati izmeu zemalja (Taylor, Taylor, 2004.).
Trei uzrok za kratkorona odstupanja od pariteta kupovne moi koji se navodi u
literaturi odnosi se na postojanje transakcijskih trokova npr. trokova transporta,
poreza, carinskih i necarinskih barijera u trgovini koji naruavaju zakon jedne
cijene. Engel i Rogers (1995.) analizirali su razlike u cijenama za jednaka dobra
izmeu razliitih gradova u SAD-u i Kanadi te pokazali da sa rastom udaljenosti
izmeu promatranih gradova raste volatilnost razlike u cijeni, a taj uinak jo je vei
ako se u obzir uzmu cijene izmeu gradova u razliitim zemljama (tzv. uinak
granice).
Iako veliki broj istraivanja pobija hipotezu pariteta kupovne moi u kratkom roku,
jednako veliki broj empirijskih studija uspio je dokazati njezinu valjanost u dugom
roku. Nakon mnogih neuspjeha u odbacivanju jedininog korijena u serijama realnog
deviznog teaja, Frankel (1986.) argumentira da je razlog tih neuspjeha u nedostatku
statistike snage primijenjenih testova (tzv. problem snage). Frankel uoava da
ukoliko odstupanja od pariteta iezavaju dovoljno sporo, bilo bi potrebno ukljuiti
desetljea podataka u analizu kako bi se pouzdano moglo odbaciti jedinini korijen u
seriji realnog deviznog teaja. Na podacima za dolar i britansku funtu za razdoblje od
1869. do 1984. on uspijeva odbaciti hipotezu o procesu sluajnog pomaka za realni
devizni teaj pomou standardnog Dickey-Fuller testa.
2.2. Empirijska istraivanja pariteta kupovne moi na primjeru Hrvatske
Do sada je provedeno nekoliko testova pariteta kupovne moi na podacima za
Hrvatsku. Iako veina testova potvruju dugoronu konvergenciju prema paritetu
kupovne moi za Hrvatsku, pojedina istraivanja pokazuju drugaije. Tica (2006.)
pomou testa jedininog korijena pokazuje izrazitu stacionarnost realnog deviznog
teaja Hrvatske prema tri industrijalizirane zemlje (Njemaka, SAD i Italija) na
vremenskoj seriji od 1952. do 2003. Sonora i Tica (2010.) su istraivali paritet
kupovne moi u CEE regiji i zemljama bive Jugoslavije u razdoblju procesa
integracije u EU od 1994. do 2006. koritenjem LM testa jedininog korijena na panel
podacima sa i bez strukturnih prekida. Oni pronalaze statistike dokaze za paritet
6

kupovne moi izmeu tranzicijskih zemalja i Njemake kada se strukturni prekidi

ukljue u analizu. Tica i Sori (2012.) analiziraju uinak ekonomskih integracija i
ekonomskih odnosa na postizanje stacionarnosti realnog deviznog teaja za zemlje u
tranziciji. Pomou uvjetovanog i neuvjetovanog ADF testa i Im Pesaran Shin panel
testa jedininog korijena pokazuju da je valjanost teze o hipotezi pariteta kupovne
moi za tranzicijske zemlje puno jaa s obzirom na glavnog ekonomskog partnera
(Njemaku) nego druge zemlje (SAD), odnosno da gospodarski odnosi utjeu na
trend kretanja prosjenih vrijednosti realnog deviznog teaja. Kasman, Kasman i
Ayhan (2004.) provjeravaju valjanost pariteta kupovne moi za 11 tranzicijskih
zemalja CEE regije koritenjem LM testova jedininog korijena sa strukturnim
prekidima u podacima. Uspijevaju dokazati stacionarnost serije realnog deviznog
teaja s obzirom na njemaku marku za Hrvatsku za razdoblje od prosinca 1992. do
rujna 2006. u sluaju jednog i dva strukturna prekida. Takoer, Huizhen i Tsangyao
(2013.) koriste testove jedininog korijena na mjesenim i kvartalnim panel podacima
realnih efektivnih deviznih teajeva za 14 tranzicijskih zemalja za razdoblje od 1994.
do 2012. Oni dokazuju da paritet kupovne moi vrijedi za 10 zemalja iz njihovog
uzorka, medu kojima je i Hrvatska. S druge strane, Payne, Lee i Hofler (2005.)
koristei niz testova jedininog korijena uz prisutnost maksimalno dva endogeno
odreena strukturna prekida ne uspijevaju dokazati valjanost pariteta kupovne moi
za Hrvatsku.
METODOLOGIJA I IZVORI PODATAKA
2.3. Metodologija
Valjanost pariteta kupovne moi izmeu HRK i EUR provjeravamo analizom
stacionarnosti realnog deviznog teaja EUR/HRK koji mjeri odstupanja od pariteta
kupovne moi koristei sljedeu jednadbu:
r t =e t + ptEU p HR
t
,

gdje je
EU

pt

rt

(3)

realni devizni teaj EUR/HRK,

razina cijena u eurozoni i

HR

pt

et

nominalni devizni teaj EUR/HRK,

razina cijena u Hrvatskoj, pri emu su

koritena mala slova za oznaavanje logaritamskih vrijednosti varijabli. Utvrivanje

7

stacionarnosti realnog deviznog teaja podupire valjanost hipoteze pariteta kupovne

moi. Razine cijena mjerimo harmoniziranim indeksom potroakih cijena (HICP).
Mogui problemi koritenja ove mjere razine cijena su da neka dobra iz sastava
indeksa nisu predmet trgovanja meu zemljama (kao veina uslunih dobara), zatim
razliiti sastavi indeksa cijena meu zemljama, te razliiti ponderi potronje
dodijeljeni jednakim dobrima u sastavu pojedinih indeksa cijena meu zemljama.
U ovom radu koristimo test jedininog korijena sa i bez strukturnog prekida kako
bismo provjerili stacionarnost realnog deviznog teaja EUR/HRK. Strukturni prekid
predstavlja vremensku toku u kojoj statistiko promatranje (ok) ima trajan uinak
na dugoronu razinu vremenske serije (Zivot, Andrews, 1992.). Iz toga slijedi da bi u
prisutnosti

takvog

oka,

njegovim

zanemarivanjem

bilo

nemogue

utvrditi

stacionarnost promatrane vremenske serije. Ovaj vaan uvid proizlazi iz istraivanja

Perrona (1989.) koji je pokazao da u prisutnosti strukturnog prekida u podacima,
standardni testovi jedininog korijena proireni Dickey-Fuller (ADF) i Phillips-Perron
(PP) testovi mogu pogreno navesti na zakljuak da se ne moe odbaciti nultu
hipotezu da je serija integrirana prvog reda. Perron je proirio ADF test jedininog
korijena dozvoljavajui postojanje jednog unaprijed poznatog, ili egzogeno
definiranog, strukturnog prekida u vremenskoj seriji. Temeljni smisao uvoenja
strukturnog prekida u podacima je poveati snagu ADF testa snabdijevajui ga sa
vie informacija (Perron, 1989.). Meutim, egzogenim odreivanjem prekida, kao to
to radi Perron, izlaemo se riziku pogrenog identificiranja toaka prekida. Jednu
modifikaciju Perronovog pristupa nude Zivot i Andrews (1992.) koji su razvili
proceduru pomou koje je toku prekida mogue odrediti endogeno iz podataka.
Nulta hipoteza u njihovom testu pretpostavlja proces jedininog korijena s
parametrom trenda (engl. drift) koji iskljuuje strukutrni lom. Alternativna hipoteza
pretpostavlja trend-stacionaran proces koji dozvoljava jedan strukturni prekid u
funkciji trenda. Meutim, u alternativnoj hipotezi se pretpostavlja da nije mogue
tono odrediti trenutak nastupa prekida u seriji. Umjesto toga, koristi se algoritam koji
na temelju podataka vremenske serije odreuje toku prekida. Tom procedurom Zivot
i Andrews transformiraju Perronov test jedininog korijena koji je ovisan o unaprijed
poznatoj toki prekida u bezuvjetan test jedininog korijena (Zivot, Andrews, 1992.).
Kako bismo izbjegli potencijalne probleme Perrona (1989.) u ovom radu koristimo
ADF test jedininog korijena sa jednim endogeno odreenim prekidom koji je razvijen
8

od strane Zivota i Andrewsa (1992.) U ovom radu provodimo test jedininog korijena
na 4 modela realnog deviznog teaja EUR/HRK: proireni Dickey-Fuller ADF test bez
prekida, te slijedei Perrona (1989.) i Zivota i Andrewsa (1992.) tri modela proirenog
Dickey-Fuller ADF testa sa prekidom. Za svaki od modela specificirali smo pomone
regresijske jednadbe kako slijedi:
-

Model sa konstantnim lanom i trend komponentom bez prekida (osnovni

model)
k

r t =^ + ^ t + ^ r t 1+ c^ j r t j + e^ t
j =1

rt

gdje je
r t 1

realni devizni teaj EUR/HRK u vremenu t,

realni devizni teaj EUR/HRK u vremenu t 1,

realnog deviznog teaja u vremenu t j, te

e^ t

trend komponenta,

rt j

prva diferencija

rezidualno odstupanje, pri emu

mala slova oznaavaju logaritamske vrijednosti varijabli.

-

Model A dozvoljava jednu promjenu u razini vremenske serije

k

r t =^ + ^ A DU t ( ^ ) + ^ A t+ ^ A r t 1+ c^ Aj r t j + e^ t
A

j=1

gdje je

DU t ( ^ )

r t 1

rt j

jednak 1 za svaki
-

dummy varijabla promjene u razini serije, a varijable

i

e^ t

su definirane kao u osnovnom modelu.

rt

t ,

DU t ( ^ )

je

t>T , a inae 0.

Model B opisuje promjenu u trendu serije

k

B
B
B

B
B
r t =^ + ^ t + ^ DT t ( ^ ) + ^ r t1 + c^ j r t j+ e^ t
j=1

DT t ( ^ ) dummy varijabla promjene u trendu serije, a varijable

gdje je
r t 1

rt j

vrijednost
-

e^ t

t T

su definirane kao u osnovnom modelu.

za svaki t>T

rt

DT t ( ^ )

, t ,

poprima

a u suprotnom 0.

Model C ukljuuje promjenu u razini i trendu vremenske serije

k

C
C
C
C

C
C
r t =^ + ^ DU t ( ^ ) + ^ t + ^ DT t ( ^ ) + ^ r t 1 + c^ j r t j + e^ t
j=1

gdje su varijable

rt

DU t ( ^ ) ,

t ,

DT t ( ^ ) ,

r t 1

rt j

e^ t

definirane

kao u prethodnim modelima (Perron, 1989.).

Optimalan broj pomaka k* prvih diferencija zavisne varijable odabran je standardnom
metodom zapoinjanja s
k < k max

k max =k

te provjerom uvjeta optimalnosti2 za svaki

(Zivot, Andrews, 1992. i Tica, Sonora, 2010.).

Zivot i Andrews odreuju toku prekida

t a ( )
i

na nain da minimiziraju vrijednost

(negativnog) t-omjera za testiranje nulte hipoteze koja govori da je u

podacima prisutan jedinini korijen (to jest da je

razliite toke prekida

^ i=1 ,i= A , B ,C ) s obzirom na

, pri emu male vrijednosti t-omjera vode odbacivanju

1 Trenutak prekida oznaavamo sa omjerom vremena prekida T B i ukupne

duljine vremenske serije T, = TB/T, <0,1>. Kape na parametrima u
jednadbama triju modela A, B i C naglaavaju da se radi o procjenama
parametra trenutka prekida.

2 Optimalan broj pomaka k je najvei broj za kojeg vrijedi da je t-omjer za

vei od 1,6 mjereno apsolutno, a t-omjer za

c^ l ,l>k

c^ k

manji od 1,6.
10

nulte hipoteze. Drugim rjeima, procedurom se odabire onaj prekid kojim se

favorizira odbacivanje nulte hipoteze koritenjem t-testa.
Nulta hipoteza za svaki test u njihovoj specifikaciji testa jest

i<1(i=A , B , C) . Test veliina za modele s prekidom

je alternativna hipoteza
(i= A , B , C)

=1(i= A , B , C) , dok

definirana je kao minimalna izmeu svih t-omjera izraunatih za

t a ( ^ imin ) =min t a ( )
i

razliite prekide u seriji

pri emu

podskup (0,1). Na temelju asimptotske distribucije test veliine

predstavlja zatvoreni
min t a ( )
i

odreuje

se kritina vrijednost jednosmjernog testa na donju granicu za razinu znaajnosti i

oznaava se sa

imin, . Nulta hipoteza se odbija ako je

i

min t a ( ) < min , ,i= A , B , C

i

(4)

U ovom radu kao maksimalan broj pomaka

k max

odabrali smo 12.

11

2.4. Podaci
Mjeseni podaci nominalnog deviznog teaja EUR/HRK prikupljeni su iz baze
podataka Hrvatske Narodne Banke, a harmonizirani indeksi potroakih cijena
(HICP) iz baze podataka Eurostat. Navedeni podaci su prikazani na Grafikonu I. Na
uzorak se sastoji od 211 mjesenih opaanja bilateralnog realnog deviznog teaja
EUR/HRK za razdoblje od sijenja 1998. do srpnja 2015 koja su prikazana na
Grafikonu II.
Grafikon I. Kretanje harmoniziranih indeksa potroakih cijena (HICP) za
Hrvatsku i eurozonu (lijeva os) te nominalnog deviznog teaja EUR/HRK (desna
os), za razdoblje od sijenja 1998. do srpnja 2015.

12

Grafikon II. Kretanje realnog deviznog teaja EUR/HRK za razdoblje od sijenja

1998. do srpnja 2015.

3. REZULTATI
3.1. Rezultati testa bez prekida
U ovom dijelu rada ispitujemo stacionarnost uzorka realnog deviznog teaja koristei
proireni Dickey-Fuller ADF test bez strukturnog prekida kako bismo uspostavili
osnovu za usporedbu. Tablica I. prikazuje rezultate koji ukazuju na to da nije mogue
odbaciti nultu hipotezu postojanja jedininog korijena. Taj rezultat nije u skladu sa
hipotezom pariteta kupovne moi izmeu Hrvatske i eurozone.
Tablica I. Rezultati ADF testa jedininog korijena bez prekida u razdoblju od
sijecnja 1998. do srpnja 2015.

13

Biljeke uz Tablicu I.:

^ (k )

predstavlja procjenu AR(1) koeficijenta te optimalni broj pomaka k* odreen uz pomo t-testa

i uvjeta maksimalnog broja pomaka jednakog 12. ADF test veliina nalazi se u zagradama. Kritine granice predstavljaju kritine
vrijednosti DF distribucije.

3.2. Rezultati testa sa prekidom

Mogue je da razlog za nemogunost odbacivanja nulte hipoteze jedininog korijena
lei u injenici da standardni testovi jedininog korijena (kao sto je koriteni ADF test)
imaju malu snagu kada se ignoriraju strukturni prekidi u seriji, kao sto je pokazao
Perron (1989.) Naime, on je pokazao da u prisutnosti strukturnog prekida u
podacima, standardni testovi jedininog korijena mogu pogreno navesti na zakljuak
da se ne moe odbaciti nultu hipotezu. Stoga, nemogunost odbacivanja
nestacionarnosti moe biti posljedica izostavljanja strukturnog prekida u vremenskoj
seriji iz analize (Kasman, Kasman, Ayhan, 2010.). Kako bismo dopustili mogunost
strukturne promjene, koristimo modificiranu verziju ADF testa razvijenu od strane
Zivota i Andrewsa (1992.) koja doputa jedan endogeni strukturni prekid u seriji.
Rezultati testa temeljenog na modelima A, B i C prikazani su u Tablici II. koja
pokazuje da u dvije od tri specifikacije modela (A i C) nije mogue odbaciti nultu
hipotezu postojanja jedininog korijena na uzorku realnog deviznog teaja EUR/HRK.
U specifikaciji modela B koja pretpostavlja jedan strukturni prekid u trendu serije
uspijevamo odbaciti nultu hipotezu o integriranosti prvog reda serije realnog deviznog
teaja EUR/HRK na razini signifikantnosti od 10%. Taj rezultat podupire hipotezu
pariteta kupovne moi izmeu Hrvatske i eurozone.
Tablica II. Rezultati ADF testova jedininog korijena s jednim prekidom u
razdoblju od sijecnja 1998. do srpnja 2015.

14

Biljeke uz Tablicu II.:

^ i(k )

predstavlja procjenu AR(1) koeficijenta za svaki model s prekidom

i= A , B , C

te

optimalni broj pomaka k* odreen uz pomo Zivot i Andrews (1992.) procedure opisane u dijelu 3.1. i uvjeta maksimalnog broja
pomaka jednakog 12. ADF test veliina nalazi se u zagradama. Kritine granice predstavljaju kritine vrijednosti asimptotske

distribucije test veliine

min t a ( )
i

za razinu signifikantnosti to je opisano u dijelu 3.1. Za prekide, statistike u zagradi

predstavljaju p-vrijednosti za odgovarajuu vrstu prekida za Model A prekid u razini serije, za Model B prekid u trendu
serije, a za Model C prekid u razini serije i u trendu, tim redoslijedom.

Takoer, sva tri modela imaju statistiki znaajne endogeno procijenjene prekide na
razini signifikantnosti od 1% bilo u razini serije, bilo u promjeni trenda ili uz obje
promjene. Kao sto prikazuje Grafikon III. vrijeme prekida u trendu za model B
procijenjeno je na studeni 2009. kada je realni teaj EUR/HRK zapoeo aprecijacijski
trend. Taj je rezultat statistiki znaajan na razini signifikantnosti od 1%. Prekid u
modelu A odreen je u rujnu 2010., sto se takoer podudara sa poetkom
deprecijacijskog trenda kune u odnosu na euro. Prekid u modelu C identificiran je u
studenom 2007. godine kada je vrijednost kune jo uvijek aprecirala u odnosu na
euro.
Grafikon III. Kretanje realnog deviznog teaja EUR/HRK za razdoblje od sijenja
1998. do srpnja 2015. uz oznake identificiranih strukturnih prekida u tri
specifikacije modela A, B i C

15

Napomena uz Grafikon III.: linije trenda nacrtane su aproksimativno radi ilustracije.

3.3. Rasprava
Mjeovite rezultate istraivanja moemo interpretirati na nain da postoje odreeni
dokazi da paritet kupovne moi vrijedi izmeu Hrvatske i eurozone u dugom roku.
Mogue je da zbog kratke duljine koritene vremenske serije statistika snaga testa
nije dovoljno velika da odbaci jedinini korijen u drugim specifikacijama modela. S
druge strane, mogue je i da teorija pariteta kupovne moi nije adekvatan model
deviznog teaja EUR/HRK u dugom roku. Postoje i drugi fundamentalni faktori koji
utjeu na realni devizni teaj u dugom roku, kao npr. Harrod-Balassa-Samuelson
efekt prema kojem je konstantna aprecijacija domae valute posljedica relativnog
porasta cijena u ne-izvoznom sektoru ekonomije. Rast produktivnosti predvoen
izvoznim sektorom u tranzicijskoj zemlji dovodi do opeg porasta nadnica u
ekonomiji. Pod pretpostavkom da je rast produktivnosti u ne-izvoznom sektoru manji
nego to je rast nadnica, to dovodi do rasta cijena dobara i usluga koje nisu predmet
meunarodne razmjene (engl. non-tradable) i porasta ope razine cijena (Tica,
2006.). Meutim, Mihaljek i Blau (2003.) testirali su Balassa-Samuelson efekt na
uzorku zemalja u CEE regiji i pronali malo dokaza za tu teoriju na primjeru Hrvatske.
Usprkos mjeovitim rezultatima testa, pokazali smo da je uvoenjem strukturnog
prekida u analizu stacionarnosti mogue odbaciti nultu hipotezu jedininog korijena u
specifikaciji modela realnog deviznog teaja sa prekidom u trendu serije (model B).
16

Uzimajui u obzir prethodno navedena razmatranja moemo zakljuiti da postoje

odreeni dokazi da je realni devizni teaj EUR/HRK trend-stacionaran u dugom roku,
sto ukazuje na rezultat da hipoteza pariteta kupovne moi izmeu Hrvatske i
eurozone vrijedi. Ovaj rezultat podrava veliki broj dosadanjih istraivanja u prilog
hipotezi pariteta kupovne moi za Hrvatsku kao sto su Tica (2006.), Sonora i Tica
(2010.) i Kasman, Kasman i Ayhan (2010.) i Huizhen i Tsangyao (2013.).
4. ZAKLJUAK
Cilj ovog rada bio je provjeriti valjanost hipoteze pariteta kupovne moi na primjeru
Hrvatske. Metodologija koju smo primijenili je test stacionarnosti realnog deviznog
teaja EUR/HRK na mjesenim podacima za razdoblje od sijenja 1998. do srpnja
2015. godine. Stacionarnost realnog deviznog teaja provjeravali smo proirenim
Dickey-Fuller testom jedininog korijena sa jednim strukturnim prekidom razvijenim
od strane Zivota i Andrewsa. Empirijski rezultati naeg istraivanja pokazuju
mjeovite rezultate za valjanost pariteta kupovne moi u dugom roku, sa uspjenim
odbacivanjem nulte hipoteze jedininog korijena samo u jednoj specifikaciji modela i
to na najblaoj razini statistike signifikantnosti od 10%. U preostala 3 modela nismo
uspjeli odbaciti jedinini korijen. Identificirali smo strukturni prekid u studenom 2009.
godine kada zapoinje deprecijacijski trend kune u odnosu na euro.

17

LITERATURA
1. Balassa, B.: The Purchasing Power Parity Doctrine: A Reappraisal,
Journal of Political Economy, Vol. 72., No. 6., 1964., str. 584-596.
2. Cuestas, J.C., Regis, P.J.: Testing for PPP in Australia: Evidence from unit
root test against nonlinear trend stationarity alternatives, Economics
Bulletin, No. 3., 2008., str. 1-8.
3. Engel, C., Rogers, J.: How Wide is the Border?, National Bureau
of Economic Research Working Paper No. 4829, 1995.
4. Frankel, Jeffrey A. (urednik: Hafer, R.): International capital mobility and
crowding out in the US economy: imperfect integration of financial markets or
of goods market? u knjizi How Open is the US economy?, Lexington Books,
Lexington, MA, 1986., str. 33-67.
5. Frenkel, Jacob A.: The Collapse of Purchasing Power Parities During the
1970's, European Economic Review, Vol. 16., No. 1., 1981., str. 145-165.
6. Ghiba, N., Sadoveanu, D.: Testing Purchasing Power Parity in Romania
using standard unit root tests, with one structural break and cointegration
18

analysis The Romanian Economic Journal, Vol. 15., No. 44., 2012., str.
225-242.
7. Huizhen, H., Tsangyao, C.: Purchasing power parity in transition
countries: Sequential panel selection method, Economic
Modelling, Vol. 35., 2013., str. 604-609.
8. Kasman, S., Kasman, A., Ayhan, D.: Testing the Purchasing Power
Parity Hypothesis for the New Member and Candidate Countries of
the European Union: Evidence from Lagrange Multiplier Unit Root
Tests with Structural Breaks, Emerging Markets Finance &
Trade, Vol. 46, No. 2, 2010., str. 5365.
9. Knoop, T.A.: Global Finance in Emerging Market Economies, Routledge
Publishing, Abingdon, Oxon, 2013.
10. Kum, H.: The Impact of Structural Break(s) on the Validity of Purchasing
Power Parity in Turkey: Evidence from Zivot-Andrews and Lagrange Multiplier
Unit Root Tests, International Journal of Economics and Financial Issues,
Vol. 2., No. 3., 2012., str. 241-245.
11.
Mihaljek, D., Klau, M.: The Balassa-Samuelson effect in
Central Europe: A Disaggregated Analysis, BIS working paper
143, 2003.
12.
Payne J., Lee J., Hofler R.: Purchasing power parity: Evidence
from a transition economy, Journal of Policy Modeling, Vol. 27.,
2005., str. 665672.
13.
Perron, P.: The Great Crash, the Oil Price Shock, and the Unit
Root Hypothesis, Econometrica, Vol. 57., No. 6., 1989., str. 1361
1401.
14.
Rogoff, K.: The purchasing power parity puzzle, Journal of
Economic Literature, Vol. 34., 1996., str. 647-668.
15.
Sonora, R.J., Tica, J.: Purchasing Power Parity in CEE and PostWar Former Yugoslav States, Finance a vr-Czech Journal of
Economics and Finance, Vol. 60., No. 3., 2010.
16. Taylor, A.M., Taylor, M.P.: The Purchasing Power Parity Debate, Journal of
Economic Perspectives, Vol. 18., No. 4., 2004., str. 135-158.
17.
Tica, J., Sori, P.: Economic Integrations and Purchasing Power
Parity Assumption, Ekonomska istraivanja, Vol. 25., No. 14.,
2012.

19

18.
Tica, J.: Exchange Rate Economics in Transition Economies,
Zagreb International Review of Economics & Business, Vol. 9.,
No. 2., 2006., str. 155-170.
19. Tica, J.: Long span unit root test of purchasing power parity: The Case of
Croatia, Ekonomski pregled, Vol. 57., No. 12., 2006., str. 856-881.
20.
Zivot, E., Andrews, D.W.K.: Further Evidence of the Great
Crash, the Oil Price Shock and the Unit Root Hypothesis, Journal of
Business and Economic Statistics, Vol. 10., No. 3., 1992., str.
251270.

POPIS TABLICA

Tablica
I.

II.

Stranica

Rezultati ADF testa jedininog korijena bez prekida u razdoblju od

sijenja 1998. do srpnja 2015.

12

Rezultati ADF testova jedininog korijena s jednim prekidom u

razdoblju od sijenja 1998. do srpnja 2015.

13

20

POPIS ILUSTRACIJA

Popis grafikona
Grafikon
I.

II.

III.

Stranica

Kretanje harmoniziranih indeksa potroakih cijena (HICP) za

Hrvatsku i eurozonu (lijeva os) te nominalnog deviznog teaja
EUR/HRK (desna os), za razdoblje od sijenja 1998. do srpnja 2015.

11

Kretanje realnog deviznog teaja EUR/HRK za razdoblje od sijenja

1998. do srpnja 2015.

12

Kretanje realnog deviznog teaja EUR/HRK za razdoblje od sijenja

1998. do srpnja 2015. uz oznake identificiranih strukturnih prekida u
tri specifikacije modela A, B i C

14
21

PRILOZI
Prilog
I.

Programski kod koritene Zivot-Andrews (1992.) procedure za ADF test s

jednim endogeno odreenim strukturnim prekidom u programskom suelju
Eviews 7.0, dostupno na: http://forums.eviews.com/viewtopic.php?
f=15&t=1432 (pristupano 14. 09. 2015.)

Zivot-Andrews Unit Root Test

'Reference: Zivot, E. and Andrews, D. W. K. (1992), Further Evidence on the Great Crash, the Oil-Price Shock,
and the Unit-Root Hypothesis, Journal of Business & Economic Statistics, Vol. 10, No. 3, pp. 251-270.
call zivot(eur_hrk_realni_tecaj,"C",4)
' ---------------------------------------------------------------------------------------------------' Arguments
'----------------------------------------------------------------------------------------------------'series Y
' dependent variable
'scalar Maxlag
' Maximum number of lags for unit root testing

22

'string %Model
' Location of the break ("A" = Intercept, "B" = Trend, "C" = Both)
' ---------------------------------------------------------------------------------------------------' For users convenience the asymptotic critical values are provided below:
'model ? model ? model C
'1%
-5.34
-4.93
-5.57
'5%
-4.80
-4.42
-5.08
'10%
-4.58
-4.11
-4.82
'---------------------------------------------------------------------------------------------------subroutine zivot(series y,string %Model,scalar maxlag)
!trim = 0.15 'Trimming parameter
series DY = D(Y)
!nobs = @obs(y)-maxlag-1
smpl @first+maxlag+1 @last
equation temp.ls dy c @trend y(-1)
!aic0 = log(temp.@ssr/!nobs)+2*(temp.@ncoef/!nobs)
!bic0 = log(temp.@ssr/!nobs)+ log(!nobs)*(temp.@ncoef/!nobs)
!min_aic = !aic0
for !lag=maxlag to 1 step -1
equation temp.ls dy y(-1) c @trend dy(-1 to -!lag)
!aic = log(temp.@ssr/!nobs)+2*(temp.@ncoef/!nobs)
!bic = log(temp.@ssr/!nobs)+log(!nobs)*(temp.@ncoef/!nobs)
if !aic < !min_aic then
!min_aic = !aic
!best_lag = !lag
else if !min_aic = !aic0 then
!best_lag =0
endif
endif
next
smpl @all
!znobs = @obs(y) - !best_lag
!lower = 1+!best_lag+@round(!znobs*!trim)
!upper = @obs(y)-@round(!znobs*!trim)
vector(!upper-!lower+1) results
smpl @first + !best_lag @last
for !i = !lower to !upper
if !best_lag=0 and %Model = "A" then
equation temp.ls DY Y(-1) C @trend (@trend>!i-2)
else if !best_lag=0 and %Model = "B" then
equation temp.ls DY Y(-1) C @trend (@trend>!i-2)*(@trend-!i+2)
else if !best_lag=0 and %Model = "C" then
equation temp.ls DY Y(-1) C @trend (@trend>!i-2) (@trend>!i-2)*(@trend-!i+2)
else if !best_lag>0 and %Model = "A" then
equation temp.ls DY Y(-1) C @trend (@trend>!i-2) DY(-1 to -!best_lag)
else if !best_lag>0 and %Model = "B" then
equation temp.ls DY Y(-1) C @trend (@trend>!i-2)*(@trend-!i+2) DY(-1 to -!best_lag)
else if !best_lag>0 and %Model = "C" then
equation temp.ls DY Y(-1) C @trend (@trend>!i-2) (@trend>!i-2)*(@trend-!i+2) DY(-1 to -!best_lag)
endif
endif
endif
endif
endif
endif
results(!i-!lower+1) = temp.@tstats(1)
next
vector t_min =@cmin(results)
!t_min = t_min(1)
vector break = @cimin(results)+!lower-1

23

!break = break(1)
series DT = (@trend>!break-2)*(@trend-!break+2)
if %Model = "A" or %Model="C" then
series DU = @trend> !break-2
endif
if !best_lag=0 and %Model="A" then
equation ZA.ls DY Y(-1) C @trend DU 'Selected equation
else if !best_lag=0 and %Model="B" then
equation ZA.ls DY Y(-1) C @trend DT 'Selected equation
else if !best_lag=0 and %Model="C" then
equation ZA.ls DY Y(-1) C @trend DU DT 'Selected equation
else if !best_lag>0 and %Model = "A" then
equation ZA.ls DY Y(-1) C @trend DU DY(-1 to -!best_lag) 'Selected equation
else if !best_lag>0 and %Model = "B" then
equation ZA.ls DY Y(-1) C @trend DT DY(-1 to -!best_lag) 'Selected equation
else if !best_lag>0 and %Model = "C" then
equation ZA.ls DY Y(-1) C @trend DU DT DY(-1 to -!best_lag) 'Selected equation
endif
endif
endif
endif
endif
endif
table(6,2) ZAZ
ZAZ(1,1) = "Variable(s)"
ZAZ(3,1) = "t-stat(s)"
ZAZ(4,1) = "Lag(s)"
ZAZ(5,1) = "Break"
ZAZ(6,1) = "DU1 p-value"
ZAZ(1,2) = y.@name
ZAZ(3,2) = !t_min
ZAZ(4,2) = !best_lag
if @datestr(@now,"F") = "?" then
ZAZ(5,2) = !break
else
ZAZ(5,2) = @otod(!break)
endif
ZAZ(6,2) = @tdist(za.@tstat(4),za.@regobs-za.@ncoef)
setline(ZAZ, 2)
show ZAZ
smpl @all
delete temp break results t_min
endsub

24