ANATOMIJA PITANJA ZA 1.

PARCIJALU
1. Opisati vertebrae verae!
U vertebrae verae spadaju: vertebrae cervicales, vertebrae thoracicae i vertebrae
lumbales. Ova skupina predstavlja tzv. prave kraljeke.
2. Za ta se os scaphoideum vee medijalno?
Os scaphoideum se medijalno vee za os lunatum preko polumjeseaste zglobne plohe.
3. Za ta se clavicula vee medijalno?
Calvicula se medijalno vee za sternum preko facies articularis sternalis.
4. Koji mii se vee na olecranonu?
Na olecranon se veu: m. triceps brachii, m. flexi carpi ulnaris, m. anconeus, m.
extensor carpi ulnaris, m. abductor pollicis longus, m. extenstor carpi ulnaris, m.
abductor pollicis longus, m. extensor pollicis longus, m. extensor indicis.
5. Kao koji zglob rade articulatio costotransversaria i articulatio capitis costae?
Rebro je s kraljenicom u vezi preko dva zgloba. To su: articulatio capitis costae i
articulatio costotransversaria. Kod gibanja rebara ta dva zgloba funkcioniraju kao
jedan kutni zglob ginglymus.
6. Za ta se vee ligamentum iliofemorale Bertini?
Ligamentum iliofemorale Bertini se vee za linea intertrochanterica, a polazi sa spinae
iliacae anterior inferior.
7. Opisati fibrozne sveze u preponskoj simfizi!
Veze koje pojaavaju simfizu su: lig. inguinale Pouparti, lig. pectineale Cooperi, lig.
lacunare Gimbernati i lig. iliopectineum.
8. Koje sve veze postoje na articulatio coxae?
U odravanju kontakta meu zglobnim tjelima, na articulatio coxae sudjuluju zglobna
ahura i razni ligamenti. U zglobnu ahuru ovog zgloba utaknute su sljedee jake
veze: lig. iliofemorale Bertini, lig. pubofemorale, lig. ishiofemorale. U untranjosti
zgloba imamo dvije veze: lig. transversum acetabuli i lig. capitis femoris.
9. Koje sve veze postoje na palmarnoj strani articulatio radiocarpea?
Na palmarnoj strani articulatio radiocarpea imamo dva ligamenta: lig. radiocarpeum
palmare i lig. ulnocarpeum palmare.
10. Nabrojati plotine tibije!
Plohe tibije su: facies medialis, facies lateralis i facies posterior.
11. Koje sve veze imamo u articulatio sternoclavicularis?
Na articulatio sternoclavicularis imamo sljedee veze: lig. sternoclaviculare, lig.
interclaviculare i lig. costoclaviculare.
12. Opisati diametar trnasversa velike karlice!
Diametar transversa je najdui promjer koji spaja najlateralnije take linea-e
terminalis. Iznosi normalno 13,5 do 14 cm.
13. Opisati vertebrae spuriae!

U ovu skupinu spadaju: vertebrae sacrales i vertebrae coccygeae (caudales). Ova

skupina kraljeaka predstavlja tzv. lane kraljeke, budui da su srasle meusobno, te
ine dvije kosti.
14. Opisati capsulu articularis!
itav zglob se obino nalazi kao u nekoj vrei iji su krajevi privreni za krajeve
kostiju koje sudjeluju u formiranju tog zgloba. Tu vreu nazivamo zglobna ahura
capsula articularis. ahura je izgraena iz dva sloja: vanjskog i unutranjeg. Vanjski
sloj nazivamo membrana fibrosa, a unutranji sloj nazivamo membrana synovialis.
15. Opisati zavoj po rubu kod rebra!
Zavoj po rubu je zavoj ruba prema horizontalnoj ravni. Usljed njega se podie stranji
dio rebra kada ga se postavi u ravninu. Taj je zavoj najjai kod srednjih rebara, a
slabiji kod gornjih i donjih.
16. Za koje dvije kosti se vee facies articularis carpi radialis?
Za facies articularis carpi radialis se veu: os scaphoideum i os lunatum.
17. Opisati mehaniku rada articulatio metacarpophalangea!
Na prvi pogled izgleda da je ovaj zglob tipian ginglymus, no meutim, nije. Kod ovog
zgloba osim flexije i extenzije, moemo vriti ulnarnu i radijalnu abdukciju,
cirkumdukciju, pa i rotaciju. Sve ove radnje mogu se izvoditi samo onda ako se zglob
nalazi u poloaju potpune ili djelomine extenzije. Articulati metacarpophalangea je u
poloaju potpune ili polovine extenzije articulatio sphareoidea (artrodija), a u
poloaju potpune volarne flexije ginglymus.
18. Opisati mehaniku rada articulationes interphalangeae manus!
Articulationes interphalangeae manus su tipini ginglymusi. Jedine mogue kretnje su
flexija i extenzija. Obino se flexija izvodi u proximalnom i distalnom zglobu skupa, no
moe se izvoditi i u svakom zglobu posebno.
19. Koji se miii veu za spinu iliacu anterior superior?
Za spina iliaca anterior superior veu se iroki miii trbuha.
20. Pri kojoj kretnji su zategnute kolateralne veze na articulatio genus?
Kolateralne veze osiguravaju kontakt meu zglobnim tijelima samo onda kada se zglob
nalazi u extenziji. Kondili femura su zavijeni sprijeda po veem radiusu, a straga po
manjem. Kod extenzije je umetnut meu hvatite i polazite kolateralnih veza zavoj s
veim radiusom, pa su tada kolateralne veze nategnute.
21. Koja je najvanija veza na articulatio humeri?
Ligamenti u ovom zglobu su zapravo odebljanja zglobne ahure. Najvanija veza je lig.
coracohumerale. Protee se od processusa coracoideusa do tuberculum maius-a.
Zadaa mu je da osigurava kontakt meu zglobnim tijelima kada ruka visi dole. Na taj
nain visi na njemu itava teina ruke, te nije potrebno da se miii umaraju. Ovaj
ligament se razvio u vezi sa uspravnim hodom.
22. ta spada u juncturu cinguli membri superiores?
U juncturu cinguli membri superiores spadaju sljedei zglobovi: art.
sternoclaviculares, art. acromioclaviculares i art. coracoclaviculares.
23. Koliko iznosi angulus subpubicus kod ene?

Kod ene je angulus subpubicus tuplji nego kod mukarca, a iznosi 90 do 100. Poto
se tu nalazi jo i ligamentum arcuatum pubis koji zaobljuje jo vie taj kut, kod ene ne
govorimo vie o angulusu, nego o arcus pubis.
24. Iz koja dva dijela se sastoji ligamentum bifurcatum?
Lig. bifurcatum je najvanija sveza Chopartovog zgloba. Polazi s calcaneusa, pa se
grana poput slova v na dva kraka. Jedan od njih ide na os naviculare, a drugi na os
cuboideum. Prema tome ga dijelimo na lig. calcaneonaviculare i lig.
calcaneocuboideum.
25. U koju vrstu zglobova spada articulatio radioulnaris proximalis?
Articulatio radioulnaris proximalis spada u grupu tipinih obrtnih zglobova
(articulatio trochoidea). Ovaj zglob zajedno sa articulatio radioulnaris distalis
uestvuje u vrenju pokreta supinacije i pronacije.
26. ta se nalazi na lateralnoj strani ulnae?
S lateralne strane processus coronoideusa nalazi se jedna zglobna ploha incisura
radialis, koja artikulira sa circumferentia articularis radii. Ispod incisure radialis
nalazi se uzduni greben crista m. supinatoris sa koje polazi m. supinator.
27. Opisati lateralni kraj claviculae!
Lateralni kraj extremitas acromialis je spljoten i zavijen, a nosi na sebi zglobnu
plohu za acromion facies articularis acromialis.
28. Koje rubove imamo na tibiji?
Gornja ploha tibije je omeena dobro izraenim rubom margo infraarticularis tibiae
(extremitas proximalis). Rubovi trupa tibije su: margo anterior, margo medialis i
margo interosseos.
29. Koje veze imamo na syndesmosis tibiofibularis?
Ovaj spoj osiguravaju dvije vrste veze. To su: lig. tibiofibulare anterius i lig.
tibiofibulare posterius.
30. Opisati zavoj po osovini rebra!
Zavoj po osovini ili zavoj po torziji je najvaniji. Rebro je torkvirano (torzija rebra), tj.
zavinuto oko uzdune osovine, tako da unutranja plotina rebra u stranjem dijelu
gleda prema gore, a u prednjem dijelu prema dole. Ovaj je zavoj razvijen osobito kod
donjih rebara, kod gornjih ga nema.
31. Za ta se vee medijalni kraj claviculae?
Medijalni kraj extremitas proximalis je odebljan, te nosi na sebi zglobnu plohu za
sternum facies articularis sternalis. S gornje strane ovog kraja odlazi jedan dio m.
sternocleidomastoideusa.
32. Za ta se medijalno vee os schaphoideum?
Medijalna strana nosi polumjeseastu zglobnu plohu za os lunatum.
33. ta se vee za olecranon ulnae?
Olecranon je veoma masivan, a za njega se vee jaka tetiva m. tricepsa.
34. Koje vrste zglobova sa tri osovine postoje?
U zglobove sa tri i vie osovina ubrajamo: articulatio sphaeroidea (slobodni zglob) i
enarthrosis sphaeroidea.
35. Koji mii se vee za tuberculum supraglenoidale?

Za tuberculum supraglenoidale se vee m. biceps brachii.

36. Koliki je raspon flexije i extenzije u articulatio cubiti?
Najvea amplituda gibanja u ovom zglobu iznosi 140. To znai da podlaktica prelazei
iz maaximalne flexije u maximalnu extenziju opisuje luk koji odgovara kutu od 140.
Budui da osovina, oko koje se izvode ova gibanja, lei koso, to kod flexije podlaktica
ide neto medijalno, a kod extenzije lateralno. Na taj nain nastaje izmau podlaktice i
nadlaktice kut koji je izrazitiji kod ena.
37. Koje su kretnje mogue kod meniscus medialisa?
Zbog svojih udaljenih hvatita meniscus medialis je prilino nepomian. Njegovu
nepominost poveava i to to je prirastao uz lig. collaterale tibiale.
38. Kako se zove hrapavost na medijalnoj strani donje plohe claviculae?
Hrapavost na medijalnoj strani donje plohe zove se impressio lig. costoclavicularis, na
koju se hvata lig. costoclaviculare.
39. ta se nalazi na lateralnoj strani processus coronoideusa?
S lateralne strane processus coroneidus-a nalazi se jedna zglobna ploha incisura
radialis, koja artikulira s circumferentia articularis radii. Ispod incisurae radialis
nalazi se uzduni greben crista m. supinatoris sa koje polazi m. supinator.
40. Gdje se nalazi dui krak na bazi os metacarpale secundum?
Dui krak se nalazi ulnarno i na svom vrhu nosi fasetu za os capitatum.
41. Sa kojim kostima facies articularis carpea radii dolazi u kontakt?
Facies articularis carpea radii dolazi u kontakt s os scaphoideum i s lateralnom
polovinom ossis lunati, te s malim dijelom ossis triquetri.
42. Opisati mehaniku ariculationes interphalangeae pedis!
Ovi zglobovi su jednaki analognim zglobovima na ruci. Veze su takoe analogne onima
na ruci, to e rei da su tipini ginglymusi. Jedine mogue kretnje su flexija i
extenzija.
43. Opisati articulatio plana!
Articulatio plana i amphiarthrosis zglobne plohe su ravne. Oko zglobnih tijela su
kratke veze koje onemoguuju jae kretnje. Omogueno je samo neznatno klizanje
meu zglobnim tijelima. Kod ovog zgloba ne moemo govoriti o osovinama. Takav
zglob nalazimo npr. izmeu raznih karpalnih kostiju, te izmeu vratnih kraljeaka.
44. Za ta se vee m. latisimus dorsi?
Niti m. latisimus dorsi konvergiraju prema axilli, prelaze u kratku tetivu koja se,
poavi medijalno od humerusa, hvata na crista tuberculi minoris.
45. Koje su karakteristike torakalnih kraljeaka?
Trup im je dosta visok i neto trouglast, omeen gore i dolje ravnim plohama. Sa
strane corpusa, vie prema natrag, nalazimo foveae costales koje su najglavnija
oznaka za torakalne kraljeke, i to se nalazi polovina na gornjem rubu, a polovina na
donjem rubu trupa fovea costalis superior et inferior. Rebro se, naime, hvata za dva
kraljeka, tako da se zglobna ploha nalazi na dva.
46. ta se vee na tuberositas pronatoria?

Lateralna ploha radiusa je zaobljena, a po prilici na sredini imamo jedno hrapavo

polje tuberositas pronatoria, na kojoj se hvata m. pronator teres, a tako isto i
dorzalno.
47. ta su to costae verae?
Rebra su visceralni prutovi kraljeaka, koji su se u torakalnom dijelu potpuno razvili i
skupa sa kimom, sternumom i rebarnim hrskavicama ine skelet thoraxa. Rebra se
straga spajaju s odgovarajuim kraljecima, a sprijeda preko hrskavice sa sternumom.
Na taj nain se ne spajaju sva rebra, odnosno sve rebarne hrskavice sa sternumom,
nego samo prvih sedam. Ta rebra se jo zovu i prava rebra costae verae.
48. Opisati mehaniku rada articulatio talocruralisa!
I gornji i donji noni zglob su ginglymusi (kutni zglobovi). U articulatio talocruralis
ide osovina isto poprijeko, pa se oko nje mogu izvoditi ista dorzalna flexija i
extenzija. Ta osovina ide kroz donji rub facies malleolaris medialis tali. elimo li na
isprepariranom preparatu prikazati kretnju u articulati TLC, treba da jednom rukom
uhvatimo kosti potkoljenice, a drugom rukom talus. Na taj nain iskljuujemo kretnje
drugih zglobova.
49. Opisati zavoj po plotini rebra!
Zavoj po plotini ili zavoj po radiusu je onaj zavoj s kojim rebro slijedi plotinu
thoraxa. Taj zavoj nije na itavom rebru jednak; u dorzalnom dijelu je rebro jae
zavijeno nego u prednjem, tj. stranji dio je zavijen po manjem radiusu , a prednji po
veem radiusu. Kod gornjih rebara je zavoj po radiusu veoma jako izraen, a kod
donjih je mnogo manje, tj. kod donjih je radius zavoja vei.
50. Koje veze imamo na articulatio atlantooccipitalis?
Kod articulatio atlantooccipitalis imamo dvije zglobne ahure, jedna na desnoj, druga
na lijevoj strani. Svaka se od njih hvata za rubove zglobnih plotina. Dosta su tanke i
njene na svojoj medijalnoj strani, dok su na lateralnoj strani pojaane fibroznim
snopovima koji su razapeti izmeu okcipitalne kosti i baze processusa trensversusa
atlasa.
51. ta se nalazi na epycondilus medialisu?
Sa stranje strane epycondilus medialis-a nalazi se sulcus nervi ulnaris. Koji put se
moe na humerusu povie epycondilus medialis-a nai jedan kotani izdanak, tzv.
processus supracondylaris, koji je spojen ligamentom za epycondilus medialis. Time
omeuje otvor (foramen humerale) kroz koji prolazi n. medianus, a koji put i jedna
grana a. brachialis, ako se podijeli u predjelu humerusa. Ligament slui kao polazite
m. pronatoris teretis.
52. Opisati lig. transversum acetabuli!
Rub acetabuluma izglaen je i povean jednim fibrokartilaginoznim prstenom
labrum acetabulare, koji poveava konkavnu zglobnu plotinu i na taj nain
ograniuje kretnje u ovom zglobu. Dio labrum acetabulare koji premouje incisuru
acetabuli nazivamo lig. transversum acetabuli.

53. Opisati kutni zglob!

Ginglymus kutni zglob, zglob na arnir konveksno zglobno tijelo je valjak koji je
postavljen u smjeru okomitom na osovinu kosti. Konkavno zglobno tijelo je polovina
upljeg valjka, koja pristaje na valjak konveksnog zglobnog tijela. Konkavno zglobno
tijelo ima obino u svojoj sredini jedno izboenje, koje pristaje u odgovarajue
udubljenje (brazda vodilja) na konveksnom zglobnom tijelu. Time se sprijeava da
konveksno zglobno tijelo iskoi iz konkavnog. To sprijeavaju i ligg. colateralia koja su
kod ginglymusa razapeta uz zglob. U ovom zglobu se izvode flexija i extenzija, tj. vri se
otvaranje i zatvaranje kuta kojeg formiraju izmeu sebe kosti koje su spojene u ovom
zglobu. Takav zglob nalazimo izmeu humerusa i ulnae.
54. Koji miii se hvataju za lateralnu stranu scapulae?
Na lateralnoj strani scapula-e nalazimo jednu brazdu paralelno sa aksilarnim rubom,
a uz rub nalazimo jednu trouglastu plohu s brazdom dole, koja je podjeljena jednom
laganom izboinom na dva dijela. To su polja na koja se hvataju miii, i to donji dio
m. teres maior, a gornji dio m. teres minor.
55. ta predstavljaju eminentia carpi radialis i eminentia carpi ulnaris?
Karpalne kosti, kao cjelina, ine svod koji je konveksan prema dorsalnoj strani, a
konkavan prema palmarnoj. Taj konkavitet na palmarnoj strani dolazi jo jae do
izraaja time to jrajnje kosti imaju kvrge koje stre prema palmarnoj strani. Te krajnje
kvrge ine izboenja eminentia carpi radialis i eminentia carpi ulnaris.
56. ta se nalazi u bursi synovialis?
Bursae synoviales su manje ili vee vreice sa tekuinom sinovijom, a nalazimo ih
kod pojedinih zglobova gdje tetive ili miii dolaze u kontakt sa zglobnom ahurom, a
tako isto i na svim mjestima gdje tetive ili miii dolaze u kontakt sa tvrdom podlogom
ili izmeu pojedinih miia.

57. Koje su karakteristike cervikalnih kraljeaka?

Najvanija oznaka za cervikalne kraljeke je otvor na processus costotransversariusu
(vertebrarum cervicalium), ali itav kraljeak je neto drukije graen od ostalih. Trup
mu je ovalan od desna nalijevo. Donja ploha mu je kokavna od sprijeda prema natrag,
a gornja od desna nalijevo. Processus costotransversarius ima otvor foramen
cototransversarium (vertebrae cervicalis) za arteriju i venu, a osim toga je rascijepljen
u dva dijela tuberculum anterius i tuberculum posterius. Tuberculum anterius
predstavlja prvi processus transversus, a tuberculum anterius predstavlja zakrljalo
rebro koje je sraslo s trupom.
58. ta se nalazi na distalnom dijelu ulnae?
Extremitas distalis je veoma malo zadebljan i nosi caput ulnae. Oko caputa nalazimo
jednu cirkularnu zglobnu plohu circumferentia articularis ulnae za zglob sa
incisura ulnaris na radiusu, a na donjoj strani caputa nalazimo ravnu zglobnu plohu u
obliku polumjeseca. Ta ploha artikulira sa discus articularis koji je dijeli od os

triquetrum. S medijalne strane caputa odlazi dole i natrag processus styloideus ulnae,
a taj je odijeljen od zglobne plohe caputa jednom dosta dubokom udubinom za koju se
hvata ve spomenuti discus articularis.
59. ta predstavlja crista sacralis intermedia?
Neto lateralnije od crista sacralis mediana, koji predstavlja srasle processus
articulares, nalazimo jo jedan greben crista sacralis intermedia koji predstavlja
sratene processus articulares.
60. Kako se zove prednji dio donjeg skonog zgloba i kako je graen?
Ovaj zglob se zove articulatio talocalcaneonavicularis. Konveksno zglobno tijelo ine:
facies articularis navicularis, facies articularis calcanea anterior, facies articularis
calcanea media i facies articularis pro ligamento calcaneonaviculari. Sve ove etiri
plohe se nalaze na talusu. Konkavno zglobno tijelo ine: konkavna zglobna ploha ossis
navicularis, facies articularis talaris ant. et media na calcaneusu i lig.
calcaneonaviculare plantare.
61. Koje veze imamo izmeu trupova kraljeaka?
Trupovi kraljeaka su meusobno spojeni jednom fibrokartilaginoznom ploom
discus intervertebralis i s dva ligamenta. Ligamenti ne povezuju samo trupove dvaju
susjednih kraljeaka, ve su oni zajedniki za itavu kraljenicu. Discus
intervertebralis se sastoji iz dva dijela: anulus fibrosus i nucleus pulposus. Ligamenti
koji povezuju trupove kraljeaka su lig. longitudinale anterius i lig. longitudinale
posterius.
62. Koje vrste zglobova sa dvije osovine postoje?
U zglobove sa dvije osovine ubrajamo: articulatio condylaris jajoliki zglob i
articulatio sellaris sedlasti zglob.
63. Iz koja dva dijela se sastoji articulatio atlantoaxialis?
Articulatio atlantoaxialis je zglob izmeu atlasa i axisa, a dijelimo ga na dva dijela: art.
atlantoaxialis lateralis i art. atlantoaxialis madiana.
64. ta pojaava prednji zid zglobne ahure articulatio genus?
Prednji zid zglobne ahure pojaavaju slijedee veze: lig. patellae i retinacula patellae,
koja se dijeli na retinaculum patellae laterale i retinaculum patellae mediale.
65. Preko ega se rebro vee za trup kraljeka?
Rebro se za trup kraljeka vee preko caput costae, a taj zglob se zove articulatio capitis
costae.
66. Za ta se hvata m. quadratus femoris?
Izmeu trochanter maiora colluma nalazi se udubina fossa trochanterica u kojoj se
hvata vea grupa miia. Sa stranje strane, izmeu oba trochantera, se protee jak
greben crista intertrochanterica, na koju se hvata m. quadratus femoris, ali je crista
vie pojaanje trochantera, nego izboenje proizvedeno ovim miiem.
67. Nabrojati plohe radiusa!
Trup radiusa je trouglast prizmatian. Na njemu se razlikuju 3 plohe: facies anterior,
facies posterior i facies lateralis.

68. Koje ligamente imamo na articulatio humeri?

Ligamenti u ovom zglobu su zapravo odebljanja zglobne ahure. Najvanija veza je lig.
coracohumerale. Protee se od processus coracoidusa do tuberculum maiusa. Zadaa
mu je da osigura kontakt meu zglobnim tijelima kad ruka visi dole. Na taj nain visi
na njemu itava teina ruke, te nije potrebnoda se miii umaraju. Ovaj ligament se
razvio u vezi sa uspravnim hodom. Manje vane veze su ligamenta glenohumeralia.
Nalaze se u prednjem zidu ahure. Razlikujemo: lig. glenohumerale proximale, lig.
glenohumerale medium i lig. glenohumerale distale.
69. U kojem se poloaju posmatra articulatio coxae?
Mehaniku ovog zgloba moemo prouavati kod uspravnog ili srednjeg ploaja ovog
zgloba. Uspravni poloaj je onaj poloaj koji zglob zauzima kad smo u uspravnom
stavu. Tada je zglobna ahura zavinuta, a lig. iliofemorale Bertini nategnut. U ovom
poloaju se mogu izvesti sve kretnje osim addukcije i retroflexije. Srednji poloaj je
onaj poloaj zgloba kod kojeg su svi dijelovi zglobne ahure jednako olabavljeni.
Articulatio coxae se nalazi u srednjem poloaju kod djelomine anteflexije, djelomine
abdukcije i djelomine rotacije prema van. Iz srednjeg poloaja mogu se u ovom zglobu
izvoditi sve kretnje i to: anteflexija, extenzija, abdukcija i addukcija.
70. Kakvog je oblika talus?
Talus je prilino masivna kratka kost na kojoj razlikujemo prednji dio caput tali, i
stranji, vei dio corpus tali. Oba ta dijela su vezana jednim uim dijelom collum
tali. itava kost ima donekle kubini oblik, te moemo na njoj razlikovati est ploha.
Corpus ima oblik neto nepravilnog valjka trochlea tali, koji doe ukljeten izmeu
oba malleolusa.
71. Koje kosti spadaju u proximalni dio karpalnih kostiju?
U proximalnom dijelu karpalnih kostiju su: os scaphoideum, os lunatum, os
triquetrum i os pisiforme.
72. Koje unutranje veze imamo kod articulatio genus?
U unutranjosti articulatio genus imamo sljedee veze: lig. transversum genus, lig.
menisci lateralis (Roberti) i ligg. cruciata kod kojih imamo lig. cruciatum ant. i lig.
cruciatum post.
73. Opisati mehaniku rada articulatio humeri!
Articulatio humeri je tipian articulati spaeroidea. Mogue su sve kretnje, i to obilate,
jer je velika razlika izmeu konveksnog i konkavnog zglobnog tijela. Konveksno
zglobno tijelo je, naime, vee od konkavnog. Taj odnos u veliini izraen u brojevima je
2:1, ako uzmemo u obzir dui promjer, a 3:1, ako uzmemo u obzir krai promjer
konkavnog tijela. Mnogo pridonosi obilatosti kretanja i obilatost ahure. Kao kod
svake articulatio sphaeroideae, tako i ovdje moemo zamisliti bezbroj osovina. Mi emo
uzeti u obzir tri osovine: sagitalnu, frontalnu i transverzalnu.
74. ta se vee za tuberositas ulnae?
Processus coronoideus na svojoj prednjoj strani ima hrapavost tuberositas ulnae, na
kojoj se hvata m. brachialis.
75. Koje su osnovne grupe spojeva meu kostima?

S obzirom na nain kojim su u ivom ovjeku kosti meusobno spojene, dijelimo

spojeve meu kostima junctura ossium u dvije osnovne grupe: synarthrosis i
diarthrosis.
76. Koje veze pojaavaju articulatio cubiti?
Zglobnu ahuru articulatio cubiti pojaavaju dva ligamenta koji ujedno sudjeluju u
osiguravanju kontakta meu zglobnim tijelima. To su: lig. collaterale elnare i lig.
collaterale radiale. Kod lig. collaterale ulnare razlikujemo tri snopa: lig.
coronohumerale, lig. olecranohumerale i lig. Cooperi ili fibra arciformes.
77. Koliko ima metakarpalnih kostiju i kako se raspoznaju?
Da bismo mogli metakarpalne kosti prepoznati po broju, broje se sa radijalne strane, a
svaka kost ima svoje specifine oznake. Os metacarpale primum je najvoluminoznija.
Os metacarpale secundum je dua od prve. Baza joj je rascjepljena u dva kraka. Os
metacarpale tertium je gotovo jednako duga kao druga metakarpalna kost, ali joj baza
nije rascijepljena. Os metacarpale quatrum na bazi ima zglobnu plohu za os hamatum.
Os metacarpale quintum na bazi ima zglobnu plohu za os hamatum, na radijalnoj
strani baze fsasetu za os quatrum.
78. Opisati i nabrojati ossa cuneiformia!
Klinaste kosti uistinu izgledaju kao klinovi. Kod prve gleda otrica prema gore, a kod
druge i tree prema dole. Straga se spajaju s os naviculare, a sprijeda s trim
metatarzalnim kostima. Brojimo ih od medijalne prema lateralnoj. To su: os
cuneiforme mediale, os cuneiforme intermedium i os cuneiforme laterale.
79. ta su processus mamillaris i processus accesorius?
Processus transversi nemaju zglobne plotine, nego su rascjepljene u dvije kvrice od
kojih je gornja nazvana processus mamillaris radi svoje zaobljenosti, a druga je
nazvana processus accesorius.
80. Koje veze imamo u articulatio sacroiliaca?
Zglobna ahura je vrlo kratka i hvata se na jednoj i drugoj kosti neposredno uz rub
zglobne plohe. Osim ahure sudjeluju u ovom zglobu u odravanju kontakta meu
zglobnim tijelima slijedei ligamenti: lig. sacroiliaca ventralia, lig. sacroiliaca dorsalia,
ligg. sacroiliaca interossea i ligg. iliolumbale. Lig. sacroiliaca dorsale se dijeli na: lig.
sacroiliacusm dorsale longum i lig. sacroiliacum dorsale breve. Osim nabrojenih veza,
imamo izmeu os coxae i os sacrum razapete jo dvije osobito vrste veze. To su: lig.
sacrotuberale i lig. sacrospinale.
81. Nabrojati ligamente ake!
U runim zglobovima postoje brojne veze. Najprije imamo jake veze koje osiguravaju
kontakt meu zglobnim tijelima articulatio radiocarpeae, zatim imamo veze razapete
izmeu proximalnog i distalnog reda karpalnih kostiju i konano imamo veze koje
osiguravaju kontakt izmeu distalnog reda karpalnih kostiju i baza metakarpalnih
kostiju. Imamo sljedee ligamente: ligg. articulatio radiocarpeae, ligg. articualtio
mediocarpeae i ligg. articulatio carpometacarpeae. Ligg. articulatio radiocarpeae su:
lig. radiocarpeum palmare, lig. radiocarpeum dorsale i lig. ulnocarpeum palmare.
Ligg. articulatio mediocarpeae su: ligg. intercarpea palmaria, ligg. intercarpea dosalia

i ligg. intercarpea interossea. Oni koji se istiu po posebnim imenima su: lig. arcuatum
carpi dorsale lig. scaphotriquetrum, lig. carpi radiatum i retinaculum flexorum.
Ligg. articulatio carpometacarpeae su: ligg. carpometacarea palmaria, ligg.
carpometacarpea dorsali i ligg. carpometacarpea interossea. Tu postoje i ligamenti koji
povezuju meusobno baze metakarpalnih kostiju, a to su: ligg. metacarpea palmaria,
ligg. metacarpe dorsalia i ligg. metacarpea interossea. Takoe imamo i dva ligamenta
koji povezuju os pisiforme i os triquetrum, a to su: lig. pisohamatum i lig.
pisometacarpeum.
82. ta je po mehanici articulatio ossis pisiformis?
Articulatio ossis pisiformis je amphiarthrosis. Zglobne plohe jedne i druge kosti su
ovalne. Zglobna ploha ossis pisiformis neto je malo konkavna, a zglobna ploha ossis
triquetri je neto konveksna.
83. ta je po mehanici articulatio genus?
Articulatio genus je trochoginglymus, tj. kombinacija kutnog i obrtnog zgloba. U
njemu naime moemo vriti flexiju, extenziju i rotaciju. Amplituda flexije i extenzije je
140 - 150, a rotacije 40.

84. Gdje je smjetena os pisiforme?

Os pisiforme ne lei u istoj liniji s ostalim kostima prvog reda carpusa, nego neto
ispred (palmarno), tako da ini dio eminentia carpi ulnaris. Veoma je mala i slina
graku. Ona lei u tetivi flexoris carpi ulnaris.
85. ta je po mehanici articulatio atlantooccipitalis?
Articulatio atlantooccipitalis je articulatio condylaris. Desni i lijevi zglob smatramo
obzirom na mehaniku jednim zglobom koji ima dvije osovine oko kojih se vre gibanja:
frontalnu i sagitalnu. Frontalna (poprena) se osovina nalazi u visini tuberculum
jugulare. Sagitalna se osovina nalazi u medijalnoj liniji, a nagnuta je neto od srpijeda
gore prema natrag i dole. Oko frontalne se osovine vri anteflexija (sagibanje glave
naprijed) i retroflexija (sagibanje glave natrag). Oko sagitalne osovine vri se gibanje
glave na stranu. Sva su ova gibanja dosta ograniena, a njihova se amplituda
poveavam uz sudjelovanje zglobova ostalih cervikalnih kraljeaka.
86. ta je articulatio composita?
Articulati compostia spada u zglobove bez osovina. To je onaj zglob u kome dolaze u
spoj vie od dvije kosti (npr. articulatio cubiti).
87. ta nalazimo na processus transversus kod cervikalnih kraljeaka?
Lateralno od massae laterales nalazi se processus transversus koji posjeduje foramen
transversarium, ali nije racijepljen u dva tuberculuma.
88. Koje kosti spadaju u distalni red karpalnih kostiju?
U distalnom redu karpalnih kostiju su: os trapezium, os trapezoideum, os capitatum i
os hamatum.