danas iroko primjenjivana u matematici i fizici . Njena priblina vrijednost iznosi oko 3,14 . Definira se kao odnos opsega i promjera kruga . Biljei se malim grkim slovom , a u hrvatskom jeziku je pravilno pisati i pi .
kruga , zatim mjerenjem njegovog promjera i opsega te dijeljenjem opsega promjerom .
Povijest spoznaja o broju tee
usporedno sa razvojem same matematike . Neki autori napredak na tom polju dijele na tri razdoblja: antiko-u kojem je raunat geometrijski klasino -kojem se raunalo pomou vie matematike u Europi oko 17. stoljea , te na tree razdoblje digitalnog raunanja na raunalima .
Arhimed sa Sirakuze je bio prvi koji
je tono procijenio vrijednost broja . Shvatio je kako njegova irina moe biti odreena upisivanjem pravilnih mnogokuta unutar kruga .
U sljedeim stoljeima, najvei napredak
na tom polju ostvaren je u Indiji i Kini. Oko 265., matematiar Liu Hui ,otkrio je jednostavni toan algoritam za izraun broja do bilo koje razine tonosti. On je raunao sa mnogokutom od 3072 stranica i dobio rezultat Pi=3.1416
Do drugog tisuljea je bio poznat na manje od 10
decimalnih mjesta. Sljedei glavni napredak dogodio se pojavom vie matematike te posebice otkriem beskonanih nizova. Ti nizovi teoretski doputaju izraun do bilo koje eljene vrijednosti dodavanjem potrebnog broja lanova. Otprilike oko 1400. god , Madhava iz Sangamagrama je otkrio prvi poznati niz takve vrste .
Rekord je potuen godine 1424 , te
je izraunat na 16 decimala . Prvi veliki napredak u izraunu broja od vremena Arhimeda je napravio njemaki matematiar Ludolph van Ceulen , koji je rabio geometrijsku metodu kako bi izraunao 35 decimala broja . Bio je tako ponosan na izraun, koji je zahtijevao vei dio njegovog ivota, da je znamenke uklesao u svoj nadgrobni spomenik.
Otprilike u isto doba, metode vie
matematike i odreivanje beskonanih nizova poele su izranjati po Europi. Isaac Newton je osobno izveo niz za raunanje s kojim je izraunao 15 decimala, iako je kasnije priznao: "Sram me je rei vam koliko sam figura rabio za ovaj izraun ne
Pojava digitalnih raunala u 20. stoljeu vodi do ruenja
novih rekord u raunanju broja . Koristei ENIAC, John von Neumann je izraunao 2037 znamenaka broja godine 1949. Za taj izraun mu je bilo potrebno 70 sati . Dodatne tisue decimalnih mjesta dobivene u nadolazeim desetljeima sa prekretnicom godine 1973. kada je izraunata milijunta znamenka .
Napredak nije bio samo posljedica
brih strojeva nego i novih algoritama. Jedan od najznaajnijih napredaka bilo je i otkrie brze Fourierove transformacije 1960. godine , koja omoguuje raunalima aritmetiki izraun ekstremno velikih brojeva vrlo velikom brzinom.
Kako Vlastitim Rukama Napraviti Septičku Jamu Iz Eurokuba - Izradimo Septičku Jamu Iz Eurokuba Vlastitim Rukama - Sklopni Dijagram I Ugradnja Septičke Jame Iz Eurokuba
Svojim Rukama Izrađujemo Septičku Jamu Iz Eurokuba - Montažni Dijagram I Ugradnja. Sami Napravite Septičku Jamu Iz Eurocubes-A. Detaljan Vodič! Kako Napraviti Septičku Jamu Iz Eurokube