ZAKON

O ADVOKATURI REPUBLIKE SRPSKE

GLAVA I
OSNOVNE ODREDBE
lan 1.
Ovim zakonom ureuju se advokatska sluba, uslovi za bavljenje advokaturom, oblici
rada advokata, prava, obaveze i odgovornost advokata, advokatskih strunih saradnika za
pravne poslove i advokatskih pripravnika i organizacija i rad Advokatske komore Republike
Srpske (u daljem tekstu: Advokatska komora).
lan 2.
(1) Advokatura je nezavisna i samostalna sluba pruanja pravne pomoi fizikim i
pravnim licima.
(2) Samostalnost i nezavisnost advokature ostvaruje se:
1) samostalnim i nezavisnim obavljanjem advokature,
2) pravom stranke na slobodan izbor advokata,
3) organizovanjem advokata u Advokatsku komoru kao samostalnu i nezavisnu
organizaciju advokata u Republici Srpskoj,
4) donoenjem optih akata Advokatske komore,
5) odluivanjem o prijemu u advokaturu, odgovornosti advokata i prestanku prava na
bavljenje advokaturom i
6) donoenjem Statuta i drugih optih akata Advokatske komore.
lan 3.
Pruanje pravne pomoi iz lana 2. stav 1. ovog zakona obuhvata:
1) davanje usmenih i pismenih pravnih savjeta i miljenja,
2) sastavljanje tubi, prijedloga i drugih inicijalnih podnesaka, zahtjeva, molbi,
pravnih lijekova, predstavki i drugih podnesaka,
3) sastavljanje ugovora, zavjetanja, poravnanja, izjava, optih i pojedinanih akata i
drugih isprava,
4) zastupanje i odbranu fizikih i pravnih lica,
5) posredovanje radi zakljuenja pravnog posla ili mirnog rjeavanja spora i spornog
odnosa i
6) obavljanje i drugih poslova pravne pomoi u ime i za raun domaeg ili stranog
fizikog ili pravnog lica, na osnovu kojih se ostvaruju prava, tite slobode i drugi interesi.
lan 4.
Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedee znaenje:
1) advokat je lice koje je upisano u imenik advokata Advokatske komore, koje je
poloilo advokatsku zakletvu i bavi se advokaturom,
2) kandidat je lice koje je podnijelo zahtjev Advokatskoj komori za upis u imenik
advokata, sve dok nije upisano u imenik advokata i poloilo advokatsku zakletvu,

3) zbor advokata je neposredni oblik odluivanja i ostvarivanja prava i dunosti

advokata koji ine svi advokati ije kancelarije i ortaka drutva imaju sjedite na podruju
koje je odreeno optim aktom Advokatske komore,
4) stranka je domae ili strano fiziko ili pravno lice koje se advokatu obratilo za
pruanje pravne pomoi i lice koje advokat zastupa ili brani,
5) zastupanje podrazumijeva zastupanje i odbranu stranke,
6) Kodeks su pravila profesionalne etike advokata Advokatske komore,
7) Advokatska tarifa je propis o nagradama i naknadama trokova za rad advokata u
Republici Srpskoj,
8) domai advokat je advokat koji ima dravljanstvo Republike Srpske i Bosne i
Hercegovine, i koji je upisan u imenik Advokatske komore, kao i advokat koji je upisan u
imenik advokata Advokatske komore Federacije BiH, a ima dravljanstvo Federacije BiH i
Bosne i Hercegovine,
9) imenik advokata je imenik Advokatske komore u kojem su upisani advokati koji
imaju sjedite kancelarije u Republici Srpskoj i koji su dravljani Republike Srpske i Bosne i
Hercegovine,
10) strani advokat je advokat koji je upisan u imenik advokata strane drave,
11) upisnik A i upisnik B advokata su imenici Advokatske komore u kojima su upisani
strani advokati a koji su upisani u imenike advokata drugih drava,
12) matina drava je drava u kojoj je advokat upisan u imenik advokata i u kojoj
advokat ima dozvolu za bavljenje advokaturom,
13) zajednika advokatska kancelarija je advokatska kancelarija koju dva ili vie
advokata osnivaju ugovorom, kojim ureuju meusobne poslovne i imovinske odnose,
14) imenik zajednikih advokatskih kancelarija je imenik Advokatske komore u kojem
su upisane zajednike advokatske kancelarije koje imaju sjedite na podruju Republike
Srpske,
15) advokatsko ortako drutvo je drutvo koje dva ili vie advokata osnivaju
ugovorom u skladu sa zakonom kojim je ureeno osnivanje privrednih drutava, ako ovim
zakonom nije drugaije ureeno,
16) Advokatsko drutvo je drutvo koje se osniva zakonom kojim je ureeno osnivanje
privrednih drutava, kao drutvo s ogranienom odgovornou, ako ovim zakonom nije
drugaije odreeno.
17) imenik advokatskih ortakih drutava je imenik Advokatske komore u kojem su
upisana advokatska ortaka drutva koja imaju sjedite na podruju Republike Srpske,
18) struni saradnik za pravne poslove je diplomirani pravnik koji je poloio
pravosudni ispit, koji je sa advokatom ili zajednikom advokatskom kancelarijom ili
advokatskim ortakim drutvom, kao poslodavcem, zasnovao radni odnos radi obavljanja
pravnih poslova iz djelatnosti poslodavca, a radi dodatnog strunog osposobljavanja za rad u
advokaturi ili pravosuu i koji je upisan u imenik advokatskih strunih saradnika za pravne
poslove Advokatske komore,
19) imenik strunih saradnika za pravne poslove je imenik Advokatske komore u
kojem su upisani struni saradnici za pravne poslove,
20) advokatski pripravnik je diplomirani pravnik koji se obavljanjem pripravnikog
staa kod advokata ili u zajednikoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom ortakom drutvu
osposobljava za rad u advokaturi i pravosuu i koji je upisan u imenik advokatskih
pripravnika Advokatske komore,
21) imenik advokatskih pripravnika je imenik Advokatske komore u koji su upisani
advokatski pripravnici,
22) advokatski ispit je ispit provjere poznavanja domaih i meunarodnih propisa i
pravnih akata koji se odnose na advokaturu.

GLAVA II
USLOVI ZA BAVLjENjE ADVOKATUROM
lan 5.
(1) Pravo na bavljenje advokaturom stie se upisom u imenik advokata i polaganjem
advokatske zakletve.
(2) Postupak za ostvarivanje prava na bavljenje advokaturom pokree se zahtjevom
kandidata za upis u imenik advokata, koji se podnosi Advokatskoj komori.
lan 6.
(1) Pravo upisa u imenik advokata ima lice koje ispunjava sljedee uslove:
1) da je dravljanin Republike Srpske i Bosne i Hercegovine,
2) da je diplomirao na pravnom fakultetu u Republici Srpskoj, odnosno Bosni i
Hercegovini, ili stekao zvanje diplomirani pravnik (240 ECTS bodova), ili da je diplomirao na
bilo kojem pravnom fakultetu u SFR Jugoslaviji do 22. maja 1992. godine, a ako je
diplomirao na pravnom fakultetu u stranoj dravi, ovaj uslov stie nakon priznanja te diplome
u skladu sa propisima kojima je priznanje te diplome i stepena strunog obrazovanja
regulisano u Republici Srpskoj,
3) da je poloilo pravosudni ispit u Republici Srpskoj, odnosno Bosni i Hercegovini ili
u bivoj SFR Jugoslaviji do 22. maja 1992. godine, a ako je pravosudni ispit poloio u drugoj
dravi, ovaj uslov stie nakon priznanja tog ispita u Republici Srpskoj,
4) da je poloilo advokatski ispit u Republici Srpskoj,
5) da ima dvije godine radnog iskustva poslije poloenog pravosudnog ispita na
pravnim poslovima u advokaturi, pravosuu, notarijatu, organima uprave ili u pravnom licu,
6) da ima optu zdravstvenu i potpunu poslovnu sposobnost,
7) da nije osuivan za krivino djelo koje bi ga inilo nedostojnim povjerenja za
bavljenje advokaturom,
8) da nije u radnom odnosu u trenutku upisa u imenik Advokatske komore,
9) da ne obavlja registrovanu samostalnu djelatnost,
10) da nema status zastupnika, direktora ili predsjednika upravnog odbora u pravnom
licu, lana ili predsjednika izvrnog odbora banke, zastupnika dravnog kapitala, steajnog
upravnika, prokuriste i lica koje ugovorom o radu ima utvrenu zabranu konkurencije,
11) da je dostojno za bavljenje advokaturom i
12) da ima obezbijeen radni prostor kancelariju, pogodan za bavljenje
advokaturom, koji ispunjava tehnike uslove u skladu sa aktom Advokatske komore.
(2) Smatra se da nije dostojan za bavljenje advokaturom lice osueno za krivino
djelo protiv Republike Srpske, za krivino djelo protiv slubene dunosti, za krivino djelo
izvreno iz koristoljublja ili za drugo krivino djelo izvreno iz neasnih pobuda, a koje ga
ini moralno nedostojnim za obavljanje advokature.
(3) Lice kojem je izreena uslovna osuda za krivina djela iz stava 2. ovog lana nema
pravo na upis za vrijeme za koje je pravosnanom odlukom odreen uslovni rok.
(4) Ispunjenost uslova za upis u imenik advokata iz stava 1. t. 7), 11) i 12) ovog lana,
donosi nadleni organ Advokatske komore.
(5) Kandidat koji je obavljao poslove advokata, sudijsku ili tuilaku funkciju,
funkciju pravobranioca ili zamjenika pravobranioca i poslove notara najmanje pet godina, kao
i lica koja su osloboena obaveze polaganja pravosudnog ispita, ne polau advokatski ispit.
lan 7.

(1) Uz zahtjev za upis u imenik advokata kandidat je duan da dostavi dokaze i

podatke o ispunjavanju uslova iz lana 6. stav 1. t. 1) do 12) ovog zakona, osim t. 7), 11) i12).
(2) Advokatska komora, po slubenoj dunosti, pribavlja dokaze o ispunjenosti uslova
iz lana 6. stav 1. t. 7), 11) i 12) ovog zakona.
(3) Pravna lica, dravni i pravosudni organi i organizacije duni su da, u skladu sa
zakonom, na zahtjev Advokatske komore daju o kandidatu tane i potpune podatke, potrebne
za ocjenu da li ispunjava uslove iz lana 6. stav 1. ovog zakona.
lan 8.
(1) Advokatska komora moe odgoditi donoenje odluke o zahtjevu za upis u imenik
advokata do pravosnanog okonanja krivinog postupka, ako je protiv kandidata potvrena
optunica za krivino djelo koje bi ga inilo nedostojnim povjerenja za bavljenje
advokaturom.
(2) Ako kandidat ispunjava uslove iz lana 6. stav 1. ovog zakona, Advokatska
komora e donijeti odluku o upisu u imenik advokata, u roku od 30 dana.
(3) Advokatska komora odbie zahtjev za upis u imenik advokata kandidatu koji ne
ispunjava jedan ili vie uslova propisanih u lanu 6. stav 1. ovog zakona.
(4) O odluci iz stava 3. ovog lana Advokatska komora je duna da bez odgaanja
obavijesti Advokatsku komoru Federacije Bosne i Hercegovine.
lan 9.
(1) Advokatska komora duna je da u roku od 30 dana od donoenja odluke o upisu u
imenik advokata omogui kandidatu polaganje advokatske zakletve, pod uslovom da je
uplatio trokove upisa, a ako je rije o stranom dravljaninu i pod uslovom da je podnio dokaz
o zakljuenom ugovoru o osiguranju od profesionalne odgovornosti i u Republici Srpskoj.
(2) Advokatska zakletva polae se pred predsjednikom Advokatske komore ili licem
koje on ovlasti.
(3) Advokatska zakletva glasi:
Zaklinjem se da u dunost advokata obavljati savjesno, da u se u svom radu
pridravati ustava, zakona i drugih propisa Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, Statuta
Advokatske komore Republike Srpske i Kodeksa profesionalne etike advokata Advokatske
komore Republike Srpske i da u svojim postupcima i ponaanjem uvati ugled advokature.
(4) Advokat je duan da najkasnije u roku od tri dana od dana upisa u imenik advokata
zakljui ugovor o osiguranju za tetu od profesionalne odgovornosti na sumu ne manju od
minimalne sume osiguranja za tetu od profesionalne odgovornosti utvrene ovim zakonom i
dokaz o tome dostavi Advokatskoj komori.
lan 10.
(1) Advokatska komora e nakon to kandidat poloi advokatsku zakletvu, istog dana
na osnovu podataka sadranih u imeniku advokata izdati advokatsku legitimaciju (ID karticu).
(2) Advokatsku legitimaciju potpisuje predsjednik Advokatske komore.
(3) Advokatska legitimacija sadri ime i prezime advokata, njegovu fotografiju, redni
broj, dan, mjesec i godinu upisa u imenik advokata, kao i druge podatke od znaaja za
utvrivanje svojstva advokata.
(4) Forma i oblik advokatske legitimacije ureuje se optim aktom Advokatske
komore.

lan 11.
(1) Sud ili drugi organ koji vodi postupak moe traiti na uvid advokatsku legitimaciju
od lica koje pred njim neposredno nastupa u svojstvu advokata.
(2) U sluaju sumnje u svojstvo lica koje se predstavlja kao advokat, organ koji vodi
postupak moe od Advokatske komore zatraiti potrebna obavjetenja, a Advokatska komora
je duna da po zahtjevu postupa bez odgaanja.
lan 12.
(1) Advokatska komora po pravu nadzora ponitie odluku i rjeenje o upisu u imenik
advokata ili samo odluku o upisu kada rjeenje nije doneseno, ako:
1) kandidat ne poloi advokatsku zakletvu u skladu sa lanom 9. ovog zakona,
2) se poslije upisa u imenik advokata sazna da nisu bili ispunjeni uslovi za donoenje
odluke o upisu i za upis u imenik advokata, kao i ako u roku iz lana 9. stav 4. ovog zakona
ne zakljui ugovor o osiguranju za tetu od profesionalne odgovornosti i o zakljuenju ne
dostavi dokaz Advokatskoj komori.
(2) Postupak za ponitenje odluke i rjeenja o upisu u imenik advokata pokree se po
slubenoj dunosti ili na osnovu prijave.
(3) Advokatska komora duna je da bez odgaanja, a najkasnije u roku od osam dana,
dostavi zahtjev za pokretanje postupka iz stava 2. ovog lana, advokatu protiv kojeg je
postupak pokrenut.
(4) Postupak ponitenja upisa iz stava 1. ovog lana e se sprovesti po odredbama
ovog zakona i optih akata Advokatske komore.
lan 13.
(1) Strani advokat moe se upisati u upisnik A i upisnik B ako se bavi advokaturom u
matinoj dravi, u skladu sa propisima te drave i ako, zavisno od vrste upisa, ispunjava
uslove iz st. 2. i 3. ovog lana.
(2) Kandidat za upis u upisnik A moe biti upisan ako ispunjava uslove iz lana 6. stav
1. t. 6) do 12) ovog zakona.
(3) Kandidat za upis u upisnik B moe biti upisan ako pored uslova iz stava 2. ovog
lana ispunjava i uslove iz lana 6. stav 1. t. 3) i 4) ovog zakona.
(4) Uz zahtjev za upis u upisnik A, kandidat iz stava 1. ovog lana duan je da dostavi
u izvorniku i ovjerenom prevodu na jednom od slubenih jezika koji su u upotrebi u Republici
Srpskoj, uvjerenje o dravljanstvu drave iji je dravljanin i potvrdu Advokatske komore iji
je lan, o tome da u matinoj dravi ima status advokata, koje nije starije od 30 dana, kao i
dokaze o ispunjenosti uslova iz lana 6. stav 1. t. 6) do 12) ovog zakona.
(5) Uz zahtjev za upis u upisnik B, kandidat iz stava 1. ovog lana, duan je da pored
priloga iz stava 4. ovog lana, dostavi i dokaze o ispunjenosti uslova iz stava 3. ovog lana.
(6) O upisu kandidata iz st. 4. i 5. ovog lana obavjetava se nadlena Advokatska
komora u njegovoj matinoj dravi.
lan 14.
U postupku pred izabranim arbitranim sudovima u pravnim stvarima s
meunarodnim elementom, stranke mogu zastupati i strani advokati bez ogranienja.
GLAVA III

PRAVA I DUNOSTI ADVOKATA

lan 15.
Advokat je duan da:
1) se stvarno i stalno bavi advokaturom,
2) pravnu pomo prua struno i savjesno, u skladu sa ustavom, zakonom i optim
aktima Advokatske komore,
3) uva advokatsku tajnu i
4) u profesionalnom radu i u privatnom ivotu koji je dostupan javnosti uva ugled
advokature.
lan 16.
Advokat ima pravo i dunost da preduzima pravne radnje na koje ga je stranka
ovlastila, koje mogu koristiti stranci u ostvarivanju njenih prava i interesa.
lan 17.
Advokat upisan u imenik advokata Advokatske komore Federacije BiH ima pravo da
se bavi advokaturom i na teritoriji Republike Srpske, ali nema pravo da u Republici Srpskoj
osniva poslovnu jedinicu, predstavnitvo ili bilo koji drugi oblik organizovanja rada.
lan 18.
(1) Advokat slobodno odluuje da li e prihvatiti pruanje pravne pomoi, osim u
sluajevima predvienim zakonom.
(2) Advokat ne moe odbiti pruanje pravne pomoi ako ga kao zastupnika ili
branioca u skladu sa zakonom postavi sud, drugi dravni organ ili Advokatska komora, osim
ako postoje razlozi predvieni zakonom zbog kojih je duan da odbije zastupanje ili ako
advokat, po svojoj pismenoj izjavi, ne prua usluge u toj oblasti prava.

lan 19.
Advokat je duan da odbije pruanje pravne pomoi:
1) ako je u istoj pravnoj stvari zastupao suprotnu stranku,
2) ako je lan ili je bio lan zajednike advokatske kancelarije ili advokatskog
ortakog drutva u kojima se u istoj pravnoj stvari zastupa ili je zastupana suprotna stranka,
3) ako je u istoj pravnoj stvari postupao kao nosilac pravosudne funkcije ili slubeno
lice u dravnom organu ili organu jedinice lokalne samouprave,
4) ako se advokatu prije proteka dvije godine od prestanka njegove pravosudne
funkcije ili slubenog lica u dravnom organu ili organu jedinice lokalne samouprave za
pruanje pravne pomoi obrati lice u ijoj je istoj ili drugoj pravnoj stvari postupao u
navedenim svojstvima,
5) ako su interesi stranke koja trai pravnu pomo u suprotnosti sa njegovim
interesima ili interesima njegovih bliskih srodnika, prijatelja, saradnika ili drugih stranaka, a
to se propisuje Statutom i Kodeksom Advokatske komore i

6) ako je bio advokatski pripravnik ili struni saradnik za pravne poslove u

Advokatskoj kancelariji, zajednikoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom ortakom
drutvu u kojima se u istoj pravnoj stvari zastupa ili je zastupana suprotna stranka i
7) u drugim sluajevima utvrenim zakonom, Statutom i Kodeksom Advokatske
komore.
lan 20.
(1) Advokat je duan da nakon prestanka zastupanja, stranci na njen zahtjev ili bez
zahtjeva, preda sve njene spise i isprave.
(2) Advokat je duan da uva spise stranke koja ih nije preuzela ili koji se nisu mogli
stranci uruiti, najmanje pet godina, raunajui od dana pravosnano okonanog postupka u
kojem je tu stranku zastupao ili od dana otkaza punomoja.
lan 21.
(1) Advokat je duan da, u skladu sa Statutom i Kodeksom Advokatske komore, uva
kao profesionalnu tajnu i da se brine da to ine i lica zaposlena u njegovoj advokatskoj
kancelariji, sve to mu je stranka ili njegov ovlaeni predstavnik povjerio ili to je u
predmetu u kome prua pravnu pomo na drugi nain saznao ili pribavio, u pripremi, tokom
zastupanja i po prestanku zastupanja.
(2) Obaveza uvanja advokatske tajne nije vremenski ograniena.
(3) Nain uvanja advokatske tajne i postupanje u vezi sa advokatskom tajnom
ureuju se Statutom i Kodeksom Advokatske komore.
lan 22.
Advokat ne moe biti pozvan na krivinu odgovornost za pravno miljenje izraeno u
pruanju pravne pomoi u postupku pred sudom ili drugim organima vlasti.

lan 23.
(1) Advokat se ne moe baviti poslovima koji su nespojivi sa ugledom i nezavisnou
advokature.
(2) Advokat ne moe imati drugu registrovanu samostalnu djelatnost.
(3) Advokat nema pravo da zasniva radni odnos, osim u advokatskom ortakom
drutvu.
(4) Advokat ne moe biti zastupnik, direktor ili lan upravnog odbora u pravnom licu,
predsjednik ili lan izvrnog odbora banke, zastupnik dravnog kapitala, steajni upravnik,
prokurista ili lice koje ima utvrenu zabranu konkurencije, kao ni obavljati te poslove u bilo
kojem obimu ili vriti javnu dunost koja je nespojiva sa Advokatskom djelatnou.
(5) Advokatu nije dozvoljeno da svoju djelatnost obavlja na nain koji moe da stvori
zabunu u pogledu njegovog registrovanog oblika rada.
(6) Statutom i Kodeksom Advokatske komore detaljnije se utvruju poslovi iz st. 2, 3,
4. i 5. ovog lana, a mogu se predvidjeti i drugi poslovi koji su nespojivi sa ugledom i
nezavisnou advokature.
lan 24.

(1) Advokata moe zamijeniti samo struni saradnik za pravne poslove ili advokatski
pripravnik, koji su zaposleni u njegovoj kancelariji ili drugi advokat neposredno ili
posredstvom svog strunog saradnika za pravne poslove ili advokatskog pripravnika, u skladu
sa zakonom.
(2) Za propuste strunog saradnika za pravne poslove i advokatskog pripravnika
odgovara advokat, zajednika advokatska kancelarija ili advokatsko ortako drutvo kod
kojeg je to lice zaposleno.
lan 25.
(1) Advokat ima pravo na nagradu i naknadu trokova za svoj rad, u skladu sa Tarifom
koju donosi Advokatska komora, uz saglasnost ministra pravde.
(2) Visina nagrade za rad advokata utvruje se zavisno od vrste postupka, preduzete
radnje, vrijednosti spora ili visine zaprijeene kazne, kao i drugih parametara utvrenih
Tarifom.
(3) Advokat je duan da stranci izda obraun nagrade za izvrene radnje pravne
pomoi i naknade trokova za izdatke nastale u izvrenju i radi izvrenja tih radnji.
lan 26.
Visinu nagrade i naknade advokatima za odbrane po slubenoj dunosti utvruje
Vlada Republike Srpske, na prijedlog ministra pravde.
lan 27.
(1) Zabranjeno je reklamiranje advokata, zajednike advokatske kancelarije i
advokatskog ortakog drutva.
(2) Zabrana iz stava 1. ovog lana na teritoriji Republike Srpske odnosi se i na
advokata i druge oblike rada i bavljenja advokaturom upisane u odgovarajue imenike
Advokatske komore Federacije BiH.
(3) Zabrana reklamiranja i doputeni nain predstavljanja advokata, zajednike
advokatske kancelarije i advokatskog ortakog drutva upisanih u odgovarajue imenike
Advokatske komore blie se ureuju Statutom i Kodeksom Advokatske komore.
lan 28.
(1) Advokatura stranog advokata upisanog u upisnik A ograniena je na davanje
usmenih i pismenih pravnih savjeta i miljenja koji se odnose na primjenu prava njegove
matine drave i meunarodnog prava.
(2) Advokatura stranog advokata upisanog u upisnik B izjednaena je sa slubom
domaeg advokata, s tim to u periodu od tri godine od dana upisa moe postupati u Republici
Srpskoj samo zajedno sa domaim advokatom.
(3) Na rad stranog advokata primjenjuju se odredbe ovog zakona, Statuta i Kodeksa
Advokatske komore, koje se odnose na domae advokate.
lan 29.
Strani advokat upisan u upisnik A i upisnik B nema pravo:
1) da bira i bude biran za lana organa i nosioca funkcija u Advokatskoj komori,

2) da zapoljava strune saradnike za pravne poslove ili advokatske pripravnike radi

strunog usavravanja i obavljanja pripravnike vjebe u skladu sa ovim zakonom i
3) da bude imenovan za privremenog zastupnika, poreskog zastupnika ili branioca po
slubenoj dunosti, da prua besplatnu pravnu pomo u skladu sa vaeim propisima, da bude
punomonik stranke koja je osloboena od plaanja sudskih trokova i da bude medijator.
lan 30.
(1) Advokat moe da ima samo jednu advokatsku kancelariju.
(2) Advokat, po pravilu, prua pravnu pomo u svojoj advokatskoj kancelariji, na
raspravama, pretresima, uviajima, rekonstrukcijama, pregovorima ili na zakljuenju pravnih
poslova.
(3) Izuzetno, zbog posebnih okolnosti sluaja i prirode pravne pomoi, advokat moe
pruiti pravnu pomo i van advokatske kancelarije, to se utvruje optim aktima Advokatske
komore.
lan 31.
Advokat je duan da prijavi namjeravanu promjenu sjedita svoje advokatske
kancelarije na teritoriji Republike Srpske, najkasnije 15 dana prije dana promjene sjedita.
lan 32.
(1) Advokat je duan da na objektu u kojem se nalazi njegova advokatska kancelarija
ima istaknutu tablu sa oznakom Advokatske komore Republike Srpske i ispisanim tekstom
sadraja: ADVOKAT i ime i prezime advokata, iji oblik i sadraj se ureuju optim aktima
Advokatske komore.
(2) Strani advokat na tabli istie i naziv profesije: ADVOKAT i na slubenom jeziku
matine drave.
lan 33.
(1) Advokat ima peat u ijem je sreditu znak Advokatske komore, a koji sadri tekst:
ADVOKAT, ime i prezime advokata i naziv mjesta u kojem je sjedite advokatske
kancelarije, iji oblik i sadraj se ureuju optim aktima Advokatske komore.
(2) Advokat koji je lan zajednike advokatske kancelarije ili advokatskog ortakog
advokatskog drutva, duan je da uz peat tih oblika organizovanja rada advokata, posjeduje i
koristi peat iz stava 1. ovog lana.
(3) Advokat je duan da na svaku ispravu, dopis ili podnesak koji je sainio stavi svoj
potpis i peat.
lan 34.
(1) Advokat ima pravo da otkae zastupanje.
(2) O otkazu zastupanja advokat je duan da bez odgaanja obavijesti stranku i organ
pred kojim se vodi postupak.
(3) Advokat je duan da nastavi sa pruanjem pravne pomoi stranci i nakon to je
otkazao zastupanje, ako je to potrebno da se od stranke koju zastupa otkloni kakva teta, ali ne
due od 30 dana od dana otkaza punomoi.
(4) Advokat nije duan da postupa po odredbama stava 3. ovog lana, ako ga je
stranka te obaveze izriito oslobodila.

lan 35.
Advokat je duan da Advokatskoj komori uredno plaa lanarinu i izvrava i druge
materijalne obaveze.
lan 36.
(1) Advokatska kancelarija, predmeti i podaci koji se nalaze u njoj mogu biti predmet
kontrole samo pod uslovima iz lana 37. ovog zakona.
(2) Odluku o privremenom ili trajnom prestanku rada advokatske kancelarije moe
donijeti samo nadleni organ Advokatske komore u posebno predvienom postupku.
(3) Na advokatsku kancelariju ne moe biti primijenjena mjera zatvaranja, odnosno
peaenja u krivinom, odnosno prekrajnom postupku niti u bilo kojem drugom postupku
koji se vodi protiv advokata.
lan 37.
(1) Advokat ne moe biti lien slobode za krivina djela u vezi sa obavljanjem
advokatske slube, bez odluke nadlenog suda.
(2) Pretres advokatske kancelarije moe odrediti samo nadleni sud u pogledu tano
odreenog spisa, predmeta ili dokumenta.
(3) Pretres advokatske kancelarije moe se izvriti samo u prisustvu advokata koga
odredi predsjednik Advokatske komore.
(4) Predmeti, spisi ili dokumenta, izuzev spisa iz stava 2. ovog lana, kao i saznanja do
kojih se doe prilikom pretresa advokatske kancelarije, ne mogu se koristiti radi voenja
postupka protiv stranaka advokata ija je advokatska kancelarija bila predmet pretresa.
(5) O pokretanju postupka protiv advokata, o odreivanju zadravanja ili pritvora
advokatu, sud ili drugi dravni organ koji vodi postupak duan je da odmah obavijesti
Advokatsku komoru.
lan 38.
(1) Advokat ima pravo da, u cilju pruanja pravne pomoi, od dravnih, odnosno
republikih organa, ustanova, privrednih drutava i drugih organizacija trai i blagovremeno
dobije informacije, spise i dokaze koji su u njihovom posjedu ili pod njihovom kontrolom.
(2) Dravni, odnosno republiki organi, ustanove i privredna drutva duni su da, u
skladu sa zakonom, advokatu omogue pristup informacijama, spisima i dokazima iz stava 1.
ovog lana.
lan 39.
(1) Za tetu advokat odgovara po optim pravilima odgovornosti za naknadu tete.
(2) Advokat je duan da zakljui ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti
kod organizacije registrovane za ovu vrstu osiguranja.
(3) Advokat je duan da uredno produava osiguranje od odgovornosti.
(4) Advokatska komora moe zakljuiti okvirni ugovor o osiguranju od profesionalne
odgovornosti i ugovor o kolektivnom osiguranju od profesionalne odgovornosti za sve
advokate upisane u imenik advokata.
(5) Advokatska komora utvruje minimalnu sumu osiguranja za tetu od profesionalne
odgovornosti, iji iznos ne moe biti manji od 250.000 KM, za svaki osigurani sluaj.

(6) Advokatska komora uskratie izdavanje advokatske legitimacije (ID kartica)

advokatu koji ne dostavi dokaz da je zakljuio ugovor o osiguranju, osim u sluaju
kolektivnog osiguranja iz stava 4. ovog lana.
(7) Ako advokat, zajednika advokatska kancelarija i advokatsko ortako drutvo, na
poziv Advokatske komore, u roku od 15 dana od dana prijema poziva, ne dostave dokaz o
osiguranju, Advokatska komora e privremeno zabraniti njegov rad do dana u kojem dostavi
dokaz o ispunjavanju ove obaveze.
(8) Najnia suma osiguranja, po osiguranom sluaju, bez ogranienja broja sluajeva,
iznosi:
1) 250.000 KM za advokata, bez obzira na to da li se bavi advokaturom samostalno ili
kao lan u zajednikoj advokatskoj kancelariji ili kao lan advokatskog ortakog drutva i
2) 500.000 KM za advokatsko ortako drutvo.
(9) U sluaju da na dan nastupanja osiguranog sluaja advokatsko ortako drutvo
nema zakljuen ugovor o osiguranju na sumu osiguranja iz stava 8. ovog lana, lanovi tog
drutva solidarno odgovaraju za obavezu tog drutava do visine najnie sume osiguranja
propisane za to advokatsko ortako drutvo.

lan 40.
Advokat je duan da na prihod ostvaren pruanjem pravnih usluga plaa porez u
skladu sa poreskim propisima.
GLAVA IV
PRIVREMENI PRESTANAK I ZABRANA BAVLjENjA ADVOKATUROM
lan 41.
(1) Advokat ima pravo na privremeni prestanak prava na bavljenje advokaturom:
1) radi strunog usavravanja ili drugih opravdanih razloga, dok traju ti razlozi i
2) za vrijeme privremene sprijeenosti usljed bolesti, porodiljskog odsustva, odsustva
za njegu djeteta i drugih zdravstvenih razloga.
(2) Advokat je duan da najkasnije 30 dana prije poetka korienja prava iz stava 1.
taka 1) ovog lana i u roku od 30 dana od nastanka privremene sprijeenosti iz stava 1. taka
2) ovog lana, dostavi Advokatskoj komori obrazloen zahtjev za priznavanje prava za
privremeni prestanak bavljenja advokaturom i dostavi odgovarajue dokaze i podatke o
poetku i trajanju privremenog prestanka bavljenja advokaturom.
lan 42.
(1) Advokatu privremeno prestaje pravo na bavljenje advokaturom u sluaju izbora,
imenovanja ili postavljenja na javnu funkciju koja zahtijeva zasnivanje radnog odnosa u
organu Republike Srpske, Bosne i Hercegovine ili jedinice lokalne samouprave.
(2) Advokat je duan da u roku od 30 dana od dana poetka obavljanja javne funkcije
iz stava 1. ovog lana Advokatskoj komori podnese zahtjev za privremeni prestanak prava na
bavljenje advokaturom.
(3) Ako advokat ne postupi u skladu sa obavezom iz stava 2. ovog lana, Advokatska
komora e po slubenoj dunosti donijeti rjeenje o njegovom brisanju iz imenika advokata.

(4) Ako advokat, u roku od 30 dana od dana prestanka javne funkcije iz stava 1. ovog
lana, ne podnese zahtjev za odobrenje daljeg nastavka bavljenja advokaturom, Advokatska
komora e donijeti odluku o njegovom brisanju iz imenika advokata danom prestanka javne
funkcije.
lan 43.
(1) Rjeenjem o privremenom prestanku prava na bavljenje advokaturom iz l. 41. i
42. ovog zakona, Advokatska komora e advokatu odrediti privremenog zamjenika.
(2) Privremeni zamjenik iz stava 1. ovog lana moe biti samo advokat upisan u
imenik advokata Advokatske komore.
(3) Za privremenog zamjenika odredie se advokat koga predloi privremeno
zamjenjivani advokat, ukoliko priloi pismenu saglasnost tog advokata, a ako takvog
prijedloga ili saglasnosti nema, tada e privremenog zamjenika odrediti Advokatska komora,
vodei rauna o meusobnim odnosima privremeno zamjenjivanog advokata i njegovog
mogueg zamjenika i o srodnosti oblasti prava kojima se oni u praksi bave.
lan 44.
(1) Privremena zabrana bavljenja advokaturom moe se odrediti samo pod uslovima
propisanim ovim zakonom.
(2) Osim u sluajevima posebno navedenim u ovom zakonu advokatu e se
privremeno zabraniti bavljenje advokaturom, ako je protiv njega:
1) odreen pritvor i
2) pokrenut postupak za ponitenje upisa u imenik advokata.
(3) Advokatu se moe privremeno zabraniti bavljenje advokaturom, ako:
1) je protiv njega pokrenut krivini ili disciplinski postupak za djelo/povredu koje ga
ini nedostojnim za bavljenje advokaturom i
2) svojim postupcima oteava ili onemoguava voenje disciplinskog postupka koji je
protiv njega pokrenut.
(4) Advokatska komora e rjeenjem o odreivanju privremene zabrane bavljenja
advokaturom:
1) odluiti o vremenu trajanja zabrane i
2) odrediti privremenog zamjenika.
lan 45.
(1) alba protiv rjeenja o privremenoj zabrani bavljenja advokaturom ne zadrava
njegovo izvrenje.
(2) O albi odluuje nadleni organ u roku koji je utvren Statutom Advokatske
komore.
(3) O privremenoj zabrani bavljenja advokaturom Advokatska komora obavjetava
sudove u Republici Srpskoj i Advokatsku komoru Federacije BiH.
GLAVA V
OBLICI RADA
lan 46.

(1) Advokat se bavi advokaturom samostalno ili u zajednikoj advokatskoj kancelariji

kao lan advokatskog ortakog drutva ili kao lan advokatskog drutva organizovanog kao
drutvo sa ogranienom odgovornou.
(2) Svi oblici rada advokata se identifikuju advokatskom karticom (ID), peatom,
tablom i drugim oblicima identifikacije, iji se oblik i sadraj ureuje optim aktima
Advokatske komore, kao i ispravama o upisu i aktima o osnivanju.
(3) Odredbe ovog zakona koje reguliu status advokata odnose se i na zajedniku
advokatsku kancelariju i advokatsko ortako drutvo, advokatsko drutvo organizovano kao
drutvo sa ogranienom odgovornou (u daljem tekstu: advokatsko drutvo), ako ovim
zakonom nije drugaije odreeno.
lan 47.
(1) Dva ili vie advokata mogu ugovorom, kojim ureuju meusobne poslovne i
imovinske odnose, osnovati zajedniku advokatsku kancelariju (u daljem tekstu: zajednika
kancelarija).
(2) Ugovor iz stava 1. ovog lana i zahtjev za upis u imenik zajednikih advokatskih
kancelarija, ugovorne strane su dune da dostave Advokatskoj komori u roku od 15 dana od
dana zakljuenja ugovora.
lan 48.
(1) Svi advokati iz zajednike kancelarije imaju sjedite kancelarije u istom mjestu i
istom radnom prostoru.
(2) Zajednika advokatska kancelarija mora raspolagati kancelarijom pogodnom za
advokaturu u takvom obliku rada.
(3) Zajednika kancelarija mora imati istaknutu tablu na kojoj je znak Advokatske
komore i ispisan tekst sadraja: ZAJEDNIKA ADVOKATSKA KANCELARIJA, njen
poseban naziv, ukoliko ga ima i imena lanova zajednike advokatske kancelarije, u skladu sa
ugovorom o osnivanju, Statutom i drugim optim aktima Advokatske komore.
(4) Zajednika advokatska kancelarija ima peat u ijem je sreditu znak Advokatske
komore i ispisan tekst sadraja: ZAJEDNIKA ADVOKATSKA KANCELARIJA, njen
poseban naziv, ukoliko ga ima, imena lanova zajednike advokatske kancelarije i naziv
mjesta u kojem je sjedite zajednike advokatske kancelarije, u skladu sa ugovorom o
osnivanju, Statutom i drugim optim aktima Advokatske komore.
(5) Zajednika kancelarija nema svojstvo pravnog lica.
(6) Zajednika kancelarija prestaje sporazumom ili ako u njoj ostane samo jedan
advokat.
lan 49.
(1) Stranka moe opunomoiti za zastupanje samo jednog advokata, neke od advokata
ili sve advokate u zajednikoj advokatskoj kancelariji.
(2) Za obaveze zajednike advokatske kancelarije nastale iz pravnog odnosa prema
strankama i treim licima, odgovara opunomoeni advokat, a ako je stranka opunomoila vie
od jednog advokata, solidarno odgovaraju opunomoeni advokati.
lan 50.

(1) Advokatsko ortako drutvo mogu osnovati dva ili vie advokata u skladu sa
zakonom kojim je ureeno osnivanje privrednih drutava, ako ovim zakonom nije drugaije
odreeno.
(2) Advokatsko ortako drutvo osniva se ugovorom koji, osim uslova propisanih
zakonom, mora da sadri i sljedee odredbe:
1) da je advokatura jedina djelatnost advokatskog ortakog drutva,
2) da pravnu pomo mogu pruati samo advokati lanovi tog advokatskog ortakog
drutva i
3) da se advokati zaposleni u advokatskom ortakom drutvu ne mogu baviti
advokaturom izvan tog drutva.
(3) Advokatsko ortako drutvo duno je da obavijesti Advokatsku komoru o
izvrenom upisu u odgovarajui registar poslovnih subjekata, u roku od osam dana od prijema
obavjetenja i rjeenja o upisu.
(4) Advokatska komora duna je da novoosnovano ortako drutvo upie u imenik
advokatskih drutava, u roku od osam dana, ukoliko su ispunjeni svi zahtijevani uslovi.
lan 51.
(1) Advokatsko ortako drutvo se na osnovu podnesenog zahtjeva upisuje u imenik
advokatskih ortakih drutava Advokatske komore, ako:
1) je ugovor o osnivanju advokatskog ortakog drutva zakljuen u skladu sa
odredbom lana 50. ovog zakona,
2) su svi lanovi advokatskog ortakog drutva advokati upisani u imenik
Advokatske komore i imaju isto sjedite kancelarije,
3) advokatsko ortako drutvo raspolae kancelarijskim prostorom podesnim za
advokaturu u takvom obliku rada,
4) advokatsko ortako drutvo uplati Advokatskoj komori propisane trokove upisa i
5) je advokatsko ortako drutvo zakljuilo ugovor o osiguranju od profesionalne
odgovornosti u skladu sa lanom 39. ovog zakona.
(2) Advokatsko ortako drutvo stie pravo na bavljenje advokaturom upisom u
imenik advokatskih ortakih drutava Advokatske komore.
lan 52.
(1) Advokatsko ortako drutvo duno je da obavijesti Advokatsku komoru o svakoj
svojoj statusnoj i drugoj promjeni u roku od sedam dana od njenog nastanka.
(2) Svaku promjenu iz stava 1. ovog lana Advokatska komora upisuje u imenik
advokatskih ortakih drutava, ako:
1) je potpisan ugovor o pristupanju, koji sadri sve odredbe iz lana 50. stav 2. ovog
zakona, kada advokatskom ortakom drutvu pristupi novi ortak drutva,
2) je potpisan sporazum o istupanju osnivaa advokatskog ortakog drutva kada iz
advokatskog ortakog drutva istupa ortak osniva i
3) advokatsko ortako drutvo uplati Advokatskoj komori propisane trokove upisa
promjene.
lan 53.
(1) Advokatsko ortako drutvo ne moe osnivati poslovne jedinice.
(2) Advokatsko ortako drutvo mora imati istaknutu tablu sa oznakom Advokatske
komore Republike Srpske i ispisanim tekstom: ADVOKATSKO ORTAKO DRUTVO,
poslovnim imenom drutva i da je ortako drutvo.

(3) Advokatsko ortako drutvo ima peat u ijem je sreditu znak Advokatske komore
Republike Srpske, a koji sadri tekst: ADVOKATSKO ORTAKO DRUTVO, poslovno
ime drutva, da je advokatsko ortako drutvo i naziv mjesta u kojem je sjedite drutva.
lan 54.
(1) Advokatska komora ponitie upis advokatskog ortakog drutva ako se poslije
upisa u imenik ortakih drutava sazna da nisu postojali uslovi za upis iz lana 50. stav 2.
ovog zakona.
(2) Advokatsko ortako drutvo se brie iz imenika ortakih drutava, ako:
1) je otvoren postupak steaja ili likvidacije advokatskog ortakog drutva, danom
pravosnanosti odluke o zakljuenju postupka steaja ili likvidacije,
2) se ne bavi advokaturom neprekidno due od est mjeseci,
3) se osim advokature, pone baviti i drugom djelatnou i
4) broj ortaka advokatskog ortakog drutva vie ne ispunjava uslove za osnivanje
advokatskog ortakog drutva iz lana 50. ovog zakona, ukljuujui i ortake advokatskog
ortakog drutva kojima je odreen privremeni prestanak ili privremena zabrana bavljenja
advokaturom i
5) su advokatima zaposlenim u advokatskom ortakom drutvu izreene disciplinske
mjere usljed ega postupanje i poslovanje advokatskog ortakog drutva ozbiljno teti ugledu
advokature.
(3) Pravo na bavljenje advokaturom advokatsko ortako drutvo gubi brisanjem
advokatskog ortakog drutva iz imenika ortakih drutava.
(4) Nadleni sud, odnosno likvidacioni upravnik, duan je da bez odgaanja obavijesti
Advokatsku komoru o pravosnanom okonanju postupka steaja ili likvidacije advokatskog
ortakog drutva.
(5) Rjeenje o zabrani obavljanja djelatnosti advokatskom ortakom drutvu je
konaan upravni akt protiv koga se moe pokrenuti upravni spor.
(6) Advokatska komora moe rjeenjem odluiti da se do pravosnanosti rjeenja
obustavi rad advokatskog drutva, a alba protiv takvog rjeenja ne odlae njegovo izvrenje.
(7) Nakon donoenja rjeenja iz stava 6. ovog lana Advokatska komora je duna da
pokrene postupak pred nadlenim sudom za brisanje advokatskog ortakog drutva iz registra
poslovnih subjekata.
(8) Advokatsko ortako drutvo prestaje da radi danom brisanja iz imenika
advokatskih ortakih drutava Advokatske komore.
(9) Advokatska komora e preduzeti sve neophodne mjere radi zatite interesa
stranaka koje je zastupalo advokatsko ortako drutvo, a koje je brisano iz imenika
advokatskih ortakih drutava Advokatske komore.
(10) Advokati koji su bili zaposleni u advokatskom ortakom drutvu, a koje je
brisano iz imenika advokatskih ortakih drutava, mogu podnijeti zahtjev Advokatskoj komori
da im dozvoli da nastave sa samostalnim bavljenjem advokaturom, ili u zajednikoj
advokatskoj kancelariji.
(11) Advokatska komora e rjeenjem usvojiti zahtjev iz stava 10. ovog lana, ukoliko
podnosilac zahtjeva dostavi dokaze da ispunjava uslove iz lana 6. ovog zakona.
lan 55.
(1) Na osnivanje, poslovanje, steaj i likvidaciju advokatskog ortakog drutva, na
odgovarajui nain primjenjuju se odredbe zakona kojim je ureeno osnivanje, poslovanje,
steaj i likvidacija privrednog drutva, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno.

(2) Prava i dunosti koje su ovim zakonom propisane za advokate odnose se na ortake
i advokate zaposlene u advokatskom ortakom drutvu.
lan 56.
Advokatsko ortako drutvo moe imati samo jednu advokatsku kancelariju u kojoj je
i sjedite tog drutava.
lan 57.
Advokatsko ortako drutvo duno je da prijavi promjenu sjedita drutva na teritoriji
Republike Srpske, najkasnije 15 dana prije dana promjene sjedita.
lan 58.
(1) Advokatsko drutvo, kao pravno lice, osniva se u skladu sa zakonom kojim je
ureeno osnivanje privrednih drutava kao drutvo s ogranienom odgovornou, ako ovim
zakonom nije drugaije odreeno.
(2) Rad advokatskog drutva je ogranien na obavljanje advokatske djelatnosti.
(3) Samo advokati mogu osnovati advokatsko drutvo.
(4) Obavljanje advokatske djelatnosti moe se povjeriti drutvu, a koju izvravaju
advokati zaposleni u tom advokatskom drutvu.
(5) Na rad i poslovanje advokatskog drutva primenjuju se odredbe zakona kojim je
ureeno poslovanje drutava sa ogranienom odgovornou, ako ovim zakonom nije drugaije
odreeno.
lan 59.
(1) Za osnivanje advokatskog drutva, advokati osnivai su duni pribaviti prethodnu
privremenu saglasnost Advokatske komore, koja se daje ako se ocijeni da je sadraj i forma
ugovora o osnivanju u skladu sa zakonom, statutom i kodeksom Advokatske komore.
(2) Prethodna privremena saglasnost iz stava 1. ovog lana je uslov za upis u imenik
advokatskih drutava Advokatske komore.
(3) Advokatsko drutvo je duno obavijestiti Advokatsku komoru o izvrenom upisu u
odgovarajui registar privrednih drutava nadlenog suda u roku od osam dana po prijemu
obavjetenja i rjeenja nadlenog suda o upisu.
(4) Advokatska komora je duna novoosnovano advokatsko drutvo upisati u Imenik
advokatskih drutava, u daljem roku od osam dana, ukoliko su ispunjeni svi zahtijevani
uslovi.
lan 60.
Advokatsko drutvo ne moe poeti izvravati djelatnost prije upisa u imenik
advokatskih drutava Advokatske komore Republike Srpske i zasnivanja radnog odnosa sa
najmanje jednim advokatom.
lan 61.
(1) Advokatsko drutvo moe imati samo jednu advokatsku kancelariju sa sjeditem u
sjeditu drutva.
(2) Advokatsko drutvo ne moe imati ogranke, poslovne jedinice.

(3) Advokatsko drutvo mora imati istaknutu tablu sa oznakom Advokatske komore i
ispisanim tekstom: "advokatsko drutvo" i imenom drutva, u skladu sa ugovorom o
osnivanju i statutom Advokatske komore.
(4) Advokatsko drutvo ima peat u ijem je sreditu oznaka Advokatske komore i
ispisom sadraja "advokatsko drutvo", ime drutva i naziv mjesta u kojem je sjedite
drutva.
lan 62.
(1) Ukoliko nadleni organ Advokatske komore utvrdi da djelatnost advokatskog
drutva, ugovori sklopljeni izmeu advokatskog drutva i zaposlenih advokata u drutvu ili
uslovi pod kojima advokati u drutvu se bave advokaturom su u suprotnosti sa zakonom,
statutom i kodeksom Advokatske komore rjeenjem e zabraniti rad advokatskog drutva i
brisati ga iz imenika advokatskih drutava.
(2) Advokatska komora e donijeti rjeenje o brisanju iz imenika advokatskih drutava
i izvriti brisanje iz imenika advokatskih drutava ako utvrdi:
1. da advokatsko drutvo ne izvrava djelatnost u kontinuitetu due od tri mjeseca;
2. da advokatsko drutvo obavlja druge poslove izvan svoje djelatnosti;
3. da su advokatima zaposlenim u drutvu izreene disciplinske mjere usljed ega
postupanje i poslovanje advokatskog drutva ozbiljno teti ugledu advokature.
(3) U postupku za brisanje advokatskog drutva iz imenika advokatskih drutava
shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona i optih akata Advokatske komore kojima je
ureeno izricanje disciplinske mjere zabrana bavljenja advokaturom, ije izricanje ima za
posljedicu i brisanje iz imenika advokata.
(4) Rjeenje o zabrani obavljanja djelatnosti advokatskom drutvu je konaan upravni
akt protiv kojeg se moe pokrenuti upravni spor.
(5) Advokatska komora moe rjeenjem odluiti da se do pravosnanosti rjeenja iz
stava 1. i 2. ovog lana obustavi rad drutva, a alba protiv takvog rjeenja ne odlae njegovo
izvrenje.
(6) O donoenju rjeenja iz stava 1. i 2. ovog lana, Advokatska komora Republike
Srpske je duna bez odlaganja obavjestiti nadleni registarski sud radi provoenja
odgovarajueg postupka brisanja iz registra pravnih lica.
(7) Advokatsko drutvo prestaje sa radom sa danom brisanja iz imenika advokatskih
drutava ukoliko ovim ili drugim zakonom nije drugaije odreeno.
(8) Advokatska komora e preduzeti sve neophodne mjere radi zatite interesa
stranaka koje je zastupalo advokatsko drutvo koje je brisano iz imenika advokatskih
drutava.
lan 63.
(1) Advokati koji su bili zaposleni u advokatskom drutvu koje je brisano iz imenika
advokatskih drutava mogu podnijeti zahtjev Advokatskoj komori da im dozvoli da nastave
samostalno bavljenje advokaturom.
(2) Advokatska komora Republike Srpske e rjeenjem usvojiti zahtjev iz stava 1.
ovog lana ukoliko podnosiocu zahtjeva dostavi dokaze da ispunjava uslov iz lana 6. stav 1.
taka 12) ovog zakona i ako podnosiocu zahtjeva prethodno nije izreena disciplinska mjera
zabrana bavljenja advokaturom i brisanje iz imenika advokata.
lan 64.

Za pruenu pravnu pomo strankama advokati u advokatskom drutvu odgovoraju

advokatsko drutvo i advokati po optim pravilima o odgovornosti.
lan 65.
Advokatsko drutvo je duno da prijavi promjenu sjedita drutva na teritoriji Republike
Srpske, najkasnije 15 dana prije dana promjene sjedita.
lan 66.
(1) Advokati, zajednika advokatska kancelarija, advokatsko ortako drutvo i
advokatsko drutvo, mogu zakljuivati ugovore o radu sa licima koja e obavljati
administrativne, tehnike, finansijske i druge poslove, a advokatsko ortako drutvo moe
zakljuiti ugovor o radu i sa advokatima.
(2) U odnosu na prava i obaveze zaposlenih kod advokata, u zajednikoj advokatskoj
kancelariji, advokatskom ortakom drutvu i advokatskom drutvu primjenjuju se odredbe
zakona i podzakonskih akata kojim se reguliu radni odnosi.
GLAVA VI
STRUNI SARADNIK ZA PRAVNE POSLOVE
lan 67.
Struni saradnik za pravne poslove (u daljem tekstu: struni saradnik) moe poeti da
izvrava poslove u okviru ovlaenja dobijenih od poslodavca: advokata, zajednike
advokatske kancelarije ili advokatskog ortakog drutva, ako je sa njim zakljuio ugovor o
radu i ako je upisan u imenik strunih saradnika.
lan 68.
(1) Pravo na upis u imenik strunih saradnika ima lice koje ispunjava uslove iz lana
6. stav 1. t. 1), 2), 3), 6), 7), 8), 9), 10) i 11) i da posjeduje dokaz da je zasnovao radni odnos
sa poslodavcem iz lana 67. ovog zakona.
(2) Miljenje o ispunjenosti uslova da e lice koje je podnijelo zahtjev za upis u
imenik strunih saradnika dostojno obavljati poslove advokature daje nadleni organ
Advokatske komore.
lan 69.
(1) Odluku o upisu u imenik strunih saradnika donosi Izvrni odbor Advokatske
komore.
(2) O zahtjevu kandidata za upis u imenik strunih saradnika Izvrni odbor
Advokatske komore e donijeti odluku u roku od 60 dana od dana podnoenja zahtjeva.
(3) Protiv odluke iz stava 1. ovog lana alba nije dozvoljena, ali se moe pokrenuti
upravni spor.
lan 70.
(1) Status strunog saradnika stie se upisom u imenik strunih saradnika.

(2) Strunom saradniku izdaje se legitimacija strunog saradnika (ID kartica) na

osnovu podataka sadranih u imeniku strunih saradnika.
lan 71.
(1) Ako se poslije upisa u imenik strunih saradnika sazna da nisu postojali svi uslovi
za upis, postupie se u skladu sa lanom 12. ovog zakona.
(2) Struni saradnik duan je da radi po uputstvima i u okviru ovlaenja dobijenih od
poslodavca, osim ako su suprotna ustavu, zakonima i optim aktima Advokatske komore.
(3) Ako posebnim zakonom nije drugaije propisano, struni saradnik moe izvravati
sve radnje u postupcima pred sudom prvog stepena i organima uprave koji odluuju u prvom
stepenu na osnovu izriite saglasnosti stranke koju zastupa njegov poslodavac.
(4) Pred dravnim, odnosno republikim organom, sudom prvog stepena i organima
uprave, struni saradnik moe da zamjenjuje samo svog poslodavca, kada je poslodavac
punomonik stranke, ili kada poslodavac zamjenjuje drugog advokata kao punomonika, ako
posebnim zakonom nije drugaije propisano.
(5) Kada poslodavac zamjenjuje drugog punomonika stranke koji je advokat ili
zajednika advokatska kancelarija ili advokatsko ortako drutvo, posredstvom svog strunog
saradnika, a na osnovu izriite saglasnosti zamjenjivanog punomonika stranke, struni
saradnik je duan da, pod uslovima iz stava 1. ovog lana, postupa po nalozima
zamjenjivanog punomonika.
(6) Struni saradnik ne moe samostalno da se bavi poslovima advokature.
lan 72.
(1) Za tetu koju advokatski struni saradnik uini stranci u obavljanju njegovih
poslova odgovara poslodavac.
(2) Poslodavac koji je nadoknadio tetu iz stava 1. ovog lana ima pravo da zahtijeva
regres od strunog saradnika za pravne poslove ako je teta posljedica namjere ili grube
nepanje.
lan 73.
Po prestanku radnog odnosa strunog saradnika, nadleni organ Advokatske komore
donosi rjeenje o njegovom brisanju iz imenika strunih saradnika Advokatske komore.
GLAVA VII
ADVOKATSKI PRIPRAVNICI
lan 74.
Pravo upisa u imenik advokatskih pripravnika ima lice koje ispunjava uslove iz lana
6. stav 1. t. 1), 2), 6), 7), 8), 9) i 10) ovog zakona i da ima zakljuen ugovor o radu sa
advokatom, zajednikom advokatskom kancelarijom ili advokatskim ortakim drutvom.
lan 75.
(1) Uz zahtjev za upis, kandidat za advokatskog pripravnika duan je da dostavi
dokaze i podatke o ispunjavanju uslova iz lana 6. ovog zakona, kao i dokaz da je zasnovao
radni odnos sa poslodavcem iz lana 74. ovog zakona.

(2) Advokatska komora e u roku od 60 dana od dana prijema zahtjeva za upis u

imenik advokatskih pripravnika donijeti odluku o upisu kandidata za advokatskog pripravnika
koji uz zahtjev za upis dostavi dokaze da ispunjava uslove iz lana 74. ovog zakona.
(3) Nadleni organ Advokatske komore e odbiti zahtjev za upis u imenik
advokatskih pripravnika, ako kandidat ne ispunjava uslove propisane ovim zakonom.

lan 76.
(1) Upisom kandidata za advokatskog pripravnika u Imenik advokatskih pripravnika
kandidat stie status, prava i obaveze advokatskog pripravnika.
(2) Na osnovu podataka sadranih u imeniku advokatskih pripravnika, Advokatska
komora izdaje advokatskom pripravniku legitimaciju ija forma i sadraj se utvruju optim
aktom Advokatske komore.
lan 77.
(1) Ako se poslije upisa u imenik advokatskih pripravnika sazna da nisu postojali svi
uslovi za upis, postupie se u skladu sa lanom 12. ovog zakona.
(2) U sluaju ponitenja upisa u imenik advokatskih pripravnika, vrijeme koje je
upisani advokatski pripravnik proveo na radu ne priznaje se u sta za polaganje pravosudnog
ispita.
lan 78.
(1) Advokatski pripravnik ima pravo na odgovarajue uslove rada i na obuku u skladu
sa svrhom pripravnikog staa i planom i programom pripravnike obuke, koji donosi
Advokatska komora.
(2) Za vrijeme pripravnikog staa, advokatski pripravnik ima pravo na platu i ostala
prava iz radnog odnosa, u skladu sa zakonom i ugovorom o radu.
lan 79.
(1) Advokatski pripravnik je duan da radi po uputstvima i u okviru ovlaenja
dobijenih od poslodavca kod kojeg obavlja pripravniki sta.
(2) Ako posebnim zakonom nije drugaije propisano, advokatski pripravnik pred
dravnim, odnosno republikim organom, sudom prvog stepena ili organom uprave koji
odluuje u prvom stepenu, moe da zamjenjuje samo poslodavca kod kojeg obavlja
pripravniki sta, kao i u sluaju kada taj poslodavac zamjenjuje drugog advokata ili
zajedniku advokatsku kancelariju ili advokatsko ortako drutvo.
(3) Advokatski pripravnik ne moe samostalno da se bavi pruanjem pravne pomoi
iz lana 3. ovog zakona.
lan 80.
(1) Za tetu koju advokatski pripravnik prouzrokuje stranci za vrijeme obavljanja
pripravnikog staa odgovara njegov poslodavac.
(2) Poslodavac koji je nadoknadio tetu iz stava 1. ovog lana ima pravo da zahtijeva
regres od advokatskog pripravnika ako je teta posljedica namjere ili grube nepanje.

lan 81.
(1) Advokatskom pripravniku prestaje status pripravnika kada poloi pravosudni ispit.
(2) Advokatskom pripravniku prestaje status pripravnika ako ne poloi pravosudni
ispit ni poslije dvije godine od sticanja prava na polaganje.
(3) Poslije sticanja uslova iz stava 1. ovog lana ili isteka roka iz stava 2. ovog lana
Advokatska komora donosi rjeenje o brisanju advokatskog pripravnika iz imenika
advokatskih pripravnika.
lan 82.
(1) Advokati, zajednika advokatska kancelarija, advokatsko ortako drutvo i
advokatsko drutvo mogu angaovati pripravnika u svojstvu volontera pripravnika.
(2) Na advokatske pripravnike volontere primjenjuju se odredbe ovog zakona koje se
odnose na advokatske pripravnike, kao i posebni propisi o volonterskom radu.
GLAVA VIII
ADVOKATSKA KOMORA
lan 83.
(1) Advokatska komora je samostalna i nezavisna profesionalna organizacija
advokata, osnovana u skladu sa zakonom i Statutom Advokatske komore, koja je nadlena za
vrenje javnih ovlaenja i obavljanje poslova od opteg interesa, u skladu sa ovim zakonom i
Statutom Advokatske komore.
(2) Advokatska komora ima svojstvo pravnog lica.
lan 84.
Sjedite Advokatske komore je u Banjoj Luci.
lan 85.
(1) Advokatska komora ima sljedea javna ovlaenja:
1) odluuje o zahtjevima za upis u imenik advokata, imenik zajednikih advokatskih
kancelarija, imenik advokatskih ortakih drutava, upisnik A i B imenika stranih advokata,
imenik advokatskih strunih saradnika za pravne poslove i imenik advokatskih pripravnika,
2) odluuje o zahtjevima za brisanje i ponitenje upisa u imenike navedene u taki 1)
ovog stava,
3) odluuje o zahtjevima za promjenu sjedita advokata, zajednikih advokatskih
kancelarija i advokatskih ortakih drutava,
4) odluuje o zahtjevima za privremeni prestanak prava na bavljenje advokaturom,
5) odluuje o zahtjevima za nastavak bavljanja advokaturom poslije privremenog
prestanka prava na bavljenje advokaturom,
6) odluuje o privremenoj zabrani bavljenja advokaturom,
7) odreuje privremenog zamjenika advokatu koji se samostalno bavi advokaturom, a
kojem je izreena mjera privremene zabrane bavljenja advokaturom,
8) odluuje o pokretanju i voenju disciplinskog postupka protiv advokata ili
advokatskog strunog saradnika ili advokatskog pripravnika, o njihovoj disciplinskoj
odgovornosti i o izricanju disciplinskih mjera i kazni,

9) ureuje sadrinu i nain voenja imenika iz take 1) ovog stava,

10) vodi imenike iz take 1) ovog stava,
11) izdaje i produava vaenje advokatskih legitimacija i legitimacija advokatskih
strunih saradnika i legitimacija advokatskih pripravnika,
12) donosi program i ureenje, organizaciju i nain polaganja advokatskog ispita,
13) donosi Kodeks profesionalne etike advokata Advokatske komore,
14) donosi Tarifu o naknadama i nagradama advokata na nain i u postupku ureenim
ovim zakonom i optim aktima Advokatske komore,
15) odreuje visinu trokova upisa i promjene upisa u imenik Advokatske komore i
16) odreuje i druge finansijske i druge obaveze prema Advokatskoj komori.
(2) Advokatska komora odgovorna je za zakonito i pravilno vrenje javnih ovlaenja.
(3) Imenici iz stava 1. taka 1) ovog lana su javne knjige.
(4) Izvodi iz imenika i potvrde izdate na osnovu podataka sadranih u imenicima iz
stava 1. taka 1) su javne isprave.
lan 86.
Advokatska komora:
1) donosi Statut i druga opta akta Advokatske komore,
2) zastupa interese advokata pred dravnim i drugim organima i organizacijama,
3) ostvaruje meunarodnu saradnju u oblasti advokature,
4) predstavlja advokate pred domaim i inostranim profesionalnim udruenjima i
organizacijama, pravnim i fizikim licima,
5) organizuje i sprovodi stalnu obuku advokata, advokatskih strunih saradnika,
advokatskih pripravnika i zaposlenih kod advokata, u zajednikoj advokatskoj kancelariji i
advokatskom ortakom drutvu,
6) utvruje uslove i uspostavlja principe za specijalizaciju advokata za pojedine oblasti
prava, s tim da sticanje uslova ne smije biti ogranieno iskljuivo na obuku koja organizuje i
sprovodi Advokatska komora,
7) izdaje stalne i povremene publikacije radi obavjetavanja advokata i javnosti o
pitanjima od interesa za advokaturu i strunog usavravanja advokata, advokatskih strunih
saradnika i advokatskih pripravnika,
8) organizuje pruanje besplatne pravne pomoi, u skladu sa zakonom,
9) daje miljenja na prijedloge zakona i drugih propisa koji su od interesa za poloaj
advokature i
10) obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i drugim propisima.
lan 87.
(1) Organi Advokatske komore su:
1) Skuptina Advokatske komore,
2) Izvrni odbor Advokatske komore,
3) predsjednik Advokatske komore,
4) zbor advokata,
5) disciplinski sudovi,
6) disciplinsko tuilatvo i
7) Komisija za kontrolu finansijskog i materijalnog poslovanja Advokatske komore.
(2) Organizacija, nadlenost, sastav, nain izbora, prava i dunosti organa Advokatske
komore, ureuju se Statutom i drugim optim aktima Advokatske komore.
(3) Jedno lice ne moe obavljati vie od jedne funkcije u organima Advokatske
komore, osim ako ovim zakonom ili Statutom Advokatske komore nije drugaije odreeno.

(4) Postupak izbora, trajanje mandata, opoziv, djelokrug rada i sastav organa iz stava
1. ovog lana, ureuje se Statutom Advokatske komore.
lan 88.
(1) Skuptinu Advokatske komore ine delegati koji se biraju na nain i u postupku
koji je propisan Statutom Advokatske komore.
(2) Skuptina Advokatske komore donosi Statut i druge opte akte Advokatske komore
propisane zakonom i Statutom Advokatske komore.
(3) Skuptina Advokatske komore saziva se najmanje jednom godinje.
lan 89.
(1) Predsjednika Advokatske komore imenuje skuptina Advokatske komore na nain i
po postupku ureenim Statutom Advokatske komore.
(2) Predsjednik Advokatske komore predstavlja i zastupa Advokatsku komoru.
lan 90.
Izvrni odbor Advokatske komore je izvrni organ Advokatske komore, ija se
nadlenost i sastav ureuje Statutom Advokatske komore.
lan 91.
(1) Zbor advokata je neposredni oblik odluivanja i ostvarivanja prava i dunosti
advokata.
(2) Organiizacija zbora advokata, nain ostvarivanja prava i izvravanja obaveza
ureuje se Statutom Advokatske komore.
lan 92.
(1) Disciplinski organi Advokatske komore su: disciplinsko tuilatvo i disciplinski
sudovi.
(2) Organizacija i nain rada disciplinskog tuilatva i disciplinskog suda ureuju se
optim aktima Advokatske komore.
GLAVA IX
OPTI AKTI ADVOKATSKE KOMORE
lan 93.
Opti akti Advokatske komore su:
1) Statut Advokatske komore,
2) Kodeks profesionalne etike advokata Advokatske komore,
3) Advokatsku tarifu,
4) Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti advokata, strunih saradnika i advokatskih
pripravnika i
5) drugi opti akti utvreni Statutom Advokatske komore.
lan 94.

(1) Statut i drugi opti akti Advokatske komore moraju biti u saglasnosti sa ovim
zakonom.
(2) Tarifa o nagradama i naknadi trokova za rad advokata u Republici Srpskoj
objavie se u Slubenom glasniku Republike Srpske nakon to na nju d saglasnost ministar
pravde Republike Srpske.
lan 95.
Statut Advokatske komore, Kodeks profesionalne etike advokata Advokatske komore,
Tarifa o nagradama i naknadama za rad advokata u Republici Srpskoj i Pravilnik o
disciplinskoj odgovornosti advokata, strunih saradnika za pravne poslove i advokatskih
pripravnika, objavljuju se u Slubenom glasniku Republike Srpske.
GLAVA H
FINANSIRANjE ADVOKATSKE KOMORE
lan 96.
(1) Advokatska komora se finansira iz vlastitih sredstava.
(2) Izvori finansiranja Advokatske komore su: prihodi od upisa, lanarine i druga
sredstava koja se ostvaruju u skladu sa zakonom.
(3) Visinu lanarine, trokova upisa i druge finansijske obaveze utvruje organ
Advokatske komore odreen Statutom Advokatske komore.
(4) Odluke i knjigovodstveni izvodi Advokatske komore o visini duga po osnovu
lanarine, visini trokova upisa i drugih redovnih materijalnih obaveza advokata prema
Advokatskoj komori imaju svojstvo vjerodostojne isprave u izvrnom postupku.
lan 97.
Advokatska komora moe, u skladu sa zakonom, da organizuje besplatno pruanje
pravne pomoi graanima na odreenom podruju ili cijeloj teritoriji Republike Srpske,
samostalno ili na osnovu ugovora koji zakljui sa jedinicom lokalne samouprave, odnosno
Vladom Republike Srpske.
lan 98.
(1) Advokatska komora je obavezna da sudovima i drugim organima dostavi listu
advokata koji mogu da prue pravnu pomo strankama u sudskom ili upravnom postupku.
(2) Mjerila za utvrivanje liste advokata iz stava 1. ovog lana ureuju se aktom
Advokatske komore.
GLAVA HI
DISCIPLINSKA ODGOVORNOST
lan 99.
(1) Advokati su odgovorni za struno i savjesno bavljenje advokaturom i uvanje
ugleda advokature.

(2) Advokati odgovaraju za lake i tee povrede dunosti i ugleda advokature, koje se
utvruju Statutom, Kodeksom i Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti advokata, strunih
saradnika za pravne poslove i advokatskih pripravnika Advokatske komore.
(3) Pod teom povredom dunosti advokata i ugleda advokature smatra se naruavanje
dunosti i ugleda advokature, a naroito:
1) oigledno nesavjestan rad u advokaturi,
2) pruanje pravne pomoi u sluajevima u kojima je advokat duan da odbije
pruanje pravne pomoi,
3) bavljenje poslovima koji su nespojivi sa ugledom i nezavisnou advokature,
4) povreda dunosti uvanja advokatske tajne,
5) traenje naknade vee od naknade propisane Tarifom i
6) odbijanje izdavanja stranci obrauna nagrade za izvrene radnje i naknade trokova
nastalih u vezi sa izvrenom radnjom.
(4) Laka povreda dunosti i ugleda advokature je naruavanje dunosti i ugleda
advokature manjeg znaaja.
(5) Statutom i drugim optim aktima Advokatske komore mogu biti odreene i druge
povrede dunosti i ugleda advokature.
lan 100.
(1) Disciplinski postupak pokreu i vode disciplinski organi Advokatske komore.
(2) Disciplinski organi Advokatske komore su disciplinsko tuilatvo i disciplinski
sudovi Advokatske komore.
(3) Disciplinski postupak moe se pokrenuti na osnovu prijave koju podnosi
zainteresovano lice ili dravni organ, na osnovu prijedloga organa Advokatske komore ili po
slubenoj dunosti.
(4) Disciplinska prijava ili prijedlog podnosi se glavnom disciplinskom tuiocu
Advokatske komore.
(5) Organizacija, sastav, nadlenost, nain odluivanja disciplinskih organa i
disciplinski postupak blie se ureuju Statutom i Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti
advokata, strunih saradnika za pravne poslove i advokatskih pripravnika Advokatske
komore.
lan 101.
(1) Za povredu dunosti advokata i naruavanje ugleda advokature, advokatu se mogu
izrei sljedee disciplinske mjere:
1) opomena,
2) javna opomena,
3) novana kazna i
4) zabrana obavljanja djelatnosti i brisanje iz imenika advokata.
(2) Za lake povrede dunosti advokata i ugleda advokature moe se izrei
disciplinska mjera opomena i javna opomena.
(3) Za tee povrede dunosti advokata i ugleda advokature moe se izrei disciplinska
mjera novana kazna i zabrana obavljanja djelatnosti i brisanje iz imenika advokata.
(4) Novana kazna, kao disciplinska mjera, izrie se u odreenom iznosu.
(5) Advokatu se za laku disciplinsku povredu moe izrei novana kazna od 100 KM
do 2.000 KM, a za teu disciplinsku povredu novana kazna od 500 KM do 10.000 KM.
(6) Disciplinska mjera zabrana obavljanja djelatnosti i brisanje iz imenika advokata
moe se izrei u trajanju od est meseci do pet godina.

(7) Na osnovu konane odluke kojom je izreena disciplinska mjera zabrana

obavljanja djelatnosti i brisanje iz imenika advokata izvrie se brisanje odgovornog iz
odgovarajueg imenika Advokatske komore i o tome obavijestiti organi pravosua i uprave u
Republici Srpskoj, kao i Advokatska komora Federacije Bosne i Hercegovine.
(8) Advokat kome je izreena disciplinska mjera zabrana obavljanja djelatnosti i
brisanje iz imenika advokata na odreeni period, moe podnijeti zahtjev za ponovni upis u
imenik advokata po proteku vremena trajanja mjere.
(9) Statutom Advokatske komore i Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti advokata,
strunih saradnika za pravne poslove i advokatskih pripravnika Advokatske komore utvruju
se lake i tee povrede dunosti i ugleda advokature za koje se mogu izrei disciplinske mjere,
kao i uslovi pod kojima se izreena novana kazna moe usloviti ili zamijeniti disciplinskom
mjerom zabrana obavljanja djelatnosti i brisanje iz imenika advokata.
(10) Pravnosnane izreene disciplinske mjere unose se u evidenciju disciplinskih
mjera, a primjerak odluke odlae u dosije onog advokata koji je proglaen odgovornim u
disciplinskom postupku.
lan 102.
(1) Zastarjelost pokretanja i voenja disciplinskog postupka nastupa po proteku dvije
godine od izvrenja lake povrede i po proteku etiri godine od izvrenja tee povrede.
(2) Zastarjelost se prekida svakom radnjom koja se preduzima radi pokretanja i
voenja disciplinskog postupka.
(3) Zastarjelost se prekida i kada advokat u vrijeme dok tee rok zastarjelosti uini isto
tako teku ili teu povredu dunosti i ugleda advokature.
(4) Sa svakim prekidom zastarijevanje poinje da tee iznova.
(5) Zastarjelost voenja disciplinskog postupka nastupa u svakom sluaju kada
protekne dva puta onoliko vremena koliko se po zakonu trai za zastarjelost pokretanja i
voenja disciplinskog postupka.
(6) Zastarjelost pokretanja i voenja disciplinskog postupka za povredu koja ima
obiljeje krivinog djela nastupa kada istekne vrijeme odreeno za zastarjelost krivinog
gonjenja.
lan 103.
(1) Zastarjelost izvrenja disciplinske mjere nastupa po proteku dvije godine od dana
pravosnanosti odluke kojom je mjera izreena.
(2) Zastarjelost se prekida svakom radnjom koja se preduzima radi izvrenja
disciplinske mere.
(3) Poslije svakog prekida zastarjelosti rok poinje ponovo da tee, a zastarjelost u
svakom sluaju nastupa kada proteknu etiri godine od dana pravosnanosti odluke kojom je
mjera izreena.
lan 104.
(1) Izreena disciplinska mjera za lake povrede brie se iz evidencije po proteku dvije
godine, ukoliko advokat u tom roku ne uini novu povredu dunosti i ugleda advokata.
(2) Ako je odlukom disciplinskog suda uslovljeno izvrenje izreene novane kazne,
ta kazna se brie iz evidencije protekom dvostrukog roka koji je odreen kao vrijeme
provjeravanja i pod uslovom da u periodu provjeravanja advokat ne uini novu povredu
dunosti advokata i ugleda advokature.

(3) Rokovi odreeni za brisanje izreenih mjera poinju da teku od konanosti odluke
o izreenoj mjeri.
(4) Rjeenje o brisanju izreene disciplinske mjere iz evidencije Advokatske komore
donosi, po slubenoj dunosti, Izvrni odbor Advokatske komore.
lan 105.
(1) Konana odluka disciplinskog suda ima svojstvo izvrne isprave u izvrnom
postupku u pogledu izreene novane kazne i trokova disciplinskog postupka.
(2) Sredstva ostvarena naplatom novanih kazni su prihod Advokatske komore.
lan 106.
(1) Odredbe o disciplinskoj odgovornosti advokata primjenjuju se i na strune
saradnike za pravne poslove i advokatske pripravnike za povrede savjesnog i strunog
izvravanja povjerenih zadataka i uvanja ugleda advokature.
(2) Strunom saradniku za pravne poslove i advokatskom pripravniku moe se za
laku disciplinsku povredu izrei novana kazna od 50 KM do 1.000 KM i za teu
disciplinsku povredu novana kazna od 250 KM do 5.000 KM.
GLAVA XII
PRESTANAK PRAVA NA BAVLjENjE ADVOKATUROM
lan 107.
(1) Advokatu prestaje pravo na bavljenje advokaturom:
1) na lini zahtjev, od dana koji je odredio u zahtjevu, a u sluaju da u zahtjevu za
brisanje iz imenika advokata nije odreen dan prestanka prava bavljenja advokaturom ili je
odreen dan koji prethodi danu podnoenja zahtjeva, prestaje pravo na bavljenje advokaturom
od dana donoenja odluke o brisanju iz imenika advokata,
2) u sluaju smrti ili proglaenja za umrlog prestaje pravo na bavljenje advokaturom
danom smrti, odnosno danom proglaenja umrlim,
3) u sluaju potpunog ili djeliminog gubitka poslovne sposobnosti prestaje pravo na
bavljenje advokaturom od dana pravosnanosti odluke nadlenog organa,
4) u sluaju djeliminog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, prestaje pravo na
bavljenje advokaturom od dana utvrivanja gubitka radne sposobnosti od nadlene
zdravstvene ustanove, odnosno organa,
5) u sluaju izricanja disciplinske mjere zabrane obavljanja djelatnosti i brisanja iz
imenika advokata prestaje pravo na bavljenje advokaturom od dana konanosti odluke
nadlenog organa,
6) u sluaju izricanja mjere bezbjednosti zabrane bavljenja advokaturom u krivinom
postupku prestaje pravo na bavljenje advokaturom od dana pravosnanosti presude nadlenog
suda,
7) u sluaju osude za krivino djelo koje ga ini nedostojnim za bavljenje
advokaturom prestaje pravo na bavljenje advokaturom od dana pravosnanosti presude
nadlenog suda,
8) u sluaju osude za krivino djelo na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju duem od
est meseci prestaje pravo na bavljenje advokaturom od dana stupanja na izdravanje kazne, o
emu je sud nadlean za izvravanje krivinih sankcija duan da obavijesti Advokatsku
komoru,

9) u sluaju da se ne bavi advokaturom neprekidno due od est meseci prestaje pravo

na bavljenje advokaturom od dana donoenja konane odluke o brisanju iz imenika,
10) u sluaju zasnivanja radnog odnosa van advokature, upisa u registar preduzetnika,
sticanja statusa zastupnika, imenovanja za direktora ili predsjednika upravnog odbora u
pravnom licu, izbora ili imenovanja za lana ili predsjednika upravnog, odnosno izvrnog
odbora banke, imenovanja za zastupnika dravnog kapitala ili za prokuristu ili steajnog
upravnika, prestaje pravo na bavljenje advokaturom od dana zasnivanja radnog odnosa, upisa
u registar, imenovanja ili izbora,
11) u sluaju da ne zakljui ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti
prestaje pravo na bavljenje advokaturom od dana donoenja konane odluke o brisanju iz
imenika i
12) u sluaju da stranom advokatu upisanom u upisnik A i upisnik B prestane svojstvo
advokata ili mu bude zabranjen rad u matinoj dravi, prestaje pravo na bavljenje
advokaturom od dana donoenja odluke nadlenog organa matine drave.
(2) Smatrae se da se advokat ne bavi advokaturom neprekidno due od est mjeseci,
ako se advokatu u tom roku nisu mogla uruiti pismena (lino dostavljanje) na adresu sjedita
advokatske kancelarije ili na drugi ureeni nain ili ako u tom roku ne izvrava materijalne
obaveze prema Advokatskoj komori.
(3) Advokatska komora je duna da u roku od 15 dana od dana nastupanja nekog od
razloga za prestanak prava na bavljenje advokaturom iz stava 1. ovog lana sprovede
postupak utvrivanja razloga i brisanja iz imenika advokata i imenuje preuzimatelja predmeta
advokatske kancelarije.
(4) Ako je advokat prestao da se bavi advokaturom na lini zahtjev, ima pravo da sam
predloi preuzimatelja njegove advokatske kancelarije.
lan 108.
Odredbe o prestanku prava na bavljenje advokaturom primjenjuju se i na advokatske
strune saradnike za pravne poslove i advokatske pripravnike.

GLAVA XIII
ZATITA PRAVA
lan 109.
(1) Advokatska komora, kada rjeava o pravima, obavezama ili pravnim interesima,
primjenjuje odredbe zakona koji ureuje opti upravni postupak.
(2) Protiv svih prvostepenih odluka organa Advokatske komore dozvoljena je alba u
roku od 15 dana, raunajui od dana dostavljanja takve odluke.
(3) Izjavljena alba odgaa izvrenje prvostepene odluke, osim ako ovim zakonom
nije drugaije propisano.
(4) Podnosilac zahtjeva moe podnijeti albu i u sluaju da o njegovom zahtjevu nije
donesena odluka u roku koji je utvren zakonom.
lan 110.

(1) Protiv drugostepene, odnosno konane odluke Advokatske komore moe se

pokrenuti upravni spor.
(2) Pravo iz stava 1. ovog lana postoji i ako drugostepeni organ Advokatske komore
nije donio odluku o albi u zakonom propisanom roku.
GLAVA XIV
ADVOKATSKI ISPIT I STRUNO USAVRAVANjE
lan 111.
(1) Advokatski ispit sastoji se od provjere poznavanja domaih i meunarodnih
propisa i pravnih akata koji se odnose na advokaturu.
(2) Pravo na polaganje advokatskog ispita ima kandidat za upis u imenik advokata i
ako ispunjava uslove iz lana 6. stav 1. ovog zakona.
(3) Advokatski ispit polae se pred komisijom za advokatski ispit.
lan 112.
Program advokatskog ispita, izdavanje uvjerenja o poloenom ispitu, nain formiranja
komisije za polaganje advokatskog ispita, izbor lanova, nain rada i odluivanja komisije
propisuju se Statutom i drugim aktima Advokatske komore.
lan 113.
(1) Advokat je duan da se stalno struno usavrava i stie nova znanja i vjetine
potrebne za struno, nezavisno, samostalno, djelotvorno i etino obavljanje advokatske
slube, u skladu sa programom strunog usavravanja koji donosi Advokatska komora.
(2) Advokat koji ima strunog saradnika za pravne poslove i advokatskog pripravnika
duan je da im obezbijedi odgovarajue uslove za rad i obuku u skladu sa svrhom
osposobljavanja i strunog usavravanja, odnosno prakse, i da u potpunosti sprovodi plan i
program njihove obuke.
GLAVA XV
PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lan 114.
(1) Advokatska komora e usaglasiti Statut i druge opte akte u roku od est mjeseci
od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(2) Do donoenja Statuta i optih akata iz stava 1. ovog lana primjenjivae se vaei
Statut i druga opta akta koja nisu u suprotnosti sa ovim zakonom.
lan 115.
(1) Skuptina Advokatske komore i drugi organi nastavljaju da rade do isteka mandata.
(2) Izbor Skuptine i drugih organa predvienih ovim zakonom izvrie se u skladu sa
odredbama ovog zakona i optim aktima Advokatske komore.
(3) Postupak izbora skuptine i drugih organa predvieni ovim zakonom, pokrenue se
najmanje tri mjeseca prije isteka mandata skuptine i drugih organa.

lan 116.
Vlada Republike Srpske e donijeti podzakonski akt o visini nagrade i naknade
advokatima angaovanim po slubenoj dunosti iz lana 27. ovog zakona u roku od 60 dana,
raunajui od dana stupanja na snagu ovog zakona.
lan 117.
Zahtjevi za upis u imenik advokata i druge imenike Advokatske komore koji su
podneseni prije stupanja na snagu ovog zakona, a nisu rijeeni do njegovog stupanja na snagu,
rijeie se na osnovu ovog zakona i optih akata koji su doneseni na osnovu ovog zakona,
ukoliko je to jednako ili povoljnije za podnosioca zahtjeva.
lan 118.
Disciplinski postupak koji je pokrenut prije stupanja na snagu ovog zakona, a nije
pravosnano okonan do njegovog stupanja na snagu sprovee se na osnovu ovog zakona i
optih akata koji su doneseni na osnovu ovog zakona, ukoliko je to jednako ili povoljnije za
prijavljenog, odnosno disciplinski optuenog.
lan 119.
Advokati, zajednike advokatske kancelarije, advokatska ortaka drutva, struni
saradnici i advokatski pripravnici upisani u odgovarajue imenike Advokatske komore, nakon
stupanja na snagu ovog zakona, nastavljaju da rade i duni su da u roku od 60 dana od dana
stupanja na snagu ovog zakona usklade akte, registraciju i upise sa odredbama ovog zakona.

lan 120.
Advokatska komora duna je da u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu
ovog zakona izvri odgovarajue upise u imenik advokata, u skladu sa odredbama ovog
zakona i optim aktima Advokatske komore.
lan 121.
Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da vai Zakon o advokaturi Republike
Srpske (Slubeni glasnik Republike Srpske, br. 30/07, 59/08 i 20/14).
lan 122.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku
Republike Srpske.

Broj: 02/1-021-1024/15

PREDSJEDNIK

Datum: 10. septembar 2015. godine

NARODNE SKUPTINE
Nedeljko ubrilovi