ELIMINACIJA OTROVA IZ

ORGANIZMA

PUTEVI ELIMINACIJE OTROVA IZ ORGANIZMA

BIOTRANSFORMACIJA
IZLUIVANJE
BUBREGOM
IZLUIVANJE PUTEM
UI
IZDISANJE KROZ PLUA
IZVANTJELESNIM
TEHNIKAMA
ELEMINACIJE
OSTALO (npr. znojem,
mlijekom, ugraivanjem u
dlake, itd.)

BIOTRANSFORMACIJA

INAKTIVACIJA AKTIVNE
TVARI PREKO JEDNOG ILI
VIE AKTIVNIH ILI
INAKTIVNIH METABOLITA
PREVOENJE INAKTIVNE
TVARI U AKTIVNI
METABOLIT
S KEMIJSKOG
STANOVITA
BIOTRANSFORMACIJOM
NASTAJU HIDROFILNIJI
SPOJEVI KOJI SE LAKE
MOGU IZLUITI IZ
ORGANIZMA (Ako?).
BOITRANSFORMACIJA JE
STVARNI POETAK
ELIMINACIJE

FIZIOLOKI IMBENICI S
UTJECAJEM NA
BIOTRANSFORMACIJU
PROMJENA PROTOKA
KRVI KROZ JETRA
PORAST ILI PAD
TJELESNE
TEMPERATURE
PROMJENA SLOBODNE
FRAKCIJE
DRUGO (npr. stanje ili dob,
dnevni bioloki ritmovi)

NASLJEDNE OSOBINE
PROMJENA AKTIVNOSTI ENZIMSKIH SUSTAVA
METHEMOGLOBIN REDUKTAZA
BRZI I SPORI ACETILATORI

VANJSKI IMBENICI
INDUKCIJA
INHIBICIJA

INTERAKCIJA S DRUGIM EGZOGENIM TVARIMA

HRANA, LIJEKOVI, SREDSTVA OVISNOSTI
ALKOHOL

BOLESNA STANJA

UTJECAJ STARIJE DOBI NA BIOTRANSFORMACIJU

SMANJENA TEINA JETRE

PAD BROJA FUNKCIONALNIH STANICA JETRE
REDUKCIJA AKTIVNOSTI NEKIH ENZIMA
PROMJENE U PROTOKU KRVI KROZ JETRA
PROMJENE U VELIINI SLOBODNE FRAKCIJE OTROVA

U starijoj dobi protok krvi je

Smanjen, odumiru stanice,
Metabolizam je usporen,
itd.

KLJUNI PROCESI KOD

IZLUIVANJA OTROVA BUBREGOM
GLOMERULARNA
FILTRACIJA
TUBULARNA
REAPSORPCIJA

IMBENICI O KOJIMA OVISI

GLOMERULARNA FILTRACIJA
VELIINA MOLEKULE
OTROVA
VELIINA
SLOBODNE
FRAKCIJE OTROVA
PROTOK KRVI KROZ
BUBREG
DIUREZA
Povean protok krvi bra
FUNKCIONALNO
glomerulanra filtracija i
bra tubularna reapsorpcija
STANJE BUBREGA

IMBENICI S UTJECAJEM NA TUBULARNU

REAPSORPCIJU

LIPOFILNOST OTROVA
pH S OBJE STRANE LIPIDNE BARIJERE
DIUREZA
FUNKCIONALNO STANJE BUBREGA
VELIINA SLOBODNE FRAKCIJE OTROVA
PROTOK KRVI KROZ BUBREG
FUNKCIONALNO STANJE BUBREGA

UTJECAJ pH mokrae
Kiseline:
-pH mokrae iznad 7.4 veina ionizirana i
reapsorpcija u tubulu slaba.
-pH mokrae nizak veina neionizirana i
reapsorpcija je visoka
KOD BAZA SUPROTNO

Ovisnost vremena polueliminacije

Fenobarbitona o pH mokrae

NAINI KOJIMA SE POSTIE

POVEANJE DIUREZE

OPTEREIVANJE ORGANIZMA TEKUINOM

PRIMJENA DIURETIKA

Ovisnost klirensa acetilsalicilne o protoku mokrae pri razliitim pH vrijednostima

IMBENICI S UTJECAJEM NA pH
MOKRAE
PREHRANA
STANJE
ORGANIZMA
BOLESTI
FIZIKI NAPOR
OSTALO (npr.
dnevni bioloki
ritmovi)
TO INE PROTEINI A TO UGLJIKOHIDRATI?

DNEVNI BIOLOKI RITMOVI pH

MOKRAE
pH UJUTRO
7.9 8.2
pH POSLIJE PODNE 4.9 5.3
Kako e pH mokrae utjecati na eliminaciju slabih
kiselina a kako slabih baza?

LIJEKOVI KOD KOJIH JE DOKAZAN

DNEVNI BIOLOKI RITAM KOD
IZLUIVANJA BUBREGOM
SALICILATI: statistiki znatno bra
eliminacija u jutro
SULFONAMIDI:
TE tri puta dui nou
PENICILIN G: 50% bra eliminacija u jutro

FIZIOLOKE PROMJENE KOD

PREDOZIRANJA S UTJECAJEM NA
IZLUIVANJE OTROVA BUBREGOM
PROMJENA PROTOKA KRVI KROZ
BUBREG
POVEANJE SLOBODNE FRAKCIJE
OTROVA
PROMJENE U ACIDOBAZNOM
STATUSU
OTEENJE ORGANA

TVARI KOJE SE ELIMINIRAJU PUTEM UI

S MOLEKULSKOM
MASOM VEOM
OD 350
HIDROFILNE
MOLEKULE
(Tipini primjeri su: konjugati otrova
s glukuronskom kiselinom,
peptidi,
molekule steroidne strukture, itd.)

PROBLEMI VEZANI UZ OTROVE KOJI SE

ELIMINIRAJU PUTEM UI
ENTEROHEPATI
TIKI CIKLUS
ESTO IZRAEN
UTJECJ
RAZLIITIH
BOLESTI
ZNAAJAN
MOGU
UTJECAJ DOBI

IMBENICI O KOJIMA OVISI

ELIMINACIJA PREKO PLUA
HLAPLJIVOST
KOEFICIJENT RASPODJELE IZMEU ZRAKA I
OKTANOLA
GRADIJENT (parcijalni pritisak u okolnom zraku)
AFINITET OTROVA ZA NEKI SKLADINI PROSTOR
PROTOK KRVI KROZ PLUA (problem fiziolokih
promjena uzrokovanih djelovanjem otrova kao edem
plua)
DRUGO (npr. ventilacija preko plua, tjelesna
temperatura

DRUGI PRIRODNI PUTEVI

ELIMINACIJE
KOLIINE
IZLUENOG
OTROVA
IZRAZITO
SKROMNE
ZANIMLJIVI KAO
MATERIJEL
ANALIZE U
POSEBNIM
SLIAJEVIMA

UBRZANJE ELIMINACIJE
OTROVA
FORSIRANA DIUREZA
SPRIJEAVANJE ENTEROHEPATIKOG
CIKLUSA
VEZANJE NA POSEBNE KEMIKALIJE
DODANE U KRV
DRUGO (npr. primjena protutijela,
ubrzavanje biotransformacije, itd.)

NAIN DJELOVANJA KELIRAJUIH SREDSTAVA

IZVLAENJE OTROVA IZ SKLADINOG PROSTORA
BRE IZLUIVANJE KELATA PUTEM BUBREGA ILI UI
MOGUNOST UBRZANJA ELIMINACIJE PRIMJENOM
IZVANTJELESNIH TEHNIKA
INAKTIVACIJA OTROVA

PRIMJENA PROTUTIJELA
KOD OTROVA VISOKO VEZANIH
NA BJELANEVINE
VELIKI VOLUMEN RASPODJELE
SPORA ELIMINACIJA
IZRAZITO JAKI TETNI UINCI
NOVO RJEENJE FRAGMENTI
ANTITIJELA

IZVANTJELESNE TEHNIKE
ELIMINACIJE
HEMODIJALIZA (u posebnim sluajevima
peritonealna dijaliza)
HEMOPERFUZIJA
PLAZMAFEREZA
KOMBINACIJE TEHNIKA I METODA (npr.
hemodijaliza i primjena kelata ili
hemodijaliza i hemoperfuzija, itd.)

ZNAAJKE HEMODIJALIZE

DINAMIKI (OBINO
PROTUSTRUJNI)
PROCES
URAVNOTEENJA DVIJU
TEKUINA PREKO
POLUPROPUSNE
MEMBRANE
MOGUNOST
PRIMJENE RAZLIITIH
MEMBRANA OBZIROM
NA VELIINU PORA I
BIOKOMPATIBILNOST
MOGUE BLAGE
MANIPULACIJE S pH
PROCES MOE
RELATIVNO DUGO
TRAJATI

TVARI KOJE SE UKLANJAJU HEMODIJALIZOM

KOJE MOGU PROI KROZ
PORE MEMBRANE
IJA JE SLOBODNA
FRAKCIJA VISOKA
S MALIM VOLUMENOM
RASPODJELE ILI KOJE
BRZO PRELAZE IZ
VANJSKIH U SREDINJI
PROSTOR
KOJIMA JE GRADIJENT
VISOK UZ PRIMJENJENI
pH DIJALIZACIJSKE
TEKUINE

PROBLEMI KOJI SE JAVLJAJU UZ

AKTIVNU HEMODIJALIZU
HIPOTENZIJA I PROTOK KRVI (posebno uzrokovani
djelovanjem otrova
DISBALANSI UZROKOVANI BJEANJEM MALIH
MOLEKULA KROZ DIJALIZACIJSKU MEMBRANU

HEMOPERFUZIJA
IZDVAJANJE OTROVA SE
ODVIJA PROTOKOM
HEPARINIZIRANE
KRVI KROZ KOLONU
NAPUNJENU SORBENSOM

SORBENSI ZA HEMOPERFUZORE
AKTIVNI UGLJEN (u novije vrijeme
inkorporiran u mikrokapsule)
XAD SMOLE
IONSKI IZMJENJIVAI
CELULOZNI MATERIJALI
PROTUTIJELA
MIKROPOROZNI SORBENSI

INITELJI O KOJIMA OVISI

HEMOPERFUZIJA

SPECIFINA POVRINA SORBENSA

KONCENTRACIJSKI GRADIJENT
PROTOK KROZ KOLONU
KONSTANTE BRZINE RASPODJELE IZMEU
SREDINJEG I VANJSKOG PROSTORA
TRAJANJE PROCESA
IZRAENOST PROCESA KOJI BLOKIRAJU
APSORPCIJU (npr. taloenje stanica)

PROBLEMI VEZANI UZ
HEMOPERFUZIJU
TALOENJE I LIZA STANICA
ADSORPCIJA DRUGIH MALIH
MOLEKULA IZ KRVI (npr. hormoni)
TEKO OPTEREENJE ZA
ORGANIZAM

TVARI KOJE SE UKLANJAJU

HEMOPERFUZIJOM

VISOKO VEZANE BJELANEVINE

MALOG VOLUMENA RASPODJELE
ILI S BRZIM URAVNOTEENJEM
IZMEU PROSTORA
IZRAZITO OTROVNE TVARI

PLAZMAFEREZA
UKLANJANJE
UKUPNE
PLAZME

NAINI OBAVLJANJA
PLAZMAFEREZE
CENTRIFUGIRANJEM (starija
tehnologija)
FILTRACIJOM KROZ MEMBRANE
(uz tlak ili podtlak)
Obvezna je nadoknada plazme

SVOJSTVA MEMBRANE ZA
PLAZMAFEREZU

BIOKOMPATIBILNOST
MEHANIKA VRSTOA
VELIINA PORA PRIKLADNA
ZA UKLANJANJE
BJELANEVINA

OTROVI KOJI SE DOBRO

UKLANJAJU PLAZMAFEREZOM
VISOKOMOLEKULARNE TVARI
TVARI VRSTO VEZANE ZA
BJELANEVINE I/ILI U VISOKOM
POSTOTKU
TVARI MALOG VOLUMENA
RASPODJELE

KOMBINACIJA PLAZMAFEREZE
I HEMOPERFUZIJE
PLAZMA ODVOJENA
PLAZMAFEREZOM PROPUTA SE
KROZ
KOLONU HEMOPERFUZORA I
ONDA VRAA NATRAG U
ORGANIZAM NAKON SPAJANJA S
ODVOJENIM STANICAMA

IMA LI JO KOJA MOGUNOST?

PERITONEALNA DIJALIZA BI TEORETSKI MOGLA BITI
KORISNA, ALI U PRAKSI NIKADA NIJE
PRIMIJENJENA.
ZAMJENA KRVI SAMO U RIJETKIM SLUAJEVIMA KAD
JE NPR. DOLO DO LIZE STANICA