tel.

: 01-46-41-369
fax: 01-46-41-368
email:franjo.plavsic@hzt.hr
www.hzt.hr

ANALITIKA TOKSIKOLOGIJA

MEUDJELOVANJA
DVIJE ILI VIE TVARI UZETE
ISTOVREMENO U ORGANIZAM MOGU
JEDNA DRUGOJ POJAATI ODNOSNO
SMANJITI TETNO ILI KORISNO
DJELOVANJE, IZAZVATI NOVA TETNA ILI
KORISNA DJELOVANJA, ALI MOE SE
DOGODITI DA NE ULAZE U
MEUDJELOVANJA.
Najee ne znamo kako djeluju dvije tvari
istovremeno unijete u organizam.

MEUDJELOVANJE ZBRANJANJEM!

1+1 = 2
2+1 = 3

MEUDJELOVANJE VELIKIM
POJAANJEM UINAKA
(SINERGIZAM!)
To je sluaj kada dvije tvari imaju
jednake uinke na organizam, npr.
oteuju bubrege, a kada se daju
zajedno uinci se nerazmjerno
pojaavaju.

1+3 = 15

POJAANJE UINAKA!
(potencijska interakcija)
Kod ovog meudjelovanja neka tvar
bez uinka pojaava uinak otrova
kada se nau u organizmu s njim
zajedno.

2+0 = 8

ZNATE LI RAZLIKU IZMEU OPASNOSTI (HAZARDA) I RIZIKA?

OPASNOST JE U OVOM PODRUJU NEKO SVOJSTVO TVARI KAO
NPR:
OTROVNOST NAGRIZAJUE DJELOVANJE EKSPLOZIVNOST
INFEKTIVNOST ITD.
RIZIK JE PAK VJEROJATNOST DA E SE VAMA NETO DOGODITI
KADA RADITE S OPASNOM TVARI

Kau da nema nikakvog rizika, jer njega Bog uva.

O emu ovisi rizik?

RIZIK (R) OD OPASNE TVARI OVISI O TRI IMBENIKA:
1.OTROVNOSTI TVARI (O) (razina opasnosti)
2.KOLIINI OTROVA (D) KOJA ULAZI U ORGANIZAM
3.DUINI IZLOENOSTI (T) OTROVU

R=OxDxT
Ako je bilo koji initelj umnoka jednak nuli i R je jednak nuli, odnosno
nema rizika.

Oni bjee samo zato da smanje rizike skraenjem boravka na opasnom mjestu.

ZA ODVIJANJE TOKSIKOKINETSKIH
PROCESA IZRAZITO JE VANA
LIPOFILNOST/HIDROFILNOST
MOLEKULE OTROVA

ZATO?

FARNAKOKINETIKA PROUAVA TO ORGANIZAM

INI S OTROVOM (APSORPCIJA, RASPODJELA,
SKLADITENJE, ELIMINACIJA)

SKORO U SVIM PROCESIMA PRATIMO

PRELAZAK OTROVA KROZ LIPOFILNU
BARIJERU IZ JEDNOG U DRUGI
VODENI PROSTOR.
Kod apsorpcije je to prelazak iz crijeva
(vodena otopina otrova) kroz njegovu
stjenku (lipidna barijera) u krv (vodeni
prostor.

SHEMATSKI PRIKAZ PROLASKA

KROZ LIPIDNU BARIJERU

LIPOFILNOST SE UTVRUJE
MJERENJEM ODNOSA DIJELA RASPOREENOG U
LIPIDNOM DIJELU PREMA DIJELU
RASPOREENOM U VODI.
1. Lipofilno (odnos vei od 1)
2. Amfoterno (odnos oko 1)
3. Hidrofilno (odnos manji od 1)
DANAS SE NAJEE DAJE KAO LOGARITAM TOG
ODNOSA (Pow)

EKSPERIMENTALNO
Nakon uravnoteenja
lipidne i vodene faze
pH 7 izmjere se
koncentracije u
jednom i drugom
dijelu.
OTAPALA
-ranije maslinovo ulje (nije
ujednaeno)
-danas oktanol

RAUNSKI
priblino (npr. odnos lipofilnih prema
hidrofilnim atomima, npr. C prema O i N)
posebnim raunalnim programima (npr.
prema Nysu adicijom f-vrijednosti za
pojedine fragmente molekule)

Vrijednosti koeficijenata raspodjele nekih organskih ,molekula u

oktanolu i fosfatnom puferu pH 7,4
Tvar

Koeficijent raspodjele

klorpromazin

3 500

amitriptilin

1 100

diazepam

631

klonazepam

257

pentobarbital

86

bromazepam

47

kloramfenikol

14

paracetamol

6,2

kinin

5,4

fenazon

1,7

kofein

1,0

metronidazol

0,9

sulfometoksazol

0,15

sulfagvandin

0,06

debrizokin

0,04

streptomicin

<0,01

neomicin

<0,01

Odnos broja atoma duika i kisika prema broju atoma ugljika u

molekulama nekih vitamina (za neznalice koji ne znaju kemiju).

Tvar

Bruto
formula

Odnos O+N
prema CO

askorbins
ka kiselina

C6H8O6

1,0

piridoksin

C8H11NO

0,5

riboflavin

C17H20N4
O6

0,59

vitamin A

C20H30O

0,05

kalciferol

C28H44O

0,04

vitamin E

C31H52O3

0,10

ZNAMO DA pH NIJE JEDNAK U SVIM

DIJELOVIMA ORGANIZMA

Kae vuk sinu: Nemoj nikad krenuti od eluca, jer je kiselo

KOD IONIZIBILNIH TVARI LIPOFILNOST

OVISI O pH VODENOG DIJELA
Organske kiseline e biti u kiselom pH
protonirane i time lipofilne, a u lunatom
mediju e biti ionizirane i hidrofilne.
Kod baza e biti obratno nego kod kiselina
(u lunatom lipofilne a u kiselom hidrofilne)
Kod tvari koje se ne mogu ionizirati i kod
amfoternih tvari biti e svejedno kakav je
pH.

Promjene vrijednosti koeficijenata raspodjele u vodenoj i lipidnoj fazi u

ovisnosti o pH vodenog dijela za kiseline (salicilna kiselina), baze
(prometazin), lipofilne tvaru (fenacetin) i amfoterne tvari (kofein)

TAKO JE TO!
DOK SU TVARI LIPOFILNE SLABO SU
TOPLJIVE U VODI, A PROLAZE KROZ
LIPIDE BEZ PROBLEMA.
KAD SU HIDROFILNE OTAPAJU SE
IZVRSNO U VODI, ALI NEE KROZ
LIPIDE.

Razliiti sluajevi prelaska iz jednog vodenog otapala u drugo kroz

lipidnu membranu za tvari razliite polarnosti: A prelazak amfoterne
tvari kojoj je topljivost slina u vodenom i lipidnom dijelu; B prelazak
lipofilne tvari kojoj je topljivost u lipidnom dijelu mnogo via nego
topljivost u vodenom dijelu; C prelazak hidrofilne tvari kojoj je
topljivost u vodenom dijelu
znaajno via nego u lipidnoj membrani

Dijagram ovisnosti brzine jednostavne i olakane difuzije (v) o

koncentracijskom gradijentu (c2-c1)

DVA SU PRISTUPA PROUAVANJU

FARMAKOKINETIKE
DESKRIPTIVNI (najei u praksi)
MATEMATIKI (naravno da je to znanost,
ali rezultate se koristi u praksi na stotinu
mjesta i naina)
Zato je npr vaan podatak o vremenu
polueliminacije za neki otrov?

VANE JEDNOSTAVNE FARMAKOKINETSKE VELIINE

TEMELJNE FARMAKOKINETSKE VELIINE

IZRAUNAVANJE IZ EKSPERIMENTALNIH PODATAKA

VOLUMEN RASPODJELE: V = Q/B
Q = ukupna koliina lijeka u organizmu
B = koncentracija lijeka u plazmi ili serumu u vremenu 0.
ZAKLJUAK: V je fiktivna veliina

VRIJEME POLUELIMINACIJE IZ PLAZME

Vrijeme kroz koje koncentracija padne na polovicu
vrijednosti iz poetka motrenja

C2 = C1 * e-*T
(C2=0,5*C1)
0,5*C1=C1* e-*TE
ln(0.5) = -*TE
TE = ln(0.5) /
TE = 0.693 /
I TO JE SVE. TAKO
JEDNOSTAVNO!

i 1

C A e
T

CT
T
n
Ai

-iT

Koncentracija tvari u promatranom prostoru (sredinji) u vremenu T

Vrijeme od poetka sloenog procesa (npr. primjene)
Broj prostora u sloenom modelu
Koncentracija u vremenu nula u i prostoru

i Nagib krivulje pada koncentracije u prostoru i

PRIMJERI
DVOPROSTORNI MODEL (i. v. primjena):

CT = B * EXP (- * T) A * EXP (- * T)

MODELIRANJE
DINAMIKO
PROSTORNO

NITA BEZ
RAUNALA!

PRIKAZ JEDNOSTAVNOG
DINAMIKOG MODELA

KA

KE
ORGANIZAM

PRIMJER PROSTORNOG MODELIRANJA

APSORPCIJSKI
PROSTOR
V(A)
Q(A)
K(A)
K(1)
CENTRALNI PROSTOR
V(1)
Q(1)
K(E)
ELIMINACIJA
Q(E)

K(2)

PERIFERNI PROSTOR
V(2)
Q(2)

Prikaz vieprostornog farmakokinetskog modela to ukljuuje prelazak

lijeka iz apsorpcijskog u sredinji prostor, raspodjelu izmeu sredinjeg
i vanjskog prostora te razliite mehanizme eliminacije lijeka iz
sredinjeg prostora.
Oznake:
V(A) = volumen apsorpcijskog prostora;
V(1) = volumen sredinjeg prostora;
V(2) = volumen vanjskog prostora;
Q(A) = koliina lijeka u apsorpcijskom prostoru;
Q(1) = koliina lijeka u sredinjem prostoru;
Q(2) = koliina lijeka u vanjekom prostoru;
Q(E) = ukupna eliminirana koliina lijeka;
K(A) = konstanta brzine apsorpcije lijeka;
K(1) = konstanta brzine prelaska iz sredinjeg u vanjski prostor;
K(2) = konstanta brzine prelaska iz vanjskog u sredinji9 prostor;
K(E) = ukupna konstanta brzine eliminacije lijeka iz organizma.

KOME I KAKO KORISTE IZRAUNATI

FARMAKOKINETSKI PARAMETRI?
LABORATORIJSKA I KLINIKA
ISTRAIVANJA (npr. razvoj novog lijeka,
procjena opasnosti novih kemikalija, itd.)
RAZVOJNA ISTRAIVANJA (npr. razvoj
pripravaka starih lijekova, izbor tehnike
uklanjanja otrova iz organizma,
istraivanje interakcija, itd.)

FARMAKOKINETSKI/TOKSIKOKINETSKI
POKUSI MORAJU SE DOBRO PLANIRATI
NA NAIN

IZBOR PRIKLADNOG MODELA ZA POKUS (u prvim

fazama obvezno prikladne ivotinje, u fazama klinikih
ispitivanja zamijeniti ljude ivotinjama kad god je to
mogue, itd.)
IZABRATI KAD GOD JE TO MOGUE IN VITRO
POKUSE UMJESTO ONIH NA IVOTINJAMA (npr. in
vitro disolution rate istraivanja).
IZABRATI TO JE MOGUE HOMOGENIJU
SKUPINU (visoko sroene ivotinje, ljude iz
ograniene dobne skupine i slinih po zdravlju i
socijalnom podrijetlu).
PLANIRATI POKUS TAKO DA UZ TO MANJE
TETE DADE POUZDANE REZULTATE.

ISTRAIVANJA NA
IVOTINJSKOM MODELU

ODVIJAJU SE U PRETKLINIKIM FAZAMA ODMAH NAKON

ISPITIVANJA UINKOVITOSTI ILI ZA OTROVE NAKON PRVIH
TOKSIKOLOKIH ISTRAIVANJA.
GLAVNI IZBOR U ISTRAIVANJIMA SU JO UVIJEK TAKORI
IAKO SE SVE VIE KORISTE I DRUGI SISAVCI.
OBINO SE PRVA ISPITIVANJA OBAVLJAJU MJERENJEM
KONCENTRACIJE TVARI U RAZLIITIM TKIVIMA, A TEK
KASNIJE SE JAVLJAJU KLASINA TOKSIKOKOKINETSKA
ISPITIVANJA MJERENJEM KONCENTRACIJA U PLAZMI ILI
SERUMU.
BROJ RTVOVANIH IVOTINJA OVISI O PRISTUPU
(radioizotopom obiljeena tvar zahtjeva manji broj ivotinja ali je
metoda skupa, mjerenje koncentracija tvari specifinim
metodama je mukotrpno zbog velikog broja analiza).
REZULTATI SE TEKO PRENOSE NA LJUDSKI MODEL

PLAN POKUSA NA MALIM IVOTINJAMA BEZ

OBZIRA O FAZI ISTRAIVANJA

Uzimaju se samo visokosroena legla

(uglavnom wistar takori) zbog
mogunosti ponavljanja rezultata u
bilo kojem laboratoriju te zbog lake
statistike obrade rezultata.
U pokus ulazi velik broj ivotinja jer u
svakom vremenskom razmaku nakon
doze treba rtvovati potreban broj
ivotinja (Ako imate 15 mjernih
toaka nakon doze i trebate za svaku
od njih desetak ivotinja onda e na
kraju pokusa biti rtvovano oko 150
njih).
Dobro je krenuti s pilotskim pokusom
na desetak ivotinja, kako bi se
utvrdilo red veliina koncentracija
tvari u organima od interesa te
utvrdilo koji su to organi.

Mean (n = 8) pharmacokinetic in various tissues of the rat after oral application of

azythromycin (A) and erythromycin (E) (200 mg kg-1) - ISTRAIVANJE
Pharmacokinetic parameter+ (unit)
Tissue

Antibiotic

t1/2el

t1/2abs

Cmax

AUC0-inf

(h)

(h)

(mg l-1)

(mg*h l-1)

Liver

A
E

13.1
-

962
5.2

962
92

17 000
579

Kidney

A
E

18
-

5.2

538
69

23 268
673

Lung

A
E

8.9
-

4.9

752
95

13 173
960

Ileum

A
E

9.2
-

4.3

1992
77

23 429
718

Brain

7.2

0.5

131

For definition see Material and Methods

Mean (n=10) pharmacokinetic parameters for azithromycin and erythromycin after

administration of doses of 80 mg kg-1 to rabbits (ISTRAIVANJE)
Pharmacokinetic
parameter+ (unit)

azithromycin

erythromycin

0.21

t1/2abs (h)

0.26

0.71

t1/2a (h)

0.19

0.85

t1/2e1 (h)

29.1

12.8

tmax (h)

0.72

1.8

Cmax (mg 1-1)

0.69

0.12

A (mg 1-1)

125

0.82

B (mg 1-1)

0.14

0.105

AUC0-inf (mg*h 1-1)

20

VD++ (1 kg-1)

571

762

t1ag (h)

+ For definition see Material and Methods

++ Determined assuming absolute biovailability of approximately one

MODELI U FAZAMA KLINIKIH

ISPITIVANJA

OVJEK (ako drugaije ne moe biti),

PAS BEAGLE (dobar izbor zbog izrazito dobre
suradnje)
SVINJA I TO PO MOGUNOSTI MINI PIG
(bolji je model od psa, ali ne surauje u svojim
mukama).
MAJMUN (ne dolazi u obzir zbog roakih
veza s ovjekom i zbog visoke cijene
razmislite o diskriminaciji prema ivotinjama u
odnosu na to koliko su u evolucijskom lancu
daleko od nas).

NJIH NE UBIJAMO

RADO SURAUJU U POKUSU

U FARMAKOKINETICI VRIJEDI SKORO

KAO OVJEK

Pharmacokinetic constants calculated from piroxicam plasma kinetics in six dogs

(mean curves) after rectal and oral application of 20 mg dose (RAZVOJ)
Constant

Formulation
Felden supp.

Lubor supp.

Lubor caps.

AUC 0-24

meas. (mg h/1)

133.57

154.42

119.89

AUC 0-24

meas. (mg h/1)

137.90

156.30

122.46

AUC 0-INF

simul. (mg/1)

3301.00

3249.16

1806.95

TV means.

(h)

15

11.7

TV simul.

(h)

4.08

3.36

5.3

Cv means

(mg/1)

7.52

8.30

6.2

Cv simul.

(mg/1)

6.26

7.18

5.8

TE/2

(h)

91.12

76.76

51.5

TA/2

(h)

0.55

0.44

0.86

V*

(h)

3.08

2.69

3.16

clearance*

(1/h)

0.0234

0.0242

4.2481

KE

(h-1)

0.0076

0.0090

0.013

KA

(h-1)

1.259

1.593

0.805

correlation

meas. /simul.

0.991

0.999

0.996

* relative values

IPAK JE OVJEK STUDENT

NAJBOLJI IZBOR

KAKO SE IZVODI POKUS NA LJUDIMA

Mora postojati vrst dokaz da izvoenje pokusa nee nakoditi niti

jednom od ispitanika.
Etiki komitet ustanove mora odobriti pokus, a konano doputenje daje
Dravni etiki komitet.
Sudionici pokusa nakon razgovora s voditeljem pokusa moraju
dragovoljno pristati na sudjelovanje i potpisati Informirani pristanak
(Znate li to je to?).
Dragovoljci (veina pristupa pokusu zbog novane nadoknade) moraju
biti detaljno upoznati s planom pokusa te tetama i koristima koje mogu
oekivati, a takoer sa svojim pravom istupanja iz pokusa u bilo kojem
trenutku njegova izvoenja..
Dragovoljci moraju pristati pridravati se pravila utvrenih Planom pokusa
i prijaviti svako odstupanje.
Prije ulaska u pokus obavljaju se detaljne pretrage, kako bi se iskljuilo
ispitanike koji odudaraju od prosjeka.
O ispitanicima tijekom pokusa stalno vodi brigu lijenik specijalist, koji je
kolovan za odravanje temeljnih ivotnih funkcija.
Svaka nuspojava se biljei i iskljuuju se iz pokusa ispitanici kod kojih se
javljaju za njih teko podnoljivi tetni uinci.

ISTRAIVATI SE SMIJE SVE TO JE U SKLADU S

HELSINKOM DEKLARACIJOM O PRAVIMA OVJEKA
PRIA O PROPALOM POKUSU FARMAKOKINETIKE
RESVERATROLA
Prije vie godina prijavio sam naslovni projekt, koji je trebao krenuti
od sinteze resveratrola (flavonid iz preteno crnog vina za kojeg se
misli da je odgovoran za Francuski sindrom). Problem je bio u
tome to bi u klinikoj ustanovi trebalo kroz vrijeme od desetak
minuta pojiti ispitanike crnim vinom (oko pola litre ili ak moda vie)
da bi se moglo pratiti koncentracije dragocjene tvari. Ministar
zdravstva je odbio i raspravljati o pokusu unato tome to u
Francuskoj smatraju kako je crno vino zapravo lijek. Pokuali smo
pokuse s uparavanjem crnog vina i otapanjem ostatka u destiliranoj
vodi, ali konani proizvod je bio loeg okusa. Tako je pokus propao,
a kasnije su Francuzi stavili na trite ljekovite pripravke
resveratrola izoliranog nepoznatim putom.
Bi li vi kao dragovoljci radije pili crno vino, makar to bilo u
zdravstvenoj ustanovi, ili bi pristali sudjelovati u pokusu s nekakvim
ekstraktom?

EMU SLUE REZULTATI FARMAKOKINETSKIH

ISTRAIVANJA?
UTVRIVANJE OPTIMALNOG REIMA
DOZIRANJA NOVOG LIJEKA
USPOREDBA BIOEKVIVALENCIJE
PRIPRAVAKA
INDIVIDUALIZACIJI TERAPIJE
IZBORU TEHNIKE IZVANTJELESNE
ELIMINACIJE
FARMAKOKINETSKE INTERAKCIJE
RAZLIITA BROJNA ISTRAIVANJA

PROCJENA NAKUPLJANJA PIROKSIKAMA UZ ODREENI REIM DOZIRANJA

Prikaz nakupljanja nekog lijeka uz razliite doze i intervale doziranja

A DESKRIPCIONA
FARMAKOKINETIKA ?
IMA ONA PUNO POSLA NA SVE STRANE,
ALI PRVO TREBA NAUITI NEKE
STVARI.

JEDNA OD NAJVANIJIH JE I OPET

PROLAZAK KROZ LIPIDNU
BARIJERU.

INITELJI S UTJECAJEM NA PROLAZ

KROZ LIPIDNU BARIJERU

pH tekuina s jedne i druge strane barijere

lipofilnost otopljene tvari
povrina barijere
prokrvljenost
gradijent
drugi imbenici (npr. stupanje vezanja na
bjelanevine, motilitet, itd.)