!"6!9':'3"'
 VISPAK dd, Visoko :



 OBLOCOMMERCE doo, PJ ALSSA Konjic  '!&!$3)*+
 VEGAFRUIT doo, Doboj Istok  !'7#('!68"!
 !"#$% 
4

 KLAS doo, Sarajevo  "86''!683

 &"!'!#"#


  '6"&($%
 ('$)*+  '"6;
 $)"&%  FAVEDA doo, Sarajevo
 !"!-'("!#
./  68"#$%

 BROVIS dd, Visoko (Piletina OVAKO)  VELVET TRADE doo, Sarajevo
 ARGETA doo, Sarajevo  $!../; 
 ("!#!(!'2!  8'3!''6
/
Koprivnica  "$'6"'!6'!
 #'(3!#4
 6;
"
 !#4
  OMEGA COMERC doo, Visoko
 #'('$./
  6!(/6 
 "
4
 $$2!$(!;/
 "!(!')5%$+
%  PURIS dd, Pazin

HALAL KVALITETA
 !"2"!6!'#!$
./  38!'"!'!

 )*+  MI OVAKO doo Sarajevo
 7/  %/
<=
 86"'6#)*+  '!68"!#6!6.
=


!'2!$$+

"!&)*+


2!"8'
>/
3)"! #>
(halal prehrana i halal certificiranje)
 SADRŽAJ

SADRŽAJ

UVODNIK
Filip Mursel Begović:
Halal lijek za novu životnu realnost .............................................................................. 3
ISSN 1334-5052
PREPORODOV JOURNAL HALAL KVALITETA
mjesečnik KDBH “Preporod” (halal ishrana i halal certificiranje)
Sumeja Ljevaković, prof., Orhan Jašić, prof.:
Izdavač: Religioznost i kultura prehrane ..................................................................................... 4
Kulturno društvo Bošnjaka Hrvatske
“Preporod” Prof. dr. Sulejman Topoljak:
Halal i haram u ishrani ................................................................................................ 6
Glavni urednik:
Mr. sci. Faruk Čengić:
Ismet Isaković
Tehnologija halal klanja .............................................................................................. 10
Urednik specijalnog izdanja: Amir Sakić, prof.:
Filip Mursel Begović Uloga i doprinosi Agencije za certificiranje halal kvalitete u razvoju halal procesa ........ 13
Redakcija: Aldin Dugonjić, bacc. san. ing:
Amina Alijagić Centar za certificiranje halal kvalitete Zagreb ............................................................ 18
Mirza Mešić Prof. dr. Midhat Jašić, Amir Sakić, prof.:
Sena Kulenović Halal autohtoni proizvod ............................................................................................ 21
Edis Felić
Prof. dr. Kadrija Hodžić:
Faris Nanić
Tržište i cijene halal proizvoda .................................................................................... 24
Suradnici: Mr. sc. Olivera Jurković Majić:
Mirsada Begović Primjena halal i košer certifikata u marketingu hrane .................................................. 28
Ajka Tiro Srebreniković
Doc. dr. sc. Aziz Hasanović:
Edina Smajlagić
Mogućnosti izvoza kroz halal program ........................................................................ 38
Avdo Huseinović (BiH)
2 Edin Tule (BiH) Prof. dr. Midhat Jašić: 39
Amel Suljović (BiH) Halal aditivi u hrani i lijekovima ................................................................................. 44
Mr. sc. pharm. Emilija Spasevska, prof. dr. Midhat Jašić:
Adresa:
Supstitucija haram sastojaka u proizvodnji halal lijekova ............................................. 48
Preporodov Journal
Ilica 35, 10000 Zagreb Mario Dukarić:
Tvrtka “Naše klasje” – primjer uspješnog uvođenja halal kvalitete! ............................. 51
Telefon/faks:
Srećko Čulić, prof.:
+385 (0)1 48 33 635
Oman – vrata u poslovni svijet Arapskog poluotoka ..................................................... 53
e-mail:
kdbhpreporod@zg.t-com.hr
kdbhpreporod@kdbhpreporod.hr
ismet.isakovic@sk.t-com.hr
web: www.kdbhpreporod.hr
Žiro-račun:
ZABA 2360000-1101441490
Devizni račun:
SWIFT ZABA HR 2X: 70300-280-3755185
Cijena: 15 kuna
Pretplata:
J RH 80 HRK godišnje
O BiH 20 KM godišnje
Svijet 15 € godišnje
U Tisak:
R mtg-topgraf d.o.o., Velika Gorica

N Tiskano uz financijsku potporu iz

Državnog proračuna Republike
Na podršci u pripremi prezentacije zahvaljujemo:
A Hrvatske putem Savjeta za nacionalne
manjine Republike Hrvatske Zagrebačkom Velesajmu, Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva,
L Hrvatskoj gospodarskoj komori, Agenciji za promicanje izvoza i ulaganja,
Agenciji za komercijalnu djelatnost.

Uvodna riječ
Halal lijek za novu
životnu realnost
Filip Mursel Begović
Čovjek vjeruje u Boga ili u nadomjestke. Nadomjesci mogu
biti vrlo raznoliki: nazivaju ih principima, svjetonazorima, dik-
taturom, gurmanizmom, hedonizmom, napretkom, humaniz-
mom. Ime današnjeg surogata religiji je materijalizam. Zašto se
baš tako zove ostaje zagonetno, barem za muslimana. Musli-
man slobodno uživa u materijalnim blagodatima koje mu je do-
pustio Uzvišeni Gospodar u svojoj Knjizi. I ne samo to, već mu
ih je prepustio na upravljanje. Je li musliman, stoga, materija-
list? Kao i svugdje, i ovdje se stvar zasniva na onome što je
dobro i što je loše, onome što je halal i što je haram. Musliman
će pripadati onome što je dobro, što je halal, kršćanin će slijedi-
ti Onoga što je, hraneći gladna srca, vodu pretvarao u vino lju-
bavi, a židov će pripovijedati o Mojsijevom izlasku iz Egipta i
pritom jesti košer beskvasni kruh. O materiji, koju konzumiraju
materijalisti skloni lošemu, steći ćemo nehotičan dojam da to i
nije materija nego neki cement ili umjetno stvorena tvrda i ne-
probavljiva tvar. Niti se može pojesti niti popiti, niti polizati ili
mirisati, a na kraju od nje ni mirno spavati. To je strvina materi-
je, tvrdi skamenjeni prah, naprosto sušta apstrakcija. Treba za-
tim postaviti pitanje – što je uzrok nemira takvih materijalista?
Odgovorit ćemo – takav materijalizam je zapravo bolest! Bolest
apstraktnog života. Za nju postoji samo jedan lijek: halal mate-
rijalizam. E sad, nema točnog recepta za svakog ponaosob, ali
uputno je zaljubiti se u prvu halal lijepu ženu, i to vrlo brzo, še-
tati s njom u cvijeću i mirisati ga, živjeti u borovoj šumi (na
primjer), ići u džamiju, crkvu, sinagogu, hram (važnije je trajno
probuditi srce pa bogomolja nema adrese u izvanjskom svijetu),
nadalje, slušati smirujuću glazbu, voljeti bližnje i na kraju, u
duhu ovog broja “Preporodovog Journala”, zajednički jesti ha-
lal hranu.
Prava vjera, čista savjest, smirenost, razum i sreća ne žive u
nečistu čovjeku. Zbog toga smo nervozni, sebični, zluradi, zbog
toga nam vrijeme tako brzo prolazi, zbog toga smo na gubitku.
Zaista prava vjera je dar koji živi samo u dobrom čovjeku, bez
obzira na vjersku pripadnost, a u nečistoći isparava. Upravo je
ta nečistoća uzrokom ove sumanute i uznemirene strke, razore-
ne, bezoblične, prazne i jadne djelatnosti današnjih materijali-
sta. Recept za potpuno ozdravljenje postoji, pitanje je jesmo li
spremni poslušati uputu Vrhovnog Liječnika. Muslimanu je ja-
sno koji recept mora primijeniti, na kraju krajeva Allah dž.š, mu
garantira da je na Pravom putu ukoliko slijedi propisane islam-
ske vjerske dužnosti. Počnemo li “piti” taj halal lijek, sama od
sebe će uslijediti sasvim jedna nova životna realnost. Možda će
uslijediti želja za branjem cvijeća, za prijateljstvom, pravim du-
UVODNIK
bokim mirnim snom, za smijehom, a možda ćemo na kraju po-
četi, umjesto jutarnjih novina, čitati nekakve halal kuharice.
Čitati i one košer, dabome, jer, kao što je poznato, nema velike
razlike u ta dva prehrambena principa. Oni, koji nisu skloni po-
vjerovati ovakvom pogledu na život, smatrajući ove riječi sabla-
žnjivim i glupim, neka slobodno nastave sa svojim načinom ži-
vota. Vjernik sklon dobrom će za to vrijeme grickati svoje slat-
ke halal zalogaje, i neće pritom biti ni glup, ni pun mržnje, ni
podmukao, ali ni sebičan u dijeljenju onoga što mu je Uzvišeni
podario na uživanje.
Želja redakcije “Preporodovog Journala” bila je da svojim
čitateljima, primarno bošnjačkoj nacionalnoj manjini u Hrvat-
skoj, ponudi opsežan i cjelovit uvid u znanost koju zovemo ha-
lal prehrana, halal kvalitet i halal standard. Centar za certificira-
nje halal kvalitete u Zagrebu je otvoren prije nekoliko godina, te
se od tada svijest o važnosti halal prehrane počela itekako pove- 3
ćavati. Na rad vrijednih zaposlenika Centra, ravnatelja doc. dr.
sc. Aziza Hasanovića i stručnog voditelja Aldina Dugonjića,
ponekad će se gledati s neskrivenim čuđenjem. Otkuda toliki
entuzijazam u promociji halal prehrane? Neki će pomisliti da je
riječ o dobrom biznisu, neki će se osjetiti ugroženim, jer nije
lako mijenjati životne navike, a neki će, po staroj navadi, ostati
ravnodušni. Drugi će pak shvatiti da tu nije riječ samo o biznisu,
već ponajprije o nužnosti i nasušnoj potrebi svakog muslimana
da prepozna i primjeni halal kvalitetu i halal standard u svom
svakodnevnom životu. Musliman će znati da je halal prehrana
jedan od Kur’anskih imperativa: Od 119 Kur’anskih ajeta, koji
govore o prehrani, 90 govori o ljepotama, blagodatima i nimeti-
ma halal hrane, dok će ostali govoriti o zabranama. Zar nije,
onom razumom obdarenom, dosta samo napomenuti ovaj poda-
tak. S druge strane, ovakav tematski broj služi i svim potencijal-
no zainteresiranim proizvođačima hrane u Hrvatskoj i regiji da
se upoznaju s halal standardima. Kao što će se čitatelji u ovom
tematskom broju, koji je prvi takve vrste na našim prostorima, i
upoznati, halal certificiranje hrane moglo bi itekako pomoći po-
srnulom regionalnom gospodarstvu u širenju tržišnih vidika. J
Naprosto su nevjerojatne statistike o rasprostranjenosti i isplati-
vosti halal certificirane hrane. Dakle, želja nam je bila što razno-
O
vrsnije predstaviti sve aspekte halal prehrane, na radost naših U
čitatelja, i, naravno, s nadom da će ovaj broj našeg časopisa
poslužiti i za manjinsko i za većinsko opće dobro. Od srca za- R
hvaljujemo svim stručnim suradnicima i autorima, koji temelji-
to proučavaju problematiku halal prehrane, na nesebičnoj po-
N
dršci u realizaciji ovog broja “Preporodovog Journala”.  A
L
 HALAL KVALITETA

Religioznost i kultura prehrane

Sumeja Ljevaković, prof.
Orhan Jašić, prof.

Religioznost predstavlja vjerovanje
kao unutarnje stanje čovjeka i prakticira-
nje obreda i rituala koje se u kršćanstvu
manifestira kroz sakramente, judaizmu
kroz halahu i u islamu kroz primjenu
islamskih šarta. Religiozni manifesti po-
drazumijevaju odnos prema okolini, obi-
telji, rodbini, prijateljima i široj društve-
noj zajednici kroz pravila u stanovanju,
načinu odijevanja, a posebno kroz prehra-
nu. Religioznost počinje sa prvim ljudima
Ademom i Havom, a prva pripovijest o
prehrani počinje sa svima dobro pozna-
tim zabranjenim rajskim plodovima.
Čovjek, to krunsko Božje stvorenje,
kao i svako biološko biće treba hranu kao
čimbenik koji utiče na tijelo, um i duh.
Nerijetko, hrana se spominje u povijesti
zapisana na stranicama svetih knjiga mo-
noteističkih religijskih tradicija, pa čak i
nekih politeističkih. Nerijetko se dešava
4 da prehranu određuju religijske zapovije-
di i restrikcije među kojima je i post spe-
cifičan za svaku religiju. Tako su hindusi
i budisti većinom vegetarijanci jer pri-
hvaćaju princip ahimse koji zabranjuje
povređivanje živih bića, mada tradicija
religioznog vegetarijanstva biva baštinje-
na od vremena kada je čovjek bio priku-
pljač plodova. Vegetarijansku prehranu,
kao stil života, njegovali su, u europskim
krajevima u drevnoj Grčkoj, učenjaci po-
put Pitagore koji su svoje filozofsko-reli-
gijsko učenje naukovali u okrilju vegeta-
rijanstva. U religijskoj tradiciji indijan-
skih američkih plemena, do danas su za-
držani običaji u prehrani, koji se osobito
očituju u poštivanju hrane. Neki Indijanci
pri rođenju djeteta iz poštovanja prema
hrani mažu dijete kukuruzom.
Hrana u svjetskim religijama posjeduje
i simboličko značenje. Jevreji svoj religio-
zni odnos prema prehrani temelje na je-
vrejskim zakonima – halahi, dok način re-
ligiozne prehrane nazivaju košer. Kad je u
pitanju religiozna prehrana u jevreja, oni
su jako slični muslimanima. Ne jedu strv,
krv i svinjetinu, što je zabranjeno u svetoj
knjizi jevreja Tori, ali ipak konzumiraju
alkohol za razliku od muslimana. Kao i
mnoge religije, jevreji su zadržali svoj na-
čin prehrane do danas. Jevrejski blagdan
Pashe vezan je za obrok koji su jevreji jeli
noć prije izlaska iz egipatskog sužanjstva,
to jest povratka u svetu zemlju Palestinu,
čije utemeljenje pronalazimo u Bibliji Sta-
rog zavjeta, u knjizi Izlaska. Svakog pro-
ljeća, jevreji cijelog svijeta okupljaju se u
svojim domovima da bi zajedno podijelili
obrok, u kojem je uključeno konzumiranje
simbolične hrane, raznolikih molitvi i
mnogobrojnih blagosivanja. Ovaj objed
naziva se na hebrejskom seder, što znači
red ili ustrojstvo. Tom prilikom najmlađa
osoba za blagdanskim stolom postavlja pi-
tanje zašto se konzumira ova hrana, čije
glavno jelo predstavlja beskvasni kruh.
Tada najstarija osoba za stolom pripovije-
da Mojsijev izlazak iz Egipta, i povratak
sinova Izraelovih u Palestinu.
Kada je riječ o drugoj objavljenoj reli-
giji, kršćanstvu, kruh i vino sastavni su
dio euharistijskog slavlja kod rimokatoli-
ka i pravoslavnih kršćana.
Centralni pojam islama je Istina Tew-
hida, to jest vjera u Jednog Jedinog Boga,
gdje čovjek putem snage svoje vjere, koja
je i sama dar Božiji, očituje svoju požr-
tvovanost spram Istine, postajući pri tome
homo religiosus. Vjera bi trebala afirmi-
rati znanstvene izazove, te da prepozna
istovremeno opasnosti koje one mogu no-
siti. Islam u svojim osnovnim smjerodav-
nim i smjerokaznim vrelima Kur’anu i
hadisu daje često nedvosmislene, to jest
jasne upute, kada je u pitanju društveni
progres, potom životni stil pojedinca, koji
je izrazito uslovljen globalnim fenomeni-
ma, a koji se ogleda u načinu stanovanja,
spavanja, boravku u kući, higijeni, hobi-
ju, a posebno u prehrani. Riječ halal u
islamu je smjerodavni i smjerokazni na-
putak, koji ne podrazumijeva samo hra-
nu, nego označava specifičan odnos u
svim aktivnostima ljudskog života, te je
ovaj stil života jasno propisan šerijatom.
“Ugodna jela kojima vas snabdjesmo je-
dite! (160, 7). Ugodnim jelima kojima
smo vas snabdjeli hranite se, a ne budite
obijesni u tome – da vas Moja srdžba ne
snađe, jer koga Moja srdžba snađe – pro-
pao je! (Sura 81, 20). Šta im je dozvolje-
no, pitaju te. Reci: ‘Lijepa jela dozvolja-
vaju vam se i što vam ulove životinje koje
dresirali ste, učeći ih onome čemu vas
Allah poučio je. Dakle, jedite što vam do-
nesu one pa pri tome Allahovo ime spo-
menite i bogobojazni budite, jer Allah
brzo svodi račune.’ (4, 5). Jedite ono što
vam Allah kao dopušteno i lijepo podari;
bojte se Allaha čiji ste vi vjernici (88, 5)”.
Iako se u islamu, za razliku od ranije
spomenutih objavljenih religija, za blag-
dane ne veže posebna vrsta hrane, u
Kur’anu se u više poglavlja imenuju
određeni plodovi, koji u tom smislu obli-

J “jevreja,
Kad je u pitanju religiozna prehrana u
oni su jako slični muslimanima. Ne
kuju životni stil i kulturu prehrane kod
vjernika. U Časnom Kur’anu stoji: “Neka
čovjek baci pogled prema svojoj hrani:
O Mi s neba spuštamo vode obilne; Pa u ze-
jedu strv, krv i svinjetinu, što je zabranjeno u mlju zasijecamo pukotine; I dajemo da iz
U njih sjemenje iznikne; I grožđe i biljke
svetoj knjizi jevreja Tori, ali ipak konzumiraju vrtne; I masline i palme; I bašće bujne; I
R voće i ispaše sočne; Vama i stoci vašoj da
N
alkohol za razliku od muslimana. Kao i budu korisne. (80.24-32) U oba ima voća,
palmi i bilja narovoga. (55.68) Tako mi
A mnoge religije, jevreji su zadržali svoj način smokve i masline. (95.1) I drvo što izbija

L prehrane do danas. ” na Sinajskoj gori, dajući ulje i začin da bi

ljudi jeli. (23.20)”. Od spomenutih plodo-
 HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE

va u tradiciji vjernika se izdvaja palmin

plod, datula. Duboko ukorijenjena tradi-
cija vjernika muslimana je prekidanje re-
ligijskog posta datulama, čime se ovom
plodu pridaje dodatna vrijednosna nota.
U okviru takvog očitovanja vjerova-
nja, to jest religioznosti, stvara se kultur-
na ovojnica koja je utemeljena na presve-
tom Kur’anskom tekstu i hadiskim kazi-
vanjima, a utemeljenost nastaje interpre-
tiranjem i njihovom primjenom. Taj kul-
turni korpus u islamu nerijetko biva odre-
đen sa dva pojma urfom ili adetom, koji
su umnogome sami po sebi predestinirani
određenim geografskim podnebljem, to
jest kulturnom i etničkom baštinom tog
podneblja. U tom smislu govorimo o reli-
gijskim normama koje žive u svijesti
vjernika i utiču na njegovo ponašanje.
Urf predstavlja praksu jednog naroda, ži-
vu svijest o sebi, i kao takav utoliko je
značajniji što su izazovi modernosti i
utjecaji formalističkih razumijevanja
osnovnih vrela snažniji. Urf nije statičan
koncept, on podrazumijeva usvajanje no-
vih elemenata koji postaju dio običaja, ali
ne i nekritičko slijeđenje i usvajanje no-
vih elemenata. Važnost urfa ili adeta, kao
prakse koja treba da pomogne očuvanju
“krozReligioznost se u većini religija odražava i
prehranu, a danas je u svijetu jako poznat
identiteta naroda jednog podneblja, re-
flektira se na islamsko pravo, koji ga kao postao halal u islamu, košer u judaizmu, 5
takvog štiti tretirajući ga kao dopunski
izvor prava, što govori o njegovoj ozbilj- vegetarijanstvo u hinduizmu. Kršćanstvo kao
nosti, važnosti i značaju. Urf ili adet ne
smije biti u opreci sa osnovnim vrelima najbrojnija religija utjecala je na prehrambene
islama, nego predstavlja gore spomenutu
kulturnu ovojnicu, koja se nerijetko ogle- običaje najviše u razvijenim zapadnim
da u načinu konzumiranja halal hrane, to
jest u halal prehrani različitih musliman-
zemljama. Danas ljudi često osjećaju potrebu
skih etničkih skupina. Prehrambeni obi-
čaji su usko vezani za vjeru, naciju, ze-
da hrana dobije duhovni sadržaj, po čemu kao
mlju ili regiju.
Kada je riječ o prehrani kod Bošnjaka
muslimana onda govorimo o konzumaciji
takva biva prepoznata na tržištu. ”
hrane koja ne prelazi okvire restrikcije i šećerlama i baklave na ove praznike Boš- Kršćanstvo kao najbrojnija religija utje-
prohibicije u islamu, o konzumaciji hrane njaci su tradicionalno pokazivali radost cala je na prehrambene običaje najviše u
koja najbolje uspijeva na njihovom pod- kojom dočekuju ove praznike. razvijenim zapadnim zemljama. Danas
neblju, o konzumaciji hrane koja se Vjerovanje i prakticiranje dobrih dje- ljudi često osjećaju potrebu da hrana do-
spravlja po tradicionalnoj recepturi i kon- la su usko povezani, jer sa dobrim djeli- bije duhovni sadržaj, po čemu kao takva
zumaciji hrane koja se po običajima ma manifestira se istinska vjera. U biva prepoznata na tržištu.
spravlja samo u određenim prilikama. Kur’anu Časnom, kada se opisuju dobra
Ono što je usko vezano za adet Bošnjaka, djela, ona bivaju uspoređena sa zrnima
J
Literatura:
a što se posebno može izdvojiti, je konzu- hrane: “Oni koji imanja svoja troše na O
macija somuna u mjesecu religijskog po- Allahovom putu liče na onoga koji posije 1. Kur’an s prijevodom na bosanski jezik,
sta, kako bi se taj mjesec izdvojio od osta- zrno iz kojeg nikne sedam klasova i u Preveo: Esad Duraković, Svjetlost, Sa- U
lih. Također, bilo bi značajno spomenuti i svakom klasu po stotinu zrna. – A Allah rajevo, 2004.
šećerlame koje se konzumiraju u vrijeme će onome kome hoće dati i više; Allah je 2. Opći religijski leksikon, Leksikografski R
obilježavanja Mevluda, rođenja Božjeg neizmjerno dobar i sve zna. (2:261) “. zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2002.;
poslanika Muhammeda, a.s., ili obilježa- Religioznost se u većini religija odra- 3. Encyclopaedia of Islam, E. J. Brill,
N
vanja Hidžretske nove godine, hatma do- žava i kroz prehranu, a danas je u svijetu 1913-1936; Reprinted, 1994.; A
va i slično, dok se za Bajrame spravlja jako poznat postao halal u islamu, košer u 4. Nerkez Smailagić, Leksikon islama,
baklava. Pripremanjem i konzumacijom judaizmu, vegetarijanstvo u hinduizmu. Svjetlost, Sarajevo, 1990.; L
 HALAL KVALITETA
Halal i halam
u ishrani
(dio prvog poglavlja iz istoimene knjige, izdavačka kuća El-Kelimeh, Novi Pazar, 2008.)
Prof. dr. Sulejman Topoljak
Islamski principi halala i harama
Šta je halal (dozvoljeno), a šta haram
(zabranjeno) pitanje je koje se, mnogo
prije dolaska islama, ticalo onih naroda
na zemljinoj planeti koji su bili skrenuli
sa pravoga puta i koji su napravili krajnju
konfuziju dozvoljavajući neke nečiste i
štetne stvari, zabranjujući neke stvari ko-
je su dobre i čiste. U tome su (bili) jedna-
ki idolopoklonici i sljedbenici nebeskih
knjiga.
Ti su narodi bili strašno zalutali idući
nekad krajnje desno, a nekad krajnje lije-
vo. Na krajnje desnoj strani bili su asket-
6 ski brahmanizam u Indiji i samonametnu-
to monaštvo u kršćanstvu. Kao izdanak,
iz ovih dviju nastale su druge religije ute-
meljene na principima mortifikacije, tj.
prigušivanja strasti mučenjem tijela, ap-
stinencijom od dobrih, lijepih stvari i
izbjegavanjem nekih životnih užitaka ko-
je je Allah dželle šanuhu (Uzvišen je On)
omogućio ljudskim bićima.
Kršćansko monaštvo dostiglo je vrhu-
nac u Srednjem vijeku kada je izbjegava-
nje lijepih i čistih stvari među monasima,
kojih je bilo na hiljade, doseglo dotle da
se čak smatralo grijehom ukoliko čovjek
opere noge, a odlazak u kupatilo smatrao
se žalobnim i pokajničkim činom.
Na krajnje lijevoj strani, mazdeistički
svjetonazor, koji se pojavio u Perziji, bra-
nio je potpunu dozvoljenost i insistirao da
se ljudima dozvoli da uzmu sve što pože-
le i da čine ono što im pričinjava zado-
J voljstvo, čak i kada to navodi na kršenje
O onoga što je nepromjenljivo i urođeno u
ljudskom biću.
U Arabljani predislamskog perioda,
zvanog džahilijjet, tipičan su primjer kon-
R fuzije u pogledu određivanja kriterija do-
zvoljenih i zabranjenih stvari i radnji. Oni
N su dozvoljavali konzumiranje opojnih pi-
A ća, uzimanje višestrukih kamata, mučenje
i maltretiranje žena i tome sl. Više od to-
L ga: ljudski šejtani i džini mnogima od
njih u njihovim umovima učinili su lije-
pim ubijanje rođene djece i oni su ih slije-
dili potiskujući roditeljske osjećaje u svo-
jim prsima. A Allah dželle šanuhu o tome
kaže:
“Mnogim mnogobošcima su tako isto
šejtani njihovi ubijanje vlastite djece lije-
pim prikazali da bi ih upropastili i da bi
ih u vjeri njihovoj zbunili. A da je Allah
htio, oni to ne bi činili. Zato i njih i njiho-
ve izmišljotine ostavi!”1
Ovi sljedbenici idolopoklonstva izmi-
slili su brojne impresivne argumente ka-
ko bi naveli roditelje da umore svoju dje-
cu. Bilo je tu i straha od istinskoga ili
umišljenog siromaštva, srama zbog toga
što se nekome rodila kćer, dok se bliskost
sa bogovima postizala žrtvovanjem sino-
va. Čudno je da su upravo narodi koji su
dopuštali ubijanje djece klanjem ili da ih
žive sahrane uveli zabranu konzumiranja
izvjesnih poljoprivrednih proizvoda ili
mesa. Još je čudnije da su ovakve zabrane
smatrali sastavnim dijelom svoje religije
pripisujući ih Allahovoj odluci i religiji,
ali je Allah, dželle šanuhu, opovrgao nji-
hove neistinite tvrdnje:
Oni govore: “Ova i ova stoka i ti i ti
zemaljski plodovi su zabranjeni, smiju ih
jesti samo oni kojima mi dozvolimo” –
tvrde oni -, “a ove i ove kamile je zabra-
njeno jahati”. Ima stoke prilikom čijeg
klanja ne spominju Allahovo ime, izmi-
šljajući o Njemu laži. A On će ih sigurno
zbog onoga što izmišljaju kazniti.”2
Štaviše, Kur'an razotkriva zablude
onih koji su proglasili dopuštenim ono što
je zabranjeno i obrnuto:
“Oni koji iz lahkoumnosti i ne znajući
šta rade djecu svoju ubijaju i koji ono či-
me ih je Allah podario zabranjenim sma-
traju, govoreći neistine o Allahu, sigurno
će nastradati. Oni su zalutali i oni ne zna-
ju šta rade.”3
Kada se pojavio islam, bili su široko
rasprostranjeni zabluda i grijeh, pometnja
i odstupanja kada je riječ o tome šta je ha-
lal, a šta haram. Zato je jedan od temelj-
nih zadataka islama bio da uspostavi skup
zakonskih principa i mjera. Na temelju
ovih principa kasnije je uspostavljen kri-
terij prosuđivanja šta je halal, a šta haram.
Učenje islama uskoro je dokazalo svo-
ju vrijednost. Tako je ovaj vitalni aspekt
determiniran u skladu sa ispravnom per-
spektivom, a pravila koja se tiču halala i
harama uspostavljena su na temelju princi-
pa pravednosti. Muslimanski Ummet
(svjetska muslimanska zajednica) tako po-
staje Ummet koji stoji na poziciji između
ekstremističkih desničarskih i ljevičarskih
devijacija, “zajednica srednjeg puta” (um-
metun vesatun), kako ga opisuje Allah,
dželle šanuhu, koji ga je učinio najboljim
narodom koji se ikada pojavio na Zemlji.
“Vi ste narod najbolji od svih koji se
ikada pojavio: tražite da se čine dobra
djela, a od nevaljalih odvraćate, i u Alla-
ha vjerujete. A kad bi sljedbenici Knjige
ispravno vjerovali, bilo bi bolje za njih;
ima ih i pravih vjernika, ali, većinom su
nevjernici.”4
Filozofija halala i harama u islamu
počiva na sljedećim principima:
1. Osnovni princip je dopuštenost stvari
PRVI PRINCIP što ga je islam uteme-
ljio je da su stvari koje je Allah dželle ša-
nuhu stvorio i korist koja od njih dolazi
esencijalni za ljudsku upotrebu i stoga su
dopušteni. Ništa nije haram osim onoga
što je zabranjeno riječima i eksplicitnim
nassom, tekstom Zakonodavca, Allaha
dželle šanuhu. Ako tekst nije sahih, vjero-
dostojan, kao što je npr. slučaj sa poje-
dinim da'if slabim hadisima, ili ako nije
eksplicitan u propisivanju zabrane, u tom
slučaju se primjenjuje izvorni princip do-
puštenosti.
Islamski učenjaci su ove principe izve-
li iz prirodne koristi i dopuštenosti stvari
oslanjajući se na jasne kur'anske ajete. Na
primjer, Allah, dželle šanuhu, kaže:
 HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE

On je za vas sve što postoji na Zemlji

stvorio, zatim je Svoju volju prema nebu
usmjerio i kao sedam nebesa ga uredio;
On sve zna.5
I daje vam da se koristite onim što je
na nebesima i onim što je na Zemlji, sve
je od Njega. To su, zaista, pouke za ljude
koji razmišljaju.6
Kako ne vidite da vam je Allah omo-
gućio da se koristite svim onim što posto-
ji na nebesima i na Zemlji i da vas dare-
žljivo obasipa milošću Svojom, i vidlji-
vom i nevidljivom? A ima ljudi koji ra-
spravljaju o Allahu bez ikakva znanja,
bez ikakve upute i bez knjige svjetilje.7
Kako bi Allah dželle šanuhu stvorio
sve ove stvari i dao ih čovjeku da se njima
koristi, a da mu je, ujedno, stalno davao
na znanje da je upotreba tih istih stvari
zabranjena? Kako bi to moglo biti istina
kada je On sve ove stvari stvorio, potči-
nio ih čovjeku i dao mu ih kao blagodati?
Naravno, Allah dželle šanuhu je zabranio
samo neke od tih stvari, a razloge i uzroke
te zabrane navodit ćemo kasnije.
Područje harama u islamskom zako-
nodavstvu, šeri'atu, je, ustvari, jako suže-
no, dok je područje halala prostrano do
neslućenih granica. Samo jedan broj vje-
rodostojnih i dokraja jasnih tekstualnih
evidencija (en-nusus) bavi se zabranama, 7
dok sve što nije u nassu spomenuto kao
zakonito ili zabranjeno spada u opći prin-
cip dopuštenosti stvari i u domen Božije
darežljive poštede (da to zabrani – op.
prev.) i Njegova oprosta (el-'afvu-l-ilahi-
jju). O tome je Poslanik (sallallahu 'alejhi
we selleme – Allah ga blagoslovio i mir
mu podario) – kazao:
“Ono što je Allah u Svojoj Knjizi do-
zvolio – to je halal, a ono što je zabranio
– to je haram. Ono što je prešutio – to je
'afw, obilna milost i pošteda, pa primite
od Allaha Njegov obilni oprost, jer, zai-
sta, Allah ništa nije zaboravio,”8 pa je
Resulullah – alejhi's-selam – proučio ajet: što to ne obuhvata halal i čisto. Resulu- ma ibadeta, obreda, postupke koji se mogu
“On ništa ne zaboravlja”9,10 llah – alejhi's-selam – je također kazao: svrstati u životne navike (el-'adat) ili sva-
Selman el-Farisi kaže da je Božiji Po- “Allah vam je propisao izvjesne oba- kodnevne poslove (el-mu'amelat). Ove
slanik – alejhi's-selam -, kada su ga upita- veze, farzove, i ne niječite ih; On je defini- stvari su u principu dozvoljene bez restrik-
li za loj, sir i krzno, odgovorio: rao izvjesne granice i ne prekoračujte ih; cija izuzev jednog manjeg broja stvari koje
“Halal je ono što je Allah u Svojoj Allah je zabranio neke stvari i toga se pri- je definitivno zabranio Zakonodavac,
Knjizi naznačio kao dopušteno, a haram državajte, dok se, međutim, o nekim stvari- Allah dželle šanuhu, koji kaže: “On vam je
J
je ono što je On zabranio u Njoj. A ono o ma nije izjasnio iz milosti prema vama, ne objasnio šta vam je zabranio”13, uključu- O
čemu On ne govori je 'afw, oprost i dopu- iz zaborava, i vi ne pitajte o tome.”12 jući, dakle, i stvari i postupke.
štenje vama.”11 Slučaj je, međutim, drukčiji u odnosu U
Tako, umjesto da daje jasne odgovore Temeljni je 'asl (princip) na ibadet. To su čisto vjerski činovi koji
na upućena mu pitanja o dozvoljenim dozvoljenost stvari se mogu izvršavati samo onako kako je R
stvarima, Poslanik – alejhis-selam – je rekla Allahova Objava.
ukazivao na opće kriterije za utvrđivanje Volio bih ovdje naglasiti da princip U vezi sa ovim postoji vjerodostojan
N
halala i harama. Prema tome, dovoljno prirodne dopuštenosti nije sveden samo na hadis: “A ko sam od sebe izmisli neki iba- A
nam je da znamo šta je Allah dželle šanu- stvari i predmete već obuhvata i ljudska det – ma ko on bio! – on je u zabludi koja
hu propisao kao haram jer je sve ostalo djela i postupke koji nisu u vezi sa činovi- mora biti odbačena”.14 L
 HALAL KVALITETA

To je zato što je suština islamske vjere Zbog toga Ahmed ibni Hanbel i ostali kao što mogu slobodno jesti i piti sve što
oličena u dvije zapovijedi: da se ibadet ne fakihi, islamski pravnici, koji su svoje žele ako to nije haram. Iako su neke od ovih
čini nikome osim Allahu dželle šanuhu i presude bazirali na hadisima kažu: Kada stvari pohvalne, a neke se ne preporučuju,
da se Allahu dželle šanuhu ibadet može je riječ o ibadetu, glavni princip je objav- šeri'at nije postavio granice u njima, ne ide
činiti samo onako kako je On propisao. ljeno limitiranje (tewkif), što znači da ni- dotle da ih zabrani, što omogućava očuva-
Svako ko izmisli ili sam propiše pra- šta ne može biti legalizirano osim onoga nje izvornoga načela dopuštenosti”.17
vilo u ibadetu zastranio je i on je krivo- što je Allah dželle šanuhu legalizirao. Po- Ovo je načelo također podržano i izja-
tvoritelj (reddun). Jedino Sam Zakonoda- stupiti drukčije znači rizikovati, kao što vom Resulullahova – alejhi's-selam – as-
vac ima pravo propisivati načine ibadeta kaže ajet: “Zar oni da imaju bogove koji haba Džabira ibnu Abdullaha. On je ka-
putem kojih Mu se ljudska bića mogu pri- propisuju da vjeruju ono što Allah nije zao: “Mi smo prakticirali 'azl (coitus in-
bližiti. Životne navike i svakodnevne naredio?”15 terruptus, prekinuti snošaj prilikom spol-
obaveze, međutim, nije propisao Zakono- Ali, kada su posrijedi životne navike nih odnosa – op. prev.) u vrijeme kada je
davac; njih su propisivali i prakticirali (el-'adat), tada je vodeće načelo el-'afw, Kur'an objavljivan. Da ga je trebalo za-
sami ljudi. Zakonodavac intervenira sa- sloboda, jer se ništa ne može uskratiti u braniti, Kur'an bi to učinio.” On dalje
mo da bi ih uspostavio, modificirao ili ovome slučaju osim onoga što je Sam zaključuje: “Ako je Objava nešto prešu-
usmjerio, a ponekad da bi identificirao Allah dželle šanuhu zabranio. Postupi li tjela, to je dopušteno.”
neke navike koje su štetne ili koje bi mo- se drukčije u ovom slučaju, preuzima se Nema sumnje u to da su ashabi Resululla-
gle voditi ka razdoru. rizik, kako stoji u ajetu: hovi, radijallahu anhu, Allah njima bio zado-
Veliki islamski alim, šejhu-l-islam, “Reci: “Kažite vi meni zašto jednu hra- voljan) – savršeno dobro razumjeli šeri'at.
Ibni Tejmijje kaže: “Ljudske riječi i djela nu koju vam Allah daje smatrate zabranje- Tako je i ustanovljen ovaj uzvišeni princip da
mogu se svrstati u dvije vrste: činovi iba- nom, a drugu dopuštenom?” Recite: “Da li nikakav ibadet ne može biti legaliziran bez
deta putem kojih je uspostavljena njihova vam je prosuđivanje o tome Allah prepu- propisa Allahova, dželle šanuhu, i da nikakav
vjera i uobičajena praksa koju zahtijeva stio ili o Allahu laži iznosite?”16 običaj ne može biti zabranjen ako ga Allah,
svakodnevni život.” Iz istraživanja prin- Ovo je jedno važno i korisno načelo dželle šanuhu, nije zabranio.
cipa šeri'ata mi znamo da su činovi ibade- na temelju kojega možemo reći da su ku-
ta oni koje nam je propisao ili odobrio povina, prodaja, iznajmljivanje, davanje Samo Allah dželle šanuhu ima
Allah dželle šanuhu i ispravno je samo poklona i ostale slične aktivnosti, neop- pravo nešto zabraniti ili dopustiti
ono što je šeri'atom propisano. Međutim, hodne za život ljudi kao što su i jelo, piće
što se tiče ljudskih običaja, oni su neop- i odijevanje. Ako šeri'at govori o nekima DRUGI PRINCIP: islam ljudima, bez
hodni u svakodnevnome životu. U ovom od ovih ovozemaljskih stvari, to je zato obzira na njihovu vjersku ili svjetovnu
8 slučaju, sloboda djelovanja ('ademu'l-ha- što nas nastoji poučiti dobrome ponaša- funkciju, oduzima pravo da određuju šta
zr) je glavni princip; ništa ne smije biti nju. Stoga On zabranjuje sve što vodi raz- je halal, a šta haram, i ostavlja to pravo
uskraćeno osim onoga što je uskratio doru a obavezuje nas na ono što je suštin- samo za Gospodara Uzvišenoga. Niko, ni
Allah, dželle šanuhu. Jer samo On može sko; ne odobrava ono što je bespotrebno, rabini, ni svećenici, ni imami, ni sultani
izdavati naredbe i zabrane. Kada je riječ o a odobrava ono u čemu je korist. Sve ovo nemaju pravo nešto zauvijek zabraniti
ibadetu, mora postojati naredba koju je činjeno je uz razmatranje vrsta aktivnosti ljudima, Allahovim, dželle šanuhu, robo-
On o tome izdao, a ako je potrebno imati o kojima je riječ, pri čemu su sagledani i vima. Ako, pak, to neko učini, on svaka-
Allahovu zapovijest da bi se nešto učini- njihov opseg i dobre osobine. ko prelazi granice uzurpirajući suvere-
lo, kako se onda može reći da je nešto Stav je šeri'ata da su ljudi slobodni da nost koja pripada samo Allahu dželle ša-
uskraćeno bez Njegove zapovijesti? kupuju, prodaju i iznajmljuju kako žele, baš nuhu, da daje propise za ljude. Oni koji
popuštaju ovim uzurpatorima i pridržava-
ju se onoga što oni propišu, svrstavaju ih
u red Božijih partnera, a slijeđenje takvih
smatra kao širk (višeboštvo, politeizam).
Zar oni da imaju bogove koji im propi-
suju da vjeruju ono što Allah nije naredio?18
U skladu sa ovim načelom Ibni Tej-
mijje, njegov učenik Ibnu-l-Ka-jjim i
pravnici Ibnu Hanbelove škole generalno
zastupaju stav da su ugovori i uvjeti u nji-
ma propisani u osnovi dopušteni, kao što
J je valjan i svaki ugovor u čijem tekstu ne-
O ma ničega što inklinira haramu.
Kur'an sljedbenike Knjige, kršćane i
U Jevreje, osuđuje zbog toga što su rabini-
ma i svećenicima dali pravo da određuju
R šta je ispravno, tj. halal, a šta zabranjeno
– haram.
N Allah dželle šanuhu kaže:
A Oni, pored Allaha, bogovima smatra-
ju svećenike svoje i monahe svoje i Mesi-
L ha, sina Merjemina, a naređeno im je da

se samo jednom Bogu klanjaju, – nema
Boga osim Njega. On je vrlo visoko iznad
onih koje oni Njemu ravnim smatraju!19
'Adi ibni Hatim, koji je, prije nego je
primio islam, bio kršćanin, jednom je došao
Poslaniku – alejhi's-selam. Kada ga je čuo
kako uči ovaj ajet (Et-Tewbe: 31), rekao je:
“Poslaniče Božiji, ali oni ih ne oboža-
vaju!?!” Poslanik; – alejhi's-selam – je od-
govorio: “Da, ali oni ljudima zabranjuju
ono što je halal i dozvoljavaju im ono što
je haram, a ljudi ih slijede. Svakako da je
to njihovo obožavanje”20, u jednom rivaje-
tu (predaji) stoji da je Vjerovjesnik –
alejhi's-selam, tumačeći ovaj ajet, rekao:
“Da, oni (Jevreji i kršćani) ne oboža-
vaju svoje rabine i svećenike, ali kada im
oni nešto dopuste, oni to smatraju dopu-
štenim, a kada im nešto zabrane, oni to
smatraju zabranjenim.”
Kršćani još uvijek tvrde da je Mesih,
alejhi's-selam, prije uzdizanja u nebo,
svoje apostole ovlastio da, prema svome
nahođenju, određuju šta je dopušteno, a
šta zabranjeno, kako se navodi u Evanđe-
lju po Mateju (18:18:): “Kažem vam, šta
god vi zavežete na Zemlji, to će i na Nebu
biti zavezano: i što god vi na Zemlji ra-
zvežete, to će i na Nebu razvezano biti.”
Kur'an također osuđuje mušrike, mno-
gobošce, zbog toga što su, bez dozvole
Allaha dželle šanuhu, dopuštali i zabra-
njivali stvari:
Reci: “Kažite vi meni zašto jednu hra-
nu koju vam Allah daje smatrate zabra-
njenom, a drugu dopuštenom?” Recite:
“Da li vam je prosuđivanje o tome Allah
prepustio ili o Allahu laži iznosite?”21
I još kaže Uzvišeni:
“I ne govorite neistine jezicima svojim:
Ovo je dopušteno, a ovo zabranjeno da bi-
ste tako o Allahu neistine iznosili. Oni koji o
Allahu govore neistine – neće uspjeti.”22
Iz ovih jasnih kur'anskih ajeta i hadisa
Poslanikovih, alejhi-s-selam, islamski
pravnici su tvrdo spoznali da samo Allah
dželle šanuhu ima pravo nešto dopustiti
ili zabraniti, bilo putem Knjige ili jezi-
kom Svoga Poslanika, alejhi-s-selam.
Dužnost pravnika nije da se upuštaju u
objašnjavanje šta je, prema odluci Alla-
hovoj, halal, a šta haram “kada vam je On
objasnio šta vam je zabranio”23
Konačno, nije njihovo da odlučuju o to-
me šta će ljudima biti dopušteno, a šta će biti
zabranjeno. Tako se desilo da su neki veliki
pravnici, imami i mudžtehidi, unatoč svojoj
učenosti i mogućnosti idžtihada24 izbjegavali
donošenje suda o tome šta je halal, a šta ha-
ram, prebacujući problem sa jednoga na dru-
gog u strahu da ne pogriješe i ne proglase
halalom ono što je haram i obrnuto.
HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE
U svojoj knjizi El-Umm, Imam-i Šafi njih veća od koristi.” 2:2191, jer piće nije
kaže da je Ebu Jusuf, učenik Ebu Hanife i eksplicitno bilo zabranjeno sve do objav-
vrhovni kadija (sudac), rekao: ljivanja ajeta iz sure El-Ma'ide: 90-94.)
“Znam da su naši učitelji-alimi izbje- Tako bi veliki imam Ahmed ibnu Ha-
gavali donijeti fetvu i reći: Ovo je halal, a nbel, upitan o istom, rekao: “Ja se sa tim
to je haram – osim kad je to bilo jasno ne slažem”, “Ja to ne volim” ili “Ja to ne
navedeno u Allahovoj Knjizi. Pričao nam odobravam”. Postoje slična predanja o
je Ibnu-s-Saib da je Er-Rabi' ibni Hej- Maliku, Ebu Hanifi i ostalim imamima – 9
sem, jedan od najodabranijih muslimana radijallahu anhum. (Ovo je pouka sljed-
druge generacije (tabi'in), rekao: ‘Pazite benicima onih imama koji bez ustezanja
da ni jedan od vas ne kaže: Allah je ovo upotrebljavaju riječ haram, bez dokaza ili
dopustio, ili Allah ovo dopušta – jer bi On bar naznake dokaza.)
onda mogao reći da On to nije dopustio
niti ga odobrava. Nikada nemojte reći: Bilješke
Allah je ovo zabranio jer On onda može
1
reći: Lažeš! Ja to nisam zabranio.’ Kur’an, El-En’am, 137.
2
Kur’an, El-En’am, 138.
– Neki prijatelji Ibrahima Neha'ija, 3
Kur’an, El-En’am, 145.
velikoga pravnika iz reda druge ge- 4
Kur’an, Ali’Imran, 110.
5
neracije kufanskih muslimana, pričali su Kur’an, El-Bekare, 29.
6
nam da je on svojim drugovima, kada o Kur’an, El-Džasije, 13.
7
Kur’an, Lukman, 20.
nečemu donose svoj sud, sugerirao da ra- 8
Bilježi ga El-Hakim, a Bezzar ga je svrstao u sahih
dije kažu ‘To je mekruh” ili “To nije lo- hadise.
9
še’, nego ‘To je haram’ ili ‘To je halal’jer Kur’an, Merjem, 64.
10
termini halal i haram imaju mnogo širi Bilježi ga El-Hakim, a Bezzar ga je svrstao u sa-
hih hadise.
smisao (7/317).” 11
Bilježi ga Et-Tirmizi i Ibni Madže.
Tako je Ebu Jusuf izvještavao o našim 12
Bilježi ga Darekutni, a Nevevi ga svrstao u hasen.
pravednim, tradicionalnim precima i Ša- 13
Kur’an, El-En’am, 119.
14
fija ga je u ovom slučaju citirao budući da Ovaj hadis je svrstan u muttefekun alejhi tj. onaj o
se slagao sa njegovim stavovima.
čijoj vjerodostojnosti su se složila dvojica velikih J
učenjaka Buhari i Muslim.
Na sličan je način Ibn Muflih izvješta- 15
Kur’an, Eš-Šura, 21. O
vao o Ibni Tejmijji, govoreći da pravnici 16
Kur’an, Junus, 59
iz ranoga islamskog perioda ništa nisu
17
18
Ibn Tejmijje, El-Kava’idu-n-nuranijje-l-fikhijje.
Kur’an, Eš-Šura, 21.
U
kvalificirali kao haram ako definitivno
nije bilo proglašeno tako.
19
20
Kur’an, Et-Tevbe, 31.
Bilježi ga Et-Tirmizi i drugi, hasen.
R
(Ovo dalje potvrđuje činjenica da asha-
bi nisu prestali konzumirati alkohol nakon
21
22
Kur’an, Junus, 59.
Kur’an, En-Nahl, 116. N
23
Kur’an, El-En’am, 119.
objavljivanja kur'anskih ajeta: Pitaju te o 24
Idžtihad – samostalno prosuđivanje u vjeri na A
vinu i kocki. Reci: “Oni donose veliku šte- osnovu njezinih temelja i normirane procedure
tu, a i neku korist ljudima, samo je šteta od op. prev. L
 HALAL KVALITETA
Tehnologija halal klanja
Mr. sci. Faruk Čengić
1. ISHRANA MUSLIMANA
Ono što karakteriše sve muslimane,
bez obzira iz kog dijela svijeta potječu je
određeni karakteristični stil življenja, koji
se manifestira u svim sferama rada i po-
našanja. Obzirom na to i ishrana, i sve što
je vezano za nju, je jedan od bitnih aspe-
kata života muslimana.
1.1. Kultura islamske ishrane
Saznanja i iskustva koja prethode i
prate poslove oko hrane, pića i ishrane
muslimana, a koji su u skladu sa temelji-
nim izvorima islama – Kur´anom i Sun-
netom – praksom Muhammeda s.a.v.s.
čine kulturu islamske ishrane. Pod kultu-
rom islamske ishrane podrazumijevamo
običaje, pravila, smjernice, norme i kate-
gorije koje su utemeljene i izvedene iz
islama, a koje se nameću njegovim pri-
10 padnicima kao obavezno djelovanje, po-
stupanje i ponašanje u toku jela. Pravilna
ishrana uslovljava stanje dobrog zdravlja
svakog čovjeka. Islamski propisi otkla-
njaju i zabranjuju sve radnje i postupke
koje vode nepravilnoj ishrani.
U osnovne postupke i radnje prije, u
toku i nakon jela ubrajaju se:
– pranje i čišćenje ruku prije i nakon jela;
– izgovaranje Bismille prije jela i za-
hvale Allahu nakon jela;
– uzimanje hrane i pića desnom ru-
kom;
– preporučeno je jesti u društvu i u
tom slučaju jesti ispred sebe;
– nije preporučeno brzo i halapljivo
jesti,
– nije preporučeno jesti previše hlad-
nu ili vrelu hranu;
– pokuđeno je piti vodu bez predaha;
– pokuđeno je pripijanje prilikom jela;
J – zabranjeno je piti vodu ili jesti hra-
O nu koja je stajala u nepokrivenom
sudu;
U – zabranjeno je puhati u posudu sa
vrelom hranom;
R – zabranjeno je jesti i piti iz oštećenog
posuđa;
N – zabranjeno je jesti i piti iz posude iz
A koje je jeo ili srkao pas.
Islamski propisi otklanjaju i zabranjuju
L sve radnje i postupke koje vode nepravilnoj
ishrani. Islam naglašava koncept umjerene
ishrane. Savremena istraživanja su dokaza-
la da prekomjerna ishrana može uvećati
šansu oboljevanja od gojaznosti, povišenog
holesterola, srčanih bolesti i dijabetesa.
“I jedite i pijte, samo ne pretjerujte; On
ne voli one koji pretjeruju” (El-A'raf 31).
Pored Kur'anskih ajeta i mnogi hadisi Posla-
nika s.a.v.s. preporučuju umjerenost u ishra-
ni. Poslanik, a.s., kaže: “Najgora posuda
koju čovjek može napuniti je njegov stomak.
Nekoliko zalogaja koji mogu čovjeka držati
uspravnim su mu dovoljni. Ali, ako on mora
jesti više, onda neka napuni jednu trećinu
hranom, jednu trećinu vodom, a jednu treći-
nu neka ostavi za lahko disanje”.
1.2. Struktura islamske ishrane
Pod strukturom islamske ishrane po-
drazumjevaju se sve vrste hrane i pića do-
zvoljenih za ishranu. Riječ je o svim vrsta-
ma jela i pića koja su dozvoljena i koja
sačinjavaju jednu cjelinu. Za strukturu
islamske ishrane od relevantnog je značaja
odgovor na pitanje šta je dozvoljeno, a šta
zabranjeno za jesti. Na to, za svakog mu-
slimana izuzetno značajno pitanje, odgo-
vor se nalazi u Kur´anu i Poslanikovom
s.a.v.s Sunnetu. Postoje mnogi Kur'anski
ajeti i hadisi Poslanika s.a.v.s. u kojima on
preporučuje određenu vrstu hrane: med,
hurme, smokve, mlijeko i masline.
Za strukturu islamske ishrane od bit-
nog je značaja odgovor na pitanje šta je
dozvoljeno, a šta zabranjeno jesti. Odgo-
vor na ovo pitanje nam daje šerijatsko
pravilo da je sve dozvoljeno dok se ne do-
kaže da je zabranjeno. Iz ovog šerijatskog
pravila izvedeni su propisi tj. zabrane ve-
zane za hranu i piće muslimana
1.3. Propisi vezani za hranu i piće
muslimana
Za ovu skupinu propisa važi šerijat-
sko pravilo da je sve dozvoljeno dok se
ne dokaže da je zabranjeno. Tako u šerija-
tu imamo deset zabrana vezanih za hranu
i piće muslimana:
Zabrana konzumiranja onoga što šteti
Zabranjuje se sve što uništava organi-
zam, truje ga, slabi, i onemogućava nje-
govo normalno funkcioniranje. Ovoj gru-
pi pripadaju alkohol i narkotici.
Zabrana konzumiranja onoga što je
nečisto ili je zaprljano nečistoćom
Pod nečistoćom se podrazumijeva:
svinjsko meso i meso miša, magarca, maz-
ge, lešina, ljudski izmet, krv koja istječe i sl.
Pored onoga što je samo po sebi nečisto za-
branjeno je i ono što se zaprlja nečistoćom,
kao na primjer: voda ili neka druga tekući-
na, kao i hrana u koju je upala nečistoća i
promijenila njenu boju, okus ili miris.
Zabrana konzumiranja životinja koje
je zabranjeno ubijati
Životinje koje je zabranjeno ubijati
zabranjeno je i jesti, poput: pčele, mrava,
djetlića i žabe.
Zabrana konzumiranja životinja koje
je dozvoljeno ubijati
Životinje koje je dozvoljeno ubiti:
škorpiju, gavrana, zmiju, psa koji ujeda.
Zabrana konzumiranja životinja koja
se hrani nečistoćom – Džellale
Šerijat zabranjuje konzumiranje mesa
i pijenje mlijeka od životinja koje se hra-
ne nečistoćom.
Zabrana konzumiranja životinja koje
imaju očnjake i ptice koje imaju kandže
Ovoj grupi životinja pripadaju: lav,
vuk, tigar, medvjed, majmun, slon, šakal,
jastreb, orao, i sl.
Zabrana konzumiranja onog što je
odvratno i neprijatno
Ovoj kategoriji zabranjene hrane pri-
padaju: gmizavci i insekti.
Zabrana konzumiranja tzv. “tuđe
hrane”
Šerijat zabranjuje konzumiranje ono-
ga što je dozvoljeno od hrane i pića do
kojih se došlo: pljačkom, varanjem, ma-
nipulacijom, vještački izazvanom nesta-
šicom, krivim mjerenjem i vaganjem i
onoga što je stečeno putem kamate.
Zabrana konzumiranja mješanaca
Meso mješanca dozvoljene i zabra-
njene životinje je zabranjeno na osnovu

šerijatskog pravila: “Ako se pri jednoj
istoj stvari nađe zabrana i dozvola daje se
prednost zabrani.”
Zabrana konzumiranja strvine
Pod strvinom se podrazumijeva meso
onih životinja koje nisu zaklane na šerija-
tom propisan način.
1.4. Propisi vezani za meso
O ljudi, jedite od onoga što ima na ze-
mlji, ali samo ono što je dopušteno i što je
prijatno, i ne slijedite šejtanove stope, jer
vam je on neprijatelj očevidni! (Bekare, 168)
Zabranjuje vam se strv, i krv, i svinjsko
meso, i ono što je zaklano u nečije drugo,
a ne u Allahovo ime, i što je udavljeno i
ubijeno; i što je strmoglavljeno – i rogom
ubodeno, ili od zvijeri načeto – osim ako
ste ga preklali – i što je na žrtvenicima žr-
tvovano, i zabranjuje vam se gatanje strje-
licama. To je porok!... (Maide, 3)
Iz navedenih ajeta islamski učenjaci
su izveli deset zabrana vezanih za meso:
– konzumiranje mesa uginulih životi-
nja,
– konzumiranje krvi u tečnom stanju,
– konzumiranje svinjetine,
– konzumiranje onoga što je zaklano
u nečije drugo ime, a ne u Allahovo
ime,
– konzumiranje mesa životinja koje
su zadavljenje,
– konzumiranje mesa životinja koje
su pretučene,
– konzumiranje mesa životinja koje
su strmoglavljene,
– konzumiranje mesa životinja koje
su probodene rogom,
– konzumiranje mesa životinja koje
su načete od zvijeri i
– konzumiranja mesa životinja koje
su žrtvovane na žrtvenicima.
2. TEHNOLOGIJA HALAL KLANJA
2.1. Uzgoj životinja za klanje
Ono što je učinilo karakterističnim
uzgoj životinja čije će meso biti upotre-
bljeno za ishranu muslimana su dvije za-
brane vezane za hranu i piće:
Zabrana korištenja u ishrani
životinja onoga što šteti
Zabranjuje se u ishrani životinja kori-
stiti sve ono što bi moglo narušiti njihovo
zdravlje i zdravlje onih koji konzumiraju
meso koje vodi porijeklo od takvih živo-
tinja. Npr. u ishrani se zabranjuje korište-
nje:
HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE
– stočnog brašna životinjskog porijekla,
– hormona kao biostimulatora,
– zelene mase kod koje su korišteni
pesticidi i
– svega onoga čije rezidue izazivaju
štetne posljedice (antibiotici i kokcidi-
ostatici u finišeru kod uzgoja peradi)
Zabrana korištenja u ishrani životinja
onoga što je nečisto ili je zaprljano
nečistoćom
Pravilo džellale nalaže zabranu kon-
zumiranja mesa životinja koje su jele ne-
čist. Ovim se zabranjuje korištenje:
– svinjskih masnoća kao energetskog
dodatka u stočnim hranivima,
– krvnog brašna koje se koristi u
ishrani peradi, teladi i junadi,
– stočnih hraniva koja vode porijeklo
od strvi.
2.2. Propisi vezani za halal klanje
krupne i sitne stoke
Uslovi ispravnosti klanja krupne i sit-
ne stoke po islamskim propisima su:
Životinja koja ide na klanje mora biti
zdrava
Zdravstveno stanje životinje ne smije
biti ničim narušeno, jer bi kao takvo mo-
glo ugroziti zdravstveno stanje ljudi.
Okretanja prema Kibli
Postupak koji je propisan, ali neoba-
vezujući, a ukoliko ga izostavimo postu-
pak klanja ima valjanu ispravnost.
Sam čin klanja mora izvršiti musliman
Onaj koji vrši klanje mora biti:
– musliman koji praktikuje islam,
– punoljetan,
– fizički zdrav,
– mentalno sposoban,
– obučen za ovakvu vrstu posla;
Oštrina sječiva
Nož kojim se vrši klanje mora da bu-
de izuzetno oštar, jer tupim nožem nije
dozvoljeno vršiti šerijatsko klanje. Ovaj
propis je izveden iz riječi Allahovog Po-
slanika s.a.v.s., koje bilježi Muslim od
Šedada ibn Evsa: Allah, dž.š., u svemu
preporučuje lijepo postupanje. Ako treba
ubiti, učinite to na najuljudniji način, ako
treba zaklati, učinite to na najljepši na-
čin. Naoštrite nož i ne patite životinju.
Izgovaranje Bismille, Allahu ekber
Ispravnost halal klanja je uslovljena
izgovaranjem Bismille i Allahu ekber.
Obaveznost presijecanja obiju
vratnih žila, jednjaka i ždrijela
Mjesto presijecanja – klanja kod goveda
Islamski učenjaci su složni oko toga
da je dozvoljeno jesti meso životinje kod
koje su prerezani obje vratne žile, jednjak
i ždrijelo.
Potpuno iskrvarenje
Postupak pravilnog klanja podrazu-
mijeva potpuno iskrvarenje.
Pokazatelji parametara iskrvarenja
kod krupne i sitne stoke
Vrijeme iskrvarenja
Vrsta životinje
u minutama
Bik 3.00-4.00
Krave 2.50-3.50
Junad 2.00-3.00
11
Telad 3.00
Ovce 3.00
Koze 3.00
Tokom iskrvarenja dužnost je obezbi-
jediti odgovarajuće higijenske mjere da
ne bi došlo do kontaminacije mesa.
Lijep postupak
Ovaj propis je izveden iz riječi Allaho-
vog Poslanika, s.a.v.s., koje bilježi Muslim
od Šedada ibn Evsa: Allah, dž.š., u svemu
preporučuje lijepo postupanje. Ako treba
ubiti, učinite to na najuljudniji način, ako
treba zaklati, učinite to na najljepši način.
Pod lijepim postupkom se podrazumi-
jeva da:
– životinja koja ide na klanje ne smije
vidjeti klanje prethodne,
– životinja koja ide na klanje ne smije J
vidjeti nož kojim se kolje,
– klanje se mora izvršiti brzo i pravil-
O
no, U
– postupak pravilnog klanja je klanje
iz jednog poteza povlačeći oštricu R
noža sa desne ka lijevoj strani
Lijep postupak podrazumijeva i pra-
N
vilno obuzdavanje i omamljivanje životi- A
nja koje idu na klanje. U praksi se primje-
njuju: L
 HALAL KVALITETA

– obuzdavanje putem mehaničkih si- je postavljen tako da ga osoba no jakog strujnog udara kako bi se
stema koja obavlja omamljivanje jasno omamila svaka životinja;
– omamljivanje putem elektrošoka vidi; – mora se kontrolirati ispravnost pro-
– životinju treba brzo i bez njezinog toka struje, strujne kontakte i ovla-
Obuzdavanje putem mehaničkih uzbuđivanja privesti u prostor oma- živanje životinja radi postizanja
sistema mljivanja; učinkovitog omamljivanja;
Najčešće upotrebljavani načini meha- – omamljivanje treba obaviti brzo; – kupke za omamljivanje peradi mo-
ničkog obuzdavanja su: – omamljivanje mora potpuno izazva- raju volumenom i dubinom odgova-
ti besvjesno stanje životinje; rati vrsti peradi koja će biti oma-
ASPC boks – životinja prilikom omamljivanja ne mljena i ne smiju se prelijevati.
Ovaj sistem se upotrebljava za obuz- smiju biti ubijena; Elektroda uronjena u vodu mora
davanje ovaca, teladi i goveda i radi na – omamljenu životinju treba brzo za- nadvisiti njezinu razinu;
principu pritiska na životinje koji onemo- klati i stručno iskrvariti.
gućava njihovo opiranje prilikom klanja. Pokazatelji parametara omamljivanja
Pokazatelji parametara omamljivanja putem elektrošoka kod peradi
Sastoji se od:
putem elektrošoka kod krupne i sitne
– sistema kutije sa prednjim otvorom
stoke
za glavu i stražnjim otvorom sa vra- Vrsta napon jačina vrijeme
tima za guranje, životinje (V) (A) (s)
Vrsta napon jačina vrijeme
– držača glave, životinje (V) (A) (s)
– dizalice za bradu, perad 40-70 0.25-0.50 5-10
– širokog čeonog držača,
Bik 100-120 2.50-3.50 15-30
– trbušne dizalice i
– sistema za upravljanje sa instrumen- Klanje mora izvršiti musliman,
Krave 100-120 2.00-3.00 10.-15
tom za limitiranje priti ručno
Junad 90-100 1.50-2.50 9-12 Mašinski način klanja je dozvoljen od
Rotirajući boks strane Komisije za fetve, s tim da prili-
Telad 70-80 0.50-1.20 7-9 kom puštanja mašine za klanje u pogon
Rotirajući boks za obuzdavanje živo-
tinja upotrebljava se kao savremeni si- onaj koji je aktivira izgovara Bismilla i
Ovce 70-80 0.70-1.00 10
stem za industrijski način šerijatskog kla- Allahu ekber;
nja. Njegovom upotrebom omogućava se Koze 70-80 0.70-1.00 10 – korištenje oštrih noževa za klanje;
12 – klanje se vrši s prednje strane vrata
klanje i iskrvarenje goveda bez omamlji-
vanja udarcem ili klasičnog omamljiva- uz obavezno presijecanje vratnih
nja uz pomoć mesarskog bata i šramero- krvnih žila, jednjaka i ždrijela;
vog pištolja. 2.3. Propisi vezani za halal klanje
peradi
Omamljivanje krupne i sitne stoke
putem elektrošoka Uslovi klanja peradi po islamskim
Dozvoljeno je omamljivane krupne i propisima su:
sitne stoke korištenjem metode elektrošo- – životinje koje idu na klanje moraju
ka. Uslovi dozvoljenog omamljivanja ko- biti zdrave;
rištenjem metode elektrošoka su: – lijep postupak prema životinji;
– elektrode moraju biti postavljene ta-
ko da obuhvate glavu životinje kako Lijep postupak podrazumijeva oma-
bi struja mogla proći kroz mozak. mljivanje koje je odobrila Komisija za
Prije postupka treba provjeriti fetve i to samo putem “kupke za oma-
ispravnost kontakta i ukloniti even- mljivanje”. Cilj ovog postupka je smiri- Mjesto presijecanja – klanja kod peradi
tualne smetnje; vanje peradi što olakšava njihovo kla-
– kod pojedinačnog omamljivanja ži- nje.
votinja aparat za omamljivanje mo-
Potpuno iskrvarenje
ra imati: Uslovi dozvoljenog omamljivanja
Pokazatelji parametara
J a) uređaj za mjerenje otpora optere- putem “kupke za omamljivanje”:
iskrvarenja
ćenja i onemogućavanja rada
O aparata ako njime nije moguće
– kod upotrebe kupki za omamljiva-
nje peradi, razina vode mora biti to- Vrsta Vrijeme iskrvarenja
U postići najmanju moguću jačinu lika da osigurava potpuni kontakt životinje u minutama
struje, tekućine i glave peradi. Jačinu i tra-
R b) aparat mora imati ugrađen vizuel- janje omamljivanja električnom Perad 3.00-5.00
ni ili audio uređaj koji pokazuje strujom u ovom slučaju kontrolira
N dužinu trajanja primjene struje na nadležno tijelo; Prilikom iskrvarenja potrebno je
A životinji,
c) aparat treba biti spojen na uređaj
– kod skupnog omamljivanja peradi
kupkama, mora se održavati napon
obezbijediti odgovarajuće higijenske
mjere na liniji klanja da ne bi došlo do
L koji pokazuje napon i otpor stru- koji je potreban za stvaranje dovolj- kontaminacije mesa.

Uloga i doprinosi Agencije za
certificiranje halal kvalitete u
razvoju halal procesa
Amir Sakić, prof., direktor Agencije
Pokretanje bilo koje nove aktivnosti
najčešće predstavlja promjenu, a promje-
ne, posebno one koje imaju šire društvene
i tržišne implikacije, neminovno otvaraju
potrebu za novim sagledavanjima različi-
tih aspekata koji bivaju zahvaćeni tim
promjenama. Ovisno o dubini i širini efe-
kata otvaraju se različita pitanja koja izi-
skuju da se ukaže na efekte u najvažnijim
korelativnim segmentima, neovisno o to-
me da li su rezultati već vidljivi, u povoju
ili će njihova realizacija uslijediti kasnije.
U kontekstu otvaranja određenih procesa,
kao posljedice novog pristupa u oblasti
“Hrvatskoj,
Odlukom Islamske zajednice u BiH,
Srbiji i Sloveniji saglasile su se
da su ispunjeni preduvjeti za početak rada
Agencije za certificiranje halal kvalitete čije
će sjedište biti u Tuzli, a u regionu će djelovati
kroz mrežu ureda koji se uspostavljaju pri
nadležnim islamskim zajednicama u
pojedinim državama. Za ključnu zadaću
nove institucije pretpostavljeno je očuvanje
izvornih osobenosti halala, uz razvijanje
modernog pristupa koji zahtijeva ispunjavanje
zakonskih normi i pozitivnih rješenja drugih
međunarodnih standarda. Lista osnovnih
djelatnosti Agencije obuhvata: halal
edukaciju, certificiranje i promociju halala
i halal proizvoda. ” standard u svijetu nakon Malezijskog MS
HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE
halala, potrebno je ukazati na bazične ak-
tivnosti koje su otvorile prostor za pokre-
tanje niza različitih projekata.
Ocjena uspješnosti bilo koje instituci-
je, organizacije, pa čak i pojedinca, obič-
no je uvjetovana uglom gledanja, stepe-
nom znanja i predznanja o dotičnoj dje-
latnosti, te očekivanjima. Objektivno
ocjenjivanje u pravilu se zasniva na mjer-
ljivim kriterijima uz uvažavanje ili neu-
važavanje konteksta, ali je validacija po-
nekad podložna i subjektivnim ocjenama.
U nastojanju da se elaborira doprinos
Agencije za certificiranje halal kvalitete u
razvoju halal procesa, potrebno je ukazati
na njenu organizacijsku pozicioniranost,
osnovnu djelatnost i primarne zadaće ove
institucije. Potrebno je potom navesti i
ključna postignuća na osnovu kojih je
moguće ustvrditi da je Agencija u dosa-
dašnjem periodu obavila najvažnije za-
datke nužne za uspostavljanje halal siste-
ma i njegovih podprocesa.
Zamah u razvoju halal procesa na po-
dručju zemalja Zapadnog Balkana bila je
Odluka Rijaseta Islamske zajednice,
usvojena na zasjedanju u Zagrebu koncem
februara/veljače 2006. godine. Ovom Od-
lukom Islamske zajednice u BiH, Hrvat- 13
skoj, Srbiji i Sloveniji saglasile su se da
su ispunjeni preduvjeti za početak rada
Agencije za certificiranje halal kvalitete
čije će sjedište biti u Tuzli, a u regionu će
djelovati kroz mrežu ureda koji se uspo-
stavljaju pri nadležnim islamskim zajed-
nicama u pojedinim državama. Za ključ-
nu zadaću nove institucije pretpostavlje-
no je očuvanje izvornih osobenosti hala-
la, uz razvijanje modernog pristupa koji
zahtijeva ispunjavanje zakonskih normi i
pozitivnih rješenja drugih međunarodnih
standarda. Lista osnovnih djelatnosti
Agencije obuhvata: halal edukaciju, cer-
tificiranje i promociju halala i halal proi-
zvoda.
Donošenju Odluke prethodile su go-
tovo jednogodišnje pripreme koje su se
sastojale od istraživanja dotadašnjih ak-
tivnosti u području halal certificiranja u
J
svijetu i oblikovanju vlastitog modela
primjerenog našim uvjetima. U konačnici O
odlučeno je da se krene u pravcu izrade
domaćeg Halal standarda, pravilnika i U
priručnika o certificiranju i auditiranju.
Standard je po redovnoj proceduri regi- R
striran kod Instituta za standardizaciju N
BiH pod oznakom BAS 1049:2007. Ovaj
standard je drugi po redu registrirani halal A
1500:2005. Za potrebe obilježavanja ha- L
 HALAL KVALITETA

14

J
O
U
R
N
A
L

lal certificiranih proizvoda izrađen je i
registriran Znak za halal kvalitetu. Zani-
mljivo je još spomenuti da je u ovome
slučaju po prvi put u svijetu usvojena i
registrirana odrednica 'Halal kvalitet' i
postala općeprihvaćen termin na interna-
cionalnom nivou.
U nastojanju da se Agencija profilira
tako da može odgovoriti pretpostavljenim
ciljevima uspostavljena je odgovarajuća
organizacijska struktura i angažiran po-
treban broj kvalificiranih kadrova. Upo-
slenici i saradnici Agencije, te članovi
upravnih, stručnih i nadzornih tijela u
Agenciji su osobe sa minimalno visokom
stručnom spremom iz oblasti islamskih
znanosti, prehrambene tehnologije, vete-
rine, agronomije, medicine, ekonomije i
prava. Pored osnovnih stručnih izobrazbi,
svi saradnici su obavezni poznavati
islamske propise o halalu, te propise o
standardizaciji, ključne standarde iz obla-
sti osiguranja i upravljanja kvalitetom i
zdravstvenom ispravnošću proizvoda. Na
taj način su obezbijeđeni potrebni predu-
vjeti za savremeni pristup certificiranju
halala koji je istovremeno kompatibilan
sa ostalim standardima koji se danas pri-
mjenjuju u prehrambenoj industriji. Za
sagledavanje uloge i doprinosa Agencije
u razvoju halal procesa potrebno je uka-
zati na najvažnije aktivnosti shodno nje-
nim osnovnim djelatnostima: edukaciji,
certificiranju, promociji i učešću u među-
narodnim halal integracijama.
Halal edukacija
Edukacija o halalu je bazična aktiv-
nost koja obezbjeđuje da svi učesnici
unutar halal sistema ovladaju osnovnim
znanjima o šerijatskim aspektima halala,
halal standardu i načinima njegove im-
plementacije, certificiranja i održavanja.
Edukacija je prilagođena potrebama, a
primarno se dijeli na:
– Edukacija internih auditora, osobe
zaposlene u pojedinim proizvodnim
pogonima,
– Edukacija auditora halal kvalitete,
eksterni auditori osposobljeni za po-
slove certificiranja i auditiranja pro-
izvodnih pogona,
– Edukacija savjetnika / konsultanata
za halal, osobe osposobljenje za po-
slove konsaltinga u kompanijama
koje pristupaju prilagodbi vlastite
proizvodnje zahtjevima halal stan-
darda.
Za svaki od navedenih nivoa Agencija
dodjeljuje odgovarajuće certifikate o os-
posobljenosti. Ove edukacije do sada je
HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE
“ponekad
U pojedinim medijskim istupima halal se
stavlja rame uz rame sa zdravstveno
ispravnim proizvodima, a ponekad se i
poistovjećuje. Međutim, potrebno je
napomenuti da su halal i zdravstvena
ispravnost dva zasebna segmenta bazirana na
zasebnim propisima koji se dopunjuju i ne
isključuju. Halal standard nalaže da proizvod
mora ispuniti zahtjeve zdravstvene ispravnosti
da bi uopće mogao biti halal certificiran.
prošlo preko 300 internih, 56 auditora ha-
lala kvalitete i 20 konsultanata.
Certificiranje
Aktivnosti certificiranja i auditiranja
obavljaju se na bazi odredbi Halal stan-
darda, odnosno njegovog pratećeg doku-
menta Pravilnika o certificiranju. Audite
provode educirani i certificirani auditori
uz primjenu odgovarajućih metodologija
utvrđenih ISO standardima. Auditi mogu
biti najavljeni i nenajavljeni uz moguć-
nost uzimanja uzoraka sirovina ili goto-
vih proizvoda koji se analiziraju u labora-
torijama. Dodatne provjere također se
obavljaju i direktnim uzorkovanjem proi-
zvoda sa tržišta, odnosno iz maloprodaje.
Cilj ovih analiza je da se izvrši validacija
proizvoda i utvrdi da li se u njima nalazi
neki sastojak koji je haram – nedozvoljen
u skladu sa islamskim propisima, a u po-
jedinim slučajevima analizama se utvrđu-
je da li se u sastavu proizvoda nalaze de-
klarirani ili neki drugi sastojci.
Promocija halala i halal
certificiranih proizvoda
Do uspostavljanja Agencije na po-
dručju zemalja naše regije u sredstvima
javnog informiranja gotovo da nije bilo
nikakvog pomena halala, niti značajnijih
javnih istupa u kojima se tematizirao ha-
lal u kombinaciji sa terminima proizvodi,
tržište, poslovanje i slično. Četiri godine
kasnije situacija je znatno drugačija. Na
različitim se razinama danas na pomen
halala, umjesto prvobitnih pitanja tipa
'Zar halal nisu samo meso i mesnice?',
sve više govori o halalu u kontekstu zado-
”
voljenja zahtjeva kupaca, ispunjavanju
uvjeta za plasman na ciljana tržišta, ra-
zvojnoj šansi, izvoznoj prilici, najbrže
rastućem tržišnom segmentu itd. U poje-
dinim medijskim istupima halal se pone-
kad stavlja rame uz rame sa zdravstveno
ispravnim proizvodima, a ponekad se i
poistovjećuje. Međutim, potrebno je na-
pomenuti da su halal i zdravstvena isprav-
nost dva zasebna segmenta bazirana na 15
zasebnim propisima koji se dopunjuju i
ne isključuju. Halal standard nalaže da
proizvod mora ispuniti zahtjeve zdrav-
stvene ispravnosti da bi uopće mogao biti
halal certificiran.
U dosadašnjem periodu u promociju
halala uloženi su značajni napori. Halal je
promoviran u regionu u, gotovo bez izu-
zetka, svim pisanim i elektronskim mediji-
ma i internetu, odštampane su desetine
promotivnih materijala, napisan je niz in-
formativnih i stručnih članaka. Organizi-
ran je i veliki broj javnih skupova, halal je
prezentiran na brojnim domaćim i inoze-
mnim sajmovima, stručnim skupovima,
forumima, okruglim stolovima te specija-
liziranim halal sajmovima i izložbama. In-
formacija o organiziranom pristupu halal
certificiranju u našem regionu odaslana je
u cijeli svijet i prihvaćena je s odgovaraju-
ćim respektom. To se može vidjeti kroz
J
način na koji se tretiraju nastupi predstav-
nika Agencije i halal certificiranih proi-
O
zvođača u njihovim međunarodnim nastu- U
pima. Sve ovo je ipak djelomično zadovo-
ljenje zahtjeva koje je potrebno postići da R
proizvodi i proizvođači iz našeg regiona u
svjetskim razmjerama dostignu stupanj
N
prepoznatljivog halal brenda. A
Načini na koje sami proizvođači pri-
stupaju promociji vlastitih halal certifici- L
 HALAL KVALITETA

ranih proizvoda još uvijek je, manje-više, certifikatima, a proizvođačima je omogu- proizvoda obilježenih halal znakom, ja-
na razini uzgrednih, ponekad stidljivih ćeno da mogu dobiti i finansijsku potporu snijem pozicioniranju unutar prodajnih
pominjanja halala, često u kontekstu dru- iz fondova namijenjenih za sufinansiranje objekata i ozbiljnijem pristupu informira-
gih standarda. Istini za volju, nesumnjivo unaprjeđenja poslovanja i kvaliteta proi- nju kupaca – konzumenata. Ništa manje
je opredjeljenje proizvođača za halal, ali zvoda. interesantno područje je i ponuda halal
se većina još ne usuđuje uvijek istaknuti proizvoda i usluga u oblasti turizma i
to na svom proizvodu, već se radije opre- Regionalno halal tržište ugostiteljstva. Ovo neposredno otvara
djeljuje za segmentirani pristup pojedi- prostor za razvoj djelatnosti koje će prati-
nim tržištima. Vjerujemo da će u nared- Istovremeno sa dodjelom prvih halal ti kretanja, prikupljati podatke, analizirati
nom periodu u ovome segmentu biti nači- certifikata 22. septembra/rujna 2006. go- ih, uobličavati i prezentirati javnosti. Na
njeni određeni kvalitativni pomaci napri- dine i zvaničnog početka plasmana halal taj način bi se imala kurentna slika o sta-
jed. Državne i druge privredne institucije proizvoda iz prvih šest certificiranih po- nju, trendovima i perspektivama za do-
u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj su od gona u BiH, a nedugo zatim i pogona u datno unaprjeđenje halal tržišta. Dva po-
samih početaka u halalu prepoznale po- Hrvatskoj, u našem regionu počelo se ra- sebna važna segmenta, koja je potrebno
tencijal, koji bi u perspektivi mogao do- zvijati domaće, odnosno regionalno halal što prije uspostaviti, jesu asocijacija halal
datno unaprijediti kvalitet i konkuren- tržište. Od nastanka do danas tržište bilje- certificiranih proizvođača i udruženja za
tnost domaćih proizvoda, te su u brojnim ži kontinuirani rast kako u kvalitativnom zaštitu halal potrošača.
prilikama pružale podršku realizaciji po- i kvantitativnom smislu, tako i u raznovr-
jedinih projekata. Posebno je važno ista- snosti ponude proizvoda. Za njegovo ko- Internacionalizacija
knuti da su se halal certifikati počeli treti- načno zaokruživanje potreban je značaj-
rati ravnopravno s drugim međunarodnim niji iskorak u pravcu veće zastupljenosti Jedno od značajnih opredjeljenja Agen-
cije je da prati sva važnija kretanja u obla-
sti halala na međunarodom nivou i aktiv-
no participira u svim važnijim procesima.
Za četiri godine svog postojanja Agencija
je stekla dobru međunarodnu reputaciju.
Kontinuirano nastojanje uposlenika i sa-
radnika za postizanjem i održavanjem vi-
sokih standarda u poslovanju, Agenciji je
već donijelo niz priznanja na domaćem i
16 međunarodnom nivou. U posljednjem
rangiranju World Halal Foruma Agencija
je svrstana u kategoriju “TOP 5” u kon-
kurenciji 180 halal certifikacijskih insti-
tucija u svijetu. Agencija je polovinom
2009. godine postala prvi Associate član
IHI ALLIANCE (International Halal In-
tegrity Alliance), ovlaštene institucije za
halal ICCI, OIC (Islamic Chamber of Co-
mmerce and Industry, Organizacije
islamske konferencije). Na stručnom pla-
nu Agencija je učinila značajan iskorak
kroz angažman u Ekspertnoj grupi za
standardizaciju OIC (Standardization
Expert Group of OIC). U ovom procesu
Agencija je nastupala u svojstvu zvanič-
nog ovlaštenog predstavnika BiH, a
BAS Halal standard je uvršten u listu re-
ferentnih dokumenata koji su bili osnova
za izradu jedinstvenog OIC Halal stan-
darda.
J Imajući u vidu specifičnost okruženja
O u Evropi, posebno unutar zemalja Evrop-
ske Unije, potkraj 2009. godine Agencija
U je u skupini deset evropskih halal certifi-
kacijskih tijela aktivno i ravnopravno
R participirala u fomiranju AHC-EUROPE,
Europske asocijacije halal certifikacij-
N skih tijela (EUROPEAN ASSOCIATI-
A ON OF HALAL CERTIFIERS). Asocija-
cija je osnovana u Briselu 9. marta/ožujka
L Kurbani 2010. godine. Agencija će predsjedavati
 HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE

Asocijacijom u prvoj polovini 2011. go-

dine. Segmenat u kojem do sada nije po-
stignut značajniji rezultat jeste veća pre-
poznatljivost našeg regiona na svjetskoj
halal mapi. Unaprjeđenja u oblasti uređe-
nja domaćih i regionalnog halal tržišta,
ponuda halal usluga u turizmu i ugosti-
teljstvu, te agresivnija međunarodna pro-
mocija mogli bi u znatnoj mjeri privući
međunarodnu pozornost na našu halal in-
dustriju, poboljšati perspektive za pla-
sman na druga tržišta, dovesti nove kupce
i potencijalno privući dodatne strane in-
vesticije. Na taj način bi svi dosadašnji i
budući napori i investicije u halal proi-
zvodnju ostvarile očekivane rezultate i u
konačnici industriji donijele adekvatnu
finansijsku dobit.

Doprinosi Agencije u razvoju halal

procesa
Slijedom navedene argumentacije
može se konstatirati da je Agencija za
certificiranje halal kvalitete u protekle če-
tiri godine svojim aktivnostima iz dome-
na osnovnih djelatnosti uspjela ustanoviti
“Bosni
Državne i druge privredne institucije u
i Hercegovini i Hrvatskoj su od samih
sistem koji u osnovi ispunjava zahtjeve
propisane zakonom, a istovremeno je
kompatibilan sa postignućima međuna-
početaka u halalu prepoznale potencijal koji
rodne standardizacije. Uspostavljanjem bi u perspektivi mogao dodatno unaprijediti 17
certifikacijskog tijela, sistema edukacije,
razvojem i registracijom Halal standarda kvalitet i konkurentnost domaćih proizvoda,
i zaštitnog znaka za halal proizvode ispu-
njeni su svi preduvjeti za lokalno i među- te su u brojnim prilikama pružale podršku
narodno prihvatljiv i respektabilan sistem
certificiranja. Na taj način je, sa aspekta realizaciji pojedinih projekata. Posebno je
obaveze ispunjavanja odgovarajućih šeri-
jatskih pretpostavki, obezbijeđena ade-
važno istaknuti da su se halal certifikati počeli
kvatna startna pozicija za ravnopravan
tretman halal certificiranih proizvoda iz
tretirati ravnopravno s drugim međunarodnim
našeg regiona sa halal proizvodima iz bi- certifikatima, a proizvođačima je omogućeno
lo koje druge zemlje, odnosno bilo kojeg
proizvođača u svijetu. Dodatnim anga- da mogu dobiti i finansijsku potporu iz fondova
žmanom Agencije u međunarodnim halal
integracijama, učešćem na eminentnim namijenjenih za sufinansiranje unaprjeđenja
halal skupovima i specijaliziranim sajmo-
vima načinjen je početni korak u međuna-
rodnoj promociji halal certificiranih proi-
poslovanja i kvaliteta proizvoda. ”
zvoda i proizvođača.
Ukazivanje na perspektive halal in- be vlastite proizvodnje zahtjevima Halal ski pristup, udruženi napor i saradnju ra-
dustrije, kao najbrže rastućeg tržišnog standarda. Sve vrijeme svog postojanja zličitih aktera može doprinijeti većem
J
segmenta, te otvaranje dijaloga i uspo-
stavljanje saradnje sa nadležnim držav-
Agencija kontinuirano unaprjeđuje po- privrednom rastu i u konačnici doprinije- O
stojeće i razvija dodatne aktivnosti iz op- ti kvalitetnijem korištenju prirodnih po-
nim i privrednim/gospodarskim subjekti- sega vlastitih djelatnosti, te ukazuje na tencijala i boljitku življenja na ovim pro- U
ma obezbijeđena je prihvatljivost i po- segmente halal poslovanja koje je nužno storima. Halal je s aspekta vjerskih nor-
drška proizvođačima halala kroz njihov razvijati kako bi se popunile praznine i mi prihvatljiv za sve konzumente, a opre- R
ravnopravan tretman u raspodjeli potica- izgradilo zaokruženo domaće i regional- djeljenje za halal proizvodnju je poslov-
ja za unaprjeđenje proizvodnje i kvaliteta no halal tržište. Ukazivanjem na pojedi- na prilika za zemlje našeg regiona. Halal
N
proizvoda. To je, između ostalog, pred- ne segmente halala Agencija nastoji po- donosi dobro mnogima, kupcima zado- A
stavljalo dodatno ohrabrenje i poticaj taknuti nove poduzetničke inicijative u voljstvo, a proizvođačima bolju tržišnu
proizvođačima da krenu putem prilagod- razvoju halal indrustrije koja uz sinergij- poziciju. L
 HALAL KVALITETA
Centar za certificiranje halal
kvalitete Zagreb
Aldin Dugonjić, bacc. san. ing.
Budući da je jedna od zadaća Islam-
ske zajednice da svojim pripadnicima
osigura prehrambene proizvode dopušte-
ne i sigurne za konzumiranje, ukazala se
potreba za registracijom Centra za certifi-
ciranje halal kvalitete kao pravnog su-
bjekta u Hrvatskoj. Treba napomenuti da
halal kvalitetu isključivo može potvrđiva-
ti Islamska zajednica ili autorizirana cer-
tifikacijska kuća koju za to ovlasti Islam-
ska zajednica. Centar za certificiranje
halal kvalitete je osnovan odlukom o
osnivanju Centra Mešihata Islamske za-
jednice u Hrvatskoj 29. siječnja 2010. Te-
meljem odluke o osnivanju Centra za cer-
tificiranje halal kvalitete Mešihat Islam-
ske zajednice u Hrvatskoj je imenovao:
18 1. Nadzorni odbor:
• Jonuz Aliti – predsjednik
• Esad ef. Jukan – član
• Aldin Dugonjić – član
2. Upravno vijeće:
• Nermin Merdžanović – predsjednik
• Emir Kazaferović – član
• Aida Omerbašić – član
• Hurije Lutviji – član
• Mersad ef. Kreštić – član
Za Ravnatelja Centra imenovan je
doc.dr.sc. Aziz ef. Hasanović, a za struč-
nog voditelja Aldin Dugonjić. Centar za
certificiranje halal kvalitete je specijalizi-
rana ustanova Islamske zajednice čija je
osnovna djelatnost:
• Edukacija o halalu
• Certificiranje halal proizvoda i usluga
J uključujući stručnu pomoć u poslovi-
O ma implementacije zahtjeva islamskih
propisa i Halal standarda
U • Znanstvena i stručna istraživanja
• Promocija certificiranih proizvoda i
R proizvođača (mediji, sredstva javnog
N oglašavanja, predstavljanje na halal
sajmovima u Hrvatskoj i svijetu)
A ta utvrđen je postupkom certificiranja ha-
Trenutno se svjetsko halal tržište pro-
L cjenjuje na 635 milijardi USD te je sve
veća potražnja firmi za halal certifikatom,
pa tako između ostalog i u Hrvatskoj.
Provjeru i certificiranje halala traže:
a) potrošači, prvenstveno muslimani
jer tako ispunjavaju svoju vjersku
obvezu, te ostali jer nije u suprot-
nosti ni sa jednom prehrambenom
navikom,
b) firme, jer na taj način zadovoljava-
ju zahtjeve potrošača, plasiraju
svoje proizvode na muslimanska i
nemuslimanska tržišta.
c) Islamske zajednice jer tako ispunja-
vaju vlastitu misiju.
Dosadašnje halal certificiranje firmi i
proizvoda se provodilo temeljem ugovora
o korištenju usluga Agencije za certifici-
ranje halal kvalitete u BIH i Mešihata
Islamske zajednice u Hrvatskoj. U Repu-
blici Hrvatskoj, trenutno, halal certifikat
ima osamnaest firmi te su četiri firme pri
kraju implementacije zahtjeva halal kva-
litete.
POSTUPAK CERTIFICIRANJA
HALAL KVALITETE
Halal kvaliteta predstavlja ukupnost
karakteristika proizvoda ili usluga koje su
u skladu s islamskim propisima i ispunja-
vaju atribute kvalitete te su kao takvi do-
pušteni potrošačima hrane islamske vje-
roispovijesti. Halal standard počiva na
preventivno-proaktivnoj metodi te je
kompatibilan sa međunarodnim standar-
dima upravljanja kvalitetom (ISO, HA-
CCP i drugi). Knjiga Halal standarda sa-
drži: Halal standard, proceduru certifici-
ranja, pravilnik o halal klanju, pravilnik o
auditu i zaštitnom znaku te priručnik o
halal statusu aditiva.
Za dobivanje halal certifikata nadležan
je Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj
/ Centar za certificiranje halal kvalitete.
Sami proces dobivanja halal certifika-
lal kvalitete koja je sastavni dio halal
standarda.
Certificirati se mogu:
• proizvodi (hrana, kozmetika, lijeko-
vi...),
• usluge (trgovina, hotelijerstvo, ugo-
stiteljstvo...).
Zainteresirane tvrtke podnose zahtjev
za certificiranjem i dostavljaju dokumen-
taciju kojom dokazuju da posluje u skla-
du sa zakonom i da mogu zadovoljiti za-
htjeve halal kvalitete. Nakon provjere
dokumentacije od strane Centra za certi-
ficiranje potpisuje se ugovor o certificira-
nju te se izvršava edukacija zaposlenika
(internih auditora) koji su zaduženi za im-
plementaciju i održavanje zahtjeva halal
kvalitete. Dakle, tvrtka mora pripremiti
dokumentaciju u kojoj su opisani svi po-
stupci te implementirati zahtjeve halal
kvalitete od nabave sirovina, prijema i
skladištenja sirovine, proizvodnje te skla-
dištenja i transporta gotovih proizvoda.
Nakon što tvrtka implementira navedene
zahtjeve, Centar za certificiranje organi-
zira i provodi certifikacijski audit. Komi-
sija za verifikaciju provjerava da li je cer-
tificiranje obavljeno na propisan način,
zatim Upravno vijeće donosi odluku o
dodjeli certifikata te se tvrtci dodjeljuje
certifikat. Centar za certificiranje, najav-
ljenim i nenajavljenim auditima i analiza-
ma gotovih proizvoda na prisutnost hara-
ma, vrši provjeru poštivanja zahtjeva i
mjera halal standarda.
KONTAKT
Centar za certificiranje
halal kvalitete
Tomašićeva 12/2
Zagreb
Aldin Dugonjić, bacc. san. ing.
Stručni voditelj
Savjetnik/konzultant za halal kvalitetu
Tel: + 385 1 561 9062
Mob: + 385 99 310 99 09
aldin.dugonjic@gmail.com
 HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE

HALAL CERTIFICIRANE FIRME HALAL CERTIFICIRANE FIRME

1. AGROCROATIANOVA d.o.o. – Sisak 13. VINDON d.d. – Slavonski Brod
2. KUTRILIN d.o.o. – Zagreb 14. NAŠE KLASJE d.o.o. – Zagreb
3. PERUTNINA - PTUJ, PIPO d.o.o. – Čakovec 15. KALNIČKE VODE – BIONATURA d.d. – Križevci
4. PODRAVKA DANICA d.o.o. – Koprivnica 16. HERMES INTERNATIONAL d.o.o. – Varaždin
5. IMPROM d.o.o. – Križevci 17. PURIS d.d. – Pazin
6. DOMINIS – Zagreb 18. CLARUM d.o.o. – Nova Gradiška
7. VIRO TVORNICA ŠEĆERA d.d. – Virovitica
8. STELLA CROATICA d.o.o. – Split FIRME U POSTUPKU
9. KEMO d.o.o. – Zagreb 1. IPK TVORNICA ULJA ČEPIN
10. KRAŠ d.d. – Zagreb 2. GAVRILOVIĆ d.o.o.
11. KOKA d.d. – Varaždin 3. ZVEČEVO d.d.
12. VINDIJA d.d. – Varaždin 4. PEKARNICA LATICA d.o.o.

Shematski prikaz procedure certificiranja halal kvalitete

19

J
O
U
R
N
A
L
 HALAL KVALITETA

20

J
O
U
R
N
A
L

Halal autohtoni proizvod
Prof. dr. Midhat Jašić
Amir Sakić, prof.
1. Uvod
Prehrambeni proizvodi na tržištu mo-
gu imati različita svojstva od kojih ovisi
kategorija potrošača koja se za njih opre-
djeljuje. Ova svojstva proizvoda ovise o
brojnim faktorima kao što su metode pro-
izvodnje, okus-senzorne karakteristike,
nutritivna svojstva, kvalitet pakiranja i sl.
Općenito, prehrambeni proizvodi mogu
se podijeliti u dvije kategorije: konvenci-
onalni i proizvodi s dodanom vrijedno-
šću. Halal proizvodi mogu biti iz skupine
konvencionalnih proizvoda, ali isto tako
mogu dobiti i dodatne vrijednosti koje
povećavaju atraktivnost tog proizvoda za
korisnike. Dodana vrijednost može se po-
stići poboljšanjem tehnologije, poveća-
njem hranjivih i senzorskih svojstava i
poboljšanjem pakiranja. Zahtjevi za au-
tohtonim prehrambenim proizvodima da-
nas su sve izraženiji, posebno za proizvo-
dima iz inozemstva. Ovi proizvodi mora-
ju imati garanciju kvalitete, koja se posti-
že oznakama izvornosti, oznakama ze-
mljopisnog porijekla i oznakama za ga-
rantirano tradicijske specijalitete. U
ovom kontekstu halal hrana ima veliki
potencijal, posebno u međunarodnoj tr-
govini.
Dodana vrijednost, a time i cijena pro-
izvoda ovisi o atributima kvalitete, a uz to
i oznake koje halal proizvod može dobiti.
Nema sumnje da veću vrijednost i cijenu
mogu imati halal organski, dijetetski, ve-
getarijanski, makrobiotički, funkcionalni,
a posebno autohtoni proizvodi. Mnoge
države u Evropi i svijetu su postale pre-
poznatljive po svojim autohtonim pre-
hrambenim proizvodima. Dobar primjer
je Norveška, koja je u posljednjim deset-
ljećima drastično povećala izvoz ribe, po-
sebno lososa, zahvaljujući tradiciji i pri-
rodnom i povijesnom naslijeđu. Tako da-
nas ta zemlja izvozi više od dva miliona
tona ribe. Španjolska je postala prepo-
znatljiva po proizvodnji začinske papri-
ke, Irska po proizvodnji mlijeka, Belgija
čokolade itd. U svijetu se danas Argenti-
na, Australija i Brazil prepoznaju po pro-
izvodnji mesa. Po čemu bi mogli biti pre-
poznatljivi naši prostori? Šta je to u tradi-
ciji, kulturnom i istorijskom naslijeđu, šta
HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE
“ Nema sumnje da veću vrijednost i cijenu
mogu imati halal organski, dijetetski,
vegetarijanski, makrobiotički, funkcionalni, a
posebno autohtoni proizvodi. Mnoge države
u Evropi i svijetu su postale prepoznatljive
po svojim autohtonim prehrambenim
proizvodima. ”
je to u prehrani i proizvodnji hrane što
nas može izdvojiti od drugih? Po pokaza-
teljima, kao što su GDP i ukupan naučni i
tehnološki progres, znatno zaostajemo.
Možemo li svoju šansu pronaći u proi-
zvodima koji su dio našeg prirodnog i
kulturnog naslijeđa?
Neki poljoprivredni i prehrambeni
proizvodi imaju mogućnost dobijanja
oznake izvornosti ili geografskog porije-
kla proizvoda koji može biti prepoznat na
domaćem i inozemnom tržištu. Brojni ta-
kvi proizvodi mogu imati i oznaku HA-
LAL. Brojni podaci ukazuju na to da je
proizvodnja i potrošnja autohtonih pre-
hrambenih proizvoda u stalnom porastu
pa im se, iz godine u godinu, posvećuje
sve veća pažnja. Jedan od razloga za to je
i razvoj kopnenog, vazdušnog i vodenog
prevoza, koji je omogućio brži transport
roba između najudaljenijih geografskih
destinacija širom svijeta. Jedan od eleme-
nata, koji dodatno doprinosi rastućem
trendu potražnje, je i podatak da određena
skupina potrošača preferira proizvode iz
udaljenijih krajeva svijeta koji su origi-
nalni i autohtoni po svom porijeklu. Ta-
kvi proizvodi imaju posebna svojstava
koja nastaju uslijed primjene originalnih i
samo tom proizvodu svojstvenih postupa-
ka proizvodnje. U takve proizvode, kao
sastojci, ulaze sirovine karakteristične za
podneblje i geografsko područje. Već du-
go potrošači širom svijeta prepoznaju i
žele konzumirati švicarski sir, francusko
vino, ruski kavijar, indijski kari, meksički
čili, japanski sake itd. Međutim, interes
za povećanim profitom stvorio je i mno-
gobrojne surogate takvih proizvoda.
Zbog toga se pojavljuje potreba za njiho-
vom zaštitom, a sve u cilju da potrošač
kupuje hranu koja je garantovane kvalite-
te i poznatog, autohtonog porijekla, a ne 21
imitacija.
Na nivou Evropske unije je već uspo-
stavljen, a u posljednje vrijeme i u BiH i
zemljama regiona, sistem zaštite geograf-
skog porijekla, izvornosti i garantovano
tradicionalnih specijaliteta hrane. Na taj
način se želi postići povećanje tržišne vri-
jednosti proizvoda, čime bi se stvorile
mogućnosti za razvoj pojedinih područja,
te stvaranje identiteta i prepoznatljivosti
proizvoda pojedine regije. Isto tako, da-
nas potrošači žele da znaju šta jedu, oda-
kle dolazi hrana koju jedu i kako se ona
proizvodi. Potrošači žele garancije da je
ono što jedu zdravo i da je okolina gdje se
hrana proizvodi čista, kao i da su ljudi ko-
ji proizvode hranu zdravi. To je pravo ko-
je proizvođači, distributeri i prodavači
hrane moraju poštovati. Danas se proi-
zvođači koncentriraju na različit kvalitet i
različite ukuse potrošača, među kojima su
J
regionalna i lokalna obilježja vrijednosti O
jako važne.
U
2. Geografsko porijeklo, izvornost
i tradicionalni ugled hrane
R
Geografsko porijeklo, izvornost i tradi-
N
cionalni ugled hrane su obilježja kvalitete A
koje se odnose na autohtonost ili autentič-
nost porijekla karakterističnog proizvoda L
 HALAL KVALITETA
određene teritorije. Zahvaljujući interesima
potrošača i potrebama da se prepoznaju pre-
hrambeni običaji i kultura ishrane drugih
etničkih skupina, kao i potreba za očuva-
njem prirodnog i kulturnopovijesnog blaga,
sve je izraženija potreba da se sačuva ovaj
dio civilizacijskih tekovina. Još 1992. godi-
ne EU je započela stvaranje sistema za za-
štitu autohtonih proizvoda. Današnje sheme
kvaliteta EU omogućavaju zaštitu autohto-
nih proizvoda i iz zemalja van EU. Proizvo-
di koji nose oznaku autohtonog kvaliteta,
od istovrsnih se razlikuju po tačno određe-
nim svojstvima. U EU su poznata tri oblika
prava na oznake autohtonih proizvoda, koji
se mogu odgovarajućim postupcima zaštiti-
ti kod nadležnih institucija te steći prava
označavanja tih proizvoda. To su prava na:
• oznaku izvornosti PDO1
• oznaku geografskog porijekla ili za-
štićeni geografski indikatori PGI2
• oznaku tradicionalnog ugleda hrane
ili zaštićene oznake garantovanog
tradicionalnog specijaliteta TSG3.
Registrirati se mogu svi poljoprivred-
ni i prehrambeni proizvodi namijenjeni
za konzumaciju, izuzev prirodnih mine-
ralnih i izvorskih voda, jakih alkoholnih
pića, vina, voćnih vina i dr. proizvoda od
grožđa i vina, osim vinskog octa4. Geo-
22 grafske oznake na proizvodu informiraju
potrošača da proizvod potiče sa određene
teritorije ili mjesta na toj teritoriji. Pri to-
me se specifičan kvalitet, reputacija,
imidž ili neka druga osobina proizvoda,
dovodi u vezu sa njegovim geografskim
porijeklom. Proizvod s tog geografskog
područja mora se razlikovati po nečemu
od ostalih proizvoda iz iste grupe i mora
biti specifičan po svojim osobinama. Za-
štićena oznaka izvornosti koristi se za
označavanje prehrambenog proizvoda či-
ji su kvalitet ili karakteristike isključivo
ili u velikoj mjeri nastali pod uticajem po-
sebnih prirodnih i ljudskih faktora odre-
đene geografske sredine. Oznaka izvor-
nosti se prema tome može registrirati sa-
mo za proizvode koji se doista i proizvo-
de u navedenom geografskom području.
U slučaju zaštite oznake izvornosti oba-
veza je da se procesi proizvodnje i prera-
J de odvijaju na istom području, a kod za-
O štićene oznake geografskog porijekla do-
voljno je da se samo jedna od faza odvija
U unutar regije. Pored oznake izvornosti i
geografskog porijekla postoji i oznaka
R garantovano tradicionalnog specijaliteta
(tradicionalnog ugleda) poljoprivrednih i
N prehrambenih proizvoda. Oznaka tradici-
A onalnog ugleda nije oznaka geografskog
porijekla, ali namjena joj je ista kao i
L ostalim oznakama, a to je zaštita autohto-
nih poljoprivrednih proizvoda od imitaci-
ja i nestajanja. “Tradicionalan” označava
dokazanu vrijednost na tržištu kroz vre-
mensko razdoblje koje pokazuje prenoše-
nje s generacije na generaciju. Ovo vre-
mensko razdoblje općenito obuhvata jed-
nu ljudsku generaciju, a to je najmanje 25
godina. Oznaka za garantovani tradicio-
nalni specijalitet naglašava tradicionalni
karakter u sastavu proizvoda, najčešće je-
la iz gastronomske ponude i potvrda je
priznavanja posebnih svojstava hrane.
Oznake koje se postavljaju na ambalažu
proizvoda su standardizirane po boji, obliku
i tekstu koji upućuje na vrstu zaštite. Svaki
poljoprivredni ili prehrambeni proizvod
proizveden i/ili prerađen u skladu sa speci-
fikacijom mora biti označen na način da
pored registriranog naziva ima i vidljivi na-
vod “zaštićena oznaka izvornosti”, odnosno
“zaštićena oznaka geografskog porijekla”
uz isticanje pripadajućeg znaka.
Slika 1. EU logo za označavanje tipičnih
proizvoda vezanih za geografsko
porijeklo, izvornost i tradicionalni ugled
a) oznaka izvornosti (protected designati-
on of origin PDO)
b) oznaka geografskog porijekla (protec-
ted geographical indication PGI) i
c) oznaka tradicionalnog ugleda hrane
“garantovani tradicionalni specijalitet”
(traditional speciality guaranteed TSG)
Sva tri navedena oblika zaštite služe
za registraciju originalnih proizvoda čime
se potvrđuje porijeklo proizvoda sa odre-
đenog područja. Proizvodi s navedenim
oznakama podliježu kontroli u skladu sa
legislativom, kojom se potvrđuje propisa-
ni način proizvodnje i kvalitet.5 Zaštita
oznake značajna je sa više aspekata: prav-
nog, marketinškog, potrošačkog, podu-
zetničkog i agrarnopolitičkog. Tradicio-
nalni autohtoni prehrambeni proizvodi,
kao i jela, ako se standardiziraju i tržišno
razvijaju, stvaraju mogućnosti za izgrad-
nju prepoznatljivih brendova ili robnih
marki. Zaštitu oznake geografskog pori-
jekla i izvornosti proizvoda vrši organizi-
rano udruženje (grupa) standardiziranjem
proizvoda i procesa. Zaštita oznake bazi-
rana je na sposobnosti udruženja da doka-
že usklađenost proizvoda sa zahtjevima
zakonske regulative koja tretira ovu
oblast. Dokazivanje se obavlja po proce-
durama koje su tačno definirane legislati-
vom. Pri tome se osiguravaju uslovi da
proizvod uvijek bude istog kvaliteta kao i
svojstava koja ukazuju na njegovo geo-
grafsko porijeklo, izvornost ili garantova-
no tradicionalni specijalitet. Proizvođač
mora dokazati da koristi sirovine sa defi-
nirane geografske teritorije i da proces
proizvodnje obavlja u skladu sa specifič-
nostima koje taj proizvod razlikuje od
ostalih proizvoda iz generične grupe.
3. Geografsko porijeklo hrane i
halal hrana
Halal hrana definirana je šerijatskim
propisima, a osim ograničenja u konzu-
miranju hrane, odnosi se na postupke pri-
premanja jela, serviranja jela, objedova-
nja, ponašanju tokom jela, ponašanju na-
kon jela, ali isto tako i na zahtjeve koje
treba hrana zadovoljiti da bi organizam
bio zdrav, radno sposoban i u stanju ekvi-
libriuma-homeostaze sa svojom okoli-
nom. Potrošači halal hrane žele upoznati i
autohtone prehrambene proizvode iz dru-
gih područja svijeta. Muslimani žive ši-
rom zemaljskog globusa, a najviše ih je u
Africi i Aziji. Kao rezultat života na razli-
čitim geografskim lokacijama, pojavljuju
se različite prehrambene navike i običaji.
Prehrambeni običaji gotovo da se temelj-
no razlikuju na svim kontinentima globu-
sa. Tako se razlikuje mediteranski pre-
hrambeni običaji od azijskih, prehrambe-
ni običaji sjevernih naroda (eskima) od
prehrambenih običaja crnaca u Africi itd.
Čak se znatno razlikuju prehrambeni obi-
čaji unutar kontinenata između pojedinih
populacijskih grupa. Tako se razlikuje ki-
neska, indijska, japanska, malezijska,
meksička, grčka i druga prehrana. Japan-
ci jedu nepečeno meso ribe (suši), Kinezi
jedu mnoge vrste mesa koje su svima
ostalima zabranjene, ali jedu uz rižu i ki-
kiriki, Indijci jedu ljuta i začinjena jela
(sa karijem), Malajci također jedu jako
paprena jela, ali i slatke sosove sa pilećim
mesom, Meksikanci jedu tortilju sa gra-
hom, Južnoamerikanci jedu govedinu. To
ujedno podrazumijeva da jela koja jedu
muslimani u Maroku nisu ista jela uobi-
čajena za muslimane u Pakistanu ili u
Maleziji. Međutim, sve njih spaja zajed-
nički imenitelj koji se zove islam, a sljed-
stveno tome i halal hrana. Djeca koja su
odgojena u islamskom duhu od malih no-
gu usvajaju znanja o tome šta im je do-
zvoljeno, a šta zabranjeno jesti, što pre-
sudno utiče na oblikovanje njihovih pre-
hrambenih navika tokom cijelog života.
Halal izričito i nedvojbeno zabranjuje
konzumiranje neke hrane koja je sastavni
dio prehrambenih običaja mnogih naro-

Slika 2. Oznake za halal proizvode
Malezije
da. Na primjer, pojedine etničke skupine
u Jugoistočnoj Aziji i Kini jedu meso go-
tovo svih vrsta životinja, pa ih shodno
tome i uzgajaju. U kineskim mesnicama
je moguće kupiti različite dijelove psa,
magarca, majmuna, a nerijetko se u rural-
nim područjima jede meso paukova,
škorpija i različitih insekata. U Europi
Francuzi i Španjolci tradicionalno konzu-
miraju konjsko meso, Talijani jedu žablje
meso, a posebni specijaliteti su žablji ba-
taci. Kod većine naroda, izuzev muslima-
na i jevreja, konzumira se svinjsko meso,
a alkohol je striktno zabranjen samo kod
muslimana. U većini zemalja se ne kon-
zumira meso lavova i tigrova, ali meso
medvjeda i pršut od medvjeda se konzu-
mira u mnogim europskim zemljama, a
naročito u ruralnim dijelovima sjevernih
zemalja. Izričita i dobro poznata zabrana
je konzumiranje svinjskog mesa i alkoho-
la kod muslimana. Svinjsko meso kao i
prerađevine svinjskog mesa i različita al-
koholna pića, mogu da budu sa oznakama
geografskog porijekla.
4. Zaključci
Proizvodi sa oznakom geografskog
porijekla, izvornosti i garantovano tradi-
cionalnog specijaliteta pobuđuju poseban
interes potrošača islamske konfesije, pod
uvjetom da su to halal proizvodi. U oba
slučaja i halal i geografska oznaka daju
proizvodu dodatnu vrijednost i veće tržiš-
ne mogućnosti. Zaštitne oznake izvorno-
sti i geografskog porijekla prehrambenog
proizvoda ukazuju na posebne karakteri-
stike koje proizlaze iz geografskih speci-
fičnosti područja iz kojeg potiče proi-
zvod, te iz tradicionalnog sastava proi-
zvoda ili metoda proizvodnje što daje
posebnu atraktivnost proizvodu. Kao i
certificiranje halal oznake, postupak za-
štite oznake zahtijeva multidisciplinaran
timski rad u okviru udruženja sa proi-
zvodno-tehnološkog, ekonomskog i prav-
nog aspekta. Za ove vrste proizvoda po-
trošači su spremni platiti višu cijenu od
uobičajene, a posebno ako su proizvedeni
uz poštivanje pravila organske proizvod-
nje. Takvi proizvodi zadovoljili bi želju
potrošača za jelima i prehrambenim proi-
HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE
zvodima koji su: prvorazredni, specijalni,
drukčiji, pouzdani i s garancijom kvalite-
te, porijekla i tradicije. Halal uz zaštitu
izvornosti i geografskog porijekla proi-
zvoda može biti efektivan alat marketinš-
kog pristupa u razvoju robnih marki, ali
istovremeno i konkurentna prednost za
male proizvođače jer štite proizvode na
osnovu njihovog mjesta proizvodnje.
Literatura
1. Uredba Vijeća EZ-a br. 510/2006 od
20. marta 2006. o zaštiti zemljopisnih
oznaka i oznaka izvornosti poljopri-
vrednih i prehrambenih proizvoda,
Official Journal of the European Uni-
on, No L 93 page 12-25, date
31.3.2006., http://eur-lex.europa.eu/
LexUriServ/LexU...
2. Uredba Vijeća EZ-a br. 509/2006 od
20. marta 2006. o priznavanju poseb-
nih svojstava poljoprivrednih i pre-
hrambenih proizvoda i dodjeli ozna-
ke garantirano tradicionalnim speci-
jalitetima (Council Regulation (EC)
No 509/2006 of 20 March 2006. on
agricultural products and foodstuffs
as traditional specialities guaranteed),
Official Journal of the European Uni-
on, No L 93, page 1-21, date
31.3.2006., http://eur-lex.europa.eu/
LexUriServ/LexU...
3. COMMISSION REGULATION
(EC) No 1898/2006 of 14 December
2006. laying down detailed rules of
implementation of Council Regulati-
on (EC) No 510/2006 on the protecti-
on of geographical indications and
designations of origin for agricultural
products and foodstuffs.
4. Uredba Komisije (EZ-a) br. 1216/
/2007 od 18. listopada 2007. koja
predviđa detaljna pravila za provedbu
Uredbe Vijeća (EZ-a) br. 509/2006 o
poljoprivrednim i prehrambenim pro-
izvodima kao garantirano tradicional-
nim specijalitetima.
5. Vodič za registraciju oznaka izvorno-
sti i oznaka zemljopisnog podrijetla
hrane, Ministarstvo poljoprivrede,
šumarstva i vodnoga gospodarstva,
Zagreb, 2006.
6. Heath, C.: The Importance of Geo-
graphical Indications. World Intellec-
tual Property Report 157, 2000. Po-
gledati na web: http://www.ecap-pro-
ject.org/fileadmin/ecapII/pdf/en/acti-
vities/ regional/gi_2003/importance_
gi_heath.pdf
7. D. Samaržija i N. Antunac: Oznake
kvalitete: izvornost (PDO), zemljopi-
sno podrijetlo (PGI) i garantirano tra-
dicijski specijalitet (TSG) u socijal-
noj i gospodarstvenoj zaštiti tradicio-
nalne proizvodnje sira, Mljekarstvo
52 (4) 279-290, 2002.
WEB STRANICE
1. http://europa.eu.int/comm/agriculture
2. h t t p : / / w w w . f m o i t . g o v . b a / b h _ 23
chm/17%20%20Geneticka%20razno-
likost.pdf
3. http://ec.europa.eu/agriculture/quali-
ty/database/index_en.htm
4. http://ec.europa.eu/agriculture/quali-
ty/schemes/authorities.pdf
5. http://www.fsai.ie/legislation/food_
legislation/labelling_presentation_
advertising_foodstuffs/protection_
of_geographical_indications.html
6. http://hcpm.agr.hr/prodaja/zastitaau-
tohtonih.pdf.
7. http://www.politika.rs/ilustro/2284/2.
htm
8. http://www.wipo.int/portal/index.
html.en
9. www.mps.hr
10. http://www.dziv.hr
Bilješke J
1
PDO skraćenica od engl. Protected Designation of O
Origin.
2
PGI skraćenica od engl. Protected Geographical
Indication.
U
3
TSG skraćenica od engl. Traditional Speciality
Guaranteed.
R
4
Ovi proizvodi štite se drugim procedurama, a vino
još posebnim.
N
5
Generički proizvod se prodaje pod općim nazivom
za vrstu proizvoda,.( sok od jabuke, pekmez, sir A
itd. su generički proizvodi) i ne podrazumijeva
robnu marku L
 HALAL KVALITETA

Tržište i cijene halal proizvoda

Prof. dr. Kadrija Hodžić

Uvod: formiranje tržišta i cijena
halal proizvoda
U Kur'anu i sunnetu Allahovog Poslani-
ka s.a.v.s određena su pravila zdrave hrane
i njene ispravne upotrebe za svakog musli-
mana kako bi bio siguran da je ono što prak-
tikuje i konzumira dozvoljeno, čisto, higi-
jensko i da nije štetno za njegovo zdravlje.
Jednom riječju – da je “halal”. Nasuprot to-
me, termin “haram” je sve što je po islam-
skim propisima muslimanu zabranjeno ili
štetno po njega, odnosno njegovu okolinu.1
Danas, po procjenama, 70 posto musliman-
ske zajednice širom svijeta živi i hrani se u
skladu sa halal standardom (halalan toyi-
bban – hrana dopuštena i u skladu s vjer-
skim propisima), koji podrazumijeva znat-
no više od reguliranja pripreme i konzumi-
ranja hrane, i odnosi se na čitavu lepezu
proizvoda i usluga, poput: lijekova, kozme-
tike, predmeti za opću upotrebu te različite
vrste usluga – od finansijskih, bankarskih,
24 transportnih i špediterskih, usluga uskladi-
štavanja, carinjenja i rukovanja proizvodi-
ma pa sve do uslužne i trgovinske djelatno-
sti. Među najpoznatije halal-proizvode spa-
daju meso, mlijeko u prahu, dodaci za ku-
hanje i sokovi.
Budući da ovi proizvodi “izlaze” na tr-
žište, kao ishod savremene i neupitne po-
djele rada, to je razumljiv ekonomsko-teo-
rijski interes za artikuliranje prirode i zako-
nitosti tržišnosti halal proizvoda. Naša ana-
liza tržišta halal proizvoda uočila je njegove
dvije osnovne karakteristike. S jedne strane
radi se o jednom od najperspektivnijih trži-
šta u svijetu, koje u posljednjim godinama
raste s prosječnom godišnjom stopom od
cca 40 %, a prema prognozama, u idućih
deset godina rast će se u Evropskoj uniji po-
većati za dodatnih 20-25 %. S druge strane,
tržišna osobenost halal proizvoda je potpu-
na zaštićenost u konkurenciji od proizvoda
J koji nisu pod halal standardom. Međutim,
O ova “zaštićenost” u konkurentnosti prestaje
s tržišnim sučeljavanjem s istovrsnim proi-
U zvodima pod halal standardom: ukoliko bi
pretpostavili da, npr., svi mesari u gradu po-
R sluju pod halal standardom imali bismo kla-
sičan primjer potpune tržišne konkurencije.
N Ostanemo li na slučaju “konkurencijske za-
A štićenosti” (npr. jedan ili nekoliko mesara u
gradu posluju pod halal standardom, a svi
L ostali su van ovog standarda) ponuđači bi
halal proizvode na tržištu prodavali kao “di-
ferencirane proizvode”. Tada bismo halal
proizvode mogli definirati kao jedinstvene
primjere strogo diferenciranih proizvoda
čija se konkurencijska zaštićenost temelji
na činjenicama da:
(1) halal proizvod nema supstituta u
ne-halal proizvodu i da je zbog
(2) potpunog odsustva imitacije i ino-
vatorstva sa ne-halal primjesama
(islamska filozofija hrane zabra-
njuje sve što s halala vodi u ha-
ram) nemoguć ulazak u sektor ha-
lal proizvoda.
Tako se halal proizvod spram ne-halal
proizvoda iskazuje kao primjer sui generis
stvarne diferencijacije i potpune neelastič-
nosti cijena (ne-halal proizvod ne može
privući konzumenta halal proizvoda nika-
kvim smanjenjem cijena). Ekonomistički
način razmišljanja bi, pri tome, odmah po-
stavio pitanje mogućnosti da ponuđači ha-
lal proizvoda u tržišnom okruženju ne-ha-
lal proizvoda uspostave monopolsku situa-
ciju određivanja monopolskih cijena svo-
jih proizvoda, koji bi, kako u tom slučaju
vrijedi tržišna logika, ostvarivali monopol-
ski ekstraprofit. Međutim, ukoliko bi do-
sljedno slijedili zaključke nekih od ovo-
vremenih studija po kojima “se islamska
filozofija ishrane ne temelji, a niti polazi
od materijalne dobiti i biznisa”2, tada
Slika 1. Ravnoteža na tržištu monopolističke konkurencije u kratkom roku
islamsko ishodište halal proizvoda, isklju-
čuje ostvarivanje monopoloskog ekstra-
profita, pa prema tome i mogućnost za
monopolsko tržišno stanje ponuđača halal
proizvoda. Otuda bi cijena halal proizvoda
i kratkoročno i dugoročno bila jednaka
prosječnom trošku, a tržišna pozicija halal
proizvoda najbliža stanju monopolističke
konkurencije. U tom slučaju, a s obzirom
na elastičniju funkciju potražnje u odnosu
na tržište monopola, nivo ekstra profita će
biti niži nego na tržištu monopola u krat-
kom roku, što je osjenčeno na slici 1. Cije-
na po kojoj se prodaje proizvod na tržištu
je Pe, dok je ravnotežna količina ponuđena
na tržištu na nivou Qe.3
U dugom roku kriva (slika 2.) tražnje
se pomjera ulijevo sve dok ne postane
tangenta na krivu njegovih dugoročnih
prosječnih ukupnih troškova (LATC).
Zato na dugi rok kompanija u monopoli-
stičkoj konkurenciji cijenom može pokri-
ti samo dugoročni prosječni trošak (p =
LATC) koji je na nižem nivou proizvod-
nje u odnosu na kratkoročnu ravnotežu.
Kao što je sa slike 2. vidljivo da iako
kompanija na tržištu monopolističke kon-
kurencije ne zarađuje ekstraprofit, cijena je
viša nego na tržištu potpune konkurencije, a
količina manja. Razlog ovakoj situaciji je
što je potrebno diferencirati proizvod na tr-
žištu potpune konkurencije, a to neosporno
vodi i višim troškovima preduzeća. Da bi
 HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE

panije ostvareno je u prodaji proizvoda ha-

Slika 2. Ravnoteža na tržištu monopolističke konkurencije u dugom roku
diferencirali proizvod potrebno je uložiti
značajna sredstva u reklamiranje, izradu
ambalaže, uspostavljanje lanca distribucije,
podizanje kvaliteta proizvoda, itd.
Tržišni potencijal halal proizvoda
Halal tržište čini populacija od 1,8 mi-
lijardi muslimana u svijetu, ali se i sve veći
broj nemuslimana koristi halal-proizvode
jer ih smatraju zdravijim i sigurnijim za
upotrebu, naročito kada su u pitanju ishra-
na, kozmetika, ambalaža, a naročito prepa-
rati i lijekovi. Iako su muslimani prva cilj-
na skupina za halal proizvode i usluge,
proizvodi sa ovakvom karakteristikom su
sve više atraktivni i za one koji nisu musli-
mani. Naime, halal standard postaje ne sa-
mo vjerski čin, koji se odnosi na pripadni-
ke jedne religije, nego sinonim za zdravu i
kvalitetnu hranu. Primjera radi: od uku-
pnog broja populacije na britanske musli-
mane otpada oko 3 %, dok je broj konzu-
menata halal mesa oko 20 % od ukupnog
broja potrošača. Uz to, sve veći broj uslu-
ge, također, dobija karakter halal standar-
da. Od ovih usluga karakteristične su: fi-
nansijske, bankarske, usluge skladištenja i
transporta, špedicije i carine. Svjetske sta-
tistike nedvosmisleno pokazuju da halal
proizvodi predstavljaju “jedan od osam
najznačajnijih rastućih trendova u pre-
hrambenoj industriji.” U cjelini gledano,
radi se o najbrže rastućem tržište koje ima
godišnji promet od 700-850 milijardi dola-
ra, od čega se vrijednost svjetskog tržišta
hrane procjenjuje na 634 milijarde dolara
u 2008. godini. U posljednjih pet godina
prosječni rast ovog tržišta iznosi 40 %, a
prema predviđanju, u narednim godinama
se očekuje rast od čak 50 %.
Dakle, potrošačka atraktivnost halal
proizvoda i usluga danas proizilazi iz slije-
dećih činjenica, po kojima je halal standard:
• prisutan u svim prehrambenim navi-
kama i na svim područjima planete
• prihvatljiv za sve životne dobi
• prihvatljiv i za pripadnike drugih kon-
fesija
• zdravstveno ispravni proizvodi
• prisutan u svim prehrambenim navi-
kama i na svim područjima Planete
• dodatno kontrolirani i nadgledani
Ovakva tržišna atraktivnost halal proi-
zvoda doprinijela je da danas vodeće inter-
nacionalne kompanije u proizvodnji halal
hrane budu, zapravo, kompanije sa zapad-
nog tržišta: “McDonalds”, “Nestle”, “Ken-
tucky Fried Chicken”. “Nestle” je vodeći
svjetski proizvođač halal-hrane:4 u 2008.
godini cca 5 % godišnjeg prihoda ove kom-
“proizvode
Iako su muslimani prva ciljna skupina za halal
i usluge, proizvodi sa ovakvom
karakteristikom su sve više atraktivni i za one
koji nisu muslimani. Naime, halal standard
postaje ne samo vjerski čin, koji se odnosi na
pripadnike jedne religije, nego sinonim za zdravu
i kvalitetnu hranu. Primjera radi: od ukupnog
broja populacije na britanske muslimane otpada
oko 3 %, dok je broj konzumenata halal mesa
oko 20 % od ukupnog broja potrošača.
lal-hrane vrijednosti od 5,23 milijarde dola-
ra, i to u 85 tvornica halal-hrane koje “Nes-
tle” ima širom svijeta. Najveći izvoznici
halal proizvoda od nemuslimanskih zema-
lja su: Australija, Novi Zeland, Tajland,
Brazil i Singapur. Najsnažnija i najbrže ra-
stuća nacionalna halal tržišta se, od pedese-
tak arapsko-islamskih zemalja, razvijaju u
Maleziji, Iranu, Indoneziji, Pakistanu, Libi-
ji, Saudijskoj Arabiji i Tajlandu, pri čemu je
Malezija5 označena kao centar musliman-
skog svjetskog biznisa halal proizvodima.
U ovoj zemlji su proizvodnja i potrošnja ha-
lal proizvoda postali predmet akademsko-
univerzitetskih istraživanja, dok država iz-
daje jedinstvene vrijednosne papire u svije-
tu – islamske obveznice ili sukuk. Početkom
augusta 2008. godine u Kuala Lumpuru je
održan seminar o promociji halal turizma i
njegovoj važnosti s ekonomskog, kulturnog
i vjerskog aspekta. Došlo se do zaključka da
se plan marketinga halal turizma stavi u
plan Organizacije islamskih zemalja (OIC
– Organization of Islamic Countries). Po-
znata vladina agencija za certificiranje halal
proizvoda u Maleziji egzistira pod nazivom
Jakim. Najveći potrošač halal proizvoda je
Srednji istok. Ujedinjeni Arapski Emirati
oko 80 posto tih proizvoda uvoze iz Brazila
i Australije, a u Evropi najveća tržišta halal- 25
proizvoda su Francuska, Velika Britanija i
Njemačka.
Tržište halal proizvoda u Evropi
Ukupno evropsko tržište halal hrane
za sada je procijenjeno na oko 66 milijar-
di dolara, ili preko 5 milijardi USD godiš-
njeg rasta. Usporedbe radi, u Evropi je 12
milijuna muslimana i više ih je nego u
J
O
U
R
N
A
” L
 HALAL KVALITETA

živi oko dva miliona muslimana, a prema

podacima britanske Agencije za sigurnost
“procijenjeno
Ukupno evropsko tržište halal hrane za sada je
na oko 66 milijardi dolara, ili preko
hrane, halal hranu konzumira oko 6 miliona
krajnih korisnika..
Zapadne kompanije znaju značaj tog
5 milijardi USD godišnjeg rasta. Usporedbe tržišta tako da traže halal certifikaciju u
svim zemljama u kojima su muslimani u
radi, u Evropi je 12 milijuna muslimana i više ih znatnom broju. Već pomenuta interenaci-
onalna kompanija “Nestle”, kao jedna od
je nego u Tunisu, Libiji, Jordanu ili Maleziji i, najznačajnijih kompanija u proizvodnji
prehrambenih proizvoda, dobila je halal
naravno, više nego u svim balkanskim zemljama certifikat, tako da su njihovi proizvodi sa-
da dostupni kako zapadnoevropskim tako
zajedno. Za poduzeće koje se bavi halal hranom, i muslimanskim zemljama (tržišta “Nes-
a podrijetlom je s balkanskih prostora, europski tlea” za halal proizvode su Malezija, In-
donezija, Turska, bliskoistočne zemlje, a
muslimani najtraženija su ciljna grupa jer su u Evropi Francuska, Velika Britanija i
Njemačka). Od balkanskih zemalja, pri-
najbliži, a njihova kupovna moć veća je od onih mjetne su razvojne tendencije halal trži-
šta u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercego-
u mnogim islamskim zemljama. ” vini. Muslimanska populacija u Bosni i
Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Hrvat-
skoj i Sloveniji ima nadzorno tijelo za
Tunisu, Libiji, Jordanu ili Maleziji i, na- je.6 U pokrajini West Midlands osniva se halal proizvode pod nazivom Agencija za
ravno, više nego u svim balkanskim ze- evropski hub za halal mesnu industriju. certificiranje halal kvalitete. U Bosni i
mljama zajedno. Za poduzeće koje se ba- Evropski hub će obezbjeđivati milijarde to- Hercegovini – Agencija za certificiranje
vi halal hranom, a podrijetlom je s bal- na halal mesa, domaće proizvodnje, kojim halal kvalitete je specializirana ustanova
kanskih prostora, europski muslimani će se snadbijevati halal tržište u Velikoj Islamske zajednice u BiH koja se bavi ha-
najtraženija su ciljna grupa jer su najbliži, Britaniji i svijetu. Udruženje farmera West lal certificiranjem proizvoda, proizvođa-
a njihova kupovna moć veća je od onih u Midlands provodi dvogodišnji projekat ča i usluga, te praćenjem realizacije za-
26 mnogim islamskim zemljama. Da halal West Midlands Projekat-kurbani koji je po- htjeva Halal standarda BAS 1049:2007. u
ishrana nije “rezervisana” samo za musli- krenulo udruženje Adventage West Midlan- kompanijama koje su implementirale na-
mane pokazuje činjenica po kojoj je za ds i Biznis forum etničkih manjina West vedene zahtjeve. Bosanskohercegovačka
proizvođače mesa halal tržište najper- Midlands-a. Zahvaljujući dvogodišnjem agencija je izrasla u pravi regionalni cen-
spektivnije u svim vodećim evropskim Projektu-kurbani prezentiran je i halal stan- tar za halal-certificiranje. To je jedina
zemljama. Najeklatantniji primjer atrak- dard koji uključuje označavanje i halal cer- ustanova takve vrste u Evropi iza koje
tivnosti halal mesa je tržište Velike Brita- tificiranje farmi. Implementiranjem zahtje- stoji Rijaset, krovno tijelo Islamske za-
nije: iako na britanske muslimane otpada va halal standrada na farmama omogućit će jednice za Bosnu i Hercegovinu i Hrvat-
samo cca 3 % potrošača, ukupno učešće se sljedivost halal proizvoda po sistemu od sku, a članica je i Svjetskog halal vijeća
konzumenata halal mesa iznosi čak 20 % farme do stola. Projekat kurbana koji je tra- sa sjedištem u Džakarti. Agencija za cer-
od ukupnog broja potrošača. Od evrop- jao 2 godine otvorio je velike mogućnosti tificiranje halal-kvalitete, u suradnji s In-
skih zemalja najveća tržišta halal proi- na svjetskom halal tržištu za mnoge farme- stitutom za standardizaciju BiH, uključe-
zvoda i usluga su u Francuskoj (tržište re. Halal tržište Velike Britanije se procje- na je u izradu svjetskog halal standarda
Francuske apsorbuje promet halal proi- njuje na oko 2,8 milijardi funti. U Britaniji Organizacije islamske konferencije, a u
zvoda od cca tri milijarde eura godišnje) i
Velikoj Britaniji. Halal cola – Meca cola
u Francuskoj je postala jedan od najpro-
davanijih bezalkoholih pića, a Nestle sve
više razvija svoja francuska tržišta halal
mesa i smrznutih mesnih proizvoda. Od
halal proizvoda u Evropi su najpopularni-
J ji mlijeko u prahu, razni pojačivači okusa,
O začini i umaci. U zadnjim godinama svje-
doci smo da mnoge evropske zemlje uvo-
U de certificiranja, u skladu sa halal stan-
dardima, i u segmente proizvodnje medi-
R kamenata, kozmetike, predmeta lične
upotrebe. Većina maloprodajnih lanaca
N na svojim policama nudi široku lepezu
A halal proizvoda i usluga.
Razvoj i perspektive halal tržišta ubjed-
L ljivo je ocrtano na primjeru Velike Britani- Slika 3. Tržišni potencijal u Evropi

tijeku je i postupak za prijem Agencije u
evropsku Asocijaciju za kvalitet EOQ.7
Inače, najveće su investicije u posljed-
nje dvije godine u prehrambenu industriju u
Bosni i Hercegovinu upravo u halal biznis,
tj. u proizvodnju halal proizvoda.8 Tokom
2006. godine ukupni izvoz hrvatske ekono-
mije bio je 8,25 milijardi eura, od toga je u
pedesetak muslimanskih zemalja otpre-
mljena roba u vrijednosti 418,82 miliona
eura što je tek 5 % od ukupnog izvoza. Ha-
lal tržište vrijedi iznad 550 milijardi eura, to
je potencijal u kojemu i hrvatske kompanije
itekako nalaze svoj interes. “Podravka” je
za mesnu industriju “Danica” u prošloj go-
dini ishodila certifikat za niz proizvoda.
Konzervirana gotova jela bila su hit sajma u
Abu Dhabiju gdje je iskazan interes i za
dječju hranu, juhe te “Vegetu”. U završnoj
je fazi postupak certificiranja za te proi-
zvodnje pa u Podravci vjeruju da će uskoro
uslijediti realizacija i tih pošiljki budući da
su na sajmu u Abu Dhabiju s jednim partne-
rom potpisali ugovor o zastupanju i distri-
buciji za tržište Emirata. Za mnoge eko-
nomske analitičare, prodaja halal hrane,
koja je u skladu s muslimanskim vjerskim
propisima, “u Evropi će u godinama koje
dolaze snažno rasti s obzirom na to da sve
više maloprodajnih lanaca usmjerava po-
slovnu strategiju na taj sektor”, pa se “oče-
kuje 20 do 25-postotni rast poslovanja s
halal hranom u idućih deset godina.”
U zadnje dvije godine u postupku halal
certificiranja je više od 30 kompanija iz Bo-
sne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, a pri-
prema se početak certificiranja prema halal
standardu u Sloveniji, Crnoj Gori, Makedo-
niji i Austriji. Inače, najveće su investicije u
posljednje dvije godine u prehrambenu in-
dustriju u BiH upravo u halal biznis, tj. u
proizvodnju halal proizvoda. Jedan od pri-
mjera jest Perutnina Ptuj, koja je potkraj
prošle godine 17 milijuna eura investirala u
Tvornicu gotovih proizvoda na bazi pera-
darskog mesa u Brezi. Iz brezanske tvorni-
ce peradarski će se proizvodi distribuirati na
šire regionalno tržište. “U našoj (prehram-
benoj) industriji halal certifikat znači proi-
zvodnju prema najvišim higijenskim, vete-
rinarskim i sanitarnim standardima te proi-
zvodnju bez ikakvih komponenata ili sasto-
jaka u hrani zabranjenih muslimanima. Ha-
lal standard kompatibilan je sa svim drugim
standardima (HACCP itd.) povezanima s
higijenom i sigurnošću namirnica i u tom
smislu pridonosi većoj sigurnosti i kvaliteti
hrane, što mnogo znači svim potrošačima
bez obzira na njihovu vjersku pripadnost.
Proizvodnja hrane koja, među ostalim,
uključuje i halal standard proizvođačima
zasigurno otvara vrata za izvoz proizvoda i
HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE
na tržišta izvan BiH”. Evropska je unija Bo-
sni i Hercegovini najvažniji vanjskotrgo-
vinski partner, a na islamske zemlje u uku-
pnom izvozu otpada samo 10 %. Već 1000
proizvoda nosi halal znak, dok je u 20 kom-
panija s područja Hrvatske i BiH oko 140
osoba steklo certifikat za kontrolu proi-
zvodnje po halal standardu.
Zaključak
Analiza tržišnosti halal proizvoda je po-
kazala njegove dvije osnovne karakteristi-
ke: (1) radi se o jednom od najperspektivni-
jih tržišta u svijetu koje u posljednjim godi-
nama raste s prosječnom godišnjom stopom
od cca 40 %, a prema prognozama, u idućih
deset godina rast će se u Evropskoj uniji po-
većati za dodatnih 20-25 %, dakle budući
rast se očekuje sa stopom od 50 %; (2) tržiš-
na osobenost halal proizvoda je potpuna
zaštićenost u konkurenciji od proizvoda ko-
ji nisu pod halal standardom. Halal proizvo-
de smo u ovom radu definirali kao jedin-
stveni primjeri strogo diferenciranih proi-
zvoda čija se konkurencijska zaštićenost
temelji na činjenicama da: (1) halal proi-
zvod nema supstituta u ne-halal proizvodu i
da je zbog (2) potpunog odsustva imitacije i
inovatorstva sa ne-halal primjesama (islam-
ska filozofija hrane zabranjuje sve što s ha-
lala vodi u haram) nemoguć ulazak u sektor
halal proizvoda. Tako se halal proizvod
spram ne-halal proizvoda iskazuje kao pri-
mjer sui generis stvarne diferencijacije i
potpune neelastičnosti cijena (ne-halal pro-
izvod ne može privući konzumenta halal
proizvoda nikakvim smanjenjem cijena).
Ove i slične tržišne osobenosti halal proi-
zvoda čine da je interes ekonomske teorije
za ove proizvode sve veći, naročito kada je
u pitanju tretman “konkurencijske zaštiće-
nosti”, a sa ovim je povezana i potreba ko-
načne artikuliranosti šta jeste halal proi-
zvod, budući da i među islamskim stručnja-
cima postoje neslaganja oko toga da li su
prihvatljivi bezalkoholno pivo, kolagen ili
sirče. U to ime, Organizacija islamske kon-
frencije radi na ujednačavanju standarda za
halal-proizvode, koji bi se primjenjivali u
svih 57 njenih članova (u koje spada i BiH),
što se, zbog etičkih neslaganja, razvija slo-
žen i nadasve interesantan svjetski diskurs,
čiji ishod će značajno uticati na razvoj eko-
nomske teorije o tržištu halal proizvoda.
Literatura
1) Ahmetović, Elvira, Halal biznis otva-
ra vrata novih tržišta, LIDER, Zagreb,
www.korporativnasigurnost.org/ De-
fault.aspx?sid=56187 (03.01.2010.).
2) Jašić, M., Hodžić, K., Jašić, O.
(2008.): Kultura prehrane u islamu,
“Pogledi”, BZK “Preporod” BiH, op-
ćinsko društvo Tuzla, br. 12, juni.
3) Hodžić, Kadrija, red. (2009.): Teorija
tržišta i cijena, Institut za ekonomiku
poljoprivrede Beograd i Fakultet za
poslovni menadžment, Mostar.
4) Hodžić, Kadrija, Tržište halal proizvo-
da (2009.), Predavanje na Seminaru za
savjetnike halal kvaliteta za kandidate
iz BiH, Hrvatske, Slovenije, Srbije,
Crne Gore i Makedonije, Agencija za
certificiranje halal kvalitete BiH Tu-
zla, Hotel “Senad od Bosne”, Luka-
vac, 28. mart – 01. april 2009.
5) Osmanović, Nasiha, www.muslim-
serbia.com/forum/viewtopic.php.
6) Riaz, Mian, Regenstein, J.M. (2004.):
Halal food production, Food Protein,
Res. & Dev. Cent., Texax A&M Uni-
ersity, College Station, USA.
7) www.halal.ba
8) www.bosnjaci.net
9) www.bankamagazine.hr/...
10) www.instore.ba
11) www.HDCglobal.com/Halal_Direc-
tory
12) www.islambosna.ba
27
Bilješke
1
U suri El-Maide, nakon obznanjivanja šta se ne
smije jesti, stoji: “Zabranjuje vam se strv, i krv, i
svinjsko meso, i ono što je zaklano u nečije drugo,
a ne u Allahovo ime, i što je udavljeno i ubijeno; i
što je strmoglavljeno – i rogom ubodeno, ili od zvi-
jeri načeto – osim ako ste ga preklali – i što je na
žrtvenicima žrtvovano... A onome ko bude primo-
ran – i kad hara glad, bez namjere da učini grijeh,
Allah će oprostiti i samilostan biti.” (l-Maide, 3).
2
S. Topoljak, Halal i haram u ishrani, El-Kalimeh,
Novi Pazar, 2008., str. 62.
3
K. Hodžić (redaktor), Teorija tržišta i cijena, Insti-
tut za ekonomiku poljoprivrede Beograd, 2009. i
fakultet za poslovni menadžment, Mostar.
4
www.instore.ba/.../160-nestle-globalno-halal-tri-
te-634-mlrd-dolara.html .
5
Nasiha Osmanović, www.muslimserbia.com/fo-
rum/viewtopic.php.
6
Prema islambosna.ba/index.php/component/con-
tent/2976?...
7
Primjer ekspanzivne djelatnosti Agencija za certi-
ficiranje halal kvalitete Bosne i Hercegovine je
organiziranje u saradnji sa IHI Alliance međuna-
rodnog okruglog stola na temu “Proizvodnja halal J
hrane”. Skup se održao u sali Vanjsko-trgovinske
komore Bosne i Hercegovine, u Sarajevu, 13. au- O
gusta 2009. godine. Cilj ovog jednodnevnog skupa
je izrada osnovnog priručnika za proizvodnju halal
proizvoda koji će biti dio međunarodnog halal
U
standarda zemalja OIC (Organizacije islamske
konferencije). Globalni projekat proizvodnje halal
R
hrane započet je 2006. godine kao Svjetski halal
forum i danas broji prisustvo četrdesetak zemalja. N
8
Jedan od primjera jest Perutnina Ptuj, koja je pot-
kraj 2008. godine 17 miliona eura investirala u A
Tvornicu gotovih proizvoda na bazi peradarskog
mesa u Brezi. L
 HALAL KVALITETA

Primjena halal i košer certifikata u

marketingu hrane
Mr. sc. Olivera Jurković Majić

Sažetak
Religija i religijska pripadnost umnogome određuje ponašanje, vrijednosti, stavove, shvaćanja i životni stil, kako pojedinca,
tako i šire zajednice. Iako se mnogi njeni aspekti ne mogu racionalno i empirijski sagledati, utjecaj religije u svakodnevnom
osobnom i poslovnom životu pojedinca determinira njegove postupke i ponašanje. Svjesni toga, marketinški stručnjaci ne zane-
maruju njen utjecaj na marketinške aktivnosti i marketinšku komunikaciju. Religijska pripadnost određuje mnoge razlike u
obrascima ponašanja, zahtijeva prilagodbu u planiranju i provođenju poslovnih aktivnosti. Religijske zabrane i ograničenja na-
lažu mnoge prilagodbe potrošačima-vjernicima, kako u svezi samog proizvoda ili usluge, tako i u svezi prodaje, promocije,
distribucije i sl. Vjerske institucije mogu djelovati otežavajuće ili podržavajuće pri uvođenju nekih proizvoda na tržište. Utjecaj
vjerskih lidera na prihvaćanje određenih proizvoda i usluga je dominantan.
Svakodnevni život potrošača-vjernika umnogome je određen njegovom vjerskom pripadnošću, naročito način ishrane i obre-
di i rituali vezani uz hranu. Upravo prilagodba prehrambenih proizvoda (ali i mnogih drugih proizvoda) potrebama potrošača-
vjernika, proizvođačima hrane i njihovim marketinškim stručnjacima može bitno pridonijeti u novoj kvaliteti komuniciranja s
postojećim potrošačima te pridobivanju novih potrošačkih segmenata. U radu se sugerira prilagodba postojećih brendova pre-
hrambenih proizvoda potrebama potrošača-vjernika, muslimana i židova, uvažavajući religiju i tradiciju, mada se istovremeno
otvara i tržište suvremenih trendova u prehrani, poznato pod nazivom “zdrava hrana”. Prehrambeni proizvodi koji su dobili
certifikate “halah” i “košer” su od velike emotivne važnosti za potrošače-vjernike koji se emotivno vežu uz proizvod, a to je
značajan korak u stvaranju lojalnosti potrošača. Iako u marketinškom proučavanju ponašanja potrošača nema univerzalnih rije-
28 šenja, “halal” i “košer” certifikat su siguran alat marketinškim stručnjacima s kojim će se poistovjetiti potrošači-vjernici. Certi-
fikat, kao garancija kvalitete prehrambenih proizvoda, komunicira s racionalnom komponentom ponašanja potrošača, a s reli-
gijskog stajališta komunicira s osjećajem pripadnosti i emocijom s kojom se potrošači poistovjećuju.
Ključne riječi: “halal” certifikat, “košer” certifikat, ponašanje potrošača, marketing hrane

Uvod
U anglosaksonskoj literaturi susreće-
mo pojam food marketing koji odgovara
našem pojmu marketinga hrane. Naime,
najčešće se govorilo o marketingu u po-
ljoprivredi; marketingu poljoprivredno-
prehrambenih proizvoda; marketingu
agroindustrijskog kompleksa, da bi se, u
posljednje vrijeme, počeo koristiti termin
marketing hrane ili marketing u proi-
zvodnji hrane. Za potrebe ovog rada pri-
kladnom se smatra definicija marketinga
hrane kao “skup svih poslovnih aktivno-
J sti uključenih u tijek proizvoda hrane od
O početne poljodjelske proizvodnje do kraj-
njeg potrošača”1, jer će se razmatrati pro-
U izvodi koji su namijenjeni krajnjem po-
trošaču i koji respektiraju njegovu religi-
R oznu pripadnost kao i prehrambene navi-
ke koje iz nje proizlaze.
N Svjesni činjenice da proizvodnja hrane
A u gospodarstvu svake zemlje ima strateško
značenje, u radu će se razmatrati samo oni
L segmenti potrošača kojima je ponuda hra-
ne determinirana vjerskim pravilima i obi-
lježjima kvalitete, certifikatima, koji ozna-
čavaju i garantiraju da je takav prehrambe-
ni proizvod za vjernike prihvatljiv i prepo-
ručljiv. Prehrambeni zakoni i pravila koje
propisuju razne religije: islam, židovstvo
(judaizam), hinduizam i kršćanstvo nastali
su davno, ali su se zadržali sve do danas.
Oni su bitan dio identiteta kako pojedinca
tako i država te jedan od pokazatelja njiho-
ve različitosti. “Mnogo toga se može za-
ključiti o karakteru čovjeka iz načina kako
jede žele bombone”, rekao je Ronald Re-
gan, a dodajemo da je obilježje (trend) uni-
verzalnog, globalnog potrošača hrane, ve-
zano uz količinu hrane (različite dijete) i
kvalitetu hrane (tzv. zdrava hrana). U radu
govorimo o proizvodima koji su namije-
njeni isključivo tržištu individualnih po-
trošača koji zahtijevaju i dodatne marke-
ting napore, naročito u strogo kontrolira-
nom procesu (proceduri) proizvodnje i
distribuciji.
Na prvi pogled, vodeći se statističkim
podacima, mogli bi pomisliti da se, u Re-
publici Hrvatskoj, radi o jako malom bro-
ju potencijalnih potrošača. Procjenjuje se
da u Republici Hrvatskoj živi oko 60 tisu-
ća stanovnika muslimanske vjeroispovi-
jesti, a židovske vjeroispovjesti i znatno
manje. Međutim, vođeni marketinškom
filozofijom promišljanja, ti tržišni se-
gmenti mogli bi postati iznijansirane i
profitabilne tržišne niše kako na doma-
ćem, tako i na turističkom, ali naročito na
izvoznom tržištu. Naime, prema posljed-
njim istraživanjima u Europi posljednjih
10 godina muslimanska populacija se po-
većala 140%, a procjenjuje se da će se
broj muslimanskog stanovništva povećati
na oko tri milijarde. Dobivanjem halal i
košer certifikata za pojedine prehrambe-
ne proizvode i agresivnijim marketinškim
nastupom hrvatski proizvođači hrane mo-
gli bi zaobići osnovne prepreke agrarnog
protekcionizma pojedinih zemalja te bi se
olakšala penetracija proizvoda hrane na
tržišta na kojemu vladaju zakoni već utvr-
đene poljoprivredne politike i intraregio-
nalne razmjene.

Primjenom diferenciranog i koncen-
triranog marketinga, gospodarskim su-
bjektima-proizvođačima hrane, koji bi
dobili halal i košer certifikat, uz neznatna
financijska sredstva, moguće je pozicio-
niranje proizvoda kao visokodiverzifici-
ranih s prepoznatljivim certifikatom kao
jamstvom kvalitete, te prepoznatljivom
markom/brandom. Na slici 1. pokazuje-
mo moguće korake u brendiranju halal
proizvoda na primjeru malezijskog halal
brenda.
Slika 1: Koraci u brendiranju halal
proizvoda
Izvor: izradila autorica prema
http://magazine.asiabusinessinvestor.com
Činjenica da na ljestvici najvrednijih
svjetskih brendova nijedan ne dolazi iz
muslimanskih zemalja, marketinške
stručnjake ne bi trebala obeshrabriti ako
se zna da na donošenje odluke o kupnji
kod muslimanskog stanovništva znatno
utječe religija koja je jednako snažno pri-
sutna u njihovom stilu života neovisno o
dobnoj skupini, prihodima, geografskom
položaju, naobrazbi, ili spolu. Proizvođa-
čima hrane, vjerska pripadnost kao obi-
lježje koje identificira potencijalnu ciljnu
skupinu, može postati važan čimbenik u
kompleksnom spletu percepcija, utisaka i
osjećaja koje potrošač ima za neki proi-
zvod u usporedbi s proizvodom konku-
rencije. Marketinški stručnjaci s područja
marketinga hrane trebali bi prepoznati
važnost halal i košer certifikata kao važne
atribute i dodatnu (novu) prednost u pozi-
cioniranju svojih proizvoda na tržištu
prehrambenih proizvoda.
HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE
Ponovno povijest kao “magistra
vitae”
Utjecaj religija na čovjekov cjeloku-
pni život i na oblikovanje njegovog iden-
titeta, načina života, djelovanja, ponaša-
nja, civilizacijska je konstanta. Na glo-
balnom tržištu, čovjek-potrošač je “ani-
mal rationale”; “zoon politikon”; “homo
economicus” ali i “ens religiosum”. Da-
kle, određen je i religijskim osjećajem i
vođen njima u donošenju mnogih odluka.
Tekst najstarije propagandne poruke pro-
nađen među iskopinama na tlu egipat-
skog grada Memfisa, oblikovan po volji
bogova, glasi: “Uđite pod moj krov. Ja,
Renos s Krete, po volji bogova, tumačim
vaše snove”!
Način proizvodnje hrane i izbor hrane
mijenjao se stoljećima. Dostupnost hrane
i način pripreme, kao i vjerski propisi ve-
zani za nju razlikovali su se od države do
države. Utjecaj religije na prehranu uočen
je odavno i zadržan je do današnjeg doba,
a ogleda se od komunikacije s Bogom
(hrana kao žrtva, zahvala), pripadnosti
određenoj religiji preko prihvaćanje pra-
vila o prehrani i učvršćivanje vjere po-
stom, do prehrambenih restrikcija koje se
odnose na hranu koja se smije ili ne smije
konzumirati, te način i pravila pripreme i
proizvodnje hrane. Kod starih Rimljana
kult hrane je bio jako razvijen, prevlada-
vao je hedonizam i neumjerenost za razli-
ku od umjerenijih Grka. U Egiptu se veli-
ke razlike između bogatih i siromašnih
ogledaju i u prehrani, a faraoni su i svoje
“ Na prvi pogled, vodeći se statističkim
podacima, mogli bi pomisliti da se, u
Republici Hrvatskoj, radi o jako malom
broju potencijalnih potrošača. Procjenjuje se
da u Republici Hrvatskoj živi oko 60 tisuća
stanovnika muslimanske vjeroispovijesti, a
židovske vjeroispovjesti i znatno manje.
Međutim, vođeni marketinškom filozofijom
promišljanja, ti tržišni segmenti mogli bi
postati iznijansirane i profitabilne tržišne
niše kako na domaćem, tako i na turističkom,
ali naročito na izvoznom tržištu.
grobnice punili namirnicama i statuama
kuhara i pekara. Upravo zbog viška u pro-
izvodnji hrane počinju se javljati obrt i
trgovina. Industrijska revolucija donosi i
promjene u proizvodnji i pripremanju
hrane, a spremanje hrane u limene posude
bez zraka, koji se prvi put javlja u Engle-
skoj, omogućava dostupnost hrane tije-
kom cijele godine, pa počinje masovna
proizvodnja i distribucija hrane.
Sve velike svjetske religije daju simbo-
lički značaj hrani svjesne njenog značaja
za opstanak čovjeka i svih živih bića. Za
kršćane je važna Isusova rečenica “Ja sam
kruh života” (Ivan 6:24-35), odnosno naj-
važnija slika u kršćanskoj tradiciji su kruh
i vino koji simboliziraju tijelo i krv Kristo-
vu, njegovu žrtvu na križu. Kako kršćani
vjeruju da su sve dobre stvari darovi od
Boga, zahvaljuju Bogu prije svakog obro-
ka. U kršćanskoj religiji i neki drugi pre-
hrambeni proizvodi imaju simboličko zna-
čenje (jaja, janje, mlijeko, med). Razliku-
jemo tri kršćanske crkve: rimokatoličku,
pravoslavnu i protestantsku, a sve one po-
znaju i prakticiraju mnoge svetkovine uz
koje vežu točno određenu hranu i način
prehrane. S tim u vezi poznajemo post ili
nemrs tijekom kojega treba izbjegavati
određenu hranu (npr. korizma). Neke pro-
testantske crkve imaju i posebne prehram- 29
bene navike, npr. mormoni i adventisti,
čiji vjernici izbjegavaju konzumiranje al-
koholnih pića, napitke koji sadrže kofein,
ograničavaju uporabu mesa u prehrani,
svinjetinu, kao i čaj, kavu i začinsko bilje
koji se, također, izbjegavaju.
J
O
U
R
N
A
” L
 HALAL KVALITETA
“ Dopušta se mogućnost da društvene želje
budu u konfliktu sa privatnim željama, ali
društvene potrebe ne suprotstavljaju se
privatnim potrebama, pošto i jedne i druge
teže ka istom – mesleha (definirana korist na
ovom ili na onom svijetu). Islamski potrošač,
za razliku od sekularnog potrošača, pravi
razliku između dvije vrste izbora: mesleha na
ovom i mesleha na onom svijetu. Na taj
način možemo definirati i dvije vrste
potrošačkih košarica. ” Osnovna poruka za ponašanje islam-
Hinduisti izbjegavaju konzumiranje
mesa iako nije potpuno zabranjeno, a
konzumiranje govedine je zabranjeno jer
se krava smatra svetom životinjom. Za
većinu možemo reći da su vegetarijanci i
zbog koncepta “ahimsa” koji se odnosi na
nenasilje na životinjama. Također ne
30 smatra se primjerenom ni hrana koja sti-
mulira osjete, primjerice luk i češnjak,
zbog duhovnog sklada. Neka hrana se
smatra prirodno čistom i preporuča se,
kao npr. mliječni proizvodi.
Budistički prehrambeni običaji se ra-
zlikuju od sekte do sekte, ali većina apsti-
nira od govedine i slijede princip nenasi-
lja na životinjama.
Halal hrana – halal certifikat
U islamskoj religiji konzumiranje
hrane je vjersko pitanje. Islam ne odobra-
va rasipanje hranom koja je dar od Boga.
S obzirom da Kur'an naglašava važnost
čistoće, konzumiranje isključivo halal
hrane smatra se obvezom svakog musli-
mana. Halal je arapski termin koji ozna-
čava “nešto što je muslimnu odobreno”.
U kontekstu jela i pića označava ono što
J mu je dozvoljeno konzumirati. Svinjetina
O i svi proizvodi koji je sadrže, meso obo-
ljelih životinja koje nisu zaklane u ime
U Allaha, te alkohol i njegovi derivati, stro-
go su zabranjeni i smatraju se grijehom.
R Slijedom navedenog, Rijaset Islam-
ske zajednice u Bosni i Hercegovini
N osnovao je Agenciju koja će izdavati cer-
A tifikate-potvrde za prehrambene proizvo-
de koji su usklađeni sa standardima po-
L trošača islamske vjeroispovijesti pod na-
zivom “Agencija za certificiranje halal
kvalitete”. Agencija se smatra relevan-
tnim servisom koji će certificirati proi-
zvode po usvojenom “Osnovnom stan-
dardu halal kvalitete BASS”. Zbog potre-
ba potrošača, Agencija bi olakšala proi-
zvođačima hrane, lijekova i kozmetike
sigurniji i lakši plasman njihovih proi-
zvoda u područja svijeta u kojima je za-
htjev za “halal certifikatom” preduvjet
sklapanja poslova. “Halal certifikat” jam-
či da je životinja, čije se meso i mesne
prerađevine nalaze u trgovinama, obrađe-
na po vjerskim običajima i ritualima i da
u njima nema svinjetine. Potvrdom “ha-
lal” kvalitete, proizvođači će biti dužni
dokazati da je proces proizvodnje onih
proizvoda koji se žele certificirati, pošti-
van prema pravilima iz Šerijatskog prava.
“Halal standard, certifikat” ima oznaku
47.2006 halal hrana. To je ujedno prvi
standard kvalitete koji su priznali vjerski
i državni autoriteti u Europi. Certifikat se
izdaje na četiri godine, s tim da se tijekom
godine vrše tri najavljene i tri nenajavlje-
ne inspekcije.
Ponašanje potrošača u duhu
islamske religije
Islamski teoretičar Monzer Kahf sma-
tra da je teorija ponašanja potrošača koja
je nastala na Zapadu nakon nastanka ka-
pitalizma “dualna tvorevina” i to eko-
nomskog racionalizma i utilitarizma.
Ekonomskim ponašanjem ljudi odgoje-
nih u duhu islama dominiraju tri glavna
principa: vjerovanje u Sudnji dan (život
prije i poslije smrti su međusobno tijesno
povezani), islamski koncept uspjeha
(uspjeh se u islamu definira u smislu za-
dovoljstva Allaha, dž. š., a ne nagomila-
vanje bogatstva) i islamski koncept bo-
gatstva (imetka ili dohotka – al-mal je
jedinstven u islamu, bilo da se promatra
kao dohodak ili imetak, on je blagodat od
Allaha). Na temelju ova tri principa, po-
našanje islamskog potrošača može se opi-
sati kao maksimiziranje uspjeha – felaha
u ovom i na onom svijetu.
Muhammed Anas al-Zarqa navodi
fundamentalnu razliku između homo eco-
nomicusa i homo islamicusa. Razlika se
odnosi na funkciju korisnosti koja kod
ovog drugog u sebi sadrži novu promje-
njivu veličinu, a ta je nagrada ili kazna na
onom svijetu.2 Mnogi islamski teoretičari
bave se problemom potrošnje i ponaša-
njem muslimana u potrošnji.
skog potrošača može se svesti na sljedeće:
• potrošnja nije sama sebi svrha, ona
ima plemeniti cilj: zadovoljstvo
Allaha, dž. š.;
• način dobivanja roba i usluga za po-
trošnju mora biti islamski prihvatljiv
i dozvoljen;
• robe i usluge moraju biti, same po
sebi, čiste (halal);
• samo čiste robe i usluge su dozvolje-
ne za potrošnju;
• u potrošnji se treba držati načela
umjerenosti, izbjegavajući i škrtost i
rasipništvo.
Želje/preferencije potrošača su oko-
snica ekonomske teorije ponašanja potro-
šača. S druge strane, islamski teoretičari
ističu potrebe, a ne želje. Šerijat ne ohra-
bruje ljudska bića da slijede svoje želje
nego ih, umjesto toga, potiče da zadovo-
ljavaju svoje potrebe. Želje proizlaze iz
instinktivne želje čovjeka pa je “koncept
želja” koncept bez vrijednosnih kategori-
ja. Potrebe također proizlaze iz instinktiv-
nih želja, ali prema islamskim teoretičari-
ma, ne dopušta se svim željama da posta-
nu potrebe. Dopušta se mogućnost da
društvene želje budu u konfliktu sa pri-
vatnim željama, ali društvene potrebe ne
suprotstavljaju se privatnim potrebama,
pošto i jedne i druge teže ka istom – me-
sleha (definirana korist na ovom ili na
onom svijetu). Islamski potrošač, za ra-
zliku od sekularnog potrošača, pravi ra-
zliku između dvije vrste izbora: mesleha
na ovom i mesleha na onom svijetu. Na
taj način možemo definirati i dvije vrste
potrošačkih košarica.
“Prva potrošačka korpa sadrži proi-
zvode koji spadaju u mesleha prvog tipa,
tj. proizvodi koji su prvenstveno namije-

njeni za neposredno stjecanje svjetovnog
i ona može biti slična korpi sekularnog
potrošača jer obje sadrže proizvode koji
donose svjetovnu korist”.2 Međutim, iz
ove potrošačke košarice islamski potro-
šač treba isključiti sve robe koje spadaju
u rasipničku potrošnju na koju se danas
troši najveći dio budžeta većine potroša-
ča. Kako islam ima svoju posebnu etičku,
sociološku i kulturnu dimenziju u okviru
nje određuje i drugačije premise za pona-
šanje potrošača. Islamski teoretičari sma-
traju da muslimanskog potrošača deter-
miniraju dvije vrste potrošnje i to:
a.) potrošnja za zadovoljavanje svojih
(i svoje obitelji) materijalnih po-
treba koje možemo označiti sa E1
b.) potrošnja za zadovoljavanje potre-
ba drugih (u ime Allaha) koju mo-
žemo označiti sa E2
Prema tome ukupna potrošnja može
se izraziti kao: E = E1 + E2.
Čovjek ima pravo da alocira svoj do-
hodak između ove dvije potrošnje pri če-
mu je ponašanje islamskog potrošača
usmjereno, tj. alokacija dohotka između
E1 i E2 određena je:
1. nekim od parametara koji determi-
niraju model potrošnje jednog raci-
onalnog potrošača (kako to ističe
ekonomska znanost), i
2. stupnjem pobožnosti i bogoboja-
znosti (taqwa).
Konvencionalna ekonomija ima za
cilj ispunjenje i zadovoljenje svih čovje-
kovih materijalnih potreba bez ograniče-
nja i bez obzira na duhovne vrijednosti.
Međutim, islamski teoretičari sve ljudske
aktivnosti provjeravaju na konceptu hala-
la i harama. Islamska ekonomija vodi
računa o ispunjanju i zadovoljavanju ma-
terijalnih ili duhovnih potreba, ali samo
onih koje su dozvoljene – halal. Islamski
ekonomisti stoga zaključuju da islamski
potrošač ima manju sklonost ka potrošnji
od sekularnih potrošača. Ponašanje po-
trošača u duhu islamske ekonomije odre-
đeno je međudjelovanjem ekonomije,
politike i religije. “Prema islamu pravda
je temelj političkog poretka. Jedinstvo
Religije i Zakona, koje postoji u teoriji,
mora se provoditi u praksi. Bez organizi-
ranog političkog autoriteta postojanje i
Religije i Zakona moglo bi biti ugroženo;
bez ograničenja Šerijata politički poredak
postao bi nepravedan i okrutan. Samo uz
provođenje pravde može se očekivati da
će politički poredak ispuniti ciljeve zbog
kojih je stvoren. Provođenje pravde do-
vodi do približavanja interesa onih koji
vladaju i kojima se vlada te poboljšanja
društvenih i ekonomskih uvjeta, kao i do
HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE
jačanja snage islama u društvu. Za ovo su
potrebna dva čimbenika: moralna svijest
pojedinca da ne prekoračuje ograničenja
svog ponašanja koja je utvrdio Šerijat i
poštivanje uvjeta ugovora od strane poli-
tičkog autoriteta prilikom osiguranja pro-
vedbe pravila Šerijata.”3
Ponašanje potrošača u duhu islamske
religije – moguće implikacije za
marketinške stručnjake
Autori koji polaze od islamskih prin-
cipa ne prihvaćaju u potpunosti suvreme-
nu teoriju ponašanja potrošača. Naime,
teorija ponašanja potrošača nastala na Za-
padu nakon nastanka kapitalizma, pred-
stavlja dualitet ekonomskog racionalizma
i utilitarizma. Iz tog dvojnog porijekla na-
staje teorija o ponašanju potrošača koja
smatra da je maksimiziranje koristi “ho-
“ U međunarodnoj trgovini ne trguje se
nekim apstraktnim robama i usluga, već vrlo
konkretnim i sve diferenciranijim robama i
uslugama. Islam podrazumijeva i respektira
sve tržišne mehanizme, prije svega
ograničenja u ponašanju potrošača koja su
vezana uz dohodak, ali to što potrošač
postupa u duhu islama daje osobit ton
njegovoj motivaciji. Zbog toga dolazi do
promjene u ukusima potrošača.
mo economicusa” isključivi cilj i stimu-
lans. Ovaj model čovjekova ponašanja
zasnovan na pretpostavci egoistične raci-
onalnosti, dugo je prevladavao u eko-
nomskoj teoriji. Islamski teoretičari ističu
da je ideja racionalizma u objašnjavanju
ponašanja potrošača jedan vrlo ograničen
i jednodimenzionalni pristup ljudskom
ponašanju. Kako je naš interes vezan uz
utjecaj religije, konkretno islama na po-
našanje potrošača, ukratko ćemo analizi-
rati promjene koje proizlaze iz utjecaja
islama na ponašanje potrošača. Dakle,
polazimo do pretpostavke da je potrošač
usvojio islamsko učenje. Ova pretpostav-
ka zahtijeva revidiranje koncepta eko-
nomske racionalnosti.
Ekonomska racionalnost pretpostav-
lja da će potrošači težiti k maksimalnom
ostvarivanju “zadovoljstva” i da je to u
osnovi svake motivacije. Polazeći od toga
da je ekonomska znanost u najvećoj mjeri
pozitivna, a islam u velikoj mjeri norma-
tivan, možemo govoriti o različitom pri-
stupu ekonomskom ponašanju pojedina-
ca. Tako dolazimo do fundamentalne ra-
zlike između “homo economicusa” i “ho-
mo islamicusa” jer korisnost, preferenci-
je, izbor, ali i cjelokupno ponašanje
islamskog potrošača ovise o religioznim
ograničenjima. Naime, ponašanje prili-
kom potrošnje smatra se u islamu jednim
od načina manifestiranja zahvalnosti
Allahu, dž.š. Možemo reći da dolazi do
svojevrsne integracije potrošnje i vjero-
vanja. Fahim Khan u svom članku “Funk-
cija makropotrošnje u islamskom poret-
ku” navodi da u islamskom ekonomskom
sustavu islamski potrošač mora biti racio-
nalan u svakoj vrsti potrošnje.4
31
”
Dok se u ekonomskoj znanosti aksi-
om racionalnosti podrazumijeva, aksiom
racionalnosti koji se traži od islamskog
potrošača potiče iz etičkih normi islama.
Pojam racionalnosti islamskog potrošača
podrazumijeva ponašanje koje je u skladu
s učenjima islama, primjerice: potrošač je
racionalan samo ako troši umjereno, po-
red potrošnje za stvari racionalan je i ako
J
troši na Allahovom putu, dakle pored po- O
trošnje u cilju postizanja zadovoljstva na
ovom svijetu mora trošiti i za druge. tj. za U
društvene svrhe ili u korist zajednice.
“Potrošač je racionalan samo ako je cete- R
ris paribus, njegova potrošačka korpa,
manja od korpe sekularnog potrošača jer
N
sadrži samo dozvoljene stvari, a isključu- A
je zabranjene. Ovaj uvjet bazira se na
sljedećim ajetima: L
 HALAL KVALITETA

32

J
O
U
R
N
A
L

“On vam jedino zabranjuje: strv i krv
i svinjsko meso, i ono što je zaklano u ne-
čije drugo ime, a ne u Allahovo. A onome
ko bude primoran, ali ne iz želje, tek toli-
ko da glad utoli, njemu grijeh nije. Allah
zaista prašta i milostiv je”.5
U međunarodnoj trgovini ne trguje se
nekim apstraktnim robama i uslugama, već
vrlo konkretnim i sve diferenciranijim ro-
bama i uslugama. Islam podrazumijeva i
respektira sve tržišne mehanizme, prije
svega ograničenja u ponašanju potrošača
koja su vezana uz dohodak, ali to što potro-
šač postupa u duhu islama daje osobit ton
njegovoj motivaciji. Zbog toga dolazi do
promjene u ukusima potrošača. Pretpostav-
ka islamskog utjecaja na trgovinske tijeko-
ve zasniva se na osjećajima da se ne troši i
trguje po pravilima islama, te slijedom na-
vedenog trgovina bi se smanjivala ili one-
mogućavala. Od potrošača se naravno uvi-
jek očekuje da maksimizira svoje zadovolj-
stvo u uobičajenom smislu, ali i da se odri-
če svog (ekonomskog) zadovoljstva kada
je ono suprotno zahtjevima u duhu islama.
Možemo se složiti s tvrdnjom da će prvi
jasno vidljiv efekt islamskog učenja koji se
odražava na međunarodnu trgovinu biti ve-
zan uz izričit zahtjev da se zabrani i one-
mogući trgovina onim robama i uslugama
čija je potrošnja izričito zabranjena u isla-
mu (alkohol, svinjetina, itd.).
Osim zahtjeva za zabranom, zahtjev za
smanjenim korištenjem nekih proizvoda ili
usluga (npr. upotreba zlata ili čiste svile za
muškarce) dovest će do smanjenja trgovine
ovim proizvodima ili uslugama, ali i do
smanjenja ukupne potražnje za luksuznim
proizvodima. Ovo su realni mogući efekti
zabrane trgovine ili smanjenja potražnje i
trgovine određenim robama i uslugama.
Moguća su različita kvantitativna ograniče-
nja i restriktivne mjere trgovinske politike.
Bez obzira na to hoće li se restriktivne mje-
re trgovinske politike donositi u obliku ra-
zličitih zakonskih, pisanih odredbi ili će one
proizlaziti iz nepisanih pravila i tradicije,
religijske norme i zahtjevi će utjecati na tr-
govinske tijekove. Tijekom povijesti, drža-
ve i društva su postavljali i još uvijek po-
stavljaju izvjesna ograničenja i propise lju-
dima u pogledu pojedinih roba i usluga koje
su dostupne potrošaču. Korištenje nekih ro-
ba ili usluga ponekad je zakonom zabranje-
no, a ponekad ih zabranjuje vjera.
Smatramo da komparativno proučava-
nje roba i usluga u različitim društvima i u
različitim kulturnim sredinama može imati
nesumnjive koristi za oblikovanje marke-
tinških strategija, naročito za multinacio-
nalne kompanije kao dominantne aktere
međunarodne trgovine danas. Nije nam
HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE
“određena
Većina religija propisuje ili zabranjuje
ponašanja, uključujući i ponašanje u
potrošnji. U vezi s time se posebno izdvajaju
dvije istaknute svjetske religije – islam s halal
standardom i judaizam s košer standardom. To
stvara potrebu za adaptibilnim marketinškim
strategijama koje se uspješno prilagođavaju
religijskim preferencijama potrošača. Danas
je jasno da uvjete međunarodne razmjene
mnogim proizvodima i uslugama diktiraju i
određuju potrošači pa udovoljavanje njihovim
religijskim zahtjevima kroz proces certifikacije
(npr. halal i košer certifikacija) postaje važan
čimbenik i izvoznih strategija na mnoga
respektabilna tržišta. ”
namjera da u radu nabrajamo robe i usluge
koje su zakonom ili religijskim normama
zabranjene. Glavna okosnica ovog dijela
rada svodi se na definiranje impulsa koji
motiviraju potrošače u svom izboru roba
ili usluga te utjecaj takvog izbora na mar-
ketinško promišljanje. Učinkovite marke-
tinške strategije, za razliku od modela koji
mogu zanemariti altruističko ponašanje,
moraju uključiti u svoja razmatranja i al-
truizam koji je kao tip ponašanja vrlo rele-
vantan za islamskog potrošača. Iako su
ponašanje potrošača, kao i njegova odluka
da kupuje i koristi određene proizvode i
usluge, primarno određeni količinom ras-
položivog dohotka, na oblikovanje prefe-
rencija i ukusa potrošača znatno utječu i
kulturološki čimbenici, pa time i religijski.
Pod utjecajem religije (najčešće kom-
biniran s društveno-političkim čimbenici-
ma) može doći primjerice, do promjene
ukusa u nekoj zemlji čime se utječe na po-
tražnju za određenim proizvodima ili uslu-
gama. Možemo se složiti s činjenicom da
promjena ukusa potrošača u nekoj zemlji u
korist uvoznih proizvoda pogoršava uvjete
razmjene, a promjena ukusa u korist do-
maćih, izvoznih proizvoda poboljšava
uvjete razmjene. Svjesni činjenice da je u
mnogim zemljama na promjenu ukusa u
korist uvoznih proizvoda utjecalo mnoštvo
33
faktora (bolji dizajn, promidžba i sl.), sma-
tramo legitimnim upotrijebiti i religijski
faktor kao čimbenik u poticanju promjene
ukusa u korist domaćih proizvoda.
Većina religija propisuje ili zabranjuje
određena ponašanja, uključujući i ponaša-
nje u potrošnji. U vezi s time se posebno
izdvajaju dvije istaknute svjetske religije
– islam s halal standardom i judaizam s ko-
šer standardom. To stvara potrebu za
adaptibilnim marketinškim strategijama
koje se uspješno prilagođavaju religijskim
preferencijama potrošača. Danas je jasno
da uvjete međunarodne razmjene mnogim
proizvodima i uslugama diktiraju i određu-
ju potrošači pa udovoljavanje njihovim
religijskim zahtjevima kroz proces certifi-
kacije (npr. halal i košer certifikacija) po-
staje važan čimbenik i izvoznih strategija
na mnoga respektabilna tržišta.
J
Košer hrana – košer certifikat O
Osnovno obilježje košer prehrane je U
zahtijev da su namirnice maksimalno či-
ste i dobivene prirodnim putem. Da bi se R
meso moglo konzumirati propisana je
stroga procedura pri klanju životinja. Sve
N
košer namirnice su dobivene i pripremlje- A
ne prema posebnim židovskim propisima
i običajima. Sva hrana koja se konzumira L
 HALAL KVALITETA
“ Kada marketinški stručnjaci odlučuju o
proizvodu, koriste kvalitetu proizvoda kao
jedno od sredstava za pozicioniranje.
Kvaliteta je usko povezana s vrijednošću
i zadovoljstvom korisnika, potrošača.
Najprimjerenije definiranje kvalitete za
proizvode koji nose oznaku “halal” i
“košer” smatramo definiranje kvalitete kao
“odsutnost nedostataka”. Pri tome mislimo
na odsutnost nedostataka prehrambenih
proizvoda u kontekstu religijskih dopuštenja,
propisa i običaja. ” dolazimo i do šireg definiranja kvalitete
podvrgnuta je strogim propisima (Kas-
hrut). Da bi namirnica dobila oznaku “ko-
šer” mora imati certifikat, a tvornica u
kojoj se takva namirnica proizvodi mora
biti pod stalnim nadzorom rabina. Slič-
34 nost s vegetarijanskim principima je veli-
ka jer se inzistira na maksimalno čistim
namirnicama koje su dobivene prirodnim
putem. Strogi principi košera nalažu po-
stojanje i posebnih objekata za obradu
košer namirnica, pa se smatra da to uspo-
rava, u suvremenim uvjetima proizvod-
nje, poslovni proces. Primjerice, pri kla-
nju stoke ne primjenjuje se linijska proi-
zvodnja već se životinje obredno kolju,
ručno, na zemlji, u prisutnosti rabina.
Mesni i mliječni proizvodi se nikako ne
smiju miješati, pa se koristi i posebno po-
suđe za tretiranje tih proizvoda. Poseban
su problem aditivi i emulgatori koji su ne-
izostavni u proizvodnji hrane jer se pro-
vjerava i njihovo porijeklo. Ako su dobi-
veni iz mlijeka nigdje ne smiju biti u do-
diru s mesom i mesnim proizvodima.
Košer certifikat nosi poznati francuski
kruh koji se sastoji od bijelog brašna, vo-
J de, kvasca i soli, jer čak i kvasac, koji se
O u kruhu nalazi u malim količinama, mora
imati “košer certifikat”. Voće se ne smije
U jesti s drveta mlađeg od četiri godine, a
ribe se prodaju kao nemesne namirnice.
R Košer certifikati potvrđuju da su i proi-
zvodnja i proizvodi košer; vrijede godinu
N dana i izdaju se od 2003. godine.
A Premda neki smatraju da su ovi propi-
si prestrogi i pomalo iracionalni, marke-
L tinški stručnjaci znaju da običaji kao i
tradicija snažno utječu i na suvremene
potrošače pa ih je teško mijenjati, a sva-
kako ih treba respektirati. Upravo ova
konstatacija bi mogla biti važna za mar-
ketinške stručnjake koji bi trebali dati
marketinške odgovore na pitanje kako, u
današnjem modernom svijetu, implemen-
tirati propise o prehrani koji su vezane uz
religijske osjećaje potrošača u sustav vri-
jednosti, koristi, zadovoljstva i konačno,
profitabilnosti. Odgovor, danas, nije jed-
noznačan. Međutim, potrošaču-vjerniku,
sve ono što nalaže i propisuje vjerski za-
kon i običaj je i mnogo, mnogo više od
samog poštivanja običaja i propisa, jer či-
ni sastavni dio životne i potrošačke kultu-
re. Osim toga, proizvodi koji imaju ozna-
ku “halal” i “košer” certifikat su, u veli-
koj mjeri, percipirani i kao proizvodi
“zdrave hrane”.
Smatra se da će i na globalnom trži-
štu, duhovnost, osobni rast, zdravstveni
razlozi, moralne poruke i tradicija, još du-
go ostati vrijednosti koje je, adekvatnom
marketinškom komunikacijom (marke-
tinškom adaptibilnom strategijom) mo-
guće upotrijebiti, kao diferenciranu, do-
danu vrijednost za postizanje konkurent-
ske prednosti. Shvaćena na taj način, tra-
dicija i tradicionalne vrijednosti, iznova
p/ostaje putokaz za pozicioniranje u bu-
dućnosti.
Naime, pogledamo li Srednji Istok:
Izrael ima košer McDonald's, Saudijska
Arabija ima McDonald's koji se pet puta
dnevno zatvara radi molitve, ili Indija,
koja ima prvi McDonald's bez govedine
na svijetu (40% stanovništva su vegetari-
janci), “biljni nuggets”. Mecca Cola (ha-
lal Coca Cola) na najboljem je putu da
postane globalni brend zbog toga što je
konzumiraju potrošači diljem svijeta, a u
Francuskoj je najprodavaniji proizvod.
“Halal” i “košer” certifikat u
funkciji upravljanja kvalitetom
Kada marketinški stručnjaci odlučuju
o proizvodu, koriste kvalitetu proizvoda
kao jedno od sredstava za pozicioniranje.
Kvaliteta je usko povezana s vrijednošću
i zadovoljstvom korisnika, potrošača.
Najprimjerenije definiranje kvalitete za
proizvode koji nose oznaku “halal” i “ko-
šer” smatramo definiranje kvalitete kao
“odsutnost nedostataka”. Pri tome misli-
mo na odsutnost nedostataka prehrambe-
nih proizvoda u kontekstu religijskih do-
puštenja, propisa i običaja. Na taj način
usmjerene na zadovoljstvo korisnika, po-
trošača. Obzirom na strogu proceduru do-
bivanja certifikata, načelo kvalitete proi-
zvoda koje bi se samo površno primjenji-
valo (što je čest prigovor tvrtkama) i koje
ne bi rezultiralo zadovoljstvom potroša-
ča, je zapravo isključeno. Hrvatskim tvrt-
kama, proizvođačima prehrambenih proi-
zvoda, koji su dobili ove certifikate, oni
mogu biti snažno marketinško sredstvo
kojim se komunicira dosljedno, ali i pro-
fitabilno, upravljanje zadovoljstvom ko-
risnika, klijenata. Tvrtke, koje posjeduju
ove certifikate, sigurne su da posjeduju i
takvu razinu kvalitete koja će zadovoljiti
potrebe ciljnog tržišta i koja je procijenje-
na sa stajališta (relevantnih osoba) tog
ciljnog tržišta.
U funkciji upravljanja kvalitetom pro-
izvoda, koji posjeduju navedene certifika-
te, potvrde, a koje izdaju nadležna tijela
(npr. Agencija za certificiranje halal kva-
litete) određeno je i etiketiranje prehram-
benih proizvoda adekvatnim znakovljem
(logo) koji pokazuju da su proizvodi
usklađeni sa standardima potrošača odre-
đenih vjeroispovijesti. Etiketiranje je za-
konski determinirano te ne može zavarati
potrošače, a može se koristiti kao važno
marketinško sredstvo. Marketinškim
stručnjacima koji se često, na međunarod-
nom tržištu, suočavaju s problemima ve-
zanim uz standardizaciju i prilagodbu pro-
izvoda različitim kulturama, stavovima i
stilovima kupnje, odredbama vezanim uz
uporabu jezika na etiketama i sl. znatno je
olakšano, jer ovako certificirani proizvodi
su standardizirani za ciljanu skupinu di-
ljem svijeta. U označavanje halal kvalite-

te, halal proizvoda, monitoring halal uslu-
ga, provođenje halal procedure, informi-
ranje, izdavanje certifikata i odobravanje
upotrebe halal oznaka (logo) uključene su
neke vladine ili nevladine organizacije ka-
ko bi se mogla napraviti razlika između
uvoznih proizvoda od onih proizvedenih
na domaćem tržištu. Mnoge zemlje su
službeno objavile svoje zahtjeve/propise
vezane za uvoz hrane. Ovi zahtjevi su do-
stupni zemljama izvoznicama.6
Označavanje proizvoda za
muslimanska tržišta
Označavanje i etiketiranje proizvoda
namijenjeno je, prije svega, potrošačima i
ono bi trebalo biti prilično jasno i sa zna-
čenjem. Obično etiketa ili oznaka ne sa-
drži porijeklo sastojaka proizvoda. Skri-
veni sastojci kao što su proizvodni dodaci
ili slučajni sastojci iz raznih izvora pred-
stavljaju još jedan značajan problem za
muslimanske potrošače. Primjerice, neki
proizvođači koji koriste i do pet posto
biljne ili životinjske masti u svojim proi-
zvodima ipak mogu svoju čokoladu ozna-
čiti kao čistu (halal) čokoladu. U mnogim
slučajevima nije moguće navesti svaki
glavni ili sporedni sastojak na etiketi. Ha-
lal certifikat nekog proizvoda ili halal
oznaka/logo mogu potrošaču odagnati
svaku sumnju. “Ako se alkohol koristi
kao sastojak u proizvodnji neke hrane, ta-
da alkohol mora biti naveden na oznaci
kao sastojak. Ako se alkohol nalazi u dru-
gim sastojcima za proizvodnju tada on
spada pod slučajne sastojke. Neki slučaj-
ni sastojci koji se nalaze u zanemarivim
količinama nemaju nikakav tehnički ili
funkcionalni efekt na samu hranu pa se
stoga ne trebaju navoditi”.7
Ova pitanja vezana za označavanje, a
koja mogu zbunjivati muslimanskog po-
trošača, mogu se rješavati halal certifika-
tom i kvalitetnim označavanjem i etiketi-
ranjem. Označavanjem prehrambenih
proizvoda certificiranim halal logom zna-
či da su ti proizvodi provjereni, potvrđeni
i certificirani. Na taj način se kupcima/
potrošačima pruža adekvatna informacija
o prehrambenom proizvodu kako bi on,
kasnije, mogao sam odabrati, bez obzira
da li je taj izbor zasnovan na ekonom-
skim, filozofsko/religijskim ili zdravstve-
nim čimbenicima. Ispravnim označava-
njem proizvoda kupac može usporediti
dva proizvoda i utvrditi jesu li sastojci u
proizvodu halal ili haram ili su upitnog
porijekla. Npr. ako na oznaki/etiketi stoji
da proizvod sadrži svinjsku mast proi-
HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE
zvod je haram. Isto tako, ako na oznaki/
etiketi stoji da proizvod sadrži želatinu,
tada je to također upitna informacija s ob-
zirom da se rijetko kad navodi izvor iz
kojeg se dobiva želatina. Kompanije mo-
gu navesti da je izvor želatine riba ili go-
vedina, pa se takav proizvod može certifi-
cirati kao halal. Ukoliko proizvod koji
sadrži želatinu ima halal certifikat od pri-
znate organizacije muslimanski potrošači
ga mogu kupovati bez zadrške.
Primjerice, informacije koje se stavlja-
ju na pakiranje prehrambenih proizvoda u
SAD-a možemo podijeliti u tri skupine:
– prvoj skupini pripadaju obvezene
informacije koje zahtjeva Zakon o
poštenom pakiranju i označavanju,
Zakon o informiranju i prehrambe-
nom označavanju te Zakon o hrani,
lijekovima i kozmetici;
– u drugu skupinu spadaju dobrovolj-
ne informacije i koje su, ukoliko po-
stoje, također regulirane;
– trećoj skupini informacija koju pro-
izvođači pružaju potrošačima pripa-
“ Vodeće tvrtke – lideri u proizvodnji
prehrambenih proizvoda prepoznali su, u
okviru strategije garancije kvalitete, ove
certifikate kao sredstvo za postizanje
potpunog zadovoljstva ciljnog segmenta,
ali i znatno šire mogućnosti primjene,
osobito na segmente potrošača tzv. zdrave
hrane ili potrošače hrane kojima medicinski
razlozi nalažu određeni način ishrane.
daju one informacije koje pomažu u
razumijevanju proizvoda. Npr. upu-
te za pripremu proizvoda, dodatni
recepti, ali i vjerski te slični certifi-
kati.8
Informacije koje se nalaze na etiketi
navedene su ovim slijedom:
* naziv hrane – sva hrana mora biti
označena sa uobičajenim nazivom
na etiketi;
* neto količina proizvoda – govori po-
trošaču koja količina hrane se nalazi
u pakiranju ili konzervi;
* sastojci – popis svih sastojaka navo-
di se u opadajućem nizu poredanom
po težini, kako uređuje Zakon, osim
onih kojih imaju manje od 2% u
proizvodu, a njih se može navesti
bilo kojim redom.
Ako na proizvodu nema halal oznake
ili loga tada potrošač obično gleda infor-
macije o sastavu. Ovaj je način ipak ne-
pouzdan za procjenjivanje prehrambenog
proizvoda i nikad se ne odnosi na uvjete
proizvodnje u proizvodnim pogonima.
• Naziv kompanije i adresa moraju bi-
ti navedeni na etiketi kako bi kupac
mogao uputiti svoje upite istoj. Ova
informacija pomažu muslimanskim
potrošačima koji žele poslati upit o
statusu ili nekim upitnim sastojcima
kompaniji, u slučaju kada proizvod
ne posjeduje halal logo.
• Datum proizvodnje – može biti pri-
kazan kao datum do kada proizvod
traje/vrijedi, datum od kojega je hra-
na pakirana ili na neki drugi način.
• Nutritivne informacije – informacije
vezane uz prehrambene sastojke na
etiketi odnose se na tvrdnje o nutri-
tivnim sastojcima, tvrdnje o zdrav-
stvenim sastojcima i sl.
35
”
• Ostale informacije – dobrovoljno
ponuđene informacije od strane pre-
hrambene kompanije, među njima
su trademark ili copyright kao i vjer-
ske oznake koje potrošačima pruža-
ju informaciju o tome da proizvod
udovoljava zahtjevima halal ili ko-
J
šer certifikata. O
• Posebna terminologija – koristi se
kako bi se dodatno pojasnili određe- U
ni nazivi iz bilo kojeg razloga. Npr.
“vinski ocat” može imati pozitivnu R
gurmansku tvrdnju u zapadnim ze-
mljama dok se u muslimanskim ze-
N
mljama na to ne gleda pozitivno iako A
u tom octu nema niti vina niti alko-
hola. Za potrošače u muslimanskim L
 HALAL KVALITETA

Tablica 1: Hrvatske tvrtke koje posjeduju halal i košer certifikat

TVRTKA/KOMPANIJA CERTIFIKAT
Halal Košer
Stella Croatica +
Tvornica šećera Viro + +
Dominis +
PP Pipo +
Improm +
Podravka + +
Kemo +
Kraš + +
Agrocroatia Nova +
Kutrilin TPV + +
Vindija + u proceduri
Koka + +
Vindon +
Naše klasje +
Kalničke vode +
Hermes International +
Zvijezda + +
Badel 1862 + +
PIK Vrbovec +
Belje + +
36 Coca Cola HBC + +
Croma u proceduri
Clarum u proceduri
Apipharma u proceduri
Puris u proceduri
MISS u proceduri
IPK tvornica ulja u proceduri
Klaonica nojeva u proceduri
Podravka Dječja hrana u proceduri
Podravka Juhe u proceduri
Podravka Vegeta u proceduri
Sladorana Županja u proceduri +
Irex arome u proceduri u proceduri
Granolio +
Koestlin + +
Trenton +
J Agrolaguna u proceuri +

O Jamnica +
Solana Pag +
U Đakovština d.d. u proceduri +
R Sardina Postira +

N Labud d.d. +
Mljekara Petrovo selo +
A Hotel Esplanade u proceduri
L Izvor: provedeno istraživanje autorice

zemljama bolje bi bilo označiti taj
sastojak primjerice “s okusom octa”
kako bi se izbjegli nesporazumi i ne-
gativne konotacije.
Međutim, najbolja opcija za kompani-
je i proizvođače je da certificiraju svoj pro-
izvod, u dogovoru sa organizacijom za
certificiranje zemlje uvoznice, koji je na-
mijenjen muslimanskoj potrošačkoj popu-
laciji. Hrvatskim proizvođačima hrane,
koji su dobili ove certifikate, to je jedan,
dodatni marketinški i promotivni element,
ali ne samo to; to je spremnost tvrtke da
komunicira i ispuni “dano obećanje” cilj-
nom segmentu. Slijedom navedenog, vo-
deće tvrtke – lideri u proizvodnji prehram-
benih proizvoda prepoznali su, u okviru
strategije garancije kvalitete, ove certifika-
te kao sredstvo za postizanje potpunog za-
dovoljstva ciljnog segmenta, ali i znatno
šire mogućnosti primjene, osobito na se-
gmente potrošača tzv. zdrave hrane ili po-
trošače hrane kojima medicinski razlozi
nalažu određeni način ishrane. Istraživanja
su pokazala da se prehrambeni proizvodi
koji nose ove certifikate često percipiraju
kao “zdrava hrana”, “dijetalna prehrana”,
“niskokalorična hrana” i sl. pa se i mnogi
drugi potrošači, nemuslimani i nežidovi,
odlučuju za ovakav način prehrane.
Zaključak
Marketinški stručnjaci nalaze se pred
još jednim izazovom na koji bi mogli od-
govoriti na takav način da svojim brendo-
vima, kojima su pridobili postojeće po-
trošače, pridobiju i one kojima je njihov
religijski identitet važan. Adekvatnom
marketinškom strategijom i marketinš-
kom komunikacijom, marketinški struč-
njaci bi mogli duh religije povezati i isko-
ristiti na brzorastućem tržištu halal i košer
hrane. Za hrvatsku prehrambenu industri-
ju, ali i za male i srednje proizvođače hra-
ne i prehrambenih proizvoda, ovi tržišni
segmenti mogli bi, od strategije tržišne
niše, postati način i potencijal za ulazak
na veće tržišne segmente, kako u regiji,
tako i na globalnom tržištu. Zato ne čudi
što su mnogi svjetski brendovi, primjeri-
ce McDonald's, Coca-Cola, proizvođači
mesa u Australiji, Ujedinjenom Kraljev-
stvu itd. prepoznali značaj halal i košer
ponude, zanemarujući primjedbe da se ra-
di o potrebama malog tržišnog segmenta.
Stoga su nastojanja domaćih proizvo-
đača hrane, prvenstveno Podravke, Bade-
la 1862., Agrokora, Stelle Croatice, Vin-
dije, PIK-a Vrbovec, Irex-a, itd., koji su
prepoznali važnost ovog segmenta potro-
šača, shvaćena kao adaptibilna marke-
HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE
tinška starategija priključenja brzorastu-
ćoj industriji, prije svega, halal hrane, a
koja je, kao i košer hrana, percipirana, ta-
kođer i kao “zdrava hrana” na tragu su-
vremenih trendova u prehrani globalnog
potrošača. Smatramo da Republika Hr-
vatska ima veliki izvozni potencijal u po-
dručju prehrambene industrije, ali da on
nije dovoljno iskorišten. Halal i košer
certifikacija otvara nove prilike za brojna
tržišta, direktno i indirektno. Imajući na
umu osnivanje i rad međunarodno prizna-
tih certifikacijskih tijela kao i nacionalnu
usklađenost halal i košer certifikata sma-
tramo da je znatno olakšana trgovina pro-
izvodima koji posjeduju ove oznake. Ti-
me su riješene i mnoge prepreke vezane
uz označavanje, promoviranje, pristup
krajnjem potrošaču, tehničke norme, kva-
litetu proizvoda te zaštitu potrošača, a s
kojima se najčešće susreću stručnjaci s
područja međunarodnog marketinga.
Podacima iz tablice br. 1 pokazujemo
da je većina hrvatskih kompanija s područja
prehrambene industrije prepoznala važnost
adaptibilne marketinške strategije (halal i
košer certifikacije) kao profitabilne strate-
gije kako na domaćem tako i na međuna-
rodnom tržištu. Tražeći svoje šanse i izvan
nacionalnog tržišta, halal i košer certifikaci-
ja se može promatrati kao dugoročna mar-
ketinška vizija konkurentskih odnosa i tren-
dova na određenim regionalnim tržištima
koji zahtijevaju određene standarde i princi-
pe poslovanja. Velika većina hrvatskih
kompanija s područja prehrambene indu-
strije trenutno izvozi ili namjerava proširiti
svoja izvozna tržišta prema zemljama/po-
trošačima na kojima su halal i košer certifi-
kacija uvozni zahtjevi i standardi bez kojih
je teško ostvariti veću izvoznu aktivnost.
Najznačajnije izvozno tržište za hrvatske
prehrambene proizvode je, svakako, tržište
susjedne Bosne i Hercegovine na kojem ha-
lal certifikat shvaćamo kao kvalitetnu stra-
tegiju diferencijacije u odnosu na konku-
renciju, ali i kao strategiju stvaranja partner-
skih odnosa i strateških saveza za nastup na
drugim tržištima. Zbog toga navedeni certi-
fikati imaju i međunarodnu dimenziju.
Literatura
1. Kesić, T. “Ponašanje potrošača”,
Adeco, Zagreb, 1999.
2. Kipple, K.F., Ornelas, K.C. “The
Cambridge world history of food”,
Cambridge, UK, 2000.
3. Kohls, R.L. Uhl, J.N. “Marketing of
Agricultural products”, 6th Ed., Mac-
millan Publishing Company, New
York 1980., str. 8.
4. Meler, M. “Područna primjena mar-
ketinga: Marketing u proizvodnji hra-
ne”, EF Osijek, str. 405.-416.
5. Potter, N.N. and Hotchkiss, J.H.: Go-
vermental regulation of food and nu-
trition labeling, in Food Science, 5th
ed., Chapman & Hall, New York, pp.
567-569.
6. Petković, S., Kregar, J. “Ogledi o druš-
tvenim procesima i institucijama”, reli-
gijske etike i privredni sistemi; Sveuči-
lišna tiskara Zagreb, 1997., str. 436.-
436-443.
7. Previšić, J., Ozretić Došen, Đ., “Me-
đunarodni marketing”, Masmedia,
Zagreb, 1999.
8. Riaz, M.N.: Halal food: an insight in-
to a growing food industry segment,
Food Market Technology, 12(6)
9. Rebić, A., “Biblijske starine”, KS,
Zagreb 1992., str 69.-73.
10. Sayyid, T., Ghazali, A., Agil, S.: Pre-
gled mikroekonomije: islamska per-
spektiva, El-Kalem, Sarajevo, 1996.,
str. 97.
11. Vranešić Bender, D., Alebić, I., “Hra-
na pod povećalom”, Profil Internatio-
nal, Zagreb,
12. Žunec, O. “Etika”, Profil Internatio-
nal, Zagreb, 2002.
13. Poslovni tjednik Lider, br.89, 2007.g., 37
str. 74.-75.
Korišteni izvori s Interneta
http://magazine.asiabusinessinvestor.com
www.bljesak.info
www.coolinarka.com
www.eni-news.com
www.halal.ba
www.poslovni.hr
www.podravka.com
www.vecernji.hr
Bilješke
1
Kohls, R. L. Uhl, J. N.: Marketing of Agricultural
Products, 6th Ed., Macmillan Publising Company,
New York, 1980, str. 8.
2
Prilagođeno prema: Tahir, S., Ghazali, A., Sijed
Agil, O. S. Pregled mikroekonomije – islamska
pespektiva; El-Kalem, Sarajevo, 1996., str. 201.
3
Ibid., str. 309.
4
Iqbal, Z. i Mirakhar, A. Uvod u islamske financije- J
Teorija i praksa, MATE, Zagreb, 2009., str. 10-11.
5
Prema: Sayyid, T., Ghazali, A., Agil, S.: Pregled O
mikroekonomije: islamska perspektiva, El-Kalem,
6
Sarajevo, 1996., str. 94-100.
Prema: Sayyid, T., Ghazali, A., Agil, S.: Pregled
U
mikroekonomije: islamska perspektiva, El-Kalem,
Sarajevo, 1996., str. 97.
R
7
Riaz, M.N.: Halal food: an insight into a growing
food industry segment, Food Market Technology,
N
12(6), str. 6-9.
8
Potter, N.N. and Hotchkiss, J.H.: Govermental regu- A
lation of food and nutrition labeling, in Food Science,
5th ed., Chapman & Hall, New York, pp. 567-569. L
 HALAL KVALITETA
Mogućnosti izvoza kroz halal
program
Doc. dr. sc. Aziz Hasanović
Oblikovanje nacionalne trgovinske
politike danas više nije u potpunosti auto-
noman proces, već je u velikoj mjeri
određen utjecajem globalizacijskih pro-
cesa, naročito ulogom Svjetske trgovin-
ske organizacije. Zbog toga, veliku odgo-
vornost ima nacionalna trgovinska politi-
ka koja se treba adekvatno pozicionirati u
okviru pravila koja vladaju u međunarod-
noj trgovini, ali na način afirmiranja naci-
onalnih trgovinskih potencijala. Postoji
zapravo velika raznolikost unutar polit-
ekonomskog modela promatranja među-
narodne trgovine. Namjeravamo pokazati
da na najvećem regulatoru racionalnog
ponašanja – velikom okruženju tržišnog
natjecanja – zaista djeluju i neki drugi
čimbenici “nevidljive ruke” koji utječu
38 na kreiranje vanjskotrgovinskih politika.
Dok većina ekonomista podržava ide-
ju o samoregulaciji, odnosno o potpuno
efikasnim tržištima koja uvijek podrazu-
mijevaju punu zaposlenost, postoje i dru-
gačiji pristupi ekonomista, politologa,
sociologa koji naglašavaju raznolikost
okolnosti i fokusiraju se na složene odno-
se u međunarodnoj trgovini. Predmet
ovog rada je stoga inauguriranje vanjsko-
trgovinskih politika koje uvažavaju ovaj
prošireni kontekst promišljanja međuna-
rodne trgovine i slobodne međunarodne
razmjene koji bi omogućio maksimalne
probitke za sve sudionike. Većina ekono-
“ Praksa međunarodne trgovine obilježena je
s niz prepreka s kojima se suočavaju kreatori
J trgovinskih politika. Mnoge prepreke su
O teorija i modeli objasnili, mnoge su
U regulirane ili će se regulirati pregovorima u
R okviru relevantnih organizacija i institucija.
N ri (upozorava) o paralelnom procesu šire-
Na početku novog stoljeća mnogi trendovi su
A naziva “europski špageti”, “singapurski
L
učinili sliku svijeta neprepoznatljivom.
mista smatra kako liberalizacija trgovine
djeluje pozitivno na gospodarski rast, po-
sebno na srednji i dugi rok ali zadovolja-
vajuće pravno i regulatorno okruženje
nužno je da bi liberalizacija trgovine
predstavljala motornu snagu rasta. Kako
se na svaku grupu proizvoda kojima se
trguje primjenjuje set različitih multilate-
ralnih pravila, mi u ovom radu koristimo
studiju halal i certifikacije kako bismo
ilustrirali primjer necarinskih mjera koje
se koriste na granici, odnosno tehničkih
prepreka u trgovini.
Na drugoj razini analize, halal certifi-
kaciju promatramo preko utjecaja potro-
šačkog protekcionizma tzv. potrošačkog
etnocentrizma kako bismo pokazali po-
stojanje konflikata u međunarodnoj trgo-
vini. Promatrajući kulturološku agendu,
cilj nam je pokazati da i religijski čimbe-
nik, kao “istinska nevidljiva ruka” može
utjecati na tijekove međunarodne trgovi-
ne i odrediti razinu liberalizacije. Na razi-
ni konfliktnosti u međunarodnoj trgovini,
pokazat ćemo utjecaj religijskog čimbe-
nika analizirajući ga u kontekstu potro-
šačkog animoziteta tj. potrošačkog etno-
centrizma kao necarinske prepreke.
Sa stajališta trgovinske politike, vode-
ći se činjenicom da su praksa međunarod-
ne trgovine ali, isto tako, i kultura i religi-
ja, dinamični prostor stalnih promjena,
pokazat ćemo adaptibilnost trgovinske
” njoki” ili kineski “stir-fry”. Dopuštamo
politike preko inovirane varijante/strate-
gije poticanja izvoza u kontekstu daljnje
liberalizacije.
Religija i kultura kao temelj
trgovinske i poslovne filozofije
zemalja tržišnog gospodarstva
Tradicija, običaji, religija, norme, vri-
jednosti, stavovi usvojeni u jednom druš-
tvu bitno utječu i određuju svakodnevni
ali i poslovni život. Kulturno polje odre-
đeno je kulturnim vrijednostima, običaji-
ma, simbolima, tradicijom, religijom, na-
vikama. “Kulturne vrijednosti se sastoje
od zajedničkog pogleda na društvo koji se
tiče željenog stanja i postojanja odgova-
rajućih ekonomskih, socijalnih, religio-
znih i ostalih ponašanja u koje su članovi
društva uključeni”.1 Intenzivirati i obu-
hvatiti sve kulturne vrijednosti jednog
društva je gotovo nemoguće. U suvreme-
nim uvjetima brzih tehnoloških promjena
i novih mogućnosti to je još teže. Neke
vrijednosti se mijenjaju pod utjecajem
ekonomskih, političkih, demografskih,
tehnoloških i inih promjena koje donose
nove mogućnosti, ali i stare pogreške ve-
zane za kulturna pitanja.
Utjecaj kulture na međunarodne trgo-
vinske tijekove nije, eksplicite, istraži-
van. Razlog tomu, prije svega, vidimo u
preokupacijama znanstvenika i znanstve-
ne javnosti provjeravanjem, nadopunja-
vanjem ili postavljanjem “novih” mode-
la. S druge strane, sama kultura i njena
obilježja su fluidnije i suptilnije kategori-
je koje je teško, a ponekad i nemoguće
“zadati”. Nameće se dojam kao da je ona
“nešto što se podrazumijeva”, ali i nešto
što je teško racionalno objasniti. Govore-
ći o faktorima koji umanjuju mogućnost
uspješnog okončanja pregovora iz Doha
Development Agende, J. Bhagwati govo-
nja preferencijalne trgovine i taj proces
da su termini upotrijebljeni “popularno”,

ali u njima je, uistinu, sadržano jedno res-
pektabilno kulturno obilježje pojedinih
užih geografskih područja koja, s jedne
strane utječu na trgovinu unutar tog po-
dručja, a s druge strane, utječu na među-
narodnu trgovinu s drugima.
Praksa međunarodne trgovine obilje-
žena je s niz prepreka s kojima se suoča-
vaju kreatori trgovinskih politika. Mnoge
prepreke su teorija i modeli objasnili,
mnoge su regulirane ili će se regulirati
pregovorima u okviru relevantnih organi-
zacija i institucija. Na početku novog sto-
ljeća mnogi trendovi su učinili sliku svi-
jeta neprepoznatljivom. U tom novom
međunarodnom okruženju, na globalnom
tržištu najvredniji resursi postaju intelek-
tualne sposobnosti, znanja i tehnologija.
Međutim, za razliku od tehnologije i ra-
čunala, koja u cijelom svijetu “govore
istim jezikom” ljudi i kreatori politika
podložni su utjecaju okoline i poslovanju
pristupa sa svojim osobnim i posebnim
kulturnim predispozicijama.
S pozicije stjecanja konkurentske
prednosti kompanija/tvrtki koje su uklju-
čene u međunarodnu tržišnu utakmicu,
poznavanje kulturnih specifičnosti i kroz
kulturna istraživanja tržišta omogućavaju
pronicanje u kulturni sklop potrošača i
zadovoljavanje njihovih sve sofisticirani-
jih potreba. Na taj način možemo doći do
valjanih razloga ne/uspjeha kompanija na
međunarodnom tržištu. Ako znamo koli-
ko je teško proniknuti i prepoznati odred-
nice u ponašanju potrošača na domaćem
tržištu, svakako je još teže pronaći te
odrednice kada poslujemo preko granica.
Ne samo da ih trebamo istražiti i respekti-
rati, već su te odrednice daleko složenije i
izazovnije. Kao što Jean-Claude Usurier
ističe, niti jedna kulturološka evolucija
nije konačna – potrošači svoje navike mi-
jenjaju iz tradicionalnih oblika u moder-
ne, ali se, isto tako, ponovno vraćaju tra-
dicionalnim načinima potrošnje što ovu
problematiku čini još složenijom.2
Složit ćemo se s tvrdnjom da religiji
pripada važno mjesto u svakoj nacional-
noj kulturi, jer su religijom određena
mnoga pravila ponašanja, ali i većina vri-
jednosti i stavova. Najčešće se veza reli-
gije i stvarnosti ne može empirijski doka-
zati, ali je sigurno da utječe na sva po-
dručja života, kako privatnog tako i po-
slovnog. Zbog toga, utjecaj religije se ne
može zanemariti, naročito neki njeni as-
pekti, prilikom provođenja određenih po-
slovnih aktivnosti na međunarodnom tr-
žištu. Upravo je međunarodno tržište i
međunarodna trgovina osjetljiva na zane-
marivanje kulturnih/religijskih različito-
HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE
“trgovina
Upravo je međunarodno tržište i međunarodna
osjetljiva na zanemarivanje kulturnih/
religijskih različitosti. Vjerske institucije mogu
otežavati pa čak i onemogućiti uvođenje i
prodaju nekih proizvoda ili tehnologije ako ih
procjene kao prijetnju ili suprotnost njihovim
običajima i suprotno, mogu olakšati njihovo
uvođenje i prodaju/primjenu ako ih smatraju
korisnim tj. usklađenim s njihovim običajima i
vrijednostima. ”
sti. Vjerske institucije mogu otežavati pa laže da proizvodnja i trgovina određenim
čak i onemogućiti uvođenje i prodaju ne- proizvodima udovoljava zahtjevima i stan-
kih proizvoda ili tehnologije, ako ih pro- dardima koji su proizašli iz kulturnog i re-
cjene kao prijetnju ili suprotnost njiho- ligijskog obilježja, zahtjevi za halal certifi-
vim običajima i suprotno, mogu olakšati kacijom. Međunarodna trgovina ne može
njihovo uvođenje i prodaju/primjenu, ako derogirati pravo na “nacionalnu kulturu”
ih smatraju korisnim tj. usklađenim s nji- koje se, naročito u kriznim vremenima,
hovim običajima i vrijednostima. prepoznaje i preko uredbi kao što su npr.
Utjecaj razvoja tehnologije na među- “Kupujmo američko”, “Kupujmo Hrvat-
narodnu trgovinu i njene tijekove je odav- sko” “Kupujmo....” itd., koje se koriste 39
no dokazan nizom znanstvenih istraživa- kao poticaj kupovini domaćih, a ne uveze-
nja, a razvoj suvremene digitalne tehno- nih proizvoda te stimuliranje nacionalnog
logije, prije svega informacijskih znano- gospodarstva. Načelno, može se reći da
sti i Interneta omogućio je povezivanje potiču protekcionistički pritisak na kreato-
međunarodnog tržišta i stvaranje global- re vanjskotrgovinskih politika, iako se mo-
ne kulture povezivanjem lokalnog (nacio- gu koristiti i primjenjivati u skladu s me-
nalnog) s globalnim značenjima. S druge đunarodnim trgovinskim propisima.
strane, kreatori trgovinskih politika i Današnja gospodarska kriza ponovno
praksa međunarodne trgovine ukazuju i je aktualizirala takve zahtjeve diljem svi-
na paralelni proces stvaranja niza fra- jeta, što ne čudi jer je u teškim gospodar-
gmentiranih tržišta, regija, u kojima se skim razdobljima određena zaštita potreb-
razvijaju mnogobrojni stilovi života. Pro- na. Međutim, postoje načini gospodarske i
ces je, zasigurno, obilježen i konfliktno- trgovinske zaštite, koji nisu nužno protek-
šću tih različitih interesa ukoliko se ne cionistički i koji mogu otvarati područja
primjenjuju adaptibilne trgovinske strate- novih konkurentskih prednosti, naročito
gije, naročito sa stajališta multinacional- kompanijama koje posluju na međunarod-
nih kompanija koje posluju diljem globa- nom tržištu. Kako se komparativne pred-
liziranog, ali i fragmentiranog međuna- nosti mijenjaju, one su danas uočljivije na
rodnog tržišta. Međunarodno okruženje razini kompanije nego na razini države.
puno je složenije u odnosu na nacionalno Smatramo iznimno važnim povećati razi-
okruženje i pristup mnogim tržištima mo- nu konkurentnosti hrvatskih kompanija na
J
že biti uvjetovan, ili čak otežan, različitim međunarodnom tržištu. U radu ćemo ana- O
kulturološkim barijerama. Složenost te lizirati primjenu jedne inovativne strategi-
problematike povećana je i činjenicom da je konkurentnosti na mikro razini (hrvat- U
te (kulturološke) barijere nisu izričito de- skih kompanija), koja se temelji na prila-
finirane i određene pozitivnom zakon- godbi kulturološkim, odnosno religijskim R
skom regulativom jer bi se, u tom slučaju, zahtjevima određenih tržišta, koja im
na njih moglo utjecati preko nacionalnog omogućavaju konkurentsku prednost, ali i
N
ili multinacionalnog regulatornog okvira. lakši pristup tim tržištima. A
U 44 zemlje svijeta, s više od 1,5 mili- Dakle, prepreke međunarodnoj trgo-
jarde stanovnika, zakonska regulativa, na- vini koje proizlaze iz kulturoloških razli- L
 HALAL KVALITETA

čitosti sudionika ne moraju biti, a priore, te da je rasprava o tom odnosu i među- Čak i oni autori koji su izrazito zagovara-
percipirane kao protekcionističke mjere sobnoj povezanosti korisna. li i naglašavali tendenciju oblikovanja
tj. kao prepreke, već se mogu iskoristiti Suvremena međunarodna trgovina globalne kulture priznaju postojanost
kao činitelji konkurentske prednosti i danas obilježena je, naoko, dvjema pro- mnoštva kulturnih oblika. “Problematič-
adaptibilnih trgovinskih strategija koje turječnim tendencijama: liberalizacijom i nu narav pojma globalne kulture u suvre-
olakšavaju međunarodnu trgovinu. Veza tendencijom oblikovanja “globalne” kul- menim su društvima posebno naglasili
između međunarodne trgovine i (različi- ture i tendencijom usmjerenoj ka nagla- fenomeni kulturnog partikularizma, po-
tih) kultura kreatorima vanjskotrgovin- šavanju nacionalnih ili regionalnih kul- vezani sa zahtjevima nacionalnog tipa, s
skih politika predstavlja jednu dvosmjer- turnih partikularizama. Promjene koje su obranom identiteta rasno-etničkih manji-
nu putanju kretanja, pri čemu se obje pro- zahvatile suvremeni svijet naglasile su na ili specifičnih društvenih kategorija”.5
matraju preko međusobnog utjecaja koji sve veću međuovisnost različitih dijelo- Nameće se zaključak da je obnovljeni in-
može biti obilježen konfliktima ili surad- va svijeta do koje dolazi i zbog razvoja teres za obranu svog zasebnog kulturnog
njom. Konflikti će rezultirati protekcioni- tehnologije, tržišne ekonomije, multina- identiteta povezan i sa činjenicom globa-
stičkim zahtjevima, dok će suradnja poti- cionalnih kompanija, sustava komunika- lizacije koja je centre ekonomske i poli-
cati sve veću otvorenost tržišta i liberali- cija i transporta, uloge i značaja međuna- tičke moći prenijela na međunarodnu ra-
zaciju. rodnih organizacija itd. Ekonomski, poli- zinu. Smatramo mogućim (i poželjnim)
tički i kulturni aspekti nacionalnog sve uključiti ljude u najnaprednije oblike mo-
više ovise i o razvojnoj dinamici na pla- dernizacije uvažavanjem tradicionalnih
Međunarodna trgovina i netarnoj razini što stoji u osnovi tenden- vrijednosti i identifikacija koje, u izrazito
izloženost kulturama
Da bi se ekonomske, ali i trgovačke
pojave cjelovito razumjele potrebno je
obratiti pozornost ne samo na političke i
pravne dimenzije već i na kulturne. Slije-
deći M. Webera, najčešći pristup utjecaju
kulture bio je da se kultura shvati kao ne-
što što obuhvaća vrijednosti, pa iz te per-
spektive utječe na ekonomiju, politiku,
pravo, trgovinu itd. U posljednje vrijeme
40 dolazi do proširenja tog pojma, primjerice
u poznatom radu autorice Ann Swidler na-
ilazimo na razumijevanje kulture kao
“kompletnog alata” (tool kit) u obliku sim-
bola, rituala, priča i sl. koje mnogi akteri
koriste kao “strategije za djelovanje”.3
Smatramo da je proces globalizacije
otvorio sve češće rasprave o odnosu eko-
nomije i kulture. Tako je nastao, jedan
noviji pojam koji je uveo Paul DiMagio
– pojam ekonomske kulture.4 U tom smi-
slu govorimo o ekonomskoj kulturi drža-
ve, regije, odnosno o ekonomskoj kulturi
tvrtke/kompanije. Smatramo da je osnov-
na ideja pojma, zapravo, promatranje i cije globalizacije i širenja globalne kul- fragmentiranom i nejednakom globalnom
povezivanje ekonomskih vrijednosti sa ture. Prodor multinacionalnih kompanija okruženju, još uvijek ulijevaju određenu
ukupnim vrijednostima neke nacije, drža- u nacionalna tržišta rezultira promjenom sigurnost.
ve, regije, kompanije itd., imajući na umu stoljetnih kulturnih tradicija. Očekivanja Očekivati od međunarodne trgovine
da se najčešće pojam ekonomskog intere- vezana uz poboljšanje životnih uvjeta i da ignorira kulturne razlike međunarod-
sa ili samointeresa, odnosno pojam kori- povećanje blagostanja predstavlja refe- nog okruženja ili da promiče jednu kultu-
sti, radikalno odvajao od kulturnog kon- rentne vrijednosti koje se uspješno ukla- ru koja bi imala apsolutni legitimitet bilo
J teksta. U dijelu rada u kojem ćemo anali- paju u bilo koju kulturu. Na taj način ma- bi u suprotnosti sa samom idejom među-
O zirati teorijski okvir islamske ekonomije
pokazat ćemo vezu i uzajamnost djelova-
terijalno blagostanje koje propagiraju narodne trgovine. Istraživanja koja su
gospodarski razvijene zemlje i društva provedena posljednjih godina, a osobito u
U nja ta dva pojma. Dakle, dok se interes ili postaje cilj kojima teži veći dio stanov- SAD-a, ukazala su na nužnost uvažavanja
korisnost u međunarodnoj trgovini (u ništva, pa čak i pod cijenu preobrazbe kulturoloških razlika ne samo na među-
R ekonomiji) promatra kao polazište za tradicionalne kulture. narodnom, već i u unutrašnjem, nacional-
analizu, kultura i kulturna obilježja su Ipak treba priznati da, unatoč homo- nom tržištu, što je rezultiralo sve većim
N najčešće nevažna ili se ne spominju. genizirajućim kulturnim tendencijama i brojem rasprava o multikulturalizmu. Da-
A Smatramo, naprotiv, da su međunarodna
trgovina i koristi koje se ostvaruju u me-
sve većem obimu međunarodne trgovine, kle, visok stupanj heterogenosti karakte-
među nacionalnim državama ostaju du- rizira i nacionalna tržišta (američko po-
L đunarodnoj trgovini povezani s kulturom boke razlike na svim razinama društva. sebno, ali i tržište bivšeg SSSR-a, ex Ju-

goslavije, Azije, itd.), a međunarodno tr-
žište podrazumijeva bezuvjetno prizna-
vanje različitih kulturnih oblika. U pro-
tivnom, konflikti su neizbježni. Liberali-
ziranu (pravednu) međunarodnu trgovinu
ne shvaćamo preko koncepta homogene
kulture, već kao proces priznavanja i tole-
rancije mnoštva posebnih kultura.
Prirodu međunarodne trgovine, kao i
djelovanje međunarodnih trgovinskih in-
stitucija, koje nisu identificirane ni s jed-
nom posebnom kulturom, shvaćamo, u
našem radu, kao odmak od jedne, homo-
geno globalne kulture s ciljem približava-
nja drugim i drugačijim. Sa stajališta
multinacionalnih kompanija, pretjerano
standardiziranje i simplificiranje rezulti-
ralo je gubljenjem tržišnih udjela zbog
ignoriranja lokalnih tržišnih varijabli i
preferencija. Kada govorimo o odnosu
kulture i ekonomije svakako se moramo
prisjetiti radova u kojima se posebno ana-
lizira odnos kulture i ekonomskog razvo-
ja. Prije svega, to su poznati radovi M.
Webera: Sociologija religije, Protestant-
ska etika i duh kapitalizma, Ekonomske
etike svjetskih religija i niz drugih, u koji-
ma Weber spaja kulturu i ekonomiju u
pojmu ekonomske etike koja se uvijek
odnosi na zbivanja u praktičnom životu i
stoga predstavlja “praktične etike”.
Važno je istaknuti Weberovo promi-
šljanje ekonomske etike kao poticaja na
akcije koje su utemeljene u pragmatičnim
kontekstima religija.6 Pojam ekonomske
etike, kako ga Weber shvaća, primjenjiv
je na sve vrste ekonomske djelatnosti pa
time i na djelatnost međunarodne trgovi-
ne. U radovima M. Webera analizirani su
učinci, koje glavni oblici religije imaju na
ekonomsku sferu, prije svega njihova
uloga u stvaranju modernog racionalnog
kapitalizma. Složili smo se s činjenicom
da interesi i koristi od trgovine pokreću
trgovinu, ali istovremeno, ti su tijekovi
obilježeni i djelovanjima koji potiču iz
kulturne sfere, npr. iz religije. “Zapravo,
ekonomske su ideje uvijek izrazit proi-
zvod svoga vremena i mjesta; ne može ih
se promatrati odvojeno od svijeta koji tu-
mače”.7
Međunarodno tržište na kojem djeluju
i sučeljavaju se različitosti interesa nacio-
nalnih trgovinskih politika nisu “svijet za
sebe”, već su istodobno i uzrok i posljedi-
ca djelovanja kulture. Kulturno okruženje
međunarodne trgovine je varijabla, koju
nije moguće kontrolirati ali ni ignorirati.
Iako se tržišta neprestano mijenjaju i po-
staju sve sličnija, globalno tržište je još
jako daleko od jednog homogenog tržišta.
Sasvim je sigurno da danas dva tržišta ne-
HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE
“ignorira
Očekivati od međunarodne trgovine da
kulturne razlike međunarodnog
okruženja ili da promiče jednu kulturu koja bi
imala apsolutni legitimitet bilo bi u suprotnosti
sa samom idejom međunarodne trgovine.
Istraživanja koja su provedena posljednjih
godina, a osobito u SAD-a, ukazala su na
nužnost uvažavanja kulturoloških razlika ne
samo na međunarodnom, već i u unutrašnjem,
nacionalnom tržištu ”
će (zbog političkih, pravnih, kulturnih,
religijskih, etničkih i drugih obilježja) na
isti poticaj reagirati na potpuno isti način.
U prilog tomu govori i sve češće odstupa-
nje od čistih strategija standardizacije pro-
izvoda/usluga, s kojima vodeće multinaci-
onalne kompanije izlaze na globalno trži-
šte. Sve češće se uvažavaju kulturološke
značajke potencijalnih ciljnih tržišta kao i
prilagodbe svakome od njih u svim faza-
ma poslovanja. Religijski pristup među-
narodnom tržištu i međunarodnoj trgovini
je nužan. Prilikom kreiranja trgovinske
politike, ali i trgovinskih strategija prili-
kom ulaska na određeno strano tržište,
kompanije se nalaze u situaciji izbora iz-
među standardizacije i/ili adaptacije. Iako
standardizacija u velikoj mjeri smanjuje
troškove te povećava produktivnost i pro-
fitabilnost, ako nije provedena na adekva-
tan način može rezultirati troškovima koji
višestruko nadmašuju prihode.
U radu ćemo, na primjerima halal cer-
tifikacije, pokazati da je moguć miks ovih
dviju strategija u kojem su zbrojene pred-
nosti i jedne i druge strategije, odnosno
upotreba ekonomije obujma i smanjenje
troškova s jedne strane te prilagodba spe-
cifičnim potrebama pojedinih tržišta, ka-
da je to profitabilno. Uspjeh kompanije
koje danas posluju na međunarodnom tr-
žištu ovisi upravo o mogućnostima izna-
laženja optimalne točke između potpune
standardizacije i potpune adaptacije. Sve-
opća liberalizacija i globalno tržište po-
godovali su stvaranju globalnih proizvo-
da tzv. “globalni brendova”. Posljednjih
godina je uočena pogrešna pretpostavka
da obilježja proizvoda, “brenda”, imaju
isto značenje na svim tržištima i da je pre-
tjerana standardizacija i simplificiranje
prouzročilo štete u trgovini tim proizvo-
dima. Sve je izraženiji proces prilagodbe
globalnih brendova lokalnoj izvedbi, tj.
prilagođavanje brendova kulturnim i spe-
cifičnim potrebama potrošača.
Coshun ističe da se samo jedan od de-
set proizvoda s tržišta razvijenih zemalja
na istim takvim stranim tržištima nudi
potpuno nepromijenjen, a kada je riječ o
ponudi proizvoda razvijenih zemalja na 41
tržištima zemalja u razvoju, ovaj omjer
postaje znatno veći.8 Dakle, određeni stu-
panj adaptacije proizvoda u međunarod-
noj trgovini je neprestano prisutan. U me-
đunarodnoj trgovini robama i uslugama
postoje dvije mogućnosti: provedba samo
obveznih promjena određenih, pretežno
fizičkih karakteristika proizvoda (npr.
zbog primjene industrijskih propisa na
električnim proizvodima, sigurnosnih ili
higijenskih standarda) ili i dodatno pro-
vođenje promjena karakteristika proizvo-
da kojima se u većoj mjeri zadovoljavaju
specifične, kulturološke potrebe tržišta,
koje mogu biti presudne za konkurentsko
pozicioniranje i uspjeh.
U kontekstu kulturološke agende u
međunarodnoj trgovini te u kontekstu
promišljanja konfliktnosti između stan-
dardizacije i globalnog koncepta i adapta-
cije i regionalnog, lokalnog koncepta su-
J
gerirat ćemo jednu inoviranu varijantu u O
kojoj ćemo govoriti o mogućnostima
standardizacije trgovine za zemlje domi- U
nantno islamske religije na bazi adaptaci-
je na specifičnostima religije koje, izme- R
đu ostalog, zahtijevaju halal certifikaciju
za proizvode koje se nude na njihovim tr-
N
žištima. Na taj način halal certifikacija se A
ne shvaća kao jedan izolirani tehnički
problem u međunarodnoj trgovini već je- L
 HALAL KVALITETA
dan novi koncept nastupa na međunarod-
nom tržištu. Tehnološke, tržišne i indu-
strijske promjene nalažu sve veći stupanj
certificiranja proizvoda i usluga kojima
se trguje. Dosadašnje definicije koje pro-
izvod deklariraju kroz njegovu kemijsku
strukturu, mehanička i upotrebna svoj-
stva više nisu zadovoljavajuće. Proizvodi
kojima se trguje u međunarodnoj trgovini
više se ne mogu smatrati objektom koji
zanemaruju socio-ekonomske, kulturo-
loške i ekološke zahtjeve. On je u uskoj
vezi sa socio-ekonomskim, kulturološ-
kim i ekološkim sustavom vrijednosti, te
u skladu s tim sustavima vrijednosti zado-
voljava određene potrebe.9
Primjerice, sličan proces i/ili problem
susrećemo i kod hrvatskih kompanija u
pristupu tržištu EU, za koji postoji potre-
ba za certificiranjem, recimo za CE stan-
darde sigurnosti za električne aparate ili
“ ...halal certifikacija se ne shvaća kao jedan
izolirani tehnički problem u međunarodnoj
trgovini već jedan novi koncept nastupa na
međunarodnom tržištu. ...Međunarodna
42
trgovina se ne odvija u jednom apstraktnom
prostoru i vremenu, praksa i politika
međunarodne trgovine snažno su obilježeni
tradicijom i kulturom na multinacionalnom,
multikulturalnom, multietničkom tržištu.
standarde sigurnosti hrane i sl. Dok je u
EU primaran problem prilagođavanje re-
gulacijsko-pravnom okruženju, na tržišti-
ma islamskih zemalja imamo problem
prilagođavanja kulturološkom okruženju.
Naravno, način tog prilagođavanja, odno-
sno pristup tim tržištima također je regu-
liran, pa se problem ustvari svodi na pri-
lagođavanje kulturološkom okruženju,
konkretno njegovim religijskim kompo-
J nentama, na način određen regulama dr-
O žave, religijskih ili drugih institucija. Ka-
da je Theodore Levitt napisao svoj rad –
U Globalizacija tržišta – odredio je smjer
rasprave u sljedećim desetljećima o kre-
R tanjima svjetskih proizvoda i globalnih
brendova u međunarodnoj trgovini.10
N Njegova, danas po našem mišljenju,
A kontroverzna pretpostavka bila je da će
konvergencija tehnike i globalizacija do-
L vesti do veće standardizacije na svjetskim
tržištima, što će dosljedno erodirati ili iz-
brisati razlike u nacionalnim ili regional-
nim preferencijama. Međutim, upravo
dva zadnja desetljeća pokazala su daljnju
moć i relevantnost lokalnih preferencija i
lokalnih brendova, posebice na tržištima
u razvoju, gdje globalne marke mogu
imati čak i negativne asocijacije. Primje-
rice, antiamerički osjećaji pomogli su
Mecca Coli (halal-Cola) da konkurira
Coca-Coli i Pepsiju među muslimanskim
potrošačima u Francuskoj, ali i u drugim
dijelovima svijeta, kao što su pomogli
Quibla Coli u Ujedinjenom Kraljevstvu i
Zamzam Coli u Iranu. Te su proizvode
kupovali potrošači koje privlači kola, ali
koji se protive amerikanizaciji tzv. koka-
kolonijalizaciji.
Ono što je nekada moglo izazvati pre-
preku, a time i konfliktnost, prilikom na-
stupa pojedinih, naročito globalnih kom-
” cijsko-kulturnog tijeka svijeta i nisu stva-
panija, na stranim tržištima vezanu za
kruta stajališta o bezuvjetnoj primjeni
standardizacije i globalnih strategija prili-
kom ulaska i/ili prodaje proizvoda/usluga
na stranim tržištima, danas je rezultiralo
primjenom lokalnih pristupa i uvažava-
njem preferencija i specifičnosti.
McDonald's nekad nije odustajao od svo-
jih čvrstih standarda neovisno o različi-
tim preferencijama i kulturnim specifič-
nostima. Bilo je nezamislivo u njegovim
restoranima nuditi alkoholna pića; a da-
nas se uz BigMac-ove nudi: u Njemačkoj
– pivo; u Francuskoj – vino; Hong Kongu
– kokteli; u Indiji se McDonald's hambur-
geri ne prave od govedine (zbog sakralnih
obilježja koje Indijci pridaju govedima
već su napravljeni od janjetine i piletine i
zovu se Maharaja Mac).
Međunarodna trgovina se ne odvija u
jednom apstraktnom prostoru i vremenu,
praksa i politika međunarodne trgovine
snažno su obilježeni tradicijom i kulturom
na multinacionalnom, multikulturalnom,
multietničkom... tržištu. Teorije, modeli i
trgovinske politike uvijek su, zapravo, na-
stajale pod utjecajem i tih obilježja, a s ra-
zvojem mikro-teorija postaju sve značajni-
ja. Samo površinsko prilagođavanje, bez
vođenja računa o dubljim sadržajima kul-
ture na međunarodnom tržištu (naročito na
tržištima zemalja u razvoju) neće biti pro-
fitabilno na dulji rok. Ne podržavajući S.
Huntingtonovo gledište o svjetskim civili-
zacijama kao nepovezanim otocima koji
se kreću prema “sukobu civilizacija”, ma-
da postoje mnoge prilike za sukob, postoji
i protutežna sila međunarodne trgovine
kao veza između različitih zemalja, ekono-
mija i kultura.11
Proaktivna politika, kao i napor me-
đunarodnih institucija (naročito nastavak
pregovora Milenijske runde) može stvori-
ti vezu/veze koje će rezultirati rastom i
napretkom i za razvijene, ali i za nerazvi-
jene zemlje. Ne možemo i ne smijemo
jednostavno shvatiti i prihvatiti jazove ra-
zvijenog i nerazvijenog svijeta. Smatra-
mo da pojmovi kao što su “razvijen i ne-
razvijen” previše pojednostavljuju slože-
no ispreplitanje kulture i ekonomije. Fe-
nomen kulturne zavisnosti preko eko-
nomske zavisnosti previše je pojedno-
stavljen, a nerazumijevanje koje nastaje
zbog ignoriranja kulturološkog čimbeni-
ka često dovodi do nesporazuma u poslo-
vanju. P. Krugman govori o fenomenu
“perifernih kultura”. To su kulture koje
postoje izvan središta stvaranja civiliza-
ralačke, nego receptivne, imitatorske.
Smatramo da je kultura industrijski
razvijenih zemalja podložnija primjena-
ma i bržim prilagodbama, naročito u vre-
menima kada se ta društva suočavaju sa
izazovima ekonomskih kriza. To je vidlji-
vo i iz najnovijih ponašanja zemalja libe-
ralnog kapitalizma, koje su, u vrijeme
teške gospodarske krize kojoj svjedoči-
mo, spremne nizom drugačijih kulturnih
obrazaca ponašanja, pa čak i uvođenjem
mjera državnog intervencionizma, mije-
njati kulturne obrasce ponašanja. Vidimo
da su te zemlje, u susretu s krizom, spre-
mne revidirati i stoljetne svetinje i uplesti
se u individualna gospodarska prava. Na
tragu takvih razmišljanja, smatramo legi-
timnim (i poželjnim) nastojanja za prila-
godbom i/ili uvažavanjem kulturoloških
obilježja u oblikovanju gospodarskih
strategija pri čemu dopuštamo mobilizi-
ranje i svih kulturoloških čimbenika u
funkciji gospodarskog rasta i razvoja.

Tzv. periferne kulture i jesu periferne
jer su utemeljene na imitaciji i pukom pre-
nošenju nekih isprobanih rješenja. Uključi-
vanje u međunarodnu trgovinu i u međuna-
rodnu podjelu rada ne podrazumijeva jed-
noobraznu standardizaciju i samo jedno
rješenje. Upravo je međunarodna trgovina
područje djelovanja različitih trgovinskih
politika nastalih temeljem različitih kultu-
roloških obrazaca ponašanja koje ne vode,
nužno, bitnijim skretanjima trgovine. Pre-
ma osnovnoj ideji “teorije” o prirodnim tr-
govinskim partnerima”, regionalna trgovin-
ska liberalizacija među zemljama koje su
“prirodni kulturni” trgovinski partneri neće
prouzročiti znatno “skretanje trgovine”. Pri
tome “prirodni trgovinski partner” može se
definirati kao onaj s kojim neka zemlja
ostvaruje znatnu trgovinsku suradnju, koja
je determinirana i zajedničkom ili sličnom
kulturnom paradigmom. Sličnost kulturo-
loške paradigme (npr. zajednički jezik, obi-
čaji, religija i sl.) svakako je čimbenik koji
se može iskoristiti u poticanju trgovine.
Pitanje prevladavanja ili uvažavanja
kulturoloških razlika je aktualno upravo
za međunarodnu trgovinu koja podrazu-
mijeva prelaženje granice vlastite zemlje
i susret sa drugačijim i različitim. Multi-
nacionalne kompanije igraju sve veću
ulogu zbog svojeg kapitala i mogućnosti
širenja znanja i vještina u drugim zemlja-
ma. Za mnoge od njih razvijeni svijet je
promatran kao svijet prilika zbog visokih
prihoda i dobro razvijene infrastrukture,
pa stoga nije ni čudno da je razvijeni svi-
jet prostor kojemu je većina kompanija
usmjerila najveći dio svoje poslovne po-
zornosti te su to i dalje najprivlačnija trži-
šta. Međutim, razvijena tržišta danas
predstavljaju sve manji dio svjetskog trži-
šta. Procjenjuje se da tek 14% od preko
šest milijardi ljudi na svijetu živi u ze-
mljama s bruto društvenim dohotkom po
glavi stanovnika većim od 10 000 dolara.
Kenichi Ohmae je ovaj dio svjetskog trži-
šta nazvao “klub 10 000 dolara”, ali osta-
tak svijeta čini 86% stanovništva koji je
za međunarodnu trgovinu, imajući na
umu kako se situacija/e na međunarod-
nom tržištu jako brzo mijenja, postaje sve
značajniji.12 Čak i ako se možemo složiti
da je razvoj i rast ovih tržišta “dugotrajan
proces”, ne možemo zanemariti iskustva i
(neočekivani) rast mnogih od njih, pa bi
“čekanje” kompanija na ulazak na ova tr-
žišta za neko drugo vrijeme moglo biti na
tragu J.M. Keynesovih promišljanja da “u
dugom roku, svi smo mrtvi”.
Kompanije koje žele ući, tj. poslovati
na tzv. tradicionalnim tržištima, moraju
već sada respektirati populacijsku veličinu
HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE
“ ‘Izvoznu nišu’ hrvatskog gospodarstva
vidimo u najvećem rastućem HALAL tržištu,
koje je, unatoč recesiji, za prošlu godinu
imalo rast od 40%. Mešihat Islamske
zajednice u Hrvatskoj i Agencija za halal
kvalitetu želi pripomoći gospodarstvu
Hrvatske da se etablira na ta tržišta.
i preferencije tog velikog segmenta među-
narodnog tržišta. Imajući na umu brz rast
stanovništva i prihoda na tržištima u ra-
zvoju, ta tržišta postaju od iznimne važno-
sti za određivanje budućnosti mnogih in-
dustrija. Primjerice, Bollywood u Indiji
proizvodi 1 200 filmova na godinu u uspo-
redbi s Hollywoodom koji proizvodi oko
450 pa je možda na pomolu “okretanje
kulturne kolonizacije”. Promjene u kultu-
rama pojedinih zemalja direktno su pove-
zane i s promjenama u strukturi međuna-
rodne trgovine. Za kompanije koje danas
posluju na međunarodnom tržištu od po-
sebnog je interesa spoznati kros-kulturne
sličnosti, ali i različitosti. U oblikovanje
uspješnih trgovinskih strategija na stranim
ili multinacionalnim tržištima moraju biti
uključene i spoznaje s područja “akultura-
cije” koje proučavaju nove ili strane kultu-
re s ciljem prilagodbe karakteristika proi-
zvoda određenim tržištima.13
Unutar ovog okvira, provodeći među-
kulturalnu analizu međunarodnog tržišta,
zapravo određujemo do kojeg su stupnja
potrošači dvaju ili više država slični ili
različiti. Što je stupanj sličnosti veći, veće
su mogućnosti standardizacije i obrnuto,
veće razlike nalažu prikladnije, adaptibil-
ne strategije u pristupu tržištima. Smatra-
mo da, u međunarodnoj trgovini, u današ-
njim izrazito kompetitivnim tržišnim pri-
likama 21. stoljeća, kulturne i vjerske
specifičnosti, mogu poslužiti kao poticaj-
ni, a ne ograničavajući faktor. Međuna-
rodna trgovina, naročito trgovinske poli-
tike, neraskidivo su povezane sa svim di-
menzijama međunarodne razmjene: poli-
tičkom, ekonomskom, socijalnom, kul-
turnom, vjerskom itd. Želimo pokazati da
međunarodna trgovina ne podrazumijeva
samo de-lokalizaciju nacionalnog i kul-
turnog već pretpostavlja re-lokalizaciju;
polazeći od same ekonomske računice,
jer većina trgovinskih politika i većina
multinacionalnih kompanija moraju ra-
”
zviti lokalne (nacionalne) veze, jer njiho-
va proizvodnja prvenstveno nastaje na
lokalnom i obilježena je lokalnim karak-
teristikama i simbolima. Na taj način, po-
litiku međunarodne trgovine shvaćamo
kao mehanizam koji usklađuje različite
identitete, ali ne na principu ili-ili koji
nužno vodi u konfliktnost, već na princi-
pu i-i koji uvažava partikularne (nacio-
nalne) kulturne i vjerske obrasce, simbo-
le, stilove života; jednostavnije lokalnu
kulturnu paradigmu.
Smatramo da je u osnovi svih protek-
cionističkih zahtjeva, ali i u osnovi svih
konflikata do kojih dolazi u međunarod- 43
noj trgovini, pojednostavljeno tumačenje
liberalizacije međunarodne trgovine kao
trenda koji može ugroziti prethodno
usvojene identitete. To je samo površin-
ska analiza, jer kvalitetna (nacionalna)
trgovinska politika oblikovat će i provo-
diti nacionalnu raznolikost. Tradicija i
kultura su dimenzije koje se ne mogu is-
ključiti pri analizi međunarodne trgovine,
jer na nju utječu i daju joj povijesni kon-
tinuitet. Međutim, u kozmopolitskom svi-
jetu, povezanom međunarodnom trgovi-
nom, to znači da se različitosti ne ukidaju
već se kao takve prihvaćaju i pozitivno
ocjenjuju. To potvrđuju npr. europske ze-
mlje koje se, u pogledu kulture, uvelike
razlikuju, no ipak tvore čvrsto povezanu
civilizacijsku, ekonomsku, trgovinsku...
cjelinu.
Nakon svega izloženog, “izvoznu
nišu” hrvatskog gospodarstva vidimo u J
najvećem rastućem HALAL tržištu, koje
je, unatoč recesiji, za prošlu godinu imalo
O
rast od 40%. Mešihat Islamske zajednice U
u Hrvatskoj i Agencija za halal kvalitetu
želi pripomoći gospodarstvu Hrvatske da R
se etablira na ta tržišta. Izražavamo zado-
voljstvo da se 18 firmi u Hrvatskoj odlu-
N
čilo i implementiralo Halal standard u A
svoje poslovanje te da su 4 firme pri sa-
mom kraju implementacije sustava. L
 HALAL KVALITETA

Halal aditivi u hrani i lijekovima

Prof. dr. Midhat Jašić

Sažetak
U ovom radu su opisani aditivi i stepen njihove dozovljenosti po islamskim propisima. Stupanj dozvoljenosti se određuje
prema statusu aditiva koji može biti: halal (dozvoljeni), haram (zabranjeni) i mešbuh (sumnjivi).
Ključne riječi: aditivi, halal, haram, mešbuh

1. UVOD pravilu su bez prehrambene vrijednosti. pod strogom zakonskom kontrolom i

Dodaju se hrani, ali i lijekovima i to za predmet stalnih provjera. Posebno pitanje
Kao posljedica razvoja tehnologije i vrijeme proizvodnje, prerade, skladište- su halal aditivi, te specifični aditivi u
potreba da se količina hrane sačuva duži nja ili pakiranja, radi poboljšanja fizikal- ostalim etničkim i religijskim običajima
period, te povećanih zahtjeva potrošača, nih i senzorskih svojstava. Pošto nisu pri- kao što je košer, kao i aditivi u vegetari-
prehrambena industrija se prilagođavala rodan sastojak hrane, ali ni lijekova, oni janskoj ishrani. Halal aditivi pripadaju
nudeći hranu sa novim senzorskim svoj- nose određene zdravstvene rizike. Pojedi- širokom spektru aditiva dozvoljenih po
stvima, novim izgledom, dužim rokovi- ni aditivi, ako se unose u količini koja nacionalnim i međunarodnim propisima s
ma trajanja, novim ukusima i sl. Značajnu premašuje dozvoljeni dnevni unos (ADI), tim što moraju zadovoljiti i zahtjeve šeri-
ulogu u tim kreacijama imali su i sve više mogu izazvati degenerativane promjene, jatskih propisa.
imaju razni dodaci hrani koje nazivamo alergijske reakcije, te povećati rizik za
aditivima. To su tvari poznate kemijske određene oblike raka i drugih bolesti.
strukture, koje se samostalno ne konzu-
2. ADITIVI
Zbog toga upotreba aditiva u prehrambe-
miraju, niti su tipičan sastojak hrane i u noj i farmaceutskoj industriji mora biti 2.1 Podjela aditiva i njihov halal
44 status
Prehrambeni aditivi i njima slične tva-
“ Najvažniji kriterij u utvrđivanju halal statusa
aditiva je njihovo porijeklo. Aditivi biljnog i
ri se najčešće koriste u proizvodnji pre-
hrambenih proizvoda, proizvodnji doda-
taka prehrani kao i proizvodnji lijekova.
mineralnog porijekla, ako se isporučuju bez Dozvoljeni aditivi u prehrani i lijekovima
mogu se podijeliti prema različitim krite-
nosača najačešće imaju halal status. Međutim, rijumima kao što su porijeklo, funkcio-
nalna svojstva i nivo štetnosti po zdravlje.
sa stanovišta halal statusa posebno su značajni Prema porijeklu aditivi su sintetskog ili
prirodnog (biljnog, životinjskog i iz mi-
aditivi koji imaju animalno porijeklo (svinjsko kroorganizama) porijekla. Prema funkci-
onalnim svojstvima, a u skladu sa prepo-
meso i meso ostalih zabranjenih životinja), rukama komisije Codex Alimentarius,
aditivi mikrobnog porijekla, posebno ako aditivi mogu biti: antioksidansi i sinergi-
sti antioksidansa, konzervansi, pojačivači
sadrže rezidue zabranjenih supstrata kao i arome, emulgatori, zgušnjivači, sredstava
za vezivanje i sredstava za želiranje, boji-
aditivi koji u sebi mogu sadržavati alkohol. la, sladila, regulatori kiseline, enzimski
preparati i ostali aditivi. Mnogi aditivi
J Aditivi koji su porijeklom od GMO1 kao i posjeduju istovremeno nekoliko funkcio-
O drugi aditivi koji nastaju kao rezultat nalnih svojstava. Najvažniji kriterij u
utvrđivanju halal statusa aditiva je njiho-
U biotehnologije (klon) imaju mešbuh vo porijeklo. Aditivi biljnog i mineralnog
porijekla, ako se isporučuju bez nosača
R (zabranjen) status. Aditivi, lijekovi i ekscipienti najčešće imaju halal status. Međutim, sa
stanovišta halal statusa posebno su zna-
N porijeklom od genetski modificiranih čajni aditivi koji imaju animalno porije-
A klo (svinjsko meso i meso ostalih zabra-

L
mikroorganizama imaju halal status. ” njenih životinja), aditivi mikrobnog pori-
jekla, posebno ako sadrže rezidue zabra-

njenih supstrata kao i aditivi koji u sebi
mogu sadržavati alkohol. Aditivi koji su
porijeklom od GMO1 kao i drugi aditivi
koji nastaju kao rezultat biotehnologije
(klon) imaju mešbuh (zabranjen) status.
Aditivi, lijekovi i ekscipienti porijeklom
od genetski modificiranih mikroorgani-
zama imaju halal status. Prema nivou
štetnosti po zdravlje aditivi mogu biti:
neškodljivi aditivi, sumnjivi aditivi i adi-
tivi škodljivi zdravlju. Nivo štetnosti de-
finira se veličinom maksimalno dozvolje-
ne dnevne toksične doze (ADI), kao i ek-
spozicijom. Sve ono što šteti zdravlju čo-
vjeka ne može biti halal.
2.2. Označavanje
Sistem E brojeva u označavanju aditi-
va uveden je u Evropi radi lakšeg zakon-
skog reguliranja prehrambenih aditiva, a
ubrzo je prihvaćen i od strane komisije Co-
dex Alimentarius. Oznaka aditiva je oba-
vezna na deklaraciji prehrambenog proi-
zvoda i dodacima prehrani. Označavanje
aditiva omogućava njihovu jednostavniju
identifikaciju u lancu proizvodnje, a time i
jednostavnije prepoznavanje halal/haram
statusa proizvoda. Svaki broj identificira
određeni aditiv i zamjenjuje njegov često
dug i kompleksan kemijski naziv koji zau-
zima dosta prostora na deklaraciji.
Aditivima slične tvari nemaju E broj i
označavaju se na drugi način (neke aro-
HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE
matične tvari i enzimi), dok se pomoćne hrani se najčešće mogu naći štetni kon-
tvari u procesu proizvodnje, zbog načina zervansi kao što su: nitratne i nitritne soli
djelovanja pri proizvodnji hrane, u princi- u proizvodima od mesa, benzojeva kiseli- 45
pu ne označavaju. Jedinstveni sistem E na i njene soli u osvježavajućim pićima,
brojeva olakšava uvoz i izvoz hrane iz- sumpordioksid u proizvodima od voća i
među različitih zemalja. povrća, sintetski antioksidanti u masno-
ćama itd. Sintetske boje se najčešće nala-
Tablica 1. Sistem E brojeva u označava- ze u osvježavajućim pićima i konditor-
nju aditiva skim proizvodima. U smislu zdravstvene
sigurnosti i toksičnosti aditiva pravilno je
Djelovanje Raspon brojeva
govoriti i o stupnju škodljivosti / neškod-
Bojila 100-181 ljivosti, jer ako se rijetko konzumiraju i u
Konzervansi 200-285 i 1105 malim količinama onda se smanjuje rizik
i posljedice koje oni mogu izazvati. No,
Antioksidansi 300-340
kada je u pitanju toksičnost vrijedno je
Regulatori kiselosti Različiti brojevi pomenuti ajet iz Kur’ana: “Jedite i pijte
Zgušnjivači / 322, 400-499 i samo ne pretjerujte. On (Allah) ne voli
Emulgatori 1400-1451 one koji pretjeruju.”2
Tvari za sprječavanje S druge strane tokom povijesti su for-
550-572 mirani znanstveni stavovi, gdje se uspo-
zgrudnjavanja
Pojačivači okusa 600-650
stavilo opće mišljenje o štenim tvarima
koje unosimo u naš organizam. Često po-
Tvari za poliranje 900-910 minjana je Paracelzusova izreka: “Ništa
Tvari za zaslađivanje 420, 421, 950-970 nije toksično i sve je toksično, u zavisno- J
sti od količine u kojoj se upotrijebi.” Pre-
ma većini nacionalnih propisa u svijetu,
O
2.3. Zdravstveni aspekti aditivima se na osnovu detaljnih ispitiva- U
nja i dobivenih rezultata odobrava upo-
Aditivi se nalaze u hrani koju svakod- treba, te kreira zakonska regulativa koja R
nevno kupujemo. Samo sladila, koja se definira svrhu i količinu aditiva koje se
smatraju po zdravlje opasnijim aditivima, mogu upotrijebiti. Stupanj prihvatljivosti
N
nalaze se u preko 6 tisuća proizvoda. aditiva izražava se preko prihvatljivog A
Osim umjetnih sladila u opasnije aditive dnevnog unosa (ADI3) za pojedini aditiv i
spadaju konzervansi i sintetske boje. U namirnice u kojima se mogu koristiti. L
 HALAL KVALITETA
Vrijednost ADI označava količinu neke
tvari (aditiva) izraženu u miligramima po
kilogramu tjelesne težine koju čovjek
može sa sigurnošću konzumirati svakog
dana tokom cijelog života, a da pri tome
ne ugrozi svoje zdravlje. Uvrštavanjem
nekog aditiva na pozitivnu listu ne presta-
ju obaveze stručnog praćenja njegovog
djelovanja. Veći broj aditiva nije škodljiv
za zdravlje, ako se koriste u skladu sa za-
konskim propisima i uputama proizvođa-
ča. Količina aditiva koja se konzumira u
sastavu lijekova je manja od količine koja
se unosi sa hranom. Zbog toga su i rizici
unosa aditiva mnogo manji. Osim toga
legislativa u proizvodnji lijekova strožija
je i pod većom kontrolom i monitoringom
nego legislativa u proizvodnji hrane.
Neki aditivi još nisu do kraja ispitani,
ali se ipak upotrebljavaju. To su sumnjivi
aditivi prema kojima je u proizvodnji i
konzumiranju potrebno primjenjivati
principe predostrožnosti. Naravno, posto-
je i grupe aditiva koji nesumnjivo škode
zdravlju, ali je za neke od njih primjena u
prehrambenoj tehnologiji neophodna jer
štite hranu od kvarenja. Određeni aditivi
sadrže i karcinogene spojeve (npr. spoje-
vi sa benzolovom jezgrom i drugi) i takve
treba izbjegavati. Za većinu aditiva po-
46 stoje prirodne zamjene, koje se često ko-
mercijalno proizvode iz prirodnih izvora.
Takvi su, na primjer, pektini, antioksi-
dansi, vitamini, minerali, prirodne boje,
te prirodne arome. Neki aditivi, ako se
unose u količinama izvan ADI vrijednosti
i duže vrijeme, uzrokuju bolesti kao što
su: rak, dermatitis, razaranje kromozoma,
astma, alergijske bolesti, visok krvni pri-
tisak, čir na želucu itd. Zbog toga su adi-
tivi haram ako se ustanovi da su štetni po
zdravlje ili ako se u procesu proizvodnje
prekorači dozvoljeni dnevni unos (ADI).
2.4. Halal status aditiva i njima
sličnih tvari
Aditivi imaju halal status ako se dobi-
jaju iz potpuno čistih i dozvoljenih sirovi-
na, bez upotrebe alkohola. Te sirovine do-
J bijaju se iz biljaka i životinja dozvoljenih
O po islamskim propisima. Halal aditivi i nji-
ma slične tvari isključuju upotrebu bilo
U koje haram sirovine u njihovoj proizvodnji
(svinjetina, alkohol, strv i krv, te opojne i
R otrovne biljke). Teško je unaprijed klasifi-
cirati aditive kao halal, haram ili mešbuh,
N pa je stoga u najvećem broju slučajeva po-
A trebno dokazivati njihov halal status. Do-
kazivanje prisustva haram aditiva u kon-
L kretnim proizvodnim procesima provodi
se proaktivnom analizom svih koraka pro-
cesa u kompletnom prehrambenom lancu.
Na osnovu analize haram rizika u pre-
hrambenom lancu prevenira se mogućnost
upotrebe haram aditiva. Za laboratorijsku
provjeru statusa aditiva u sirovinama i fi-
nalnom proizvodu koriste se složene anali-
tičke metode (PCR, ELISA, HPLC, elek-
troforeza) bazirane na identifikaciji porije-
kla sastojaka. Haram su svi aditivi u čijoj
se proizvodnji i upotrebi koristi alkohol i
sastojci od otrovnih i opojnih biljaka kod
kojih se štetne materije ne elminišu u pro-
cesu proizvodnje. Haram su i aditivi živo-
tinjskog porijekla i to od:
• svinjetine i mesa divlje svinje,
• mesa psa, zmije i majmuna,
• mesožderi sa kandžama i očnjacima,
kao što su lavovi, tigrovi, medvjedi i
ostale slične životinje,
• ptice grabljivice sa kandžama, kao
što su orlovi, lešinari i sl.,
• štetočine, kao što su pacovi, stono-
ge, škorpioni i sl.,
• životinje koje je prema islamskim
propisima zabranjeno ubijati, kao
što su mravi, pčele i djetlići,
• životinje koje se smatraju odvrat-
nim, kao što su uši, crvi, muhe i sl.
• životinje koje žive i na kopnu i u vo-
di, kao što su žabe, krokodili i sl.
• mazge i domaća magarad,
• otrovne i opasne morske životinje,
• meso bilo koje od dozvoljenih živo-
tinja ukoliko nije zaklano po islam-
skim propisima,
• krv.
Pored halal (dozvoljenih) i haram (za-
branjenih) postoje i mešbuh (sumnjivi) adi-
tivi. Oni mogu biti životinjskog i biljnog
porijekla, odnosno mogu biti proizvedeni i
od halal i od haram sirovina. Također,
mešbuh su aditivi kojima se u toku proi-
zvodnje ili upotrebe mogu dodavati nosači
(alkohol, zabranjene masnoće ili drugi za-
branjeni sastojci). Zbog toga je ove aditive
potrebno posebno provjeravati i u svakom
pojedinačnom slučaju dokazivati njihov
halal status. Pored aditiva čiju je upotrebu
proizvođač obavezan deklarirati na amba-
laži proizvoda, postoje i tzv. “skriveni adi-
tivi”. Oni se ne navode u popisu sastojaka,
ukoliko zakonom nije reguliran procenat
sastojaka koje je dozvoljeno prikriti.
Aditivi na tržištu se mogu nabavljati u
formi: čiste kemijske tvari, smješe sa no-
sačem, smješe različitih aditiva bez nosa-
ča i smješe različitih aditiva sa nosačem/
otapalom. Aditivi kao čista kemijska sup-
stanca su najčešće sintetski aditivi i aditi-
vi porijeklom iz minerala. Kad su u pita-
nju aditivi, kao čista supstanca, tada se
njihov halal status najlakše definira, jer se
provjerava samo ta supstanca. Aditiv mo-
že biti u smjesi sa nosačem ili rastvara-
čem. U ovom slučaju najčešće se pojav-
ljuju prirodne i sintetske arome4, prirodne
i sintetske boje, pojačivači okusa, vita-
minski preparati i sl. Veći broj komerci-
jalnih aditiva, koji se nudi na tržištu, ima-
ju ovu formu. Mogu da budu u krutom,
tečnom ili praškastom stanju. U tom slu-
čaju aditiv se sastoji od osnovne supstan-
ce koja čini aditiv zajedno sa supstana-
com u kojoj aditiv može biti rastvoren
(rastvarač), odnosno sa supstancom koja
može biti nosač aditiva ( škrob, masnoće,
alkohol). Tako i aditiv i nosač mogu ima-
ti haram status. Kao primjer možemo
uzeti i kurkumu5 koja se koristi kao žuta
boja. Kod kurkume kao nosač može se
koristiti određena masnoća. U slučaju ako
su masnoće od zabranjenih životinja ta-
kav aditiv ima haram status. Dobar pri-
mjer su neki flavonoidi, kao što su antoci-
jani koji se otapaju u alkoholu zbog lakše
aplikacije u proizvodu. Takav aditiv ima
haram status, a ako se alkohol zamijeni sa
propilen-glikolom dobiva halal status.
Aditiv se može naći i u formi smješe
različitih aditiva bez nosača kao što su ni-
tritne soli i kuhinjska sol, koji se koriste u
proizvodnji suhomesnatih proizvoda.
Smješe različitih aditiva sa nosačem/ota-
palom su česte u industriji pekarstva, gdje
se kombiniraju različiti enzimski prepara-
ti, vitamini i sredstva za dizanje tijesta i
sl. Tako se mogu pojaviti i tzv. “skriveni”
aditivi koje proizvođač aditiva nije oba-
vezan deklarirati. U pekarstvu se često, u
sastavu pekarskih aditiva, koristi amino-
kiselina L cistein kao i monogliceridi koji
mogu imati haram porijeklo. Neki aditivi
u pekarstvu, koji mogu biti svinjskog po-
rijekla su: natrijumove i kalijumove soli
masnih kiselina, mono i digliceridi ma-
snih kiselina, poliglikolestri masnih kise-
lina, natrijum stearoil-2-laktilat, kalcijum
stearoil-2-laktilat. Zbog toga su muslima-
ni u razvijenim zemljam prvo počeli tra-
žiti halal certificiranje kruha, jer je to i
namirnica koja se najčešće konzumira.
U proizvodnji hrane koristi se nekoli-
ko stotina aditiva, ali i ostalih sastojaka
koji se slično aditivima mogu naći u ma-
lim količinama, kao što su: pomoćne tvari
u proizvodnji, začini, enzimi i sl. Kao i
aditivi i ove tvari mogu imati halal, ha-
ram i mešbuh status. Tako treba razliko-
vati aditive od dodataka prehrani koje
možemo nabaviti u apotekama ili specija-
liziranim prodavnicama. Dodaci prehrani
sadrže koncentrirane hranjive i biološki
aktivne sastojake ili druge tvari, sa svr-

hom da dodatno obogate funkcionalni
unos hranjivih sastojaka u uobičajenoj
svakodnevnoj prehrani. Uzimaju se sa-
mostalno (per os – na usta) u manjim ko-
ličinama u formama kao što su: tablete,
kapsule, prahovi, gelovi, tekućine i ener-
getske pločice. Dodaci prehrani, ako se
dodaju tokom proizvodnje, prerade,
uskladištenja, pakiranja ili transporta po-
staju aditivi. Ako se aditivi dodaju kao
nutrijenti tad se vrši fortifikacija hrane.
Za korištenje dodataka prehrani koristie
se RDA6 standardi. Ne pridržavanjem
ovih standarda može dovesti do toksičnih
efekata. Treba razlikovati aditive od zači-
na. Kuhinjska sol (NaCl), začinsko bilje,
ne smatraju se aditivima. Začinske smje-
še nisu aditivi, ali mogu sadržavati aditi-
ve, a time imati i haram status.
Treba razlikovati aditive od pomoć-
nih sredstava u proizvodnji. Ponekad su
pojmovno vrlo bliski aditivima i neka po-
moćna sredstva u proizvodnji. Takve su,
na primjer, tvari za tretiranje vode za pi-
će, sredstava za pranje, vodonik peroksid
ili neki enzimi. Enzimi koji su najčešće
pomoćna sredstva u proizvodnji (enzim-
ski preparati) mogu imati i E oznaku, ali
isto tako IUB broj, koji označava njihovo
funkcionalno svojstvo, odnosno pripad-
nost određenoj grupi enzima. Pod enzim-
skim preparatima se podrazumjevaju ma-
terije koje su izolovane iz životinjskih,
biljnih ili mikrobioloških sirovina. Oni
mogu da sadrže cijele ćelije, dijelove će-
lija ili ekstrakte porijeklom iz navedenih
sirovina. Enzimski preparati se dijele na
tečne, polutečne i suhe, a mogu imati ra-
zličitu ulogu u toku tehnoloških procesa
proizvodnje hrane. Ako su porijeklom od
zabranjenih životinja onda su haram.
2.5. Zaključci
Status aditiva može biti: halal (dozvo-
ljeni), haram (zabranjeni) i mešbuh (sum-
njivi). Za prehranu muslimana su dozvo-
ljeni samo oni koji su halal, a haram i
mešbuh nisu dozvoljeni. Mešbuh je haram
dok se ne dokaže da je halal. Veliki broj
aditiva, dodataka prehrani, pomoćnih
sredstava u proizvodnji, enzima i začina
može imati haram sastojke. Aditivi koji su
porijeklom od GMO imaju mešbuh status.
Neki od aditiva, ako se unose u količinama
izvan ADI vrijednosti i duže vrijeme,
uzrokuju bolesti kao što su: tumor-rak,
dermatitis, razaranje kromozoma, astma,
alergijske bolesti, visok krvni pritisak, čir
na želucu itd. Zbog toga su aditivi haram
ako se ustanovi da su štetni po zdravlje ili
HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE
“ U pekarstvu se često, u sastavu pekarskih
aditiva, koristi aminokiselina L cistein kao i
monogliceridi koji mogu imati haram
porijeklo. Neki aditivi u pekarstvu, koji
mogu biti svinjskog porijekla su: natrijumove
i kalijumove soli masnih kiselina, mono i
digliceridi masnih kiselina, poliglikolestri
masnih kiselina, natrijum stearoil-2-laktilat,
kalcijum stearoil-2-laktilat. Zbog toga su
muslimani u razvijenim zemljam prvo počeli
tražiti halal certificiranje kruha, jer je to i
namirnica koja se najčešće konzumira.
ako se u procesu proizvodnje prekorači
dozvoljeni dnevni unos (ADI).
LITERATURA
1. Khawaja, M.: Additives in relation to
halal, The Halal Food Authority,
London, UK, Food Technology Inter-
national. 84, 86-87, 2001.
2. Riaz, M. N., Chaudry, M. M.: Halal
food production, Food Protein Res. &
Dev. Cent., Texas A&M Univ., Co-
llege Station, TX 77843, USA 2004.
3. Riaz, M. N., Regenstein, J. M.: Nutri-
tional supplements for halal and
kosher consumers, Prepared Foods.
174, (1, Nutra Solutions): NS13-
NS14, NS17-NS18, 2005.
4. Regenstein, J. M.; Chaudry, M. M.;
Regenstein, C. E.: The kosher and ha-
lal food laws, Cornell Kosher Food
Initiative, Dep. of Food Sci., Cornell
Univ., Ithaca 2003
5. Ayan, A. H.: Halal food with specific
reference to Australian exports, Food
Australia. 53, (11): 498-500, 2001.
6. Riaz, Mian N. Chaudry, Muhammad
M.: Halal food production, Boca Ra-
ton, Fla., CRC Press, 2004.
7. Sakr, Ahmad Hussein A.: Muslim gu-
ide to food ingredients, 6th ed., Lom-
bard, Ill.: Foundation for Islamic
Knowledge, 1993.
8. Barnhoorn, R.: Kosher and halal fo-
ods and ingredients. International Fo-
od Ingredients. 3, 51-52, 2000.
”
9. Regenstein, J., Chaudry, M. M.: Kosher
and halal laws impacting on biotechno-
logy, Dep. of Food Sci., Cornell Univ.,
Ithaca, NY 14853, USA, Food Techno-
logy International, 77-80, 82, 2001. 47
10. S. Grujić: Prehrambeni aditivi – funk-
cionalna svojstva i primjena, Tehno-
loški fakultet, Banja Luka ,2005.
11. M. Jašić, L. Begić: Biohemija hrane
I, Printcom Tuzla, Tuzla, 2008.
12. BAS 1049:2007. Halal hrana – Za-
htjevi i mjere; Institut za standardiza-
ciju BiH, 2007.
13. M. Jašić, A. Sakić, D. Šubarić, B.
Muhamedbegović: Halal status pre-
hrambenih aditiva, Zbornik Radova
Agrotech Gradačac, 2007.
14. http://www.e-brojevi.hr
15. http://www.ehalal.org/foodadditive.
html
16. http://www.benevolencija.eu.org
17. http://www.aic.ba/pravilna-ishrana
18. http://en.wikipedia.org/wiki/Bread_
improver
Bilješke J
1
2
GMO- genetski modificirani organizmi
Kur’an, sura Al-Araf, 31.
O
3
Acceptable Daily Intake – prihvatljivi dnevni unos
aditiva
U
4
Arome često ne pripadaju aditivima, nego su po-
moćne sirovine u proizvodnji hrane, ali mogu imati
R
5
haram status, ako su naprimjer otopljene u alkoholu.
Kurkuma je začin i boja koju koriste Hindusi u svojoj N
prehrani boje pileće meso, ali se može nabaviti i kao
dodatak prehrani, jer ima antioksidativna svojstva. A
6
engl. Recommended dietary allowance ili preporu-
čeni prehrambeni unos L
 HALAL KVALITETA
Supstitucija haram sastojaka u
proizvodnji halal lijekova
Mr. sc. pharm. Emilija Spasevska
Prof. dr. Midhat Jašić
1. Uvod
Savremena tehnologija proizvodnje li-
jekova gotovo uvijek ima zamjenu za ha-
ram komponente koje mogu biti u lijekovi-
ma, pa je ova oblast stručni izazov za far-
maceute, tehnologe, liječnike i teologe. U
ovom radu ćemo ilustrirati samo proizvod-
no materijalne aspekte halal lijekova. U
svijetu još nisu razvijeni standardi koji
precizno opisuju halal procese i proizvode
u farmaceutskoj industriji. Lijekovi i nji-
hov kvalitet je regulirana vrlo strogim za-
konima, standardima i preporukama na
međunarodnim i nacionalnim nivoima1. U
48
“kojiFarmaceutski proizvodi su kompleksni sistemi
se sastoje od aktivne supstance, ili više
aktivnih supstanci, pomoćnih supstanci i nekih
dodataka. Na ovaj sistem pored kvalitativnog i
kvantitativnog sastava značajan utjecaj ima i
postupak proizvodnje. Aktivna supstanca, ili
ljekovita supstanca, pomoćne supstance i
postupak proizvodnje su ujedno i elementi koji
mogu da utiču halal status lijeka.
procesu dokazivanja halal statusa ova či-
njenica olakšava prepoznavanje haram
komponenti u proizvodnom lancu kao i
J certificiranje halal lijekova. U slučaju po-
O trebe za zamjenom aktivne supstance ili
ekscipienata, može se dogoditi da takav
U lijek bude skuplji, ali i jeftiniji od njego-
vog haram ekvivalenta. Savremena farma-
R ceutska industrija zahtijeva primjenu pro-
cedura i postupaka baziranih na zahtjevi-
N ma dobre proizvođačke prakse (GMP2),
A što bi bilo i u slučaju proizvodnje halal li-
jekova, s tim što se tu trebaju poduzeti
L mjere koje osiguravaju halal status.
Osnovni principi na kojima se temelje
zahtjevi pacijenata su efikasnost, djelotvor-
nost, bezbjednost i stabilnost lijekova. Ne
smije se zanemariti ekonomski ili troškovni
aspekt. Da bi se ovi zahtjevi zadovoljili pro-
izvođači lijekova moraju organizirati i pro-
voditi proizvodnju u skladu sa zahtjevima
legislative o lijekovima. Pacijent ima pravo
da bude informiran o osobinama lijeka, a da
pri tome ne bude opterećen sa specifičnim
znanjima koje obavezno moraju imati far-
maceut i liječnik. Farmaceut i liječnik, iz-
među ostalog, moraju biti dobro informira-
ni i o sastavu lijeka, njegovom farmakološ-
kom djelovanju, indikacijama, kontraindi-
” ili pomoćne supstance su sastojci koji su
kacijama itd. Ove informacije su sažeto i
jasno sadržane u uputi za upotrebu lijeka,
što je i zakonska obaveza proizvođača. Po-
stoje specifični zahtjevi etničkih i religij-
skih skupina pa neki pacijenti, iz vjerskih i
drugih ubjeđenja, ne konzumiraju sastojke
koji potiču od za njih nedozvoljenih izvora.
Takve osobe odbijaju ili sa averzijom pri-
hvaćaju i lijekove koje sadrže ove sastojke.
Ovaj pristup nekad može ugroziti život pa-
cijenta ili umanjiti farmakološki učinak lije-
ka, slično placebu. Da bi se osigurao kvali-
tet lijeka sa ovog aspekta proizvođač mora
uspostaviti kontrolu cijelog lanca proizvod-
nje počevši od sinteze, ekstrakcije, prerade i
drugih postupaka prilikom proizvodnje ula-
znih supstanci, kontrole procesa proizvod-
nje lijeka do pakovanja i distribucije.
2. Potencijalni haram sastojci u
lijekovima i njihova supstitucija
Pod lijekom se podrazumijeva svaka
supstanca, ili kombinacija supstanci nami-
jenjene za liječenje ili sprečavanje bolesti
kod ljudi, kao i za postavljanje dijagnoze,
obnavljanje ili modificiranje fizioloških
funkcija, kao i za postizanje drugih medi-
cinski opravdanih ciljeva. Farmaceutski
proizvodi su kompleksni sistemi koji se
sastoje od aktivne supstance, ili više aktiv-
nih supstanci, pomoćnih supstanci i nekih
dodataka. Na ovaj sistem pored kvalitativ-
nog i kvantitativnog sastava značajan utje-
caj ima i postupak proizvodnje. Aktivna
supstanca, ili ljekovita supstanca, pomoć-
ne supstance i postupak proizvodnje su
ujedno i elementi koji mogu da utiču halal
status lijeka. Aktivna supstanca je farma-
kološki aktivan sastojak u datoj farmaceut-
skoj doziranoj formi. Kvalitet finalnog
farmaceutskog oblika, efikasnost, neškod-
ljivost i stabilnost lijeka, prije svega je de-
finiran farmakološkim i fizičko kemijskim
osobinama aktivne supstance. Ekscipienti
najčešće neophodni da bi se izradio zahti-
jevani farmaceutski oblik pogodan za ad-
ministriranje kod pacijenata. Ekscipienti
omogućavaju izradu optimalne, robusne
formulacije, i značajno utiču na kvalitet
farmaceutskog oblika kao i na njegovu sta-
bilnost, djelotvornost i neškodljivost. Jed-
nako značajan utjecaj na kvalitet lijeka, na
njegovu bioraspoloživost i efikasnost ima
postupak proizvodnje. Postoje više podjela
lijekova, po različitim osnovama. Jedna od
podjela, kojom se najjednostavnije može
prikazati sastav lijeka je podjela lijekova
prema farmaceutskim oblicima. Prema
ovoj podjeli lijekove dijelimo u tri osnov-
ne grupe.
 HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE

Tabela 1. Podjela lijekova prema farma- izliječe bolest. Razvojem nauke i tehnologi- daje mu potrebne savjete. Postoji i grupa
ceutskim oblicima. je mogućnost izbora lijekova se proširila. S lijekova, takozvani OTC proizvodi koji
druge strane, u etičkom smislu, halal status pacijenti mogu dobiti bez recepta, a neki

POLUČVRSTI
lijekova ne smije biti prepreka zdravlju pa- od njih u nekim zemljama su čak dostupni
DOZIRANI

DOZIRANI

DOZIRANI
ČVRSTI

OBLICI

OBLICI

OBLICI
TEČNI
cijenta, što je kroz povijest bilo dozvoljeno. i u maloprodaji. Proizvođači lijekova nisu
Takav je bio primjer korištenje inzulina kod obavezni da proizvode halal lijekove. Po-
liječenja šećerne bolesti – dijabetes melitus što postoje određene populacijske grupe
tipa I. Zbog toga pitanje halal stausa lijeko- pacijenata – muslimana koji preferiraju
tablete kreme rastvori va zahtijeva vrlo decidne odgovore kako sa halal kao dio njihovog životnog stila, a s
religijskog tako sa medicinskog, pravnog i druge strane proizvođači žele da zadovolje
obložene
masti emulzije etičkog aspekta. Ovaj aspekt razotkriva potrebe ove ciljanje grupe, onda se name-
tablete
brojne mogućnosti i raznolikost odgovora će potreba za proizvodnju halal lijekova.
kapsule supozitorije suspenzije
za svaki konkretan slučaj lijeka i njegovih Ovo nije jednostavno zato što proizvođač,
vagitorije terapijskih svrha. ukoliko na svoj proizvod stavi znak halal,
U postupku korištenja lijeka, najčešće mora osigurati sve zahtjeve halal proi-
Svi farmaceutski oblici u sebi sadrže liječnik prema utvrđenoj dijagnozi propi- zvodnje. HALAL oznaka na proizvodu je
aktivnu supstancu kao i pomoćne supstan- suje pacijentu, a farmaceut izdaje lijek i garancija da proizvod zadovoljava zahtje-
ce, a proizvode se specifičnim proizvodnim
postupkom. Halal, haram ili mešbuh lijeka
određuje porijeklo njegovih sastojaka. Sup-
stance, koje se koriste pri proizvodnji lije-
kova, mogu imati različito porijeklo:
“halal
Kritične tačke, koje mogu da kompromitiraju
status lijekova, su aktivne i pomoćne
• ljudskog porijekla (ljudska krv, krv-
ni proizvodi i dr.)
• životinjskog porijekla (npr., cijele
supstance, sirovine od kojih se oni dobijaju i
životinje, dijelovi organa, životinj- postupak kojim se dobijaju, kao i proizvodni
ski sekreti, toksini, izlučevine, krvni
proizvodi i dr.) postupak korišten pri proizvodnji lijeka.
• biljnog porijekla (cijele biljke, dijelovi
biljke, biljni sekreti, izlučevine i dr.) Aktivna supstanca u lijeku je supstanca nosilac
• kemijskog porijekla (dobijeni kemij- 49
skom promjenom ili sintezom)
farmakološkog učinka lijeka. Aktivne
Za svaku od spomenutih grupa lijekova
koriste se specifični proizvodni postupci,
supstance su halal ukoliko se dobijaju od
koji najčešće ne kompromitiraju halal status izvora, organizama i postupcima koji su
proizvoda. Kritične tačke, koje mogu da
kompromitiraju halal status lijekova, su ak-
tivne i pomoćne supstance, sirovine od ko-
dozvoljeni islamskim zakonima ”
jih se oni dobijaju i postupak kojim se dobi-
jaju, kao i proizvodni postupak korišten pri
proizvodnji lijeka. Aktivna supstanca u lije-
ku je supstanca nosilac farmakološkog
učinka lijeka. Aktivne supstance su halal
ukoliko se dobijaju od izvora, organizama i
postupcima koji su dozvoljeni islamskim
zakonima. Ekscipiensi omogućavaju izradu
određenog farmaceutskog oblika, kontroli-
raju bioraspoloživost aktivne supstance i
značajno utječu na kvalitet lijeka. Kao po-
moćna supstanca pri proizvodnji lijekova
tretira se i primarna ili kontaktna ambalaža.
To je ambalaža sa kojom lijek dolazi u kon-
J
takt i koja značajno utječe na kvalitet i sta- O
bilnost farmaceutskog oblika. Ekscipiensi
ili Pomoćne supstance su halal ukoliko se U
dobijaju od izvora, organizama i postupci-
ma koji su dozvoljeni islamskim propisima. R
Lijek, pošto je namijenjen za ljudsku
dobrobit, bi trebao biti uvijek halal. Tokom
N
povijesti ljudske civilizacije, pa i islama, A
ljudi su koristili različita sredstava za koje
se znalo da mogu pomoći ili da potpuno L
 HALAL KVALITETA
“ Nekontrolirano i prekomjerno uzimanje
određenih grupa lijekova može stvoriti
ovisnost, a takva pojava se promatra kao
haram. Ali svakako moramo imati u vidu da
kod nekih teških oboljenja ovi lijekovi su
nezamjenjivi i svakako su halal.
ve postavljene islamskim propisima, a
istovremeno obavezuje prema zakonu za
zaštitu potrošača i legislativi o informira-
nju potrošača. Prema ovim zakonima, pa-
cijent kao potrošač ni u jednom trenutku
ne smije biti doveden u zabludu.
Vrlo mali broj lijekova sadrži supstan-
ce porijeklom od po islamu zabranjenih
životinja. Tako, na primjer, svinjski inzu-
lin je zamijenjen inzulinom koji se dobija
biotehnološkim postupcima iz mikroorga-
nizama, kirurški konci koji su bili porije-
klom od svinjskih i mačjih crijeva su za-
mijenjeni sintetskim, svinjska želatina se
uspješno mijenja sa goveđom ili sa hidro-
koloidima biljnog porijekla, etil alkohol
50 može biti supstituiran sa polihidroksilnim
alkoholima ili drugim po islamu dozvolje-
nim rastvaračima. Stearati životinjskog
porijekla mogu biti zamijenjeni steartai-
ma biljnog porijekla. Kada su u pitanju
otrovne biljke i otrovne životinje, koji su
jedini izvor aktivnih supstanci, u tom slu-
čaju su te supstance dozvoljene, zbog toga
što u primjerenim dozama i koncentracija-
ma imaju ljekovito djelovanje. Poznata je
izreka Paracelsusa: “Otrov – to je pitanje
količine. Svaki je lijek otrovan, samo o
dozi ovisi hoće li to zaista biti." Alkohol
se sve manje koristi u proizvodnji lijekova
zbog svojih fizikalno-kemijskih osobina,
kao što je eksplozivnost, zapaljivost, ali i
zbog interakcije sa lijekovima, toksično-
sti, iritacije, kao i njegovih negativnih nu-
tritivnih osobina. Alkohol stvara i ovi-
snost ako se duže konzumira. U Americi
je ograničena maksimalna količina alko-
J hola u OTC3 proizvodima i to na 10 % u
O lijekovima za odrasle, 5 % za djecu i 0,5
% za djecu mlađu od 6 godina. Etil alko-
U hol može biti supstituiran sa polihidroksil-
nim alkoholima ili drugim po islamu do-
R zvoljenim rastvaračima. Ove činjenice
ukazuju da gotovo uvijek svaki lijek može
N imati svoju halal zamjenu. Ipak, ako nema
A alternative, potreban lijek je uvijek dozvo-
ljen i pacijenti se moraju osloboditi svih
L predrasuda.
” mu, Ljiljan, Sarajevo 1997.
Nekontrolirano i prekomjerno uzima-
nje određenih grupa lijekova može stvori-
ti ovisnost, a takva pojava se promatra
kao haram. Ali svakako moramo imati u
vidu da kod nekih teških oboljenja ovi li-
jekovi su nezamjenjivi i svakako su halal.
Prilikom proizvodnje polazećih sirovina i
materijala, koji se koriste za proizvodnju
lijekova, trebaju se koristiti postupci do-
zvoljeni prema islamskim propisima. Ha-
lal status svih polaznih materijala i mate-
rijala koji se koriste za proizvodnju lije-
kova, mora biti dokumentiran i dokazan
sa odgovarajućim certifikatima. Proizvo-
đači moraju imati dokument, certifikat
izdat od kompetentne ustanove, s kojim
se potvrđuje da zadovoljavaju standarde i
zahtjeve za halal proizvodnju.
4. Zaključak
Određeni lijek može imati halal, ha-
ram ili mešbuh status što ovisi o njego-
vom porijeklu i tehnologiji proizvodnje.
Osnova za identifikaciju halal statusa li-
jekova je njihov sastav i postupak proi-
zvodnje. Osnovno polazište je činjenica
da se lijekovi sastoje od pomoćnih i ak-
tivnih supstanci koje mogu biti prirod-
nog, polusintetskog i sintetskog porijekla.
Aktivne kao i pomoćne supstance prirod-
nog porijekla mogu se dobivati iz biljaka,
životinja, mikroorganizama i minerala.
Prirodne supstance se uglavnom koriste
kao tehnološki obrađeni ekstrakti u formi
aktivnog spoja. Bilo koja supstanca u lije-
ku je halal, ako ima porijeklo od organi-
zama dozvoljenih po islamskim propisi-
ma i dobivena po postupcima dozvolje-
nim po islamskim propisima. Ako se u
procesu proizvodnje koriste haram aktiv-
ne, ili pomoćne supstance te reagensi,
aditivi, pomoćna sredstva u proizvodnji,
onda takav lijek može imati haram status
čak i ako se radi o reziduima. Posebno pi-
tanje su lijekovi koji su dobijeni bioteh-
nologijom, kao što je kloniranje i genet-
ska modifikacija, koji u principu imaju
mešbuh status. Sa etičkog aspekta je do-
zvoljeno korištenje lijekova sa haram
supstancama ako ne postoji alternativa.
Literatura
1. BAS 1049:2007- Halal hrana – za-
htjevi i mjere, Institut za standardiza-
ciju Bosne i Hercegovine, Glasnik,
godina I, broj 1-2, Juli 2007.
2. KARDAVI, J.: Halal i haram u isla-
3. KHAVVAJA, M.: Additivesin relati-
on to halal, The Halal Food Authori-
tv, London, Food Technology Inter-
national. 84, 86-87, 2001.
4. Osnovnih direktiva za upotrebu ter-
mina halal( CAC/GL 24-19971) izda-
ta od strane sekretarijata zajedničkog
FAO/GL Programa standarda namir-
nica, 1999.
5. Zakon o lijekovima i medicinskim
sredstvima. (2008.), Sarajevo, Služ-
beni glasnik BiH 58.
6. Evropska farmakopeja, European
Pharmacopoeia. 6th edition. Strasbo-
urg Council of Europe; 2008.
7. Pravilnik o registraciji lijekova (2002.),
Sarajevo Službene novine Federacije
BiH 34.
8. The Rules Governing Medicinal Pro-
ducts in the European Union http://
www.ich.org, pristupljeno 18.06.2009.
9. Registar lijekova sa osnovama farma-
koterapije, Federalno ministarstvo
zdravstva,
10. Udruženje farmakologa Federacije
BiH; 2007.
11. International Conference on Harmo-
nization (ICH) Guidance Documents
http://www.fda.gov, pristupljeno
20.06.2009.
12. International Harmonisation http://
www. pheur.org, pristupljeno 01.07.
2009.
13. Direktive 2001/83/EZ, 2004/24/EZ,
2002/46/EZ.
14. Regulation on Medicine in European
Union http://www.emea.europa.eu/,
pristupljeno 14.07.2009.
15. Pharmacetical Legislation Pharmace-
utical product for humane use http://
ec.europa.eu/enterprise/pharmaceuti-
cals/eudralex/vol1_en.htm, pristuplje-
no 24.06.2009
Bilješke
1
Pogledati literaturu, dio koji se odnosi na osnovnu
2
legislativu
Od engleskog: Good Manufacturing Practice
3
U islamu haram, a kod ostalih na primjer vegeta-
rijanaca, sastojci animalnog porijekla
4
OTC (“over the counter” – preko pulta) – lijekovi
koji se ne izdaju na ljekarski recept

Tvrtka “Naše klasje” –
primjer uspješnog
uvođenja halal
kvalitete!
Mario Dukarić
Tvrtka “Naše klasje” d.o.o. (www.na-
seklasje.hr) jedan je od dobrih primjera
uspješnog uvođenja i dosljednog provo-
đenja halal certifikata koji jamči kvalitetu
i ispravnost proizvoda u skladu s propisi-
ma islamske vjeroispovijesti. Proizvodi
nositelji halal kvalitete, utemeljene na še-
rijatskim zakonima i zakonu o hrani iz
asortimana tvrtke “Naše klasje” su:
– Aurelia tortellini s četiri vrste sira
– Aurelia tortellini s blitvom i sirom
– Aurelia tortellini s puretinom
– kukuruzni koncentrat (sirovina koja
se koristi u pekarstvu za proizvod-
nju kukuruznog kruha)
– heljdin koncentrat (sirovina za pe-
karstvo)
“Naše klasje” svoje proizvode ozna-
čene halal certifikatom plasira ne samo u
zemlje s najvećim udjelom stanovništva
islamske vjeroispovijesti nego i na police
hrvatskih trgovina i trgovačkih centara.
Time pokazuje poštovanje prema islam-
skoj zajednici u Hrvatskoj i dosljednost u
provođenju halal principa. “Ponosni smo
što su naši proizvodi označeni halal certi-
fikatom jer time dokazujemo njihovu
ispravnost i kvalitetu, ali i primjenu svih
zakonom propisanih zdravstvenih i higi-
jenskih normi u proizvodnji. Uveli smo
certifikat halal kvalitete kako bismo u
potpunosti zadovoljili zahtjeve potrošača
islamske vjeroispovijesti – kako na lokal-
nom, tako i na regionalnom tržištu kamo
plasiramo svoje proizvode. Nakon dobi-
vanja halal certifikata pojačali smo izvoz
proizvoda na tržišta jugoistočne Europe,
a postoji i veliki interes u zemljama Eu-
ropske unije”, izjavio je Zoran Šimunić,
direktor tvrtke “Naše klasje” te napome-
nuo da pravila iziskuju ozbiljan pristup.
“Važno je da naši djelatnici, odnosno na-
HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE
ši interni auditori, znaju jasne razlike iz-
među halal i haram hrane te osiguraju
provođenje halal pravila u proizvodnji i
skladištenju proizvoda. Zato smo dodat-
na sredstva uložili u edukaciju i osposo-
bljavanje radne snage jer halal certifikat
shvaćamo izuzetno ozbiljno i smatramo
ga važnim segmentom poslovanja.”
Iako je postupak dobivanja halal certi-
fikata opsežan i sveobuhvatan – osim na
proizvode, odnosi se i na proizvodne pro- 51
cese, politiku kvalitete i razne norme. Pro-
izvodi tvrtke “Naše klasje”, među kojima
se posebno ističu Aurelia tortellini, od
2008. godine nose oznaku halal certifikata.
Ta oznaka potrošačima nedvojbeno doka-
zuje opredjeljenje menadžmenta tvrtke za
halal kvalitetu, ali i provođenje svih propi-
sanih zdravstvenih, higijenskih i sanitarnih
normi u procesu proizvodnje. Naime, halal
certifikat je tvrtki “Naše klasje” dodijelila
Agencija za certificiranje halal kvalitete.
Certificiranje proizvoda i tvrtki provodi se
u suradnji s Mešihatom islamske zajednice
u Hrvatskoj. Nakon što se nedvojbeno
utvrdi da tvrtka ispunjava sve uvjete Agen-
cija izdaje odgovarajući certifikat kojim se
potvrđuje halal status proizvoda i odobra-
va označavanje proizvoda halal znakom.
Tvrtka “Naše klasje” je uvođenjem halal
certifikata dobila 'ulaznicu' na tržište od
čak 44 zemlje svijeta, s više od 1,3 milijar-
J
de ljudi gdje zakonska regulativa nalaže da O
prehrambeni artikli moraju imati halal cer-
tifikat. U osnovi, on jamči da proizvod ne U
sadržava sastojke koji su zabranjeni po še-
rijatskim zakonima, poput alkohola, svi- R
njetine ili GMO proizvoda, ali propisuje i N
način prehrane i klanja životinja, skladište-
nje i cjelokupnu pripremu prehrambenih A
artikala pa su takvi proizvodi dozvoljeni i Aurelia tortellini s četiri vrste sira,
u skladu s vjerskim propisima. blitvom i sirom te puretinom. L
 HALAL KVALITETA

Krajnji cilj halal certifikata je praćenje

proizvoda od početka proizvodnje do kraja
– ne radi se samo o deklarativnom nego o
vrlo strogom, istinskom praćenju koje je
podložno sankcijama. Kontrolira se podri-
jetlo namirnice, proces proizvodnje i obra-
de te sam plasman konačnog proizvoda, a
posebna se pažnja pridaje sigurnosti hrane
i poštenim postupcima u označavanju i tr-
govini hranom. Zato halal certifikat nije
jednokratan – auditori halal kvalitete
(stručnjaci iz raznih područja kao što su
biolozi, kemičari ili prehrambeni tehnolo-
zi) od strane Agencije čak šest puta godiš-
nje provjeravaju ispunjava li tvrtka i njeni
proizvodi i dalje sve uvjete halal certifika-
ta. Stroge norme koje potvrđuju zdravstve-
nu ispravnost halal proizvoda razlog su
zašto se i pripadnici ostalih vjeroispovije-
sti sve češće odlučuju za te proizvode. Na
tržištima zapadnih zemalja proizvodi sa
halal certifikatom sve su traženiji, a prema
procjenama stručnjaka stalno rastuće trži-
“certifikata
Tvrtka “Naše klasje” je uvođenjem halal
dobila ‘ulaznicu’ na tržište od čak 44
zemlje svijeta, s više od 1,3 milijarde ljudi gdje
zakonska regulativa nalaže da prehrambeni
artikli moraju imati halal certifikat. ”
šte halal proizvoda trenutno vrijedi oko stenine. Uvođenjem halal standarda u pro-
632 milijarde dolara. izvodne procese, tvrtka “Naše klasje” po-
Od svog osnutka 2001. godine tvrtka tvrdila je i dodatno učvrstila svoju poziciju
“Naše klasje” koncentrira se na kreiranje, među uspješnim i modernim tvrtkama ko-
razvoj i prodaju inovativnih proizvoda. Iz je vode brigu o kvaliteti svojih proizvoda i
tih je ciljeva nastao koncept svježe tjeste- zadovoljstvu svojih potrošača. Uz halal
nine – Aurelia tortellini – koji su jedno- certifikat, tvrtka “Naše klasje” posjeduje
stavni za pripremu, a predstavljaju cjelo- nekoliko značajnih certifikata kvalitete –
vit, kompletan i zdrav obrok. Zato i ne ču- HACCP, ISO 9001:2002, košer te certifi-
di što tvrtka zauzima vodeću poziciju na kat Instituta u Münchenu koji potvrđuje
domaćem tržištu u proizvodnji svježe tje- proizvodnju bez GMO sastojaka.

52

J
O
U
R
N
A
Predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftija Ševko ef. Omerbašić i
L direktor tvrtke “Naše klasje” Zoran Šimunić, prilikom uručenja halal certifikata.

Oman – vrata u poslovni svijet
Arapskog poluotoka
Srećko Čulić, prof.
Projekt “Hrvatska gospodarska kuća”
proizašao je iz ideje povezivanja Hrvat-
ske s Omanom na gospodarskom, sport-
skom i kulturološkom području. Osnovni
cilj je omogućiti hrvatskim tvrtkama što
jednostavnije i racionalnije nastupe na tr-
žištima Omana, ali i ostalih zemalja
Arapskog zaljeva (Ujedinjeni Arapski
Emirati, Katar, Kuvajt, Bahrein, Saudij-
ska Arabija).
Sama ideja dugo je sazrijevala, a po-
četak rada na ovom projektu počeo je pri-
je godinu i pol dana kada su predstavnici
tvrtke “Kaćun” iz Splita uspostavili od-
ličnu suradnju sa Mešihatom islamske
zajednice u Hrvatskoj. Vrijeme je do sada
iskorišteno za istraživanje tržišta, prouča-
vanje propisa u Sultanatu Oman, te otva-
ranje predstavništva tvrtke “Kaćun” u
Omanu. Tvrtka “Kaćun” je, počevši od
2008. godine, uspostavila uspješnu po-
slovnu suradnju sa omanskom tvrtkom
INJAZ INTERNACIONAL PROJECTS
GROUP sa sjedištem u Muskatu, glav-
nom gradu Omana. Rezultat takve surad-
nje je poslovni Ugovor o zastupanju ko-
jim je tvrtka Kaćun ostvarila zakonske
pretpostavke Sultanata Oman o otvaranju
predstavništva u Omanu, a samim time i
ostvarivanje projekta “Hrvatska gospo-
darska kuća” u Omanu. Službeni naziv u
Omanu je KACUN (CROATIAN HOU-
SE OFFICE), OMAN OZAIBA, 18th
NOV. STREET. P.O.Box. 462 P.C. 131
MUSCAT, SULTANATE OF OMAN,
tel. 00968-24494812.
Agent je INJAZ INTERNACIONAL
PROJECTS GROUP, a koordinator cije-
log poslovnog programa je dr. Hatim A.
Hamid. Imajući u vidu specifičnost
omanskog tržišta i ostalih arapskih zema-
lja, a posebno štujući njihovu tradiciju i
vjerske običaje te zakonske propise, u po-
slovnom poduhvatu realizacije poslov-
nog projekta “Hrvatska gospodarska kuća
u Omanu” od početka smo imali nesebič-
nu i svestranu podršku eksperata Mešiha-
ta Islamske vjerske zajednice u Hrvat-
skoj, te predstavnika INJAZ INTERNA-
CIONAL PROJECTS GROUP u Omanu.
HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE
Upravo zahvaljujući preporuci i podršci
te gospode i zvaničnika ostvarili smo
mnoge poslovne kontakte kako u Hrvat-
skoj tako i u Omanu. Prilikom posjeta
predsjednika Republike Hrvatske Stjepa-
na Mesića njegovoj ekscelenciji, oman-
skom Sultanu QABOOS BIN SAID AL
SAID-u u Muskatu, kojoj su nazočili i
brojni hrvatski gospodarski i politički
predstavnici te brojni zvaničnici Omana i
njihovi gospodarstvenici, a kojem smo
nazočili i mi, uočene su brojne mogućno-
sti poslovne suradnje uz uvažavanje tra-
dicije i običaja hrvatskog i omanskog na-
roda. Posebne poslovne mogućnosti otva-
raju se u području trgovačke razmjene,
turizma, ribarstva, medicine, izgradnje
infrastrukture u Omanu, graditeljstva,
brodogradnje, te izrada stručnih projekata
“ Imajući u vidu specifičnost omanskog
tržišta i ostalih arapskih zemalja, a posebno
štujući njihovu tradiciju i vjerske običaje te
zakonske propise, u poslovnom poduhvatu
realizacije poslovnog projekta “Hrvatska
gospodarska kuća u Omanu” od početka
smo imali nesebičnu i svestranu podršku
eksperata Mešihata Islamske vjerske
zajednice u Hrvatskoj, te predstavnika
INJAZ INTERNACIONAL PROJECTS
GROUP u Omanu. ” L
za pojedina područja gospodarstva. Po-
sebno interesantno je područje sporta i
kulture, te obrazovanje studenata gdje po-
stoji široki interes za razmjenu sportaša,
sportske i kulturne nastupe, educiranje
sportskih i inih stručnjaka, te pripreme i
nastupe sportaša, sportskih klubova i na-
cionalnih timova u Hrvatskoj i Omanu.
Sultanat Oman, zahvaljujući svom ze-
mljopisnom položaju, predstavlja strateš-
kog partnera jer se nalazi na križanju
svjetskih pravaca trgovine naftom i pli-
nom, te brojnim prehrambenim proizvo-
dima. Oman je zemlja sa bogatom po-
slovnom i kulturnom tradicijom, a Oman-
ci su izuzetno obrazovani, kako na vlasti-
tim sveučilištima tako i na sveučilištima u
inozemstvu sa izvrsnim poznavanjem en-
gleskog jezika. Posebno impresivno je 53
koliko su Omanci gostoljubivi i susretlji-
vi ljudi i koliko se zanimaju za Hrvatsku.
Duga i ekološki zaštićena obala sa preli-
jepim plažama i povijesnim lukama omo-
gućila je Omancima kontakte sa drugim
državama i kulturama svijeta. Oman je
poslovno sigurna zemlja, kao i zemlja ko-
ja pruža nevjerojatne uvjete za odmor,
J
O
U
R
N
A
 HALAL KVALITETA

šport i rekreaciju tijekom cijele godine.

Za poslovanje na području Sultanata
“ Za poslovanje na području Sultanata
Oman, kada su u pitanju prehrambeni
Oman, kada su u pitanju prehrambeni
proizvodi ili bezalkoholni napici, nužno
je poštivati Halal standarde i osigurati
proizvodi ili bezalkoholni napici, nužno odgovarajuću dokumentaciju koja prati
proizvode plasirane bilo u Omanu ili ze-
je poštivati Halal standarde i osigurati mljama Arapskog zaljeva.
Na području Republike Hrvatske dje-
odgovarajuću dokumentaciju koja prati luje Agencija za certificiranje halal kva-
litete sa sjedištem u Zagrebu koja osigu-
proizvode plasirane bilo u Omanu ili rava informiranje, savjetovanje i praće-
zemljama Arapskog zaljeva. ” nje poslovnih subjekata do konačnog iz-
davanja Halal certifikata. Susretljivost i
stručna znanja predstavnika Agencije u
mnogome olakšavaju certificiranje, što
posebno cijene partneri koji su do sada
certificirali svoje proizvode i proizvodne
procese. Poslovanje u Omanu otvara
mnoge mogućnosti jer je Oman bogata i
otvorena zemlja koja svoje bogatstvo te-
melji na nalazištima nafte. Uz razvijenu
industriju nafte i naftnih derivata, zva-
ničnici Omana, pod vodstvom Sultana
QABOOS BIN SAIDA, imaju jasno ra-
zrađen plan razvoja koji se zasniva na
izgradnji infrastrukture, ulaganjima u tu-
rizam te gospodarskim povezivanjem sa
ostalim državama svijeta. Ta spoznaja
omogućava tvrtkama iz Hrvatske i Bosne
54 i Hercegovine gospodarski nastup i otva-
ra mnoge mogućnosti. Poseban kapital je
u spoznaji da postoje mnogi ljudi koji su
blagonakloni prema Hrvatskoj, a pogla-
vito oni koji su studirali i boravili na po-
dručju Republike Hrvatske. Cilj “Hrvat-
ske gospodarske kuće” u Omanu je pove-
zati sve zainteresirane čimbenike kako bi
u zajedničkom nastupu realizirali po-
Hrvatska gospodarska kuća INJAZ u Omanu slovne poduhvate na sveopće zadovolj-
stvo. Posebnu težinu ovom projektu daje
saznanje da se od prvog dana u cijeli pro-
jekt uključio Mešihat Islamske zajednice
u Hrvatskoj pružajući stručnu i organiza-
cijsku potporu, te tvrtka INJAZ kao vr-
hunska kompanija koja u svom sastavu
ima šest tvrtki koje pokrivaju poslovna
područja od telekomunikacija do medici-
ne. Iako na području Omana djeluju
mnoge strane kompanije i postoje proi-
zvodi iz cijeloga svijeta, koji su se izbo-
J rili u oštroj tržnoj konkurenciji, isto tako
O postoji i mogućnost plasmana roba i
usluga sa područja Hrvatske i Bosne i
U Hercegovine. Posebno treba naglasiti da
je nužno uskladiti se sa omanskim za-
R konskim i vjerskim propisima, koji su
jasno razrađeni i striktno se provode. Ta
N spoznaja zahtjeva kvalitetnu pripremu,
A ali omogućava i lakše poslovanje na tom
tržištu jer su pravila jasno definirana i
L Državnički posjet Omanu jednako važeća za sve.
 SADRŽAJ

SADRŽAJ

UVODNIK
Filip Mursel Begović:
Halal lijek za novu životnu realnost .............................................................................. 3
ISSN 1334-5052
PREPORODOV JOURNAL HALAL KVALITETA
mjesečnik KDBH “Preporod” (halal ishrana i halal certificiranje)
Sumeja Ljevaković, prof., Orhan Jašić, prof.:
Izdavač: Religioznost i kultura prehrane ..................................................................................... 4
Kulturno društvo Bošnjaka Hrvatske
“Preporod” Prof. dr. Sulejman Topoljak:
Halal i haram u ishrani ................................................................................................ 6
Glavni urednik:
Mr. sci. Faruk Čengić:
Ismet Isaković
Tehnologija halal klanja .............................................................................................. 10
Urednik specijalnog izdanja: Amir Sakić, prof.:
Filip Mursel Begović Uloga i doprinosi Agencije za certificiranje halal kvalitete u razvoju halal procesa ........ 13
Redakcija: Aldin Dugonjić, bacc. san. ing:
Amina Alijagić Centar za certificiranje halal kvalitete Zagreb ............................................................ 18
Mirza Mešić Prof. dr. Midhat Jašić, Amir Sakić, prof.:
Sena Kulenović Halal autohtoni proizvod ............................................................................................ 21
Edis Felić
Prof. dr. Kadrija Hodžić:
Faris Nanić
Tržište i cijene halal proizvoda .................................................................................... 24
Suradnici: Mr. sc. Olivera Jurković Majić:
Mirsada Begović Primjena halal i košer certifikata u marketingu hrane .................................................. 28
Ajka Tiro Srebreniković
Doc. dr. sc. Aziz Hasanović:
Edina Smajlagić
Mogućnosti izvoza kroz halal program ........................................................................ 38
Avdo Huseinović (BiH)
2 Edin Tule (BiH) Prof. dr. Midhat Jašić: 39
Amel Suljović (BiH) Halal aditivi u hrani i lijekovima ................................................................................. 44
Mr. sc. pharm. Emilija Spasevska, prof. dr. Midhat Jašić:
Adresa:
Supstitucija haram sastojaka u proizvodnji halal lijekova ............................................. 48
Preporodov Journal
Ilica 35, 10000 Zagreb Mario Dukarić:
Tvrtka “Naše klasje” – primjer uspješnog uvođenja halal kvalitete! ............................. 51
Telefon/faks:
Srećko Čulić, prof.:
+385 (0)1 48 33 635
Oman – vrata u poslovni svijet Arapskog poluotoka ..................................................... 53
e-mail:
kdbhpreporod@zg.t-com.hr
kdbhpreporod@kdbhpreporod.hr
ismet.isakovic@sk.t-com.hr
web: www.kdbhpreporod.hr
Žiro-račun:
ZABA 2360000-1101441490
Devizni račun:
SWIFT ZABA HR 2X: 70300-280-3755185
Cijena: 15 kuna
Pretplata:
J RH 80 HRK godišnje
O BiH 20 KM godišnje
Svijet 15 € godišnje
U Tisak:
R mtg-topgraf d.o.o., Velika Gorica

N Tiskano uz financijsku potporu iz

Državnog proračuna Republike
Na podršci u pripremi prezentacije zahvaljujemo:
A Hrvatske putem Savjeta za nacionalne
manjine Republike Hrvatske Zagrebačkom Velesajmu, Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva,
L Hrvatskoj gospodarskoj komori, Agenciji za promicanje izvoza i ulaganja,
Agenciji za komercijalnu djelatnost.
 



 


   !"6!9':'3"'
 VISPAK dd, Visoko :



 OBLOCOMMERCE doo, PJ ALSSA Konjic  '!&!$3)*+
 VEGAFRUIT doo, Doboj Istok  !'7#('!68"!
 !"#$% 
4

 KLAS doo, Sarajevo  "86''!683

 &"!'!#"#


  '6"&($%
 ('$)*+  '"6;
 $)"&%  FAVEDA doo, Sarajevo
 !"!-'("!#
./  68"#$%

 BROVIS dd, Visoko (Piletina OVAKO)  VELVET TRADE doo, Sarajevo
 ARGETA doo, Sarajevo  $!../; 
 ("!#!(!'2!  8'3!''6
/
Koprivnica  "$'6"'!6'!
 #'(3!#4
 6;
"
 !#4
  OMEGA COMERC doo, Visoko
 #'('$./
  6!(/6 
 "
4
 $$2!$(!;/
 "!(!')5%$+
%  PURIS dd, Pazin

HALAL KVALITETA
 !"2"!6!'#!$
./  38!'"!'!

 )*+  MI OVAKO doo Sarajevo
 7/  %/
<=
 86"'6#)*+  '!68"!#6!6.
=


!'2!$$+

"!&)*+


2!"8'
>/
3)"! #>
(halal prehrana i halal certificiranje)