OSNOVNE DEFINICIJE ZA IZBOR KARAKTERISTIKA STRUJNIH

TRANSFORMATORA
2.1.

Uvod
Brzi prodor zatitnih releja prvo statike izvedbe, a zatim mikroprocesorske

izvedbe, koje karakterizira velika brzina djelovanja te elje korisnika relejne zatite da
se izvanredne mogunosti takvih releja maksimalno iskoriste, uzrokovao je daljnje
napredno istraivanje glede ponaanja i utjecaja mjernih strujnih transformatora u
mrei. Upravo iz tog razloga, u posljednjih nekoliko godina mnogo je napisano u
tehnikoj literaturi [4] o utjecaju prijelaznih pojava struja i napona pri kvarovima u mrei,
o utjecaju dopunskih distorzija mjernih veliina koje unose mjerni transformatori kao i o
ponaanju mjernih lanova zatitnih releja pri ovim pojavama. Veoma je teko saeti
bitne injenice iz ove vrlo sloene problematike jer postoji veliki broj razliitih rjeenja
relejne zatite s relejima mikroprocesorske izvedbe koji su jo uvijek u periodu razvoja.
Kod razmatranja utjecaja prijelaznih pojava na zatitne releje treba posebno
analizirati:

prijelazne pojave primarnih struja i napona pri nastanku kratkih spojeva u mrei;

prijelazne pojave u mjernim transformatorima.

Vaeim propisima, normama i preporukama tonost strujnih transformatora za zatitu

definirana je [1]:

nazivnom primarnom graninom strujom tonosti;

nazivnom primarnom strujom;

nazivnom sekundarnom strujom;

klasom tonosti;

graninim faktorom tonosti.

Nazivnom primarnom i sekundarnom strujom definiran je i nazivni omjer transformacije.

Zadaa strujnog transformatora je transformirati mjerenu struju u stalnome
omjeru i bez faznog pomaka na vrijednost prilagoenu mjernim instrumentima i
ureajima zatite.
Nazivni omjer transformacije je:

Kn =

I1n
I2n

(0.1)

Idealni transformator ima omjer transformacije jednak omjeru broja zavoja

r
I1 N2
a. r =
I2 N1

(0.2)

no kod realnog strujnog transformatora dio primarne struje troi se pokrivanje padova
napona u sekundarnom namotu i prikljuenom teretu. Ta struja uzrokuje strujnu i
faznu pogreku transformatora.
Teret strujnog transformatora prikazujemo preko prividnog otpora

sekundarnog kruga i njegovog faktora snage cos, odnosno preko prividne snage pri
nazivnoj sekundarnoj struji:
Z = R2 + X 2

cos =

(0.3)

X2
1+ 2
R

2
P = I2n
Z

(0.4)

Teret je jednak nuli (Z=0) pri kratko spojenim sekundarnim stezaljkama.

Razlikujemo strujnu i faznu pogreku strujnih transformatora. Strujna pogreka
definirana je:

pi =

KnI2 I1
100%
I1

(0.5)

Fazna pogreka definirana je kutom izmeu primarne i sekundarne struje.

Fazna pogreka je pozitivna ako sekundarna struja prethodi primarnoj.
Struja magnetiziranja je efektivna vrijednost struje koju uzima sekundarni

namot strujnog transformatora, kada je na prikljuke sekundarnog kruga prikljuen

napon sinusoidalnog oblika nazivne frekvencije uz to da su primarni i bilo koji drugi
namot u praznom hodu.
Optereenje se obino izraava kao stvarna snaga u voltamperima kod

odreenog faktora snage i na nazivnoj sekundarnoj struji.

Nazivna izlazna snaga je stvarna snaga (u voltamperima kod odreenog

faktora snage) kod koje je strujni transformator namijenjen da napaja sekundarni

krug kod nazivne sekundarne struje i prikljuenim nazivnim optereenjem.
Strujni

transformatori

za

zatitu

trebaju

ispravno

raditi

upravo

pri

preoptereenju, odnosno kratkom spoju u mrei, pa se mora znati pogreka i u

nadstrujnom

podruju.

donjem

dijelu

nadstrujne

karakteristike

strujnog

transformatora (slika 2.1) pogreka redovno nije velika, meutim, u gornjem dijelu
ona naglo raste. Uzrok je tome nagli porast struje magnetiziranja nastao zbog

zasienja jezgre. Pri tome struja magnetiziranja znatno odstupa od sinusnog oblika,
kao na slici 2.2, na kojoj je I1 primarna struja reducirana na sekundarnu stranu,

2n

1n

I2 sekundarna struja, a Ie struja magnetiziranja.

Slika 2.1 Nadstrujna karakteristika strujnog transformatora za zatitu i

mjerenje
1
- idealna karakteristika strujnog transformatora za zatitu,
2 - idealna karakteristika strujnog transformatora za mjerenje,
3, 4 - strujna karakteristika strujnog transformatora za zatitu
pri 100% i 50% optereenja
To znai da e i uz pretpostavku sinusne primarne struje sekundarna struja izgubiti
sinusni oblik (slika 2.2). Stoga nije mogu vektorski prikaz struje, a ni rastavljanje
ukupne pogreke na strujnu i faznu. To je razlog da IEC preporuke i nai propisi kod
strujnih transformatora za zatitu definiraju sloenu pogreku pis danu formulom [2]:
T

pis =

100 1
(K n i 2 i1 )2 dt

I1 T 0

gdje su:
K n - nazivni prijenosni omjer;
I1

- efektivna vrijednost primarne struja;

i1

- trenutna vrijednost primarne struje;

i2

- trenutna vrijednost sekundarne struje;

- trajanje jednog perioda.

(0.6)

I1
I2

Ie
t

Slika 2.2 Struje u strujnom transformatoru pri zasienoj jezgri

Pri odreivanju strujne i fazne pogreke strujnog transformatora koristi se
vektorskim dijagramom strujnog transformatora:
R
0 s

jX

U2

I2
Ui

I 0

I1

R2

I 2

I0
Ig

Slika 2.3 Vektorski dijagram strujnog transformatora

r
r
r
r
Sekundarna struja I2 uzrokuje padove napona R2 I2 i jX 2 I2 te pad napona U2 na
r
prikljuenom teretu Z = R + jX . Tim padovima napona ravnoteu dri inducirani
r
napon Ui .
r
r
r
rr
Ui = I2 R2 + jX 2 + Z = I2ZS
(0.7)

r
gdje ZS definiramo kao ukupnu impedanciju sekundarnog kruga.

ZS =

tg S =

( R + R2 ) + ( X + X 2 )
2

(0.8)

X + X2
R + R2

Posebno

je

(0.9)
zanimljivo

promotriti

sluaj

kad

sekundar

strujnog

transformatora ostane otvoren. Tada kroz sekundarni namot nema struje, pa sva

primarna struja slui za magnetiziranje jezgre. Tolika struja magnetiziranja dovodi do

znatnog poveanja indukcije u jezgri, to s jedne strane dovodi do poveanja

gubitaka u eljezu, a s druge strane do povienja napona na stezaljkama
transformatora. Poveanje gubitaka dovodi do zagrijavanja jezgre, te moe doi do
izgaranja izolacije i promjene magnetskih svojstava eljeznih limova. Isto tako napon
na sekundaru moe toliko porasti da ugrozi izolaciju i osobe koje rukuju
transformatorom. Zbog toga je potrebno osigurati da se sekundarni namot strujnog
transformatora ne ostavlja otvorenim kad je transformator u pogonu.
Nasuprot tome, kratki spoj donosi mali pad napona u sekundarnom krugu, a
samim time i malu struju magnetiziranja. Tada iznos sekundarne struje ovisi samo o
iznosu primarne struje i ne postaje bitno vea od struje koja e tei kroz sekundar
kada je na njega prikljuena neka konana reaktancija Z.
Najvea vrijednost primarne struje uz koju transformator zadovoljava u
pogledu sloene pogreke naziva se nazivna primarna granina struja tonosti.
Granini faktor tonosti (ALF) je omjer nazivne primarne granine struje

tonosti i nazivne primarne struje. Ustaljena oznaka (starija literatura) za granini

faktor tonosti ili nadstrujni broj je n. Standardne vrijednosti graninog faktora
tonosti su 5, 10, 15, 20 i 30. Graninim faktorom tonosti priblino je odreena
indukcija pri nazivnoj struji i optereenju u odnosu na indukciju koljena na krivulji
magnetiziranja magnetskog kruga.

Bg
n=

Bg
Bn

Bn
i0

Slika 2.4 Nelinearna karakteristika magnetske jezgre strujnog transformatora

Bn - odgovara nazivnoj primarnoj struji; Bg - indukcija koja odgovara

nazivnoj

primarnoj graninoj struji transformatora.

Obzirom na vladanje strujnog transformatora pri strujama veim od nazivne
razlikujemo strujne transformatora za mjerenje i strujne transformatore za zatitu. Za
strujne transformatore na koje se prikljuuju mjerni instrumenti, trai se da

sekundarna struja pri poveanoj primarnoj struji to manje naraste kako bi se zatitili
instrumenti. Nasuprot tome, kod strujnih transformatora namijenjenih zatiti,
sekundarna struja mora vjerno pratiti primarnu struju kako bi prikljuena zatita
mogla pravilno djelovati.
Vladanje strujnog transformatora za mjerenje u podruju struja viih od
nazivne karakterizirano je nazivnom sigurnosnom strujom I1s koju definiramo
relacijom [7]:

I2S
I
0,9 1S = 0,9 FS
I2n
I1n

(0.10)

gdje je Fs faktor sigurnosti. Standardizirane vrijednosti faktora sigurnosti su Fs=5 i

Fs=10.
Strujni transformator izloen je u radu strujama viestruko veim od nazivne
pri kratkim spojevima u mrei. Da bi ostali neoteeni nakon toga, oni moraju biti
izvedeni tako da termiki i dinamiki izdre najvee struje kratkog spoja koje mogu
nastati na mjestu ugradnje. Za strujni transformator su stoga definirane:
Nazivna termika struja kratkog spoja (Ith ) je efektivna vrijednost primarne

struje koju e transformator izdrati u vremenu od 1 sekunde, a da ne pretrpi znatna

oteenja pri kratkospojenom sekundarnom namotu. Ukoliko kratki spoj djeluje vie
od 1 sekunde, nova termika granica odreuje se relacijom:

Ith =

Ith
t

(0.11)

Standardne efektivne vrijednosti, izraene u kiloamperima su:

6.3 8 10 12.5 16 20 25 31.5 40 50 63 80 100

Dinamika granina struja Idin je tjemena vrijednost koju strujni transformator

moe izdrati pri kratkospojenom sekundarnom namotu, a da ga ne otete sile koje

ta uzrokuje struja.
Ovakav nain definiranja tonosti strujnih transformatora za zatitu zasnovan je
na uvjetima ustaljenog stanja, a na takav nain se vri i provjera karakteristika. U
realnim uvjetima sa stanovita relejne zatite potrebno je prvenstveno voditi rauna o
karakteristikama transformatora u uvjetima prijelaznih stanja u mrei, poglavito pri
nastanku kvarova.
S gledita pogona dijela elektroenergetskog sustava polazi se od pretpostavke
da za definirane parametre ne smije doi do zasienja magnetskog kruga u vremenu
bitnom za pravilan rad zatitnog ureaja pri nastanku kvarova u mrei.

U zasienom magnetskom krugu mala je promjena magnetskog toka, zbog ega

je i inducirana elektromotorna sila bliska nuli, to rezultira velikom pogrekom u
transformaciji i pogrenom informacijom o stanju u mrei (slika 2.5).
i
i1

i2

Bsat

Slika 0.5 Oblik primarne i sekundarne struje u prijelaznom stanju sa

zasienjem magnetske jezgre
Strujni transformatori za zatitu podijeljeni su u slijedee klase:
Klasa P

Tonost po graninim uvjetima definirana je pomou sloene

pogreke pri struji n Ipn.

Klasa TPS

Transformator male rasipne reaktancije kojemu se definira pogreka

omjera broja zavoja i zahtjeva se da stvarni omjer ne prelazi 0,25%
od nazivnoga. Nadalje se zahtijeva da struja magnetiziranja, pri
magnetskom toku u jezgri koji je jednak onom pri graninim uvjetima
tonosti, ne prelazi 5% od nazivne kratkotrajne termike struje
preraunate na sekundarnu stranu.

Klasa TPX

Tonost pri graninim uvjetima definira se maksimalnom trenutnom

pogrekom pri struji kratkog spoja Kssc Ipn, za vrijeme specificiranoga
radnog ciklusa. Pri tome je KSSC nazivni faktor simetrine struje
kratkog spoja, tj. omjer efektivne vrijednosti simetrine struje kratkog
spoja (Ipsc) i efektivne vrijednosti nazivne primarne struje (I1n).

Klasa TPY

Tonost

pri

graninim

uvjetima

definirana

je maksimalnom

trenutnom pogrekom pri struji kratkog spoja Kssc I1n, za vrijeme

specificiranoga radnog ciklusa. Faktor remanencije ne smije biti vei
od 0,1.
Klasa TPZ

Tonost pri graninim uvjetima definira se maksimalnom trenutnom

pogrekom pri struji kratkog spoja Kssc I1n, za vrijeme jednostrukog
radnog ciklusa. Remanentni tok ne mora biti praktiki zanemariv.

Strujni transformatori za zatitu zadovoljavaju uvjete klase tonosti, ako su kod

nazivnog tereta strujna, fazna, sloena i maksimalna trenutna pogreka
unutar granica prema tablici 2.1.

Tablica 0.1 Doputene pogreke strujnih transformatora za zatitu

Pri nazivnoj primarnoj struji
klasa

strujna

tonosti

pogreka %

Pri graninim uvjetima tonosti

kutna pogreka
min

crad

pogreka

vrsta pogreke

%
sloena pogreka

5P

60

1,8

pri struji nI1n

sloena pogreka

10P

10

pri struji nI1n

max. trenutna

TPX

0,5

30

0,9

10

pogreka pri struji

Ksec I1n
max. trenutna
TPY

60

1,8

10

pogreka pri struji

Ksec I1n
izmjenina komponenta
TPZ

18018
5,30,6

10

max. trenutne pogreke

pri struji Ksec I1n

Treba naglasiti da za strujne transformatore za mjerenje klase tonosti 0,1 do 1

granine vrijednosti iz slijedee Tablice 2.2 moraju biti zadovoljene za sve vrijednosti

tereta izmeu 25% i 100% nazivnog tereta, a za transformatore klase 3 i 5 za sve

vrijednosti izmeu 50% i 100% nazivnog tereta.
Strujni transformatori za mjerenje zadovoljavaju uvjete klasa tonosti ako su
njihove strujne i fazne pogreke unutar granica prema Tablici 2.2.

Tablica 0.2 Doputene pogreke strujnih transformatora za mjerenje

strujna pogreka pi%
Klasa
tonosti
1
0,1
-

5
0,4

20
0,2

50
-

100
0,1

0,2

0,75

0,35

0,2

0,2s

0,75

0,35

0,2

0,2

0,5

1,5

0,7

0,5

0,5s

1,5

0,75

0,5

0,5

1,5

3
5

3
5

fazna pogreka i , min crad

% nazivne struje
120
1
5
20
50 100
0,1
15
8
5
0,45 0,24
0,15
0,2
30
15
10
0,9
0,45
0,3
0,2
30
15
10
10
0,9 0,45
0,3
0,3
0,5
90
45
30
2,7
1,35
0,9
0,5
90
45
35
30
2,7 1,35
0,9
0,9
1
180
90
60
5,4
2,7
1,8
3
nisu specificirane
5
nisu specificirane

120
5
0,15
10
0,3
10
0,3
30
0,9
30
0,9
60
1,8

Da bi mjerni instrumenti prikljueni na strujni transformator (ili jezgru) za mjerenje

bili to bolje zatieni od struja kratkog spoja ili strujnih udara iz mree, faktor sigurnosti
(Fs) mora biti nizak. Na taj se nain postie da pri nazivnom teretu Zn i primarnim
strujama veim od I1 = FSI1n nastaje zasienje, zbog kojega se na sekundarnu stranu
prenosi struja bitno manja od one koja bi proizala iz nazivnog omjera transformacije. S
obzirom da je umnoak faktora sigurnosti i ukupnog prividnog otpora sekundarnog
kruga strujnog transformatora za mjerenje konstantan, njegov namot treba po
mogunosti teretiti impedancijom priblino jednakom nazivnom teretu. U protivnom, ako
je prikljueni teret manji od nazivnoga, stvarni faktor sigurnosti je (Zn+ZT)/(ZS+ZT) puta
vei od nazivnog faktora sigurnosti (ZS - stvarni teret, ZT - impedancija sekundarnog
namota transformatora). U tom sluaju prikljueni instrumenti mogu biti nedovoljno
zatieni, jer zasienje jezgre nastupa pri viim iznosima primarne struje. Zbog toga se,
kao i zbog pogreaka strujnih transformatora za mjerenje, preporua, u sluajevima

kada je prikljueni teret bitno manji od nazivnog, ukljuenje dodatnih otpora u njegov
sekundarni krug.
Nasuprot tome, od strujnih transformatora za zatitu, pri graninim uvjetima
tonosti, zahtjeva se specificirana tonost u skladu s njegovom klasom tonosti, pa
prikljuenje tereta manjeg od nazivnog moe povoljno djelovati da se eljena tonost
zadovoljava pri strujama kvara veim od onih koje proizlaze iz nazivnog graninog
faktora tonosti n, odnosno nazivnog faktora simetrine struje kratkog spoja.
U svakom sluaju razvoj elektroenergetskog sustava ima za posljedicu porast
struja i snaga kratkog spoja, a stabilnost sustava zahtjeva brzu i selektivnu zatitu, koja
mora djelovati unutar nekoliko desetaka milisekundi nakon nastanka kratkog spoja.
Naime, brza suvremena rjeenja relejne zatite zadovoljavaju postavljene zahtjeve, ako
strujni transformator ispravno prenosi struju kratkog spoja. Neispravan prijenos,
odnosno

izoblienje

sekundarne

struje,

nastaje

zasienjem

jezgre

strujnog

transformatora koje izaziva prijelazna pojava, a njezin utjecaj je to nepovoljniji, to je

vea vremenska konstanta mree, kojom se priguuje.
Karakteristike strujnih transformatora, definirane prema starom IEC 185, ne
odreuju jednoznano ponaanje strujnog transformatora u prijelaznim stanjima,
odnosno za vrijeme kvara u elektroenergetskom sustavu.
Zasienje jezgre uslijed istosmjerne komponente struje kvara uzrokuje znatna
izoblienja sekundarne struje transformatora u jednoj poluperiodi, ali i vremenski pomak
prolaza te struje kroz nulu u odnosu na primarnu struju transformatora. Strujni
transformatori klasine (konvencionalne) izvedbe na ovakve pojave odgovaraju
prijelaznim stanjem koja mogu trajati i nekoliko sekundi i praktino redovito dovode do
znaajnih greaka i deformacija prenesenih ulaznih signala kojima se napajaju dijelovi
sustava relejne zatite. Zbog toga

su se definirale takve karakteristike strujnih

transformatora iji bi podaci zadovoljavali i u ovakvim uvjetima rada.

Sva prethodna razmatranja provedena su pod pretpostavkom da se ne predvia
automatski ponovni uklop odnosno da se ne postavljaju zahtjevi u odnosu na vrijeme
zasienja magnetske jezgre nakon ponovnog uklapanja na kvar.
Za

vrijeme

beznaponske

pauze

magnetski

tok

jezgri

opada

po

eksponencijalnom zakonu s vremenskom konstantom koja odgovara vremenskoj

konstanti sekundarnog kruga transformatora. Transformatori klase TPZ imaju malu
vremensku konstantu sekundarnog kruga te magnetski tok za vrijeme beznaponske
pauze opadne na vrijednost blisku nuli (za vrijeme beznaponske pauze od 0,3 s opadne

na vrijednost 0,2% od poetne vrijednosti) te dodatni zahtjevi u odnosu na ponovni

uklop praktino ne utjeu na dimenzije magnetske jezgre, za razliku od transformatora
klase TPX ili TPY.
U onim sluajevima kada se za pravilno funkcioniranje zatitnih ureaja ne moe
dopustiti zasienje magnetske jezgre strujnog transformatora, a tono prenoenje
istosmjerne komponente struje kvara nije neophodno, tada je povoljno izabrati strujne
transformatore s karakteristikama koje odgovaraju klasi TPZ (linearizirane jezgre) zbog
manjeg utroka materijala i nie cijene strujnog transformatora. Kod izbora
karakteristika strujnih transformatora klase TPZ potrebno je pri tome odabrati:
realnu vrijednost minimalno potrebne nazivne snage (W);
to je mogue manji odnos nazivne simetrine struje kratkog spoja i primarne

nazivne struje.
Izbor vrijednosti istosmjerne komponente struje kratkog spoja (odnosno
vremenske konstante T1), u granicama realno potrebnih vrijednosti za visokonaponske
mree, u manjoj mjeri utjee na gabarite. Definiranje vremena nakon kojega se jezgra
moe zasititi takoer nema bitnijeg utjecaja ukoliko se ne radi o vremenima reda
veliine jedne ili dvije periode industrijske frekvencije.
Strujni transformatori klase TPX imaju kompaktnu jezgru s jednoliko namotanim
sekundarnim namotom du oboda jezgre i geometrijski simetrinu vezu izmeu
primarnog i sekundarnog namota. Strujni transformatori klase TPY su jednakih
karakteristika, ali s malim antiremanentnim rasporima u jezgri.
Vremenske klase strujnih transformatora klasa TPX i TPY su izmeu 0,2 s i
100 ms. Zbog tako velikih iznosa vremenskih konstanti, faktor predimenzioniranja za
ove jezgre iznosi:

K = T1 + 1

(0.1)

uz zahtjev da zasienje ne nastupi niti u trenutku pojave maksimalnog toka. Nedostatak

klase X je u velikom remanentnom faktoru koji iznosi oko 0,8.
Strujni transformatori klasa TPX i TPY prenose, vjerno, unutar odreene
tonosti, istosmjernu i izmjeninu komponentu asimetrine struje kratkog spoja. Strujni
transformatori klase TPZ imaju vrlo malu vremensku konstantu, a time i mali faktor
predimenzioniranja. Smanjenje vremenske konstante strujnih transformatora postie se
smanjenjem vlastitog induktiviteta sekundarnog kruga uvoenjem relativno velikih
zranih raspora u jezgri strujnog transformatora.

Vremenska konstanta strujnih transformatora klase TPZ ograniena je

doputenom kutnom grekom od 18020 min na iznos od 606 ms. Jedinini iznos
maksimalne pogreke u prijenosu istosmjerne prolazne komponente definiran je
iznosom tmax =

T2 T1
T
ln 2 koji za strujne transformatore klase TPZ poprima velike
T2 T1
T1

iznose, ovisno o vremenskoj konstanti mree. Stoga se za strujne transformatore klase

TPZ greke u prijelaznom stanju definiraju maksimalnom trenutnom grekom prijenosa
simetrine komponente struje kratkog spoja.

Tablica 2.3

Usporedbena tablica klasa TPX, TPY i TPZ

TPX i TPY

TPZ

Raspon primarne struje

500 do 40000 A

1000 do 20000 A

Sekundarne struje

1,2,5 A

1,2,5 A

Maksimalna snaga tereta

15 W

15 W

Strujna greka u

0,5%

1%

Kutna greka

60'

180'20'

Prijenos istosmjerne

tono

vrlo netono (ovisno o

stacionarnom stanju

komponente

vremenskoj konstanti mree)

Primjena

svagdje

Rad s ostalim strujnim

nema ogranienja

transformatorima

samo ako se ne trai

vjeran prijenos istosmjerne
komponente mogu samo
ako imaju jednake vremenske
konstante

Utjecaj stranog EM polja

jedva primjetan; moe se

gotovo ne postoji, nije

eliminirati kompenzacijskim

potrebna kompenzacija

namotom
Rasipna reaktancija

zanemariva

nije uvijek zanemariva

Karakteristike strujnih transformatora TP mogu se definirati na tri naina:

1. Specifikacijom uzbudnih karakteristika (TPX);
2. Specifikacijom podataka za usklaivanje karakteristika transformatora
prema karakteristikama opreme (TPY i TPZ);
3. Specifikacijom funkcionalnih podataka (TPY i TPZ).
U zagradama su naznaene klase ije je karakteristike zgodno definirati
pojedinim nainom.

Kod sva tri naina treba definirati:

a) nazivnu primarnu i sekundarnu struju (npr. 1000/5 A), a gdje je potrebno, navesti

i omjer broja zavoja;

b) nazivnu frekvenciju;
c) nazivnu klasu i nazivni teret;
d) maksimalni pogonski napon;
e) ispitne napone;
f) kratkotrajne termike i dinamike struje.
Kod definiranja uzbudnih karakteristika potrebno je zadati:
a) minimalni iznos napona koljena - Vk;
b)

maksimalni

iznos

efektivne

vrijednosti

uzbudne

struje

kod

napona

koljena -I0;
c) otpor sekundarnog namota kod 75C.
U sluajevima kada se ele izjednaiti karakteristike strujnog transformatora s poznatim
karakteristikama opreme, treba zadati i slijedee podatke:
a) vremensku konstantu mree;
b) omjer simetrine struje kratkog spoja i nazivne struje;
c) nazivni faktor predimenzioniranja;
d) nazivnu snagu u VA ili nazivni teret u ;
e) nazivnu vremensku konstantu sekundarnog kruga strujnog transformatora;
f) otpor sekundarnog namota kod 75C;
g) maksimalni iznos remanentnog faktora.

Za definiranje karakteristika strujnih transformatora funkcionalnim podacima treba

navesti:
a) snaga tereta u VA ili otpora u ;
b) podatak, da li se primjenjuje automatsko ponovno uklapanje i ako se primjenjuje,

treba navesti trajanje beznaponske pauze;

c) da li se zahtjeva prijenos asimetrine struje kratkog spoja (alternativno se moe

navesti pogodna klasa strujnog transformatora;

d) vrijeme unutar kojeg ne smije nastupiti zasienje ili treba navesti da ne smije

doi do zasienja;
e) vremensku konstantu mree;
f) bilo koje ogranienje otpora sekundarnog namota.

2.2.

Izvedbe strujnih transformatora

2.2.1. Epoksidni transformatori

Mjerni transformatori izolirani epoksidnom smolom praktiki su potpuno

istisnuli sva druga rjeenja za nazivne napone do 35 kV, a izrauju se i za napone do
110 kV. Kod izrade takvog transformatora najprije se izrauje i sastavlja cijeli aktivni
dio, a zatim se on zalijeva u prikladnim kalupima epoksidnom smolom. Na osnovi
ovakvog tehnolokog postupka i visokih izolacijskih svojstava epoksidnih smola
ostvarene su konstrukcije malih dimenzija vrlo prikladne za ugradnju u rasklopna
postrojenja u bilo kojem poloaju.
Epoksidni strujni transformatori se izvode kao potporni i provodni, kao

tapni, provlani i namotni prema izvedbi primarnog namota. tapni strujni

transformatori imaju primarno samo jedan vodi tapastog oblika i upotrebljavaju se
gdje god je to mogue zbog velike dinamike struje i jednostavne konstrukcije.
Provlani strujni transformatori nemaju vlastiti primarni namot ve samo jezgru i
sekundarni koji je zaliven epoksidnom smolom, a kao primarni namot slui sama
sabirnica ija struja se mjeri.

a)

b)

Slika 0.6 Epoksidni strujni transformatori

a) Niskonaponski natini strujni transformator, tipa Konar ANB
b) tapni strujni transformator, tipa Konar ASA
Namotni transformatori koriste se kad je zbog male nazivne primarne struje
potrebno vie zavoja u primarnom namotu (do 220 kV) [7].

2.2.2. Uljni mjerni transformatori

Koriste se za nazivne napone vie od 35 kV, posebice za vanjsku montau.

Jezgra, primarni i sekundarni namot u uljnom su kotlu i meusobno su izolirani
papirnom bandaom. Kotao i porculanski provodnici tijesno su priljubljeni uz aktivni
dio transformatora radi smanjenja veliine i mase. Transformator je hermetiki
zatvoren da ne bi dolo do prodiranja vanjske vlage u ulje ime bi mu se smanjila
dielektrina vrstoa. Dilatacija ulja odnosno promjena njegova volumena zbog
promjene
gumenom),

temperature
koja

omoguuje

omoguava

se

elastinom

odravanje

gotovo

membranom

(metalnom,

nepromijenjenog

tlaka

transformatoru.
Strujni uljni transformatori imaju tri osnovne izvedbe.

a)

b)

c)

Slika 0.7 Osnovne izvedbe strujnih uljnih transformatora

a) lonasta
b) krino-prstenasta
c) glavasta
Na slici 3.2 oznake predstavljaju slijedee: 1. primarni namot, 2. sekundarni
namot, 3. jezgra, 4. obloge za diktiranje potencijala.
Kod lonaste izvedbe sva visokonaponska izolacija je omotana oko primarnog
namota koji je skupa sa sekundarnim namotom i jezgrom smjeten u dnu
transformatora, najee u metalnom kotlu. U krino prstenastoj izvedbi omotana je
otprilike polovica izolacije oko primarnoga, a polovica oko sekundarnog namota. Kod

glavastih strujnih transformatora sva je izolacija motana oko sekundarnog namota i

jezgre, koji su skupa s primarnim namotom u glavi transformatora.

a)

b)

c)

Slika 0.8 Strujni uljni transformatori

a) Glavasti strujni transformator, Konar AGU
b) Glavasti strujni transformator, Trench IOSK
c) Strujni transformator sa jezgom u postolju, Konar APU

2.2.3. Kombinirani mjerni transformatori

Ovaj koncept koji podrazumijeva smjetaj strujnog i naponskog transformatora

u istom kuitu doivio je nekoliko izvedbi i zauzeo svoj dio trita.
Razlikuje se nekoliko tehnikih rjeenja kombiniranih transformatora:

Inverzni strujni transformator smjeten u glavi kombiniranog transformatora, a

induktivni transformator sa zatvorenom jezgrom smjeten u podnoju
transformatora u zasebnom metalnom kuitu;

Glavna izolacija strujnog transformatora koristi se kao visokonaponski djelitelj

kapacitivnog

naponskog

transformatora.

Induktivna

jedinica

meunaponskim transformatorom smjetena je u odvojeno kuite;

Kombinirani transformator s izolacijom od plina SF6, gdje su najee strujni i

naponski transformator smjeteni u glavi kombiniranog transformatora;

Novo rjeenje predstavlja kombinirani transformator s inverznim strujnim

transformatorom i naponskim transformatorom s otvorenom magnetskom
jezgrom.

Slika 0.9 Uzduni presjek kombiniranog transformatora, Konar VAU

Kombinirani transformator sastoji se od:

glave (1) u koju su smjetene jezgre i sekundarni namoti (4) strujnog

transformatora;

potpornog izolatora (2) kroz kojega prolaze sekundarni izvodi strujnog

transformatora (7), sadri otvorenu magnetsku jezgru (9), primarne (13) i
sekundarne (11) namote naponskog transformatora;

kuita (3).

Prednosti nove koncepcije u odnosu na poznata rjeenja su:

zauzimanje relativno manjeg prostora smjetajem otvorene jezgre i

sekundarnih namota naponskog transformatora unutar potporne cijevi;

primarni namot naponskog transformatora smjeten po visini potpornog

izolatora optimizira raspodjelu potencijala po visini transformatora i tedi na
prostoru;

ravnomjerna raspodjela teine unutar transformatora smjetajem jezgre i

namota naponskog transformatora unutar potpornog izolatora.

2.2.4. Plinom izolirani mjerni transformatori

Kao izolirajui medij umjesto epoksidnih smola i ulja, koristi se i plin sumporni
heksafluorid (SF6). Ovaj plin pokazuje odlina izolacijska svojstva, ne gubi svojstva s
vremenom niti pod utjecajem najviih elektrinih i toplinskih naprezanja, inertan je,
netoksian i nezapaljiv.
Dva su naina primjene mjernih transformatora izoliranih plinom:

Samostojei plinom izolirani mjerni transformatori radi se o transformatorima

namijenjenima za postavljanje u atmosferi. Slini su izvedbama mjernih
transformatora izoliranih uljem, osim to kao izolacija slui SF6 plin.
Konstrukcijski su gotovo jednaki izvedbama u ulju. Prednosti SF6 mjernih
transformatora su:
nema efekta starenja;
manja masa i kompaktan dizajn;
nema opasnosti od eksplozije zahvaljujui sigurnosnom disku;
izolacijski sustav ekoloki prihvatljiv, idealan za reciklau;
mogunost promjene dielektrinih svojstava promjenom pritiska plina;
mogunost stalne daljinske kontrole pritiska plina u pogonu.

Mjerni transformatori namijenjeni ugradnji u oklopljena plinom izolirana

postrojenja (GIS). Ovdje se koriste klasini induktivni mjerni transformatori

prilagoeni plinskom izolacijskom sredstvu. Osim njih, poinju se koristiti i
strujni i naponski transduktori odnosno novi senzori sa niskonaponskim
signalnim

izlazom

prilagoenim

mikroprocesorskoj tehnologiji.

sekundarnoj

opremi

baziranoj

na

2.2.5. Nekonvencionalni mjerni transformatori

Tehnologija konvencionalnih mjernih transformatora koristi se i razvija se ve

cijelo stoljee to je dovelo do toga da se mjerni transformator smatra jednim od
najpouzdanijih dijelova opreme u postrojenju. Meutim, poveanje potronje i
prijenosnog napona, razvoj energetskih mrea i ureaja za zatitu i mjerenje te
deregulacija zahtijevaju unapreenje postojeih i razvoj novih tehnologija koje bi
zadovoljile zahtjeve tonosti, pouzdanosti i cijene.
Posebnu pogodnost razvoju novih tehnologija donosi upotreba elektronikih
sustava za zatitu, upravljanje i nadzor elektroenergetskih sustava. Ovi sustavi imaju
visoku rezoluciju i zahvaljujui procesorskoj tehnologiji, veliku brzinu djelovanja. Isto
tako, zahtijevaju malu ulaznu snagu, to omoguava upotrebu elektronikih mjernih
instrumenata male izlazne snage naponski transformatori sa izlazom u voltima
umjesto u stotinama volta, te strujni sa izlazom u miliamperima umjesto u amperima.
Kao alternativa konvencionalnim strujnim transformatorima pojavili su se razni oblici
mjerenja struje [7]. Najvaniji meu njima su:

optiki transformatori koji koriste Faradayev efekt;

konvencionalni transformatori sa optikim izlazom;

transformatori koji koriste zavojnice Rogowskog;

transformatori koji koriste Hallov senzor.

2.3. Opa pravila oznaavanja prikljuaka

2.3.1. Oznake prikljuaka - openito

Prikljune oznake trebaju identificirati:

a) primarne i sekundarne namote;
b) namotajne sekcije, ako postoje;
c) relativne polaritete namotaja i njihovih sekcija;
d) sredinje izvode, ako postoje.
2.3.2. Naini oznaavanja
Oznake prikljuaka moraju biti jasne i neizbrisive. Oznake se trebaju sastojati
od slova za kojima slijede, ili pak prethode brojevi. Slova trebaju biti velika tiskana
[4].

2.3.3. Odreivanje relativog polariteta

Svi prikljuci oznaeni sa P1, S1 i C1 trebaju istovremeno imati isti polaritet.

2.3.4. Oznake kod strujnih transformatora

Oznaavanje prikljuaka strujnih transformatora treba biti kako je dano u

tablici 2.4.

Tablica 2.4 Oznaavanje prikljuaka

Prikljuci primara

Prikljuci sekundara

Transformator sa

Transformator sa sredinjim

jednostrukim prijenosnim

prikljukom na sekundarnom

omjerom

namotaju

Transformator sa primarnim

Transformator sa 2

namotom u dvije sekcije

sekundarna namota; svaki sa

namijenjen spajanju u

svojom magnetskom jezgrom.

serijskom ili paralelnom

(dvije alternativne oznake za

smislu

prikljuke sekundara)

Prikljuci primara

Prikljuci sekundara

LITERATURA

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.

Ljubii, V., Ravli,V.: Izbor strujnih mjernih transformatora i udeenje relejne

zatite u TS 110/10(20) kV DOBRI, Zagreb 2002.
Bego, V.: Mjerni transformatori, kolska knjiga, Zagreb, 1977.
IEC, Technical Committee No 38 (Secretariat) 61: Instrument transformers, May
1987.
International standard IEC 60044-1, Instrument transformers - Part 1: Current
transformers, pp. 13-83, 2003.
Ravli, V.: Elaborat uzemljenja nultoke transformatora u TS 110/10(20) kV
SISCIA, Zagreb 2006.
Poar, H.: Visokonaponska rasklopna postrojenja, Zagreb 1990.
Krajtner, D.: Izbor i dimenzioniranje strujnih i naponskih transformatora za zatitu
i mjerenje, diplomski rad, Fakultet elektrotehnike i raunarstva
Vujovi, P., Vukainovi, S.: Izbor parametara lineariziranih jezgara za
visokonaponske
strujne
mjerne
transformatore,
XV.
savjetovanje
elektroenergetiara, 1981. Referat broj 12.02.
Ferneir D., erina Z., Ivankovi I.: Integrirani sustav regulacije i nadzora
energetskih transformatora, 7. simpozij o sustavu voenja EES-a Cavtat,
2006.
Siemens PTD EA Applications for SIPROTEC Protection Relays, 2005
Siemens SIPROTEC Numerical Protection Relays, Katalog 2003.
ABB, Buyer's guide: Station automation & protection, Volume I, 1999.
IEL, Kataloki listovi, Sustav zatite od elektrinog luka, Strujni modul
A-EBERLE, Voltage Control System REGSys (REG-D, PAN-D), Technical
Data, Issue 08/2006
ABB AutomationTechnology Products AB, Technical reference manual
Transformer protection terminal RET 521*2.5, December 2003
IEL, Kataloki listovi, Sustavi za mjerenje, registraciju i analizu energetskih
veliina, mjerni terminal MT-10S
ABB, SPAU 341 C Voltage regulator, Users manual and Technical
description, Modified 2007-01-24, Version F
ABB, Feeder Terminal Product Guide: REF 541, REF 543, REF 545 Issued:
June 1999, Version: F/06.07.2005
ABB, Earth-Fault Relay REJ 521 Technical Reference Manual
Issued: 14.09.1998, Version: C/14.11.2005
International standard IEC 60044-1, Instrument transformers - Part 1:
Current transformers, 2003-02
International standard IEC 60044-2, Instrument transformers - Part 2:
Inductive voltage transformers, 2003-02.
International standard IEC 60044-6, Instrument transformers - Part 3:
Combined transformers 2002-12
International standard IEC 60044-5, Instrument transformers - Part 5:
Capacitor voltage transformers 2002-07
International standard IEC 60044-6, Instrument transformers - Part 6:
Requirements
for
protective
current
transformers
for
transient
Performance 1992-03