EPRAVO.

BA

Financijsko pravo i financijska znanost

Pomoni materijal za pripremu ispita
Pomodni materijal za pripremanje ispita slui iskljuivo kao dodatak obaveznoj
literaturi i koristi se u svrhu ponavljanja gradiva!

Napomena: Baza dokumenata je dio ePravo.ba portala u kojem posjetioci portala mogu pronadi pravne propise,
meunarodne dokumente, kao i materijale namijenjene za pomod pri spremanju pravosudnog ispita, te ispita na
pravnim fakultetima. Dokumente koji se nalaze u bazi dokumenata alju lanovi i posjetioci portala ePravo.ba.
Portal ePravo.ba nije autor dokumenata u bazi. Portal ePravo.ba nije u mogudnosti da prekontrolie sve objavljene
dokumente. Portal ePravo.ba ne odgovara za mogudu tetu ili bilo koju drugu posljedicu koje mogu nastati
upotrebom dokumenata iz nae baze. Ukoliko smatrate da portal ePravo.ba kri Vaa prava, kontaktirajte nas na email: info@epravo.ba. Ukoliko Va zahtjev bude opravdan, sporni dokument de biti uklonjen.

1. Objasni razliku izmeu financijskog prava i znanosti o financijama?

Financijsko pravo i znanost o financijama imaju isti predmet izuavanja, s tom razlikom to je
pristup materiji koja se izuava razliit. Naime, znanost o financijama (monetarne i javne
financije) izuava pojmove, institute, zakone i sl., koji postoje i djeluju u mnogobrojnim
ekonomsko-financijskim odnosima. Dakle, znanost o financijama izuava ekonomske aspekte
financijskih pojava.
Financijsko pravo je pravna disciplina koja promatra i prouava financijske odnose i financijske
poslove s pravnog aspekta. Financijsko pravo tako prouava pravne norme kojima je regulirana
materija novanih odnosa, novanog sustava, materija prikupljanja, raspodjele i troenja
sredstava od strane drave itd.
2. Koja je vanost Magna Carta Libertatum u pogledu javnih financija?

Od tada tj. od 1215. godine u Engleskoj poinje demokratizacija financija. Uvelike se

ograniavala kraljeva vlast putem staleke skuptine i Vijea dvadesetpetorice. Ova povelja je de
facto zbirka financijsko-politikih i pravnih pravila koja su bila usmjerena na ograniavanje
financijskog apsolutizma engleskih monarha, te prenoenje financijske na visoko plemstvo i
sveenstvo.
3. Nabroji 5 mislioca tijekom razvitka znanosti o financijama i objasni njihov doprinos njenom razvoju?

To su: Thomas Hobes koji se zalagao za posredne poreze i to poreze na potronju akcize
(troarine); John Lock ona brani i zastupa kontribucije neposredne poreze, jer oni po njemu
vode rauna o poreskoj snazi obveznika; David Hume ima negativan stav prema javnom
kreditu; Adam Smith i David Ricardo takoer imaju negativan stav prema javnom kreditu.
4. Objasni i nabroji poreska naela koja je Adam Smith iznio u svom Bogatstvu naroda?

1) Naelo openitosti svi graani jedne drave su duni plaati poreze;

2) Naelo odreenosti poreski oblik, vrijeme obrauna i poreski iznos trebaju biti
unaprijed pravnim aktom odreeni;
3) Naelo ugodnosti svaki poreski obveznik treba platiti porez u vrijeme i na nain koji
njemu najbolje odgovara i
4) Naelo ekonominosti naplata poreza treba biti to je mogue jeftinija, a i ukupan iznos
poreza ne bi trebao biti odve velik.
5. Koji je doprinos A. Wagnera razvoju financijske znanosti?

On je zasluan za izvanrednu sistematizaciju znanosti o financijama, za unoenje socijalnih,

ekonomskih i financijskih pristupa materiji, objavio je udbenik u etiri knjige pod nazivom
Finanzwissenschaft (Znanost o financijama).
6. Koja dva akta i u kojem pogledu zaokruuju financijsko pravo srednjovjekovne Engleske, zapoeto sa
M.C. Libertatem?

Prvi akt je Peticija o pravu (petition of Right) i Zakon o pravima (Bill of Rihts). Peticijom o
pravu ograniavaju se prava kralja u prikupljanju javnih prihoda a zakonom o pravima se
konano zaokruuje budetsko pravo parlamenta u Engleskoj.

7. Definiraj dohodak u financijskom smislu?

Dohodak moemo definirati kao ukupnost sumu sredstava (najee novanih) koju neka
osoba fizika ili pravna, ostvari prodajom robe, vrenjem usluga ili po nekom drugom pravnom
osnovu, u odreenom vremenskom periodu, najee tijekom jedne godine.
8. Kako se dijeli dohodak i objasni podjelu?

S obzirom na formu dohodak se dijeli na naturalni i novani. Naturalni dohodak se ostvaruje u

dobrima i raznovrsnim uslugama, a novani u odreenoj sumi novca. Prema izvoru dohodak
moemo podijeliti na izvorni, koji nastaje neposredno u procesu reprodukcije i prijenosnotransformirani, koji se javlja u obliku poklona, ostavtina i sl. ovisno od vremena stjecanja
dohodak dijelimo na stalni (plaa, renta, kamata), periodini (sezonski prihodi) i izvanredni
(lutrijski zgoditci, pokloni i sl.). Takoer se dijeli na osobni i nacionalni. Osobni je onaj koji
pokazuje dohodak osobe, fizike ili pravne, u tijeku jedne godine dok se nacionalni odnosi na
cjelokupnu naciju, bolje rei dravu (novani izraz novostvorene vrijednosti jedne drave u
jednoj godini).
9. Koji je znaaj osobnog i nacionalnog dohotka?

Od njihovog kretanja i njihove visine zavise i mogunosti zadovoljavanja opih i zajednikih

potreba drutva.
10. Objasni razliku izmeu ukupnog novanog prihoda i dohotka neke osobe?

Ukupan novani prihod neke osobe ini sva njena ukupna primanja koja se onda mogu ralaniti
na materijalne trokove, amortizaciju i ostatak vrijednosti od prodajne cijene, to de facto ini
dohodak, odnosno realiziranu novostvorenu vrijednost.
11. Objasni razliku izmeu bruto i neto osobnog dohotka?

Bruto dohodak je onaj dio vrijednosti i njime mjereni dio bruto proizvoda ili sirovina proizvoda
koji preostaje po odbitku onog dijela vrijednosti i njime mjerenog dijela proizvoda cjelokupne
proizvodnje koji nadoknauju predujmljeni i u proizvodnji utroeni postojani kapital. Kada od
njega odbijemo dravne namete koje treba platiti neka osoba, zatim kamate na zajmove,
zakupninu, premiju osiguranja i sl., ono to ostane naziva se neto dohodak (isti dohodak), koji
se opet dijeli: na osobnu potronju, akumulaciju i rezerve sigurnosti.
12. Kako i u emu se ogleda znaaj dohotka za javne financije?

Znaaj dohotka za javne financije se dvostruko manifestira i to:

1) to je on osnovni izvor sredstava za podmirenje javnih potreba, i
2) to od tempa stope porasta dohotka u mnogome zavisi i tempo stopa rasta dravnih
prihoda, a od toga i mogunost drave da bude samostalna.
13. to je nacionalni dohodak i kako se on u vedini kapitalistiki orijentiranih zemalja obraunava?

Nacionalni dohodak je novani izraz novostvorene vrijednosti jedne drave u jednoj godini.
Postoje dvije metode obraunavanja nacionalnog dohotka: realna i osobna. Po realnoj metodi
nacionalni dohodak se dobiva tako to se od drutvenog proizvoda oduzme samo amortizacija.

Po osobnoj metodi nacionalni dohodak (realni neto drutveni proizvod) dobivamo jednostavno
zbrajanjem svih dohodaka. Najamnine, profita, kamate, rente i sl.
14. to je fiskalno opteredenje i kako se ono mijenjalo tijekom godina?

Fiskalno optereenje ( poreski pritisak) je odnos izmeu ukupnih fiskalnih davanja nameta i
nacionalnog dohotka. Moe se primijetiti da se fiskalno optereenje iz godine u godinu
poveavalo.
15. Definiraj relativni poreski pritisak?

I dalje je u pitanju fiskalno optereenje, ali ocijenjeno u svezi sa svim koristima koje se kroz
javne rashode vraaju poreskim obveznicima. Naime, ako se javni prihodi troe za financiranje
zdravstva, kolstva, socijalne zatite, pomoi nezaposlenima i sl., onda su oni drutveno korisni,
produktivni i rentabilni, pa se i njihovo poveanje lake podnosi, manje osjea.
16. Kako se opdenito definira novac u pravnom smislu rijei?

Novac u pravnom smislu rijei je djeljiva, pokretna, zamjenjiva, potrona, tjelesna ili bestjelesna
stvar pravo sui generis, koja obavlja drutvenu funkciju opeg ekvivalenta, ekvivalenta koji
svojim tjelesnim likom, svojom upotrebnom vrijednou i vrijednou slui za izraavanje
vrednovanje svih ostalih stvari koje se prema njoj nalaze u relativnom obliku vrijednosti.
17. Zato novac ima monopol u vrenju uloge opdeg ekvivalenta vrijednosti?

Novac je roba posebne vrste koja obavlja drutvenu funkciju opeg ekvivalenta, koji svojim
tjelesnim likom, svojom upotrebnom vrijednou slui izraavanju vrijednosti svih ostalih roba,
koje se prema njoj nalaze u relativnom obliku vrijednosti. Treba istai da se onog momenta kada
se funkcija opeg ekvivalenta uobiaji sa jednom vrstom robe, tj. kada neka odreena vrsta robe
na odreenom teritoriju i za odreeno vrijeme stekne drutveni monopol u vrenju uloge opeg
ekvivalenta, tek tada se roba koja vri funkciju opeg ekvivalenta pretvara u novac, a opi oblik
vrijednosti se pretvara u novani oblik vrijednosti.
18. Objasni razliku ekonomskog i pravnog definiranja novca?

Kod ekonomskog definiranja novca polazi se od toga da neka roba vri funkciju novca tj. kada
neka odreena vrsta robe na odreenom teritoriju i za odreeno vrijeme stekne drutveni
monopol u vrenju uloge opeg ekvivalenta. Kod pravnog definiranja novca je veoma znaajan
monetarno pravni suverenitet po kojem novac dobiva atribut dravne vlasti na osnovu ega on
postaje jedinim i obveznim sredstvom plaanja neke zemlje, koji sudionici robnog prometa
moraju primiti u neogranienim koliinama.
19. Koje vrste novca postoje i koja je njihova podjela?

Imamo dvije vrste novca: robni (stvarni) i kreditni (depozitni, iralni, papirni) novac.
Robni se dijeli na: svila, koa, biseri; plemeniti metali (zlato i srebro); kovanice; banknote
(novanice); iralni; vrijednosni papiri; komercijalni novac; krediti i elektronski novac. Kreditni
novac se dijeli na: banknote; iralni; vrijednosni papiri; komercijalni; kreditni i elektronski.

20. Nabroji koncepcije poimanja novca i objasni njihove najznaajnije karakteristike?

1) Metalistika koncepcija novca novac je roba i to prije svega plemenita roba kojoj se
pripisuje svojstvo novca zbog njenih prirodnih i ekonomskih osobina.
2) Dravnopravno poimanje novca novac je svaka pokretna stvar (res mobiles) koju
drava odredi da bude novac.
3) Drutvenopravna koncepcija novca za definiranje novca odluujue je miljenje,
odnosno stav ljudi koji se slue novcem i upotrebljavaju ga u svakodnevnom ivotu, te da
se prema tome novcem smatraju samo one pokretne i prava koja su u opoj upotrebi kao
sredstvo razmjene i u koje drutvo, tj. javno mijenje, ima povjerenje.
21. Tko je autor dravnopravnog poimanja novca i na kojim tezama ona poiva?

Dravnopravno poimanje prvi u pravnoj literaturi postavlja James Stewart u XVIII. stoljeu, dok
ga detaljno razrauje njemaki pravnik Georg Friedrich Knapp. Prema njima novac je svaka
pokretna stvar (res mobiles) koju drava odredi da bude novac. Drava kao nosilac suverene
vlasti, pa prema tome i monetarnog suvereniteta i monetarno-pravnog monopola, je ona vlast
koja je ovlatena izdavati novane znakove i utvrivati novanu jedinicu (odnosno novane
jedinice), odnosno odreivati svojstvo zakonskog sredstva plaanja.
22. Nabroji funkcije novca i objasni koja je od njih najznaajnija i zato?

1)
2)
3)
4)
5)

Novac u funkciji mjere vrijednosti;

Novac u funkciji sredstava prometa;
Novac kao kreditno i plateno sredstvo;
Novac kao sredstvo za zgrtanje blaga i
Novac u funkciji meunarodnog prometa svjetski novac

23. Definiraj i podijeli novane sustave?

Novani sustav u uem smislu rijei predstavlja skup pozitivnih pravnih propisa i pravila kojima
se reguliraju novana pitanja jedne zemlje, tj. pitanje novane jedinice kao zakonskog sredstva
plaanja, naziv te novane jedinice, pitanje pariteta, konvertibilnosti kao i osnovne postavke u
pogledu emisije novca. Imamo vezani sustav vaenja i sustav slobodnog vaenja.
24. Nabroji elemente koji su definirani novanim sustavom?

Elementi su: novana jedinica kao zakonsko sredstvo plaanja, naziv novane jedinice, paritet,
konvertibilnost i emisija novca.
25. Definiraj postojanje metalistikog sustava i njegove oblike?

Sustav metalistikog vaenja postoji u onom sluaju kad je propisom neke zemlje odreeno da je
novana jedinica vezana za izvjesnu koliinu jednog ili vie metala. Ukoliko je novana jedinica
vezana za samo jednu vrstu metala, odnosno ukoliko se valutni novac kuje iz jednog metala,
onda je u pitanju monometalizam. Ukoliko se to ini u odnosu prema dva ili vie metala, onda
se naziva bimetalistikim, odnosno multimetalistikim vaenjem.
26. Definiraj i objasni djelovanje Greshamovog zakona?

Svaki imatelj jedne i druge vrste novca (bolji i loiji novac) kad po bilo kojem osnovu ima
izvriti neku isplatu, nastoji zadrati bolji novac, a da svoje obveze izmiri loijim novcem, jer je
njegov partner (vjerovnik) duan, tj. zakonom obvezan primiti takav novac. Na ovaj nain bolji

novac odlazi iz optjecaja, tezaurirajui se u rukama pojedinaca, dok je u prometu uglavnom

ostao loiji manje vrijedan novac. ova navedena pojava se naziva Greshamov zakon. Zbog
pojeftinjenja srebra na svjetskom tritu povlailo se zlato u bimetalistikim dravama, bolji
novac ili zapravo roba, pa je stupao u djelovanje tzv. Greshamov zakon, tj. loiji novac (srebreni)
tjerao je iz prometa bolji. I na taj nain je emigriralo zlato iz zemlje a srebro je preuzimalo
gotovo iskljuivu ulogu valutnog novca.
27. Objasni razloge uvoenja zlatnog monometalizma?

Bio je niz neprestanih poremeaja koji proizlaze iz kolizije izmeu zakonskog utvrivanja
odnosa vrijednosti zlata i srebra i njihovih stvarnih kolebanja vrijednosti. as je bilo
precijenjeno zlato, as srebro. Podcijenjeni metal bio je povuen iz prometa, pretopljen i izvezen.
Tada bi se opet zakonski izmijenio odnos vrijednosti izmeu dva metala, ali bi nova nominalna
vrijednost metala dola u isti sukob sa stvarnim odnosom vrijednosti kao i stara. Sva povijesna
iskustva na tom polju svode se naprosto na to da tamo gdje zakonski dvije robe vre funkciju
mjere vrijednosti, faktiki uvijek samo jedna ostaje kao takva na popritu.
28. Koji su oblici zlatnog vaenja?

1) Klasino zlatno vaenje;

2) Vaenje zlatnih poluga i
3) Vaenje zlatnih deviza.
29. Nabroji glavne odlike i mane klasinog zlatnog vaenja?

Velika slabost ovog vaenja se ogledala u nedovoljnom snabdijevanju gospodarstva novcem i

kreditom, to se negativno odraavalo na sam gospodarski razvoj i zaposlenost proizvodnih
faktora date zemlje. Kod ovog vaenja je postojala jedna jedinstvena cijena zlata u svjetskim
razmjerima.
30. Objasni razlike izmeu klasinog zlatnog vaenja i vaenja zlatnih poluga?

Ono se razlikuje od klasinog zlatnog vaenja u tome to se novanice ne konvertiraju za metalni

zlatni novac, nego za zlatne poluge i to samo kod velikih plaanja, kakva se vre uglavnom
prema inozemstvu.
31. Za koje je sustave bilo karakteristino vaenje zlatnih deviza?

Za zlatno-dolarski sustav i zlatno-sterlinki sustav.

32. Definiraj sustav slobodnog vaenja?

Sustav slobodnog vaenja ili sustav papirnog vaenja postoji onda kada novana jedinica nije
definirana u odreenoj koliini zlata ili ako je ona i definirana u odreenoj koliini zlata, a nije
razmjenjiva za zlato.
33. Navedi stavku koja razlikuje slobodni i vezani novani sustav?

Kod slobodnog vaenja nema konvertibilnosti.

34. Objasni slinosti indeksnog i zlatnog vaenja?

Kod zlatnog vaenja novana jedinica je vezana za vrijednost jedne vrste robe zlata, dok se
kod indeksnog vaenja eli vrijednost novane jedinice vezati za svu robu u prometu, tako da bi
vrijednost ove jedinice bila izraena vrijednou, odnosno cijenama sve robe. Prema tome, ako
roba ima dovoljno i ukoliko u opoj razini cijena ne dolazi do osjetnih promjena, ili su ta
osciliranja redovito mala, moe se smatrati da je i vrijednost odnosno kupovna mo ovakvog
novca stabilna.
35. Objasni zato se sustav slobodnog vaenja naziva jo i manipulativnim vaenjem?

Zato to se stabilnost ovog sustava ne zasniva na nekom paritetu ni njegovom automatizmu ve

na nizu ekonomsko-monetarnih mjera koje poduzima drava, odnosno emisijska banka. Stoga se
za pravilno funkcioniranje trai odreena aktivna novana i gospodarska politika, pa se ovaj
sustav naziva jo i manipulativnim vaenjem.
36. Objasni obje koncepcije reguliranja meunarodnog monetarnog sustava iznijete na Bretton
Woodskoj konferenciji i navedi njihove razlike?

Imamo prvu koncepciju J.M. Keynes-a i drugu koncepciju amerikog ministra financija H.D.
Whitea. Keynes je predlagao osnivanje meunarodne klirinke unije, bazirane na
multilateralnom bankarskom kliringu, u okviru koje bi se izravnali saldi u platnim bilancama
zemalja lanica, obraunati u meunarodnim obraunskim jedinicama bancor ima.
Vrijednost bancora se odreivala u zlatu. Zlato bi se moglo konvertirati u bancore, ali ne i
obrnuto. Uee kvote u Uniji bi se odreivale, zavisno od obujma meunarodne razmjene
odnosne zemlje.
Whiteova koncepcija je predviala osnivanje Meunarodnog stabilizacijskog fonda koji bi
djelovao u pravcu odravanja fiksnih deviznih teajeva zemalja lanica, ukidanje carina,
deviznih ogranienja i drugih smetnji u meunarodnoj razmjeni. Zemlje lanice bi bile dune
utvrditi paritet svoje valute u zlatu i zlatnoj valuti, a to je u to vrijeme bio samo ameriki dolar.
Uee kvote zemalja lanica bi se odreivale ovisno od raspoloivih koliina zlata i slobodnih
deviza odnosne zemlje. Prvobitno zamiljeni sustav se pretvorio u zlatno-dolarski standard. Tako
je osnovan sustav meunarodnog monetarnog fonda.
37. Koje su glavne odlike Bretton Woodskog sustava?

Zemlje lanice su bile dune formirati paritet svoje valute u zlatu kao zajednikom imenitelju
svih valuta ili u dolaru SAD-a. Bile su obvezne u svojim zemljama odravati i vrste devizne
teajeve. Brettonwoodski zlatno-dolarski standard je klasian oblik meunarodnog zlatnodeviznog sustava, u kojem se zlato pojavljuje u obliku briljivo uvanih i publici nedostupnih
zlatnih poluga. Zlatom rukuju i raspolau samo monetarni organi vlasti centralne banke. Ono
vie nije izravni operativni svjetski novac kao u vrijeme zlatne valute sa zlatom u optjecaju i
uglavnom slui kao sredstvo dravne tezauracije.
38. Nabroji razloge raspada B-W sustava?

1) Neprekidno rastui deficit amerike platne bilance, te sukladno tom kriza amerikog
dolara;
2) Kriza novanih funkcija zlata;
3) Kriza fiksnih deviznih teajeva, te stupnjevita legalizacija sustava floatinga i
4) Uvoenje specijalnih prava vuenja.

39. Koje je godine ukinuta vanjska konvertibilnost dolara?

Ukinuta je 15. kolovoza 1971. godine.

40. Kako se izraava kriza novanih funkcija zlata?

Pojavljuje se oskudica zlata, osnivanje pool-a, formiranje dvojnog trita zlata i sl. Dolo je
skoro do ustezanja od transakcija sa zlatom kao novanom robom. Poinje proces
demonetizacije zlata.
41. Koje su glavne znaajke Druge odluke MMF-a o demonetizaciji zlata?

1) Ukida se slubena cijena zlata, koja prestaje vriti ulogu instrumenta meunarodnog
plaanja;
2) Ukidaju se zlatni pariteti specijalnih prava vuenja;
3) Ukidaju se zlatne klauzule u Statutu MMf-a;
4) Prestanak zlatnih transakcija izmeu MMF-a i zemalja lanica;
5) Ukida se zlatna trana i
6) Donosi se odluka o restituciji i rasprodaji zlatnih rezervi MMF-a.
42. to su to specijalna prava vuenja?

Specijalna prava vuenja su obraunski, ne cirkulirajui i vjetaki novac koji se ne moe

izravno upotrebljavati kao sredstvo prometa i plaanja, ve slui kao osnova, kao prava koja
omoguuju zemljama lanicama da temeljem svojih SPV vuku kupuju, odnosno na kredit
potrebite konvertibilne valute.
43. Definiraj program prilagoavanja potpisan sa MMF i objasni njegov odnos sa dokumentom pisma
namjere?

Program prilagoavanja obuhvaa mjere trgovinske, devizne, fiskalne i monetarne politike u

cilju popravljanja platnobilanne pozicije. Svoje obveze iu dogovorenog stabilizacijskog
programa prilagoavanja zemlja lanica dostavlja Fondu u formi pisma o namjerama. Pismo o
namjerama je pravni akt koji suvereno donosi zemlja lanica, ali u sutini ono sadri obvezne
preporuke Fonda o ekonomskoj politici koju dana zemlja treba provoditi ako eli podrku Fonda.
44. to je to stand-by aranman, a to stabilizacijski program?

Stand-by aranman je kredit okvirnog i produenog karaktera kojega date zemlje koriste u
odreenom vremenskom periodu, u zavisnosti od vlastitih potreba, ali i od toga da li one
sprovode stabilizacijske programe koje su sa Fondom ugovorile.
Stabilizacijski program povjerioci trae da potpiu sa Fondom one zemlje koje zbog
prezaduenosti trae refinanciranje i reprogramiranje. Program vodi rauna, gotovo u pravilu,
prije svega o interesima vjerovnika, tako da im je prvenstveni cilj osigurati dovoljno deviza
dravi lanici za uspjeno vraanje dugova, dok su razvojni programi i zaposlenost u zemljama
lanicama u drugom planu.

45. Koje je uvjete potrebno ispuniti da bi se valuta smatrala konvertibilnom?

Danas su konvertibilne one valute koje ispunjavaju slijedee uvjete:

1) Zamjenjivost valute za neku konvertibilnu valutu, a ne zlato;
2) Sloboda transfera intervalutnih potraivanja iz zemlje u inozemstvo i obrnuto;
3) Rado se i bez potekoa primaju u meunarodnim plaanjima radi namirenja dunikovjerovnikih obveza i
4) Strane je pravne i fizike osobe rado dre u svojim portfeljima, ne urei je konvertirati u
druge valute.
Jo iza valute treba da stoji snano i stabilno gospodarstvo, platna bilanca ne bi smjela pokazati
vei i dugoroniji deficit, a razina rezervi bi trebala biti takva da omoguava amortiziranje
povremenih nesklada u priljevu i odljevu stranog novca. Nuan je i odreeni stupanj pravne i
politike stabilnosti dane zemlje.
46. Objasni razliku izmeu rezervne i rezervno kljune valute?

Rezervno-kljuna valuta ima dva dodatna uvjeta i po tome se razlikuje od rezervne valute. A ta
dva uvjeta su: interno valutna trina sposobnost i status vehicle currency (ope rezervno-kljuna
valuta).
47. Koje su 3 najzastupljenije teorijske koncepcije novane mase?

1) Klasina kvantitativna teorija novca;

2) Friedmanova monetarna kola i
3) Teorija koncepcije novane mase kao kupovne snage.
48. Koja je najstarija teorijska koncepcija novane mase i to po njoj ini taj monetarni koncept?

Najstarija je klasina kvantitativna teorija novca. Novana masa, prema toj teoriji, obuhvaa one
instrumente koji obavljaju funkciju prometnog i platenog sredstva u odreenoj zemlji i to samo
one instrumente koji se nalaze u nebankarskom sektoru kao oblik financijskih potraivanja
nebankarskog sektora prema sektoru banaka. Dakle, u koncept novane mase ne ulaze valute i
devize kao i domai novac koji se nalazi u bankarskom sustavu.
49. Definiraj novanu masu prema stajalitima Freedmanove kole?

Najsvrsishodnija definicija novane mase bi bila ona koja bi obuhvatila gotov novac u optjecaju
i sve depozite kod banaka bez obzira na to da li su to depoziti po vienju (demand deposits) ili
oroeni tedni ulozi (time deposits) odnosno bez obzira na to da li se putem njih vre plaanja ili
ne.
50. Definiraj novanu masu prema koncepciji novane mase kao kupovne snage?

Pristalice ove teorije definiraju novanu masu kao ukupnu potranju za robama i uslugama, koja
obuhvaa sva financijska sredstva, sve depozite, sve kredite ( i kratkorone i dugorone), bez
obzira na njihov stupanj likvidnosti, to de facto znai naputanje kategorije novane mase i
njeno identificiranje sa ukupnim monetarnim potencijalom zemlje.

51. Kako se dijele ukupna likvidna financijska sredstva?

Dijele se u tri kategorije:

1) Novana masa;
2) Kvazi-novac i
3) Ostala likvidna sredstva.
52. Po novoj koncepciji novane mase, to ulazi u njen sastav?

U njen sastav ulaze:

1) Gotov novac u optjecaju;
2) Sredstva na iro raunu kod banaka i slinim raunima koji se koriste kao instrument
plaanja;
3) Tzv. zbirni rauni (budet i sl.)
4) Bankarski instrumenti plaanja (npr. bankarski ekovi itd.)
5) Sredstva u platnom prometu tj., novana sredstva koja su otila s rauna platioca a jo
nisu stigla na raun primaoca i to dijelom zbog zakanjenja pote, a dijelom i zbog
vremena potrebnog za knjienje u sjeditu Zavoda za platni promet.
53. to je kvazi novac i to ulazi u njegov sastav?

Kvazi-novac oznaava novana sredstva koja ne obavljaju funkciju plaanja, ali se u svakom
trenutku mogu pretvoriti u plateno sredstvo. U kvazi-novac ubrajamo neoroene uloge
stanovnitva na tednju i ostale depozite bez roka koji ne slue neposredno za plaanje.
54. Kako se pored novane mase i kvazi novca definiraju ostala likvidna sredstva i to ulazi u tu
kategoriju?

Kategorija ostalih likvidnih sredstava obuhvaa one financijske oblike iji je stupanj likvidnosti
manji nego kod novca i kvazi-novca, ali koji su ipak znaajni sa stanovita monetarne analize.
U ovu kategoriju spadaju ogranieni depoziti ije je koritenje odgoeno za odreeni vremenski
period ili uvjetovano zakonskim propisima kao npr.: sredstva rezervnih fondova, garantni polozi,
deponirana sredstva po poslovima s inozemstvom i depoziti u domaoj valuti po inozemnim
kreditima i garancijama, te oroeni depoziti namijenjeni investicijskim ulaganjima.
55. Definiraj monetarni volumen?

Pod monetarnim volumenom podrazumijevamo ukupnost likvidnih novanih sredstava u

domaoj valuti, a to je, u stvari, cjelokupan iznos prethodno definirane novane mase, kvazinovca i ostalih likvidnih sredstava.
56. to sve ini nelikvidna novana sredstva?

To je zasebna kategorija novanih sredstava koja obuhvaa oroene depozite i vrijednosne papire
s rokom duim od jedne godine kao i ograniene depozite meunarodnih financijskih
organizacija.
57. to je monetarni potencijal i koje stavke ulaze u njegov sastav?

Monetarni potencijal je ukupnost svih novanih sredstava nacionalne ekonomije, bez obzira na
stupanj likvidnosti.

58. Objasni razliku monetarnog potencijala i monetarnog volumena?

Razlika je u tome to monetarni volumen ne obuhvaa nelikvidna novana sredstva kao to su

oroeni depoziti sa rokom naplate duim od jedne godine.
59. to je to likvidnost gospodarstva i kako se mjeri globalna likvidnost gospodarstva?

Obino se definira kao sposobnost razliitih subjekata drutveno-ekonomskog ivota (poduzea,

ustanova, fondova, dravnih organa, potroakih zajednica i dr.) da udovoljavaju svojim
dospjelim novanim obvezama. Za ocjenu globalne likvidnosti gospodarstva uzima odnos
izmeu prosjene novane mase i drutvenog proizvoda, dok se svi ostali faktori koji djeluju na
stupanj napojenosti gospodarstva novcem predstavljaju kako konstantni.
60. Kako se definira brzina novanog optjecaja i koje vrste postoje?

Brzina novanog optjecaja (cirkulacije) se definira kao koeficijent koji nam pokazuje broj
prelaenja novca iz ruke jednog titulara u ruke drugog u toku procesa reprodukcije za tono
utvren vremenski period obino jedna godina. Imamo transakcijsku i dohodovnu brzinu
optjecaja novca.
61. Definiraj optimalnu novanu masu?

Optimalna novana masa je teorijska analitika kategorija koja s gledita projektiranja

monetarne politike predstavlja vrlo znaajan orijentir za emisiju stvarne novane mase. Drugim
rijeima, zadatak je bankarskog sustava na elu s centralnom bankom da u promet emitira takvu
koliinu novane mase koja e biti to blie optimalnoj novanoj masi.
62. Objasni mogude odnose stvarne i optimalne novane mase?

1) Stvarna novana masa je izjednaena sa optimalnom novanom masom. Ovo je stanje

kada se emisija stvarne i optimalne novane mase poklapa, te tako ne dolazi do
poremeaja trine stabilnosti na monetarnom sektoru.
2) Stvarna novana masa je vea od optimalne novane mase to uzrokuje inflatorne
tendencije, pod pretpostavkom da se brzina optjecaja ne mijenja.
3) Stanje kada je stvarna novana masa manja od optimalne novane mase, uzrokuje
deflatorna kretanja.
63. Kako glasi Marxov Zakon potranje za novcem?

Novanu masu s jedne strane odreuje suma cijena prometnih roba, a s druge strane sporiji ili
bri tok njihovih suprotnih prometnih procesa od kojih zavisi koliki e se dio one sume cijena
moi ostvariti istim komadima novca.
Optimalna novcana masa=suma robnih cijena/brzina optjecaja istoimenih komada novca
64. Koji faktori odreuju sumu robnih cijena?

1)
2)
3)
4)

Obujam i intenzitet poveanja ukupne materijalne proizvodnje;

Kretanje ope razine cijena roba i usluga;
Tehnika plaanja i
Organizacijska struktura gospodarstva.

65. Objasni currency board i zato se primjenjuje u BiH?

Currency bord je tzv. sustav valutnog odbora koji se primjenjuje u dravama s nestabilnim
valutama, kao to je naa. Po tom sustavu, Centralna banka ne moe samostalno odluiti kada e
pustiti novu emisiju primarnog novca u optjecaj, kao to je to u normalnim dravama. Kod nas,
da bi dolo do nove emisije novca, mora postojati pokrie u devizama, u tonom iznosu koliko
iznosi i nastupajua emisija. Time je uvelike ogranieno samostalno djelovanje Centralne banke.
66. Nabroji modele emisije novca poznate u fin.teoriji i praksi?

1) Dravnopravni model;
2) Bankokratski model i
3) Samoupravni model.
67. Objasni dravnopravni model emisije novca?

On se temelji na glorifikaciji centralne vlasti, na dravnom vlasnitvu i etatistikom modelu

gospodarenja. Sukladno tom jedino centralna vlast, putem kredita centralne banke, ima mo
kreiranja novca. U funkciji novca moe biti svaka stvar, ako je drava proglasi instrumentom
prometa i plaanja. Za novac je bitan monetarni suverenitet kojeg u ime i za raun drave
obavlja centralna banka dane drave.
68. Koji je model emisije novca danas najzastupljeniji i na kojim tezama on poiva?

Danas je najzastupljeniji bankokratski model koji se temelji na privatnom vlasnitvu i slobodno

trinom poduzetnitvu. Banke imaju pravo i mo da, sukladno pravilima monetarno-kreditne
politike, emitiraju stvaraju novac. No, centralne banke u mrei slobodno-trinog-bankarskog
sustava imaju jednu posebnu i privilegiranu poziciju, a to je da samo one imaju pravo i mo
emisije dravnog primarnog novca.
69. Nabroji kanale (naine) povedanja ili smanjenja novane mase u optjecaju po bankokratskom
modelu?

A to su:
1) Kreiranje novca putem bankarskih kredita;
2) Kreiranje novca putem kupovine i prodaje vrijednosnih papira;
3) Kreiranje novca na bazi zaduenja drave kod centralne banke;
4) Kreiranje novca putem obavljanja deviznih transakcija sa inozemstvom; i
5) Kreiranje novca putem prelijevanja depozita.
70. Koji je dominantni nain formiranja novane mase?

Kreiranje novca putem bankarskih kredita predstavlja danas i u svijetu i u nas dominantan oblik
stvaranja novane mase.
71. Objasni kreiranje novca kupovinom i prodajom vrijednosnih papira?

Prodajui vrijednosne papire stanovnitvu ili drugim nebankarskim subjektima, poslovne banke
smanjuju novanu masu, dok s druge strane poveavaju svoj kreditni potencijal, te slijedno tome
i mogunost multiplikativnih efekata na kreditnu aktivnost. Kupovinom vrijednosnih papira na
financijskom tritu banke direktno poveavaju novanu masu nebankarskih subjekata uz

istovremeno smanjenje vlastitog kreditnog potencijala. Meutim, treba rei da se emisijom

vrijednosnih papira od javno-pravnih tijela i drugih nebankarskih subjekata ne utjee na novanu
masu, budui da se na taj nain u okviru nebankarskog sektora mijenja samo postojea struktura
novane mase po draocima.
72. Objasni 2 oblika zaduenja drave kod sredinje banke?

Imamo direktno zaduenje gdje centralna banka neposredno odobrava kredit dravi a kod
indirektnog zaduenja kredit se ostvaruje preko operacija s vrijednosnim papirima.
73. Kako dolazi do stvaranja novca putem deviznih transakcija sa inozemstvom?

Radi se jednostavno o tome da bankarski sustav na elu s centralnom bankom, vrei

posredniku funkciju u platnom prometu s inozemstvom, otkupljujui ili pak prodajui devize,
valute, zlato i ostale plemenite metale, zavisno od deficita ili suficita platne bilance moemo
znatno utjecati na formiranje novane mase. Otkup ovih sredstava plaanja, tj. otkup zlata,
deviza i valuta od strane centralne banke, znai odobravanje protuvrijednosti u domaem novcu,
dakle, emisiju primarnog novca, a s tim u svezi multiplicirano poveanje novane mase.
74. Nabroji naine prevaljivanja depozita i kako se ona u literaturi jo naziva te objasni kako ono utjee
na koliinu novca u optjecaju?

Do kreiranja novca moe doi smanjenjem gotovog novca u optjecaju uplatama u tedne uloge,
uplatom deviznog novca u oroene depozite, pretvaranje depozita po vienju u ograniene
depozite i obrnuto. Tako, ako se propisivanjem odgaa troenje sredstava po nekom depozitu
koji je obuhvaen novanom masom, to se onda povlai i kupovna snaga i obrnuto,
oslobaanjem ogranienih i oroenih depozita i njihovim prelijevanjem u slobodne depozite
kreira se novac i stvara kupovna snaga. Ove se promjene nazivaju promjenama nemonetarne
pasive, pri emu se misli na onaj dio pasive u bilanci banaka koji ne predstavlja novac u smislu
instrumenata plaanja, poveanje monetarne pasive znai prelijevanje novca iz optjecaja, dok
njeno smanjenje znai da se jedan njen dio prelio u optjecaj.
75. Definiraj valute i nabroji njene najvanije vrste?

Termin valuta danas ima vie znaenja: oznaava valutu jedne zemlje, valutni sustav zemlje, rok
dospijea plaanja, itd. U meunarodnoj ekonomiji, valuta oznaava inokosni gotov novac koji
slui kao zakonsko sredstvo plaanja u toj zemlji. Njene najvanije vrste su: konvertibilne,
transferabilne, nekonvertibilne, klirinke i crnoburzijanske.
76. Definiraj konvertibilne i nekonvertibilne valute?

Konvertibilne su one valute koje se u potpunosti zamjenjive za zlato ili zlatne devize. Danas
nemamo potpuno konvertibilnih valuta, nego samo djelomino konvertibilne a pod tim se misli
na one valute koje su sposobne mijenjati se za druge valute. Nekonvertibilne valute su takve
valute koje nisu u potpunosti zamjenjive za zlato ili zlatne devize. U pravilu se ne mogu ni
transferirati iz zemlje, nerado se primaju u meunarodnim plaanjima i skoro iskljuivo slue za
unutarnji promet.
77. Objasni razliku izmeu konvertibilnih i transferabilnih valuta?

Transferabilnim valutama nazivamo valute koje se mogu upotrijebiti za plaanje u vie zemalja
koje su sa zemljom emitentom te valute povezane valutnim sporazumima, najee u okviru

valutnog bloka. Obino su vezane za devizna ogranienja, tako da se sa prelaskom na

liberalizaciju ekonomskih odnosa s inozemstvom transferibilnost sve vie pribliava
ogranienoj, djelominoj konvertibilnosti.
78. Nabroji karakteristike koje odreuju crnoburzijske valute?

To su valute iji se teaj formira na crnoj burzi, tj. nelegalno i u suprotnosti sa valutnodeviznim propisima odreene zemlje. Valuta svake zemlje moe biti crnoburzijanksa, ali to su
obino konvertibilne valute koje se ilegalno kupuju i prodaju u nedovoljno razvijenim zemljama,
gdje je teaj domaeg novca precijenjen.
79. Kako se definira deviza i to sve ulazi u njen sastav?

Devize se najee definiraj kao potraivanja u inozemnoj valuti. Danas devize obuhvaaju sva
kratkorona potraivanja prema inozemstvu. Tu treba ukljuiti: mjenice, potraivanja domaih
rezidenata po tekuim raunima kod inozemnih banaka, primljeni akreditivi, kreditna pisma,
bankarski nalozi te razna druga potraivanja koja glase na inozemni novac.
80. Objasni razliku izmeu promptnih i terminskih deviza?

Promptne devize predstavljaju takva potraivanja u inozemnim valutama koja su ve dospjela.

To su potraivanja s kojima se moe odmah raspolagati. Terminske devize se odnose na
potraivanja s izvjesnim rokom dospjelosti, tako da se tek sa protekom tog roka moe s
devizama raspolagati.
81. Kako se definira devizni teaj i od ega ovisi njegovo kretanje?

Devizni teaj se definira kao cijena domaeg novca izraena u stranom novcu (direktno
notiranje) ili pak kao cijena inozemnog novca u domaem novcu (indirektno notiranje). Njegovo
kretanje ovisi o vrijednosti domaeg novca, vrijednosti inozemnog novca i od njihovih
meusobnih odnosa na deviznom tritu.
82. Od ega ovisi devizni teaj u uvjetima zlatnog standarda?

On je ovisio tj., formirao se prema odnosu kovnikih stopa, tj. sadraju zlata u novanim
jedinicama paritetu novca i prema odnosu ponude i potranje odnosnih deviza na tritu.
83. to su to zlatne toke i kako se one definiraju?

Budui da se radilo o punovrijednom zlatnom novcu to ni vee oscilacije cijene oko vrijednosti,
tj. teaja oko pariteta nisu u doba zlatnog standarda bile mogue i kretale su se u dosta uskim
granicama u okviru tzv. zlatnih toaka odljeva i priljeva zlata. Gornja zlatna toka se dobiva ako
se na vrijednost strane novane jedinice izraene preko zlatnog pariteta dodaju trokovi prijevoza
i osiguranja zlata u transportu. Donja zlatna toka ispod koje devizni teaj nije mogao pasti, jer
umjesto primanja devize, vie se isplati uvoziti zlato, jer prodajom deviza na domaem tritu
dobiva se mnogo manje nego u odnosu na uvezeno zlato.
84. Napii razlike izmeu fluktuirajudih, fiksnih i manipuliranih teajeva?

Fiksni teaj je determinanta ponude i potranje deviza, koji vie nije kao u sustavu zlatnog
standarda ograniena zlatnim tokama izvoza i uvoza zlata. Fluktuirajui teajevi se

svakodnevno mijenjaju u zavisnosti od igre ponude i potranje na deviznom tritu.

Manipulirajui teajevi su pod stalnom brigom monetarnih vlasti i njihove devizne kontrole.
85. Objasni oblike manipuliranog deviznog teaja?

Ovi devizni teajevi mogu biti ravnoteni, tj. realno odmjereni devizni teaj koji osigurava
bilannu ravnoteu, depreciran devizni teaj teaj odmjeren ispod relanog teaja i apreciran tj.,
odmjeren iznad vrijednosti teaja.
86. Nabroji teorije formiranja deviznih teaja u uvjetima papirne valute?

Te su teorije:
1) Platnobilanna teorija;
2) Teorija pariteta kupovnih snaga novca;
3) Monetaristika teorija i
4) Portfolio teorija.
87. Navedi autore teorije pariteta kupovne modi novca i postavke putem kojih ona definira devizni
teaj?

Autori ove teorije su engleski ekonomisti D. Ricardo i H. Thornton. Kasnije ovu teoriju detaljno
razrauje vedski ekonomist Gustav Cassel. Po njemu devizni teaj je funkcija odnosa kupovnih
snaga novca dviju valuta, odnosno cijena na domaem i stranom tritu.
88. Kako se po teoriji platne bilance formira devizni teaj i to utjee na njega?

Formiranje i promjene deviznog teaja su skoro iskljuivo posljedica pozitivnog ili pak
negativnog stanja platne bilance, tj. suficita ili deficita platne bilance odreene zemlje. Ukoliko
neka zemlja ostari u ekonomskim odnosima s inozemstvom suficit onda e devizni teaj njene
valute rasti, odnosno devizni teaj stranog novca e poeti padati i obratno, ako zemlja ostvari
deficit u platnoj bilanci onda e devizni teaj njene valute poeti padati, zato to su u uvjetima
platnog deficita primanja iz inozemstva znatno manja od potreba za plaanjima uvezene robe i
usluga.
89. Kako monetarna ponuda odreuje visinu deviznog teaja i koji su naini povedanja monetarne
ponude?

Smanjenje monetarne potranje djeluje na isti nain kao i porast monetarne ponude. Dugorono
promatrano, po monetaristima monetarna potranja ima stabilan karakter, pa se prema tome,
monetarna ponuda javlja kao dominantan faktor u formiranju deviznih teajeva. Porast
monetarne ponude dovodi do neravnotee na tritu novca. Najee do porasta monetarne
ponude dolazi uslijed deficitnog financiranja budetske potronje, deficitnog financiranja
investicija, operacijama otvorenog trita otkup dravnih papira, neposrednim kreditiranjem
drave i sl.
90. Kako se mijenja kratkoroni devizni teaj s obzirom na promjene na tritu kapitala?

Ravnoteni teaj na kratki rok odreen je stanjem i promjenama na tritu kapitala tj., od
kotiranja dionica, obveznica i drugih vrijednosnih papira na burzama, kao i od ponaanja
vlasnika imovine u smislu optimizacije njihovog portfolia.

91. Kako se definira portfolio i koji oblici imovine ulaze u njegov sastav?

Portfolio predstavlja odreenu strukturu sastav imovine koju posjeduje rezident, odnosno
vlasnik imovine. Oblici imovine su dosta razliiti: gotovina, domai vrijednosni papiri, inozemni
vrijednosni papiri i sl.
92. Sukladno kompleksnom shvadanju, koji sve imbenici utjeu na promjenu deviznog teaja?

Po kompleksnom shvaanju devizni teajevi bili bi uvjetovani kako platnobilannim tako i

inflatornistikim monetaristikim, a i portfolio faktorima.
93. Objasni razliku realnog i ravnotenog deviznog teaja?

Realni devizni teaj je takav teaj koji uspijeva izjednaiti opu razinu cijena u zemlji sa opom
razinom cijena u inozemstvu, dok je ravnoteni onaj koji osigurava uravnoteenost platne
bilance u duem vremenskom periodu, bez pretjeranih trgovinskih i deviznih ogranienja i bez
poremeaja unutranje gospodarske ravnotee.
94. Objasni kada dolazi do precijenjenosti domade valute i koje poremedaje ona uzrokuje?

Ako bi devizni teaj bio ispod razine koja bi se mogla oznaiti kao realna, onda bi domaa valuta
bila precijenjena a strana valuta podcijenjena (izravno notiranje) i obrnuto. Precijenjenost
domaeg novca dovodi do toga da je kupovna mo domaeg novca u inozemstvu vea nego u
tuzemstvu. Tada se u zemlji kupuje strani novac, po slubenom nie odmjerenom teaju, te
kupuje strana roba u inozemstvu. Cijene strane robe preraunate u domai novac postaju nie i
konkurentnije, tako da se uvoze i oni strani proizvodi koji bi pri realnom deviznom teaju bili
neprofitabilni.
95. Objasni kada i kako dolazi do podcijenjenosti domade valute i koje su njene posljedice?

To je sluaj kada je inozemna valuta pretjerano visoko notirana, daleko iznad realnog teaja. Pri
takvom teaju je kupovna mo domaeg novca u zemlji daleko vea nego u inozemstvu. Visok
teaj poskupljuje uvoz, a smanjuje se i broj stranih proizvoda koji su konkurentni na domaem
tritu. Za devize steene izvozom sada se dobivaju znatno vee kupovne moi u tuzemstvu tj.,
dobivaju se znatno vee sume domaeg novca, pa zbog toga raste broj izvoznih proizvoda i
usluga, to se opet pozitivno odraava na stanje u platnoj bilanci.
96. Definiraj i objasni kotacije?

Banka koja eli kupiti devize trai od druge banke svog poslovnog partnera da joj da kotacije,
to znai kupovne i prodajne teajeve za danu valutu i time se obvezuje da po tim teajevima
obavi planirane devizne transakcije. Banka traitelj kotacije treba u kratkom roku, obino oko
jedne minute, odluiti da li e neku valutu kupiti ili prodati i u kom iznosu od banke davatelja
kotizacije.
97. Definiraj devizno trite?

Mjesto na kojem se vri kupovina i prodaja deviza nazivamo deviznim tritem.

98. Objasni razliku direktnog i indirektnog kotiranja?

Kod direktnog kotiranja devizni teajevi su se iskazivali u dolarskom ekvivalentu a kod

indirektnog kotiranja se iskazuje koliko je strane valute potrebno za jedan dolar tj., reciprona
vrijednost prvog naina kotiranja.
99. Objasni razliku izmeu pravilno i nepravilno ukrtenih deviznih teajeva?

Kod pravilno ukrtenih deviznih teajeva sasvim je svejedno gdje emo kupiti devize i kojim
deviznim sredstvima emo namiriti nae obveze prema inozemstvu. Kod nepravilno ukrtenih
deviznih teajeva emo birati gdje emo kupiti devize.
100. Zato i kako dolazi do kamatno devizne arbitrae?

Ona nastaje kao posljedica razliitih kamatnih stopa u razliitim poslovnim sreditima svijeta.
Neka je npr., godinja kamatna na oroenu tednju u Zurichu 4%, a u Frankfurtu 8%, tada e
arbitraeri transferirati svoja likvidna sredstva iz Zuricha u Frankfurt i tako zaraditi na razlici u
kamatama. Transferiranjem novanih sredstava iz sredita s niom kamatom u sredite s viom
kamatom arbitraeri utjeu nesvjesno i na izjednaavanje kamatnih stopa na svim tritima
novca i kapitala.
101. Nabroji i objasni razliku promptnih i terminskih deviznih poslova?

Promptni ili spot devizni poslovi su oni poslovi gdje je kupovinu i prodaju deviza mogue
izvriti odmah a terminski devizni poslovi su oni gdje se kupovina i prodaja deviza mora obaviti
u tono utvrenom roku. Promptne kupoprodaje se trebaju izvriti odmah, a najkasnije u roku
dva radna dana, dok se terminski poslovi zakljuuju obino na rok od jednog mjeseca do jedne
godine. Kod terminskih poslova kupac i prodava ugovaraju devizni teaj po kojem e se posao
obaviti, vodei rauna o postojeem stanju na deviznim tritima i promjenama koje se oekuju
u budunosti. U ugovorenom roku kupac dobiva devize i plaa za njih po ranije utvrenom
teaju.
102. Kako djeluje diferencijalna, a kako konverzijska arbitraa na deviznom tritu?

Npr. umjesto da teaj dolara u Frankfurtu bude 0,777 EUR, on moe biti 0,80 EUR. U ovakvoj
situaciji e oni koji mijenjaju dolare u eure dolaziti u Njemaku, jer e za isti iznos dolara dobiti
vie eura, a oni koji mijenjaju eure u dolare posao e obavljati na tritu u New Yorku jer e za
odreeni iznos maraka dobiti vie dolara. Koritenje ovih razlika u deviznim teajevima naziva
se diferencijalnom arbitraom. No, nepravilno ukrteni devizni teajevi pruaju priliku da
dobitak ostvare i oni koji raspolau drugim konvertibilnim valutama. To e postii tako to e te
devize prodati na tritu u SAD, a potom na nabavljene dolare kupiti u Njemakoj eure, te ih
ponovno zamijeniti u prvobitne valute. Ovakvi poslovi se nazivaju konverzijskom arbitraom.
103. Navedi opdi uvjet devizne arbitrae i objasni kako ona djeluje?

Opi uvjet devizne arbitrae je ostvarivanje arbitrane dobiti iznad trokova konverzije, u
protivnom arbitraa za arbitre ne bi bila ekonomski opravdana. Kupujui devize na tritima gdje
su jeftinije, a prodajui ih na tritima gdje su skuplje arbitri doprinose i eliminiranju razlika u
deviznim teajevima.
104. to je to platna bilanca i to po metodologiji MMF-a ulazi u njen sastav?

Obino se definira kao pregled svih ekonomskih transakcija jedne zemlje s inozemstvom,
obavljenih izmeu domaih i stranih osoba u toku jedne, najee kalendarske godine. Mo
metodologiji Fonda sve ekonomske transakcije se dijele na tekue i kapitalne transakcije.

105. to se ubraja u autonomne, a to u kompezatorne transakcije?

U autonomne transakcije bi ule transakcije vezane za: uvoz robe, izvoz robe, vrenje usluga s
elementom inozemnosti (turizam), posrednitvo, prometne usluge, osiguranje, trokovi kamata,
otplata dugova i sl. Kompenzacijske transakcije obuhvaaju plaanja vezana za: devizne i zlatne
rezerve, zaduivanja u inozemstvu, kretanje kapitala i sl.
106. Objasni kada i zato dolazi do deficita odnosno suficita platne bilance?

Platna bilanca je pasivna odnosno aktivna ako su dunike pozicije autonomnih transakcija vee,
odnosno manje od potranih pozicija takvih transakcija, budui da dunike pozicije autonomnih
transakcija predstavljaju odljev, a potrane pozicije ovih transakcija priljev deviza. Saldo koji
se pojavljuje kao razlika izmeu ovih pozicija autonomnih odnosno tekuih transakcija
predstavlja deficit odnosno suficit platne bilance.
107. Nabroji teorije o potranji novca?

1) Kvantitativna teorija novca;

2) Neokeynesijanska ekonomska znanost (Keynesova motivacijska analiza)
108. Koji zakon zagovara klasina ekonomska znanost u povodu potranje novca?

Zakon o potrebnoj koliini novca u optjecaju.

109. Nabroji varijante kvantitativne teorije novca?

1) Transakcijska varijanta;
2) Dohodovna varijanta
3) Friedmanova koncepcija potranje
110. Kako se po transakcijskoj varijanti kvantitativne teorije definira koliina novca u optjecaju odnosno
potranja novca?

Potranja novca je funkcija obujma realnog drutvenog proizvoda, odnosno ako se u analizu
ukljue i cijene obujma nominalnog drutvenog proizvoda tj., poslovnih transakcija s jedne
strane i brzine optjecaja istoimenih komada novca s druge strane.
111. Kako Friedmanova koncepcija izraava potranju za novcem?

Potranja novca po ovoj koncepciji postaje funkcija obujma dohodovnih transakcija s jedne
strane, te iznosa i strukture imovine i prihoda od imovine pojedinih ekonomskih subjekata, s
druge strane.
112. Kako neokeynesijanska ekonomska znanost definira potranju suvremenog kreditnog novca?

Definicija se zasniva na principu da koliina novca koju ljudi ele zadrati zavisi samo od samih
potreba (motiva) za njegovo dranje. Ti motivi se najee iskazuju kao transakcijski motiv,
pekulativni motiv, motiv opreza, rizika investiranja, oekivanja i sl. Prema njima, dakle, ukupna
potranja novca je jednaka sumi transakcijske potranje novca, potranje zbog neizvjesnosti i
pekulativne potranje.
113. Nabroji i objasni motive dranja novca?

1) Transakcijski motiv dranja novca je onaj novani dio imovine koji slui poduzeu za
kupovinu (plaanje) sredstava za proizvodnju i radne snage, dakle, za isplatnu funkciju;
2) Motiv oekivanja, rizika i pekulacije predviajui da e cijene rasti, moe pojaano
nabavljati sredstva za reprodukciju, te tako stvarati zalihe, koje e poslije koristiti u
procesu proizvodnje ili ih pak prodavati po viim cijenama.
114. Kojim faktorima je uvjetovana transakcijska potranja za novcem, a kojim pekulativna?

Transakcijska je uvjetovana veliinom prihoda dohodaka nekog gospodarstvenika, te visinom

slubenog kamatnjaka. pekulativna potranja je determinirana buduim gospodarskim
kretanjima, kretanjima cijena vrijednosnica na financijskim tritima, buduim kretanjima i sl.
115. Kojim faktorima je odreena potranja za novcem jednog poduzeda?

Potranja novca jednog poduzea je dakle determinirana transakcijskim potrebama tog

poduzea, odnosno veliinom njegovog ukupnog prihoda, zatim obujmom izdvajanja njegovog
dohotka za investicije (akumulacije), te od raznih rizika i oekivanja.
116. Koje elemente obuhvada ukupna potranja za novcem cijelog jednog gospodarstva?

1) Obujam novanih transakcija poduzea, iji je izraz neto drutveni proizvod;

2) Masa osobnih dohodaka u drutvu, kao naknadom za utroeni ivi rad u drutvenom
proizvodu
3) Masa ukupne akumulacije tednje
4) Rizik i oekivanja kao izraz neizvjesnosti u pogledu kretanja osnovnih ekonomskih
agregata, kao to su cijene, potronja, investicije, tednja i sl.
5) Masa profita i
6) Visina kamatnjaka
117. Kako se definira ponuda novca?

Ponuda novca je ukupna koliina bankovnog novca koja u danom momentu stoji na raspolaganju
ekonomskim subjektima za njihove transakcije i druge potrebe.
118. Kako se najede stvara ponuda novca i ime je ona uvjetovana?

Glavni izvor ponude novca je vrijednost koja se formira u bankama putem prikupljanja depozita
a poveava monetarno-kreditnom multiplikacijom. Ona je uvjetovana domaom bankarskom
kreditnom ekspanzijom.
119. Definiraj financijsko trite i kako se ono dijeli?

Mjesto gdje se susreu ponuda i potranja tj., gdje se obavlja kupovina i prodaja novanog
kapitala. Najee se dijeli na trite novca, kao trite kratkoronog kapitala i trite kapitala,
kao mjesto gdje se nudi i prodaje dugoroni kapital.

120. Koji su poslovi vezani za trite novca i koje su njihove karakteristike?

Na tritu novca najee kotiraju kratkoroni vrijednosni papiri, obino papiri dravnih
obveznica i kratkoroni bankarski krediti kao akceptni kredit, rambursni, eskontni i lombardni
posao. Osobito za ove poslove je to da su to poslovi:
1) Vezani za kratki rok
2) Koriste se za privredne svrhe
3) esto imaju garantni karakter i
4) Obino se odobravaju dobro poznatoj klijenteli poznatih referenci.
121. Navedi oblike i karakteristike poslova koji se obavljaju na tritu kapitala i objasni kako se obavlja
njihova prodaja?

Na tritu kapitala kotiraju dionice, obveznice i razni drugi vrijednosni papiri vezani za dugi rok.
Kupovina i prodaja ovih papira se obavlja na efektnim burzama preko razgranate mree
burzovnih posrednika stock brokera. Bitne karakteristike operacija na tritu kapitala su
sljedee:
1) Dugoronost plasmana, odnosno dugoronost efekata
2) Dugoronost investicijskih sredstava iz kojih se vre plasmani (oroeni depoziti) i
3) Uzimanje regularnih garancija za vraanje duga.
122. Koje je stajalite klasine ekonomske znanosti po pitanju monetarne ravnotee?

Kapitalistiko drutvo je imuno od ekonomske neravnotee, pa slijedno tome i od monetarne, tj.

i od nejednakosti ponude i potranje novca.
123. Navedi po klasiarima, osnovni uvjet gospodarske i monetarne ravnotee?
Osnovni uvjet ravnotee je ravnotea izmeu tednje i investicije, ravnotea koja se u
kapitalizmu uspostavlja ex ante, unaprijed i stalno i to zahvaljujui, prije svega,
samoregulirajuim mehanizmu kamatne stope.
124. Definiraj kamatnu stopu i odredi kako tednje i investicije odreuju njenu visinu?

Kamata je cijena privremenog koritenja tueg dohotka, pri emu njena visina zavisi od odnosa
ponude i potranje novca te od duine vremena koritenja tueg novca. Svi dijelovi dohotka koji
nisu upotrijebljeni za potroake svrhe moraju se nuditi na tritu novca. Ponuda neutroenih
dohodaka se susree istodobno s potranjom tako slobodnih sredstava koja ih eli investirati.
Investitori, kao cijenu za upotrebu tueg dohotka, plaaju ponuditeljima novca odtetu u vidu
kamate.
125. Objasni sukladno suvremenoj ekonomskoj znanosti, koji je glavni uvjet gospodarske i monetarne
ravnotee i objasni u emu i kako se ono razilazi sa klasinom ek. znanosti?

I suvremena ekonomska znanost polazi od poznatog klasinog stava da je ispunjen jedan od

osnovnih uvjeta gospodarske ravnotee ako postoji ravnotea izmeu tednje i investicija na
robnim tritima. Ali razlika u odnosu na klasino shvaanje se izraava u tome to suvremena
teorija smatra da se ova ravnotea postie tek nakon odreenog vremena, tj. ex post, a ne ex ante
(unaprijed).

126. Koji su po Keyneysijancima, uvjeti postizanja gospodarske ravnotee?

Bitan uvjet gospodarske ravnotee je dakle i jednakost tednje i investicija, tj. nominalne i realne
akumulacije. Za njih u odnosu na klasiare, od posebne vanosti je uspostaviti ravnoteu i na
novanim tritima. Ponuda i potranja novca moraju biti u ravnotei, u protivnom monetarna
neravnotea posebno danas u eri kreditnog novca izaziva i neravnoteu na robnim tritima.

127. to sve, u otvorenim gospodarskim sustavima, uvjetuje uspostavljanje ravnotee?

Ako se radi o otvorenoj privredi, onda je potrebno osigurati i dva dodatna uvjeta, a to je
ravnotea priljeva i doljeva i deviza, po robnim i nerobnim osnovama zemlje i ravnotea uvoza i
izvoza kapitala.
128. to su po Marxu glavni uzroci monetarne neravnotee?

Glavni uzroci privredne neravnotee su istovremeno i uzroci monetarne neravnotee. Njih treba
traiti u procesu proizvodnje, u strukturnim poremeajima, u naruavanju principa raspodjele, u
poremeajima odnosa razmjene, dakle, treba ih traiti u realnim odnosima, tj. stvarnim iniocima
koji vladaju procesima drutvene reprodukcije.
129. Kako se definira inflacija i koje su njene posljedice?

Inflacija je vrlo sloena i heterogena drutveno-ekonomska pojava izazvana monetarnim,

realnim ili pak politikim poremeajima ravnotee i kretanja u gospodarstvu. Kao njena
posljedica nastaje samopodravano i teko kontrolirano povienje cijena, opadanje ivotnog
standarda, poveanje novanog optjecaja, smanjenje vrijednosti domaeg novca i progresivno
iscrpljenje domaih deviznih izvora.
130. Kako se definira deflacija, to je karakterizira a to uzrokuje?

Deflacija je drutveno-ekonomska pojava obrnuta inflaciji, pojava koja se odlikuje: opim

padom cijena roba i usluga, porastom kupovne snage novca, porastom nezaposlenosti,
slabljenjem poslovne inicijative i investicijske aktivnosti, porastom kamatne stope, ukoenou
trita, usporenom realizacijom i bankrotom mnogih poduzea.ona najee dolazi kao
posljedica kombinirane raznih uzroka: monetarno-kreditne politike, neracionalne raspodjele
dohotka, opadanja proizvodnje uslijed raznih vanjskih faktora, opadanja produktivnosti rada i dr.
Deflacija je esto posljedica krize a moe biti i njen uzronik.
131. Nabroji osnovne teorije o inflaciji?

1) Teorija inflacije potranje;

2) Teorija inflacije trokova (cost-push inflation) i
3) Marxova teorija inflacije.

132. Koje su osnovne varijante teorije inflacije potranje i to je po njima glavni uzronik inflacije?

1) Kvantitativna teorija novca;

2) Teorija inflatornog jaza;
3) Psiholoka teorija inflacije i
4) Teorija monetarista.
Zajedniko za sve ove varijante je to da inflacija nastaje zbog prevage potranje nad ponudom.
133. Koja je najstarija teorija o inflaciji i kada se javljaju njeni poeci?

Najstarija teorija je kvantitativna teorija novca. Njene poetke nalazimo u radovima dvaju
ekonomista iz XVI. stoljea. To si bili Baudin i Davanzatti.
134. Koje veliine, prema Fischeru, definiraju inflaciju?

On polazi od teze da su cijene funkcija novca odnosno funkcija novca i koliine robe.
MV = PT
P prosjena razina cijena, V brzina optjecaja gotovog novca, M koliina gotovog novca u
optjecaju i T ukupni promet.
135. to je sutina kvantitativne teorije i koja je njena osnovna mana?

Sutina se sastoji u tome da su cijene zavisna varijabla i da su direktno proporcionalne koliini

novca u optjecaju, pri emu kvantitativci vide robne fondove kao dane, a sav novac kao kupovni
fond. Greka je kvantitativne teorije to pretpostavlja da nema tzv. neaktivnog novca, tj. novca
koji se moe drati ne za plaanje, ve za druge svrhe (zbog oekivanja izvanrednih dogaaja, za
neku posebnu svrhu, ..).
136. to je po teoriji inflatornog jaza odluujudi faktor inflacije?

Umjesto novca kao odreujueg faktora inflacije, pristalice ove teorije uvode ponudu i potranju.
137. Kada po Keynesu dolazi do inflacije?

Uvjet za otpoinjanje inflacije je deficitno financiranje u toki pune zaposlenosti proizvodnih

faktora.
138. Objasni doktrinu tedljivost i razloge za njenu kritiku?

Po doktrini tedljivosti svaka je tednja uvijek dobra i korisna osobina, istiui da je tedljivost
dobra i korisna samo u stanju pune zaposlenosti i inflacije. Naprotiv, u stanju nezaposlenosti i
deflacije tednja postaje nekorisna i drutveni porok. Tada vea tednja skrauje ukupnu
potronju, tj. efektivnu potranju, dovodei tako do smanjenja realizacije, obujma proizvodnje,
otputanja radnika, pada cijena, odnosno do svega to se naziva depresija. To je tzv. paradoks
tedljivosti.
139. Tko su predstavnici psiholoke teorije inflacije i na kojoj tezi ona poiva?

Glavni predstavnici ove kole su Karl Menger, Friedrich Wieser i Bhm Bawerk. Ona tvrdi da
vrijednost novca pada, a cijene rastu naprosto zbog toga to potroai, osjeajui ili

pretpostavljajui da e vrijednost novca u budunosti pasti, pridaju novcu manju vrijednost.

Zbog toga su ljudi skloni vie platiti za robu.

140. Tko je glavni predstavnik teorije monetarista i na kojim tezama poiva ova teorija inflacije?

Glavni predstavnik je prof. Milton Friedman. On umjesto ukupnog obujma transakcija (PT)
uvodi nacionalni dohodak. Dohodak je prinos od imovine u koji ukljuuje: novac, obveznice,
dionice, fizika dobra i ljudski kapital.
141. Nabroji varijante teorije inflacije trokova?

1) Teza o inflatornoj spirali nadnica;

2) Profit-push inflacija i
3) Trea varijanta istie porast uvoznih cijena kao primaran uzrok inflacije.
142. Objasni zato dolazi do inflacije po teoriji inflacije nadnica?

Poveanje plaa bez odgovarajueg poveanja produktivnosti dovodi do porasta trokova

proizvodnje po jedinici proizvoda (izdaci za radnu snagu) i slijedno tome, do poveanja cijena.
143. Objasni nastanak inflacije po profit-push teoriji?
U uvjetima imperfektnog trita poduzeda su u mogudnosti da nezavisno od uvjeta na tritu odreuju
razinu cijena i time povedavaju profit, doprinose inflatornom pritisku. Cijene moraju biti dovoljno niske
da olakavaju regrutiranje kupaca i ekspanziju prodaje, ali moraju u isti mah biti i dovoljno visoke da se
stvaraju visoki profiti.
144. to je po Marxu glavni uzrok inflacije?

Po njemu koliina novca i visina cijena zavisi od kretanja realnih faktora proizvodnje.
Monetarne krize (inflaciju i deflaciju) moramo promatrati kao posljedice ope gospodarskih
kriza.
145. Koji sve uzronici, osim monetarnih i realnih, dovode do pojave inflacije?

Postoji i itav niz neekonomskih, a posebno politikih uzronika porasta cijena. Neekonomski
faktori su: neprestana politika previranja, oruane pobune, ratovi itd.
146. Nabroji tipove inflacije?

1)
2)
3)
4)
5)

Umjerena ili latentna inflacija;

Nekontrolirana ili burna inflacija;
Domaa i uvozna inflacija;
Otvorena i priguena inflacija i
Stagflacija.

147. Definiraj latentnu inflaciju i njene krajnje granice?

Ovaj tip inflacije izraava se u trendu stalnog porasta cijena. Cijene rastu polagano ali
neprekidno. U studijima OUN-a stopa rasta indeksa trokova ivota ispod 1% godinje
obiljeava se kao stabilna, ispod 5% do 1% kao slaba, ispod 10% do 5% kao umjerena, a od 10%
i vie kao visoka.

148. Kada se javlja nekontrolirana inflacija i koje su njene odlike?

U mirnodopsko vrijeme moe nastati pod djelovanjem vie ili manje smiljene, neefikasne ili
tolerantne ekonomske politike. Takoer nastaje u ratnim i poratnim razdobljima uslijed
ekspanzionistike politike financiranja javnih trokova kroz rastuu emisiju novca. Galopirajua
inflacija de odlikuje veoma visokom stopom obezvreivanja novca, dok najzad cijene ne
dostignu astronomske cifre.
149. Nabroji domade uzronike inflacije?

1)
2)
3)
4)
5)

Inflacija efektivne novane potranje;

Inflacija izazvana nerazmjernom raspodjelom realnog nacionalnog dohotka;
Inflacija deficitnog investiranja;
Inflacija zbog nestaice namirnica izazvana loom etvom, veim izvozom i
Inflacija cijena zbog pretjeranog oporezivanja.

150. Nabroji vanjske uzronike inflacije?

1) Uzronici infiltrirani preko vanjske trgovine;

2) Kretanja kapitala;
3) Kretanja radne snage itd.
151. to je stagflacija, tko je njen autor i koje posljedice ona izaziva?

Stagflacija je relativno novi tip inflacije koji se odlikuje istovremenim porastom cijena i
nezaposlenosti. Autor je nobelovac Paul Samuelson. Izaziva stanjekoje je vrlo blisko punoj
zaposlenosti. Nivo proizvodnje se pribliava svom punom kapacitetu. Proizvodne jedinice
poduzimaju nove investicije, otvaraju se nova radna mjesta, i do zaposlenja se lako dolazi.
Opseg ponude i potranje raste. Cijene rastu izmeu trenutaka kada poslovni ljudi kupuju i kada
prodaju svoju robu. Profit i nadnice rastu esto bre nego trokovi ivota. Poslije perioda
prosperiteta i inflacije dolazi razdoblje depresije i deflacije.
152. Nabroji i objasni ekonomske posljedice inflacije?

U oblasti proizvodnje inflacija, prije svega, uvodi nesigurnu kalkulaciju. Kalkulacija trokova
koja treba predstavljati osnovu za donoenje poslovnih odluka postaje nepoznata, jer ju je teko
napraviti u uvjetima stalnih promjena u cijenama, ali je i suvina jer se preko rastuih cijena
osigurava dobit. Dalja posljedica je negativan utjecaj na ekonominost i produktivnost rada.
Zbog prividno visokog rentabiliteta i lake zarade smanjuje se onaj neophodni vanjski pritisak na
rukovodstvo poduzea da primijeni to ekonominije metode proizvodnje: racionalizaciju,
utedu, da iskoristi sve mogue unutranje rezerve itd. Inflacija stvara viak potranje i smanjuje
meusobnu konkurenciju poduzea to se veoma negativno odraava na rentabilnost i efikasnost
koritenja sredstava.

153. Objasni djelovanje inflacije na stanje platne bilance?

Porast cijena ini platnu bilancu deficitarnom i tako izaziva postupno iscrpljenje nacionalnih
deviznih rezervi. Djelovanje inflacije na platnu bilancu se moe objasniti utjecajem promjene
odnosa izmeu domaih i inozemnih cijena na uvozne i izvozne tokove. Ako pretpostavimo da
su teajevi privremeno stabilni, porast domaih cijena u odnosu na inozemne smanjuje
konkurentsku sposobnost nacionalnih proizvoaa i rentabilnost izvjesnih poslova pri inae
nepromijenjenim drugim uvjetima. Izvoz tada opada jer su domai proizvodi preskupi za strance.
Cijene inozemnih proizvoda raunate u domaoj valuti postaju privlanije nego ranije, to daje
maha potranji za uvozom pod pretpostavkom da je elastina u odnosu na cijene. Tako se
postupno nacionalne devizne rezerve iscrpljuju.
154. Objasni razliku izmeu deprecijacije i devalvacije?

U periodu inflacije, kao to je ve istaknuto, dolazi do deprecijacije novca, tj. smanjenja njegove
kupovne moi. Uslijed toga se pojavljuje i potreba njegove devalvacije kao pravnoga akta kojim
se proglaava i utvruje smanjenje pariteta odreene novane jedinice prema mjernoj zlatnoj ili
deviznoj podlozi. Dakle, devalvacija je, za razliku od deprecijacije koja oznaava smanjenje
kupovne snage novanih znakova putem jednog spontanog i ekonomskog procesa, snienje
pariteta novane jedinice putem akta zakonodavne vlasti.
155. Nabroji koncepcije mijenjanja kupovne modi novca?

1) Mentalistika teorijska koncepcija;

2) Nominalistika koncepcija i
3) Valoristika teorijska koncepcija.
156. Objasni stajalite metalistike koncepcije promjene kupovne modi novca i do kada je ono vrijedilo?

Metalistika teorijska koncepcija je nastala u doba klasinog zlatnog standarda, kada je novac
bio izraen od plemenitih metala, uglavnom zlata i srebra. Novana jedinica se dakle, u ovoj
teorijskoj koncepciji identificira s odreenom koliinom metala te se uloga drave i prava sastoji
u tome da propie, to je imalo deklaratorni karakter. Vrijedilo je do pojave emitiranja u
prometne kanale papirnog i iralnog novca, obino nekonvertibilnog ili samo djelimino
konvertibilnog.
157. Kada i zato dolazi do pojave nominalistike koncepcije promjene kupovne modi novca?

Postupnim prelaskom na papirni i iralni novac metalistiko shvaanje sve vie i vie prestaje
biti upotrebljivo kao metoda utvrivanja sadraja vrijednosti novanih obveza.
158. Objasni pravila monetarnog nominalizma?

Dunik, kada se radi o novanoj obvezi (obvezi iji je predmet svota novca), e se osloboditi
obveze kad isplati isti broj novanih jedinica, bez obzira na to da li se u vremenu izmeu
nastanka obveze i njenog ispunjenja njihova vrijednost (kupovna mo) promijenila na gore
(aprecijacija) ili na dole (deprecijacija). Znai, povjeritelj nema pravo ukoliko na primjer opadne
vrijednost novca u kojem je izraeno njegovo potraivanje, traiti veu novanih jedinica od one
na koju je imao pravo u vrijeme nastanka njegovog potraivanja, niti pak dunik, u sluaju da
doe do porasta vrijednosti novca, moe traiti smanjenje nominalnog iznosa svoje obveze duga

nego e biti duan isplatiti onaj isti broj (istu koliinu) novanih jedinica koje su u vrijeme
nastanka obligacije bile i utvrene.
159. Tko su autori nominalistike teorije?

Francuski pravnici Charles Dumoulein Molinaeus i Robert Joseph Pothier.

160. Koje je temeljno stajalite valoristike teorije promjene kupovne modi novca?

Polazi od naela ekvivalentnosti obveznih odnosa te u tom kontekstu zastupa stajalite da je

dunik i kod novanih obveza uvije duan vratiti istu kupovnu mo novca, tj. onakvu kakva je
uostalom i bila u momentu zakljuenja ugovora.
161. Objasni razloge zbog kojih dolazi do ugovornog valorizma?

Vrlo je teko objektivizirati kriterije za ustanovljenje stupnja pada ili poveanja kupovne moi
novca do kojeg bi dolo nakon zakljuenja ugovora, a time bi se poveali rizici i pravna
nesigurnost prometa, to poslovna praksa nikako ne bi eljela. Uvoenjem ovih zatitnih
klauzula eventualne velike promjene u vrijednosti novca bi se mogle kompenzirati.

162. Koje su teorije i koncepcije promjene kupovne modi novca prihvadene u pravnim sustavima vedine
zemalja?

1) Nominalistika teorija
2) Monetarni nominalizam
163. Objasni pravnu prirodu monetarnog nominalizma i to proizlazi iz nje?

Pravna priroda je uglavnom dispozitivno-pravnog karaktera ili bar dijelom dispozitivno-pravnog,

te su slijedno tome, ugovorne strane u mogunosti iskljuiti tetna djelovanja pravila monetarnog
nominalizma ugovarajui posebne zatitne klauzule (ugovorni valorizam).
164. Nabroji razloge zbog kojih valoristika koncepcija promjene kupovne modi novca nije
opdeprihvadena?

Vrlo je teko objektivizirati kriterije za ustanovljenje stupnja pada ili poveanja kupovne moi
novca do kojeg bi dolo nakon zakljuenja ugovora, a time bi se poveali rizici i pravna
nesigurnost prometa, to poslovna praksa nikako ne bi eljela.
165. Koja je najeda podjela zatitnih klauzula?

1) Zlatna klauzula;
2) Valutna klauzula i
3) Robna klauzula
166. Objasni razliku izmeu klauzula strane valute i zatitnih klauzula?

Kod klauzule strane valute novana obveza je izraena (valuta ugovora) u stranoj valuti u iju
stabilnost ugovorne stranke imaju vie povjerenja nego u svoje nacionalne valute, dok se kod
zatitnih klauzula novana obveza izraava u domaoj valuti, te se u cilju eliminiranja negativnih

efekata fluktuacije novca stavlja u zavisnost prema zlatu, stranoj valuti ili prema vrijednosti
robe.

167. Kako se definiraju zlatne klauzule?

To su takve ugovorne odredbe po kojima se dug (obveza) novane obligacije ispunjava u

zlatnom novcu, zlatnim polugama ili u novcu jedne ili druge ugovorne stranke, s tim to se
visina dunog iznosa utvruje zavisno od cijene zlata u momentu izvrenja ugovora.
168. Kako glasi trojaka klasifikacija zatitnih klauzula?

1) Zlatna novana klauzula;

2) Klauzula plaanja u zlatnim polugama i
3) Zlatna vrijednosna klauzula.
169. Definiraj valutne klauzule i nabroji njene vrste?

Valutne klauzule su takve odredbe u ugovorima kojima se predvia da e se preuzete obveze

isplatiti u stranoj valuti ili u domaem novcu jedne ili druge ugovorne strane, a prema
vrijednostima obraunatim u odnosu na vrijednost strane valute. Imamo:
1) Klauzulu plaanja u stranoj valuti;
2) Klauzule plaanja prema vrijednosti strane valute;
3) Klauzulu garancije teaja;
4) Klauzulu izbora vie valuta;
5) Klauzulu izbora vie mjesta plaanja;
6) Klauzulu o kombinaciji valuta i
7) Klauzule na bazi meunarodnih jedinica vrednovanja.
170. Navedi dvije najznaajnije podjele robnih klauzula?

1) Klauzula plaanja u robama i

2) Klauzula plaanja prema vrijednosti roba.
171. Objasni razliku izmeu indeksne i klauzule klizne skale?

Kod indeksne klauzule suma duga se vezuje za indekse cijena a kod klauzule klizne skale
konana cijena duga zavisi od promjene cijena predmeta rada, radne snage, sredstava za rad,
opih trokova i to proporcionalno.
172. Definiraj monetarnu politiku?

Predstavlja onaj dio ope ekonomske politike kojom se svjesno regulira ponuda novca i kredita u
zemlji u skladu sa kretanjem materijalne proizvodnje i njene raspodjele.
173. Objasni djelovanje ekspanzivne monetarne politike?

Ona treba preko svojih instrumenata savladati depresiju, odnosno recesiju. Naime, kad poslovi
padaju i zaposlenost postaje nedovoljna, centralne banke trebaju preko poslovnih banaka proiriti
novani optjecaj, odnosno voditi politiku jeftinog novca kredita. Lako dobivanje kredita i nia
kamatna stopa djelovat e stimulativno na ukupnu potronju, tj. na investicijsku aktivnost, na
potronju stanovnitva, kao i na materijalne rashode dravnih organa, to e u krajnjoj liniji
dovesti do poveanja ukupne proizvodnje, neto drutvenog proizvoda i zaposlenosti.

174. Kada se primjenjuje i kako djeluje restriktivna monetarna politika?

Primjenjuje se kada ukupna potronja zaprijeti da postane suvie velika i kada kao rezultat
pretjerane cjelokupne plateno sposobne potranje, pone porast cijena. Smanjivanjem koliine
novca od strane poslovnih banaka dovodi do toga da je teko dobiti kredite i da su oni skupi.
Politika skupog novca djelovat e destimulativno na ukupnu investicijsku aktivnost, na izdatke
stanovnitva za robu i usluge, na materijalne rashode budeta, kao i na samu stabilizaciju cijena.
175. Navedi i objasni ciljeve monetarne politike?

1) Osiguranje optimalne koliine novca potrebnog za normalno obavljanje procesa

drutvene reprodukcije;
2) Odravanje stabilnosti ope razine cijena odranje kupovne snage novca i to kako na
domaem tako i na inozemnom tritu;
3) Omoguiti porast proizvodnje i zaposlenosti,
4) Ubrzati gospodarski rad, omoguiti uravnoteenje platne bilance itd.
176. Nabroji najvanije instrumente monetarne politike i navedi njihovu podjelu?

Imamo ope, monetarno-kreditne instrumente, kvantitativne i kvalitativne instrumente. U ope

spadaju:
1) Eskontna politika;
2) Politika otvorenog trita;
3) Politika obaveznih rezervi;
4) Selektivna kreditna politika;
5) Politika zlata i deviza;
6) Kontrola potroakih kredita i
7) Preporuke i savjeti koje daje Centralna banka ostalim kreditnim institucijama.
177. Definiraj i objasni djelovanje eskontne politike?

Eskontna politika je takav instrument monetarne politike koji se sastoji u reguliranju visine
eskontne kamatne stope po kreditima koje Centralna banka odobrava poslovnim bankama.
Promjena ove slubene kamatne stope utjee, sasvim razumljivo, i na visinu stope koju poslovne
banke naplauju na kredite odobrene neposredno gospodarskim subjektima, odnosno cijene
kredita u zemlji, pa time i na trokove poslovanja koje snose gospodarski subjekti u svojoj
proizvodnji ili drugoj poslovnoj djelatnosti, s obzirom nato da koriste kredite.
178. Objasni razliku djelovanja eskontne politike u razdobljima sa depresivnim i inflatornim
tendencijama?

Kod depresivne tendencije, Centralna banka treba sniavati eskontnu stopu u izazivanju kreditne
ekspanzije koja bi bila podrka investicijskim ulaganjima i openito veoj potronji, koja bi opet

sa svoje strane dovela do vee proizvodnje i zaposlenosti. U periodu inflatornih kretanja,

centralna banka treba povisivati kamatnu stopu u cilju izazivanja kontrakcije novanog optjecaja
koji bi djelovao na ograniavanje potranje investicija, ukupne potranje, proizvodnje,
zaposlenosti, pa s obzirom na to i na ograniavanje porasta cijena.

179. to su to obvezne rezerve likvidnosti?

To su sredstva odreene relativne visine (odreeni postotak depozita) koja poslovne banke
moraju drati na raunu kod centralne banke.
180. Kako se odvija funkcioniranje sustava obveznih rezervi i to na njega utjee?

Funkcioniranje se provodi na taj nain to nadleni organ odreuje postotak od primljenih

depozita (tedni ulozi, potraivanja po iro-raunima, itd.), koji poslovne banke moraju drati
kod centralne banke. Veliina ove stope zavisi, prije svega, od prilika koje vladaju na tritu
novca, zatim od situacije na tritu radne snage, kao i od stupnja zaposlenosti proizvodnih
resursa.
181. Objasni razliku u djelovanju sustava obveznih rezervi u razdobljima sa inflatornim i depresivnim
tendencijama?

U periodu depresije prakticira se smanjivanje stope obveznih rezervi, to dovodi do proirivanja

likvidnosti poslovnih banaka i omoguava ekspanziju novca kredita, to opet sa svoje strane
pozitivno utjee na proirenje realnog drutvenog proizvoda. U periodima inflacije, kada je
gospodarska aktivnost suvie velika, centralna banka treba podizati stopu obveznih rezervi
likvidnosti, te tako utjecati na smanjenje kreditnog potencijala banaka. Na ovaj nain se
smanjuje koliina kredita novca u optjecaju i savladava inflacija, koja je rezultat pretjerane
potranje.
182. Objasni sutinu i glavni uvjet primjene politike otvorenog trita?

Sutina se sastoji u kupovinama i prodajama vrijednosnih papira (rjee drugih) od strane

centralne banke putem kojih se znatno utjee na smanjenje odnosno poveanje novanog
optjecaja. Uvjet za postojanje ovog instrumenta je relativno razvijeno trite vrijednosnih papira,
kao i vea uloga javnog duga.
183. Objasni djelovanje prodaje i kupovine zlata i deviza na obujam novanog optjecaja u zemlji?

Kupujui zlato i devize, centralna banka za iznos otkupljenog zlata i deviza poveava novani
optjecaj u domaoj valuti. Naime, vrijednost otkupljenog zlata i deviza centralna banka odobrava
u domaoj valuti na raunima poslovnim bankama, odnosno poduzeima i graanima.
Odobrenim iznosima na raunima poveava se kreditni potencijal poslovnih banaka, odnosno
raspoloiva novana sredstva poduzea i graana, te se tako i poveava novani optjecaj.
184. Navedi kvalitativne instrumente monetarne politike?

1) Politika selekcije kredita;

2) Kontrola potroakih kredita;

3) Preporuke i savjeti
185. Objasni djelovanje politike selekcije kredita?

Ovaj instrument se sastoji u kvalitativnoj kontroli kredita, odnosno u kontroli upotrebe odreenih
sredstava kao i u kontroli likvidnosti poslovnih banaka. Selektivna kreditna kontrola ima za cilj
da izmeu kreditnih zahtjeva koji se upuuju bankama, izvri selekciju tih zahtjeva odbacujui
izvjesne kategorije nositelja bez obzira to su reflektanti spremni, voljni preuzeti na sebe teret u
pogledu kamate i ostalih uvjeta.. tako e ona favorizirati kreditne zahtjeve namijenjene
poveanju zaposlenosti, smanjenju uvoza, poveanju izvoza, stvaranju novih kapaciteta i
rudnika, poveanju obrambene sposobnosti zemlje itd.
186. Navedi 3 sredstva kontrole potroakih kredita kao instrumenta monetarne politike i objasni
njihovo djelovanje na gospodarstvo?

Tri glavna sredstva ove kontrole su:

1) Postotak kupovne cijene robe koji se mora odmah platiti u gotovu;
2) Maksimalni rok trajanja potroakih kredita, i
3) Kreditna sposobnost traioca kredita.
Ukoliko u gospodarstvu prevladavaju inflatorne tendencije, tada se pootravaju uvjeti dobivanja
potroakih kredita na taj nain to se poveava postotak kupovne cijene koji se mora odmah
platiti u gotovom novcu i skrauje maksimalni rok otplate potroakog kredita, odnosno utvruju
otri uvjeti kreditne sposobnosti.