SKRIPTA ZA TURSKI JEZIK

(za poetnike)

Eldina Muratovi

Uvod u turski jezik, alfabet

U turskom jeziku koristi se latinica. Do 1929. koristilo se arapsko pismo,bilo je puno arapskih
rijei,ali nakon toga slijedi reforma. Dakle 1929. ukida se arapsko pismo,a jezik kree da se isti
od arapskih rijei,i vraa sopstvene.
U turskom jeziku postoji 29 slova. Vlada pravilo kao i kod nas:ita se kao to se pie. :)
Ovo su slova iz turskog alfabeta:

Aa, Bb, Cc, , Dd, Ee, Ff, Gg, , Hh, I, i, Jj, Kk, Ll, Mm, Nn, Oo, , Pp,
Rr, Ss, , Tt, Uu, , Vv, Yy, Zz..
Poto se sva slova itaju kao to se piu,ja u izdvojiti samo ona kojih nema kod nas(tj. drugaije
se piu,samo ponekih uopte nema)
Cc- Slovo koje je mjeavina naih i D. Na primjer,u rijei CAN (Dua) , ita se kao ,ali je
to malo tvre..
-Slovo koja je mjeavina naih i . Npr.u rijei iek (cvijee) ili ok
(puno,veoma,jako,mnogo)
-Slovo koje se u rijeima ne ita,i slui da napravi razmak u rijei,produuje samoglasnik koji
se nalazi prije njega... Na primjer: SAOL(hvala) ita se kao saa-ol. :) ili DEL(nije)ita se kao
dee(j)il,ovo J se slabo uje,u sutini ne morate da ga izgovarate.
I- ita se kao engleski prilog A ( a car) ili kao kada elite da kaete KRV,izmeu K i R se
pojavljuje neki glas,koji odgovara ovom turskom glasu. Ovdje se i veliko i malo slovo piu BEZ
takice.Na primjer u rijei: kap(vrata)
i-Potpuno odgovara naem Ii,ovdje se i veliko i malo slovo piu SA takom. Na primjer u rijei:
Kedi(maka)
Jj-Odgovara naem ,s tim to je malo meke,na primjer: Japonya(Japan).
-Odgovara istom njemakom slovu. Otvarate usta kao da elite da kaete O, ali su vam usta
malo zatvorenija, a jezik vam ide ka nepcima. Na primjer: Sylemek(Gl. REI)
- Odgovara naem ,ali je malo meke. Na primjer u rijei Arkada(Prijatelj)
-Opet,slovo odgovara istom nemakom. Otvarate usta kao da elite da kaete u, ali su vam
usta malo zatvorenija, a jezik vam ide ka nepcima. Na primjer u rijei kt(lo)
Yy- Odgovara naemm J. Na primjer u rijei Yok(Nema).

Lekcija 2 - VOKALNA HARMONIJA

Ovo je jedna od najvanijih i najteih stvari u turskom jeziku koju morate da nauite.
U turskom jeziku postoji 8 samoglasnika(vokala) To su: A,E,O,U,I, ,. Oni se dijele u dvije
grupe:
MEKI: E,,,
TVRDI: A,I,O,U.
To je jako bitno,jer u turskom jeziku gotovo SVE se gradi dodavanjem sufiksa na rijei.
Na primjer,nastavci za infinitiv su MAK i MEK.
MAK e ii na rijei iji je POSLJEDNJI vokal u rijei TVRD vokal.
MEK e ii na rijei iji je POSLJEDNJI vokal u rijei MEK vokal.
Dakle kada su sufiksi tipa A,E(kad u sebi imaju ta slova) onda vai prva vokalna harmonija. A
evo i druge.
Druga vrsta sufiksa su sufiksi sa U,,I,..
A,I-----> I (Kada su u rijei poslednji vokali ova 2 slova,ii e sufiks I,npr. sufiksi za rijei MOJ
su UM,IM,M,M. Ovdje e ii sufiks IM,npr: takm(tim) , moj tim= (benim) takmm.
E,-----> M
U,O-----> U (UM)
,----->(M)
U turskom jeziku,kada neto pitate,npr. neko vam kae:
-Roma'ya gideceim.( Ii u u Rim,ovo Roma'ya)
-Roma'ya m? (U Rim?)
Morate obavezno da stavite upitnu rjeicu. Postoje 4 vrste njih,to su: MI,M,MU,M..
Opet,koju ete od njih da stavite zavisi od vokalne harmonije..
MI-----> A,I ( posl. vokal u rei ispred rece)
M-----> E, ( ev mi? = kua?)
MU----->O,U(zor mu? - teko(komplikovano) ?)
M----->,(kt m? - loe ? )
Zamjenice su
JA-BEN MI-BZ
TI-SEN VI-SZ
ON,ONA,ONO- O ONI,ONE..-ONLAR

-PRISVOJNE ZAMENICEOvdje su sufiksi iz 2. vokalne harmonije,dakle U,I,,,osim za 3. lice mnoine.

Moj- (Benim-nije obavezno stajati ispred rei) i IMENICA+UM/M/IM/M.
Tvoj- (Senin) i IMENICA+UN/N/IN/N
Njegov,njen,njegova,njena,itd..(Onun) i IMENICA+U//I/
Na- (Bizim) i iMENiCA+UMUZ/MZ/IMIZ/MZ
Va- (Sizin) i iMENiCA+UNUZ/NZ/INIZ/NZ
Njihov,njihova.(Onlarn) i iMENiCA+LARI/LER
Kada dodajemo sufikse na 3. lice jednine .,a ta re se zavrava ve vokalom,kod prisvojnih
zamenica izmeu sufiksa i rei ide spojni suglasnik S. npr: BROD-Gemi, njegov brod- (onun)
gemisi.
Kada dodajemo na ostala lica izmeu ide spojni suglasnik Y. Ima jo nekih izuzetaka,evo 2 vana
pravila za sufiksovanje:
I- Ako su oba slova ( poslednje slovo u rei, i prvo slovo sufiksa) iz grupe ,I,U,,onda oba
moraju biti isto slovo,pa nije bitno koji od njih e biti eliminisan. :)
II-Ali,ako je jedan iz grupe ,I,U, , a drugi A,E,O,,onda se uglavnom eliminiu slova iz grupe
,I,U,. Naalost i ovde ima manjih izuzetaka.
Prema tome,re ARABA(Auto) ide ovako:
MOJ AUTO- Benim arabam.

Padei
U turskom padeni sistem je slian kao u naem jeziku. Ima ukupno 6 padea
(nominativ,genitiv,dativ,akuzativ,lokativ i ablativ) kao i instrumental,koji se ne vodi kao pade u
turskom jeziku,jer moe da se gradi na 2 naina: sufiksovanjem , a moe stajati i odvojeno od
rijei.
U turskom nema prijedloga,sve se gradi sufiksovanjem,gotovo SVE uopste u gramatici.
Bacite pogled na prethodnu lekciju,jer je kod graenja padea jako bitna Vokalna Harmonija.

NOMINATIV:Ima isto znaenje kao u srpskom jeziku. Nema sufiksa,ve imenica ostaje u istom
obliku,naravno. Adam i ev.
GENITIV:Ima prisvojno znaenje,kao i u bosanskom jeziku. Sufiksi su:
A,I(ako su ova slova posljednji vokali u rijei) -->sufiks IN
E, -->sufiks N
O,U -->sufiks UN
, -->sufiks N
Dakle adam-> adamn(ovjekov) i evin(kuni)
DATIV: Ima znaenje (prema,ka) KOME,EMU?Sufiksi su A i E.
A,I,O,U (poslednji vokal u rei) --> sufiks A
E,,, (poslednji vokal u rei) --> sufiks E
Na primer:
Idem kui( ka emu) --> Eve gidiyorum.
Idem koli(kod nas bismo rekli U KOLU,ali u turskom nije tako,dakle kada koristite glagol
II(gitmek) uvek koristite DATIV) -->Okula gidiyorum.
Okul-kola
ADAMA, EV.
AKUZATIV: Ima znaenje OBJEKTA.. Sufiksi su U,,I,.
A,I(ako su ova slova poslednji vokali u rei) -->sufiks I
E, -->sufiks
O,U -->sufiks U
, -->sufiks
Na primer: VOLIM TE - SEN SEVYORUM :)
ADAMI,EV
LOKATIV: Ima znaenje U,NA,O,PO KOME,EMU? Sufiksi su DE,DA,TE,TA.
A,I,O,U (poslednji vokal u rei) --> sufiks DA,TA
E,,, (poslednji vokal u rei) --> sufiks DE,TE.

E sad razlika izmedju DA,TA i razlika izmedju DE i TE.

TE,i TA se koriste kada je POSLEDNJE SLOVO,odnosno suglasnik u rei P,,T,K,H,S,,F. Tada
dolazi do glasovne promene JEDNAENJE SUGLASNIKA PO ZVUNOSTI, i D prelazi u T.
Na primer: knjiga-kitap,U knjizi - kitapTa.
ADAMDA,EVDE
ABLATIV:Ima znaenje OD,IZ KOGA,EGA. Sufiksi su DAN,TAN,DEN,TEN.
A,I,O,U (poslednji vokal u rei) --> sufiks DAN,TAN
E,,, (poslednji vokal u rei) --> sufiks DEN,TEN.
E sad razlika izmedju DAN,TAN i razlika izmedju DEN i TEN.
TEN,i TAN se koriste kada je POSLEDNJE SLOVO,odnosno suglasnik u rei P,,T,K,H,S,,F.
Tada dolazi do glasovne promene JEDNAENJE SUGLASNIKA PO ZVUNOSTI, i D prelazi
u T.
Od knjige- Kitaptan.
Evo jo primera:
Doao sam IZ Beograda. -- Belgrad'dan geldim. ( Zapamtite da kada sufiksujete VLASTITU
imenicu,izmedju sufiksa i reci ide apostrof )
Instrumental cemo raditi u sledecoj lekciji. :)
Kada sufiksujete reci koje ZAVRSAVAJU vokalom,onda izmedju pojedinih sufiksa i reci ide
neki od spojnih suglasnika Y,N ili S.

Spojeni suglasnici

Neke sam ve spomenuo,ali ovdje u ih sve napisati zbog preglednosti.

A) Sufiks (i I,U,)
Sufiks slui za graenje objekta u turskom jeziku,kao akuzativ kod nas,kada gradimo dodajemo
sufiks za graenje objekta na rije koja zavrava vokalom,izmeu rijei i sufiksa ide spojni
suglasnik Y.
Primjer:
arab+ sat -->araba+y+ sat--->arabay sat! -prodati auto (satmak-prodati)
yaz+ oku --> yaz+y+ oku--->yazy oku! - proitaj tekst(okumak-itati,proitati; yaz-tekst)
Ako se sufiks (i I,U,) koristi kao pripadnost neke tree osobe(njegovo,njeno),a re se zavrava
samoglasnikom,izmeu sufiksa i rei ide spojni suglasnik S.
araba+--> araba+s+--->arabas (njegov,njen auto)
para+--> para+s+ ---> paras (njegov,njen novac)
kedi+i--> kedi+s+i ---> kedisi (njegova,njena maka)
JEDINI izuzetak je za re SU-voda.
su+u-->su+y+u --suyu (njegova,njena voda)
Samo za vodu se umesto S koristi Y.
B)Sufiks -e/a.(direktni sufiks ,daje znaenje KA,PREMA) ili znaenje KOME,EMU.
Kada se sufiks -e doda na re sa vokalom,izmeu rei i sufiksa ide sastavi suglasnik Y.
araba+a-->araba+y+a -->arabaya((ka,prema) autu)
konu+a-->konu+y+a --> konuya ((ka ,prema) temi,predmetu)
pencere+e -->pencere+y+e --> pencereye ((ka,prema prozoru)
C)Sufiks in,n,un,n ( genitivno znaenje,npr Bahar'n(Baharin),Bahar je ensko,tursko ime)
Kada se ovaj sufiks doda na re koja zavrava sa vokalom,izmeu ide spojni suglasnik N.
araba+n--->araba+n+n--->arabann (autov)
konu+un--->konu+n+un--->konunun (predmetov)
pencere+in--->pencere+n+in--->pencerenin (prozorov)
Kada dodajete sufikse za ostala lica,npr moj auto,tvoj auto,na auto,onda izmeu NE IDE spojni
vokal N,vee se gubi prvi samoglasnik sufiksa,npr:
araba+m-->araba+m--->arabam (moj auto)
kedi+in -->kedi+n--->kedin(tvoja maka)
para+nz--->para+nz--->paranz(va novac)
pencere+im--->pencere+m--->pencerem(moj prozor)
D)Sufiks -le/la (znaenje,(SA),KIME/IME , kao kod nas INSTRUMENTAL)
Sufiksi za instrumental su LA i LE ,a drugi nain je i sa LE,koja stoji odvojeno od

rei,uglavnom posle rei.

LA ---> A,I,O,U (poslednji samoglasnik u rei)
LE ---> E,,, (poslednji samoglasnik u rei)
Kada LA i LE dodajemo na re koja se zavrava vokalom,izmeu ide spojni vokal Y)
araba+la git -->araba+y+la git --> arabayla git (idi autom)
kedi+le oyna -->kedi+y+le oyna -->kediyle oyna(igraj se sa makom)
gemi+le gel -->gemi+y+le gel -->gemiyle gel(doi brodom)
E)Sufiks -DE/DA (oznaava lokaciju predmeta ili ivog bia)
Sufiks -DEN/DAN(odakle,iz koga ega,ABLATIV)
Kada se sufiksi DE/DA i DEN/DAN dodaju na re kao jedini,tj. prvi sufiksi,tada nema spojnih
vokala. Meutim,kada se DE/DA i DEN/DAN dodaju na re koja ve ima sufikse,onda izmeu
ve sufiksovane rei i DE,DEN dolazi spojni suglasnik N.
araba+da -->arabada (u autu)
kedi+den-->kediden(od make)
araba+s+da-->araba+s+N+da-->arabasnda(u njegovom autu)
gemi+leri+den-->gemi+leri+N+den-->gemilerinden(od njihovog broda)

Suglasnika skladnost
Postoje 2 razliita sluaja suglasnike skladnosti:
1)Ako se poslednji suglasnik glavne rei menja i
2)Ako se menja prvi suglasnik sufiksa.
Nevolju prave suglasnici: P,,T i K.
SLUAJ A- Mutacija rei.
Dva uslova moraju biti zadovoljena za mutaciju rei:
1)Imate re koja se zavrava sa P,,T ili K.
2)elite da dodate na ovu re sufiks koji poinje vokalom(samoglasnikom)
Ako re ima samo jedan slog,kao re sa(kosa),bezbedni ste.
Tada se obino ne deavaju nikakve promene.
Sa+ -->sa(njegova kosa)
Sap-a -->sapa(drci)
Ipak,ako re ima vie od jednog sloga u rei,suglasnici se obino menjaju.
* P postaje B
* postaje C
* T postaje D
* K postaje
Evo par primera:
*aa+a-->aaca((ka,prema,ili bez predloga) drvetu)

*arap+n-->arabn(vinski)
*kt+a-->kada(papiru)
*geyik+e-->geyie(jelenu)
Evo jedan izuzetak:
*saat+n-->saatn(satov)
SLUAJ B-Mutacija sufiksa
Dva uslova moraju biti zadovoljena za mutaciju sufiksa:
1)Imate re koja se zavrava sa P,,T,K,F,H,S,.
2)elite da dodate na ovu re sufiks koji poinje C ili D.
Primeri:
Leh-Poljak
Leh+ce-->Lehe(poljski(jezik))
Trk-->Turin
Trl+ce-->Trke(turski(jezik))
Srp-Srbin
Srp+ca-->Srpa(srpski(jezik))
Yap-Osnova glagola yapmak-uraditi/raditi
DI,D,D,DU - Nastavak za perfekat za 3. lice jednine.
Yap+d-->yapt(uradio je)
Dakle kada se C ili D nau iza P,,T,K,F,H,S ili :
*C prelazi u
*D prelazi u T.

Line zamjenice

Ja-Ben,Ti-Sen,On,ona,ono-O,Mi-Biz.Vi-Siz,Oni,one,on-Onlar
Kada elite da gradite reenica tipa:
Ja sam ,pa neki pridev,na primer lep.
Dodajete line sufikse na pridev.
Ja sam pridev+im/m/um/m (zavisi od vokalne harmonije 2)
Ti si pridev+sin,sn,sun,sn (- || -)
On je pridev.(Bez sufiksa)
Mi smo pridev+iz/z/uz/z. (- || -)
Vi ste pridev+siniz/snz/sunuz/snz. (- || -)
Oni su pridev+ler/lar(zavisi od 1. vokalne harmonije)
Evo primera: GZEL-LEP/A/O
Ja sam lep-Ben gzel+im --> (Ben)* gzelim.
Ti si lep- Sen gzel+sin --> Gzelsin.
On,ona,ono je lep,a,o - O gzel. - Gzel.
Mi smo lepi - Biz gzel+iz --> Gzeliz.
Vi ste lepi - Siz gzel+siniz --> Gzelsiniz.
Oni su lepi - Onlar gzel+ler --> Gzeller.
KT- LO
Ja sam lo(e) - Ben kt+y+m -- > Ktym. (Ovde naravno ide spojni suglasnik Y)
Ti si loe - Sen kt+sn --> Ktsn.
On,ona,ono je loe. - O kt --> Kt.
Mi smo loe. - Biz kt+y+z -- > Ktyz. ( takoe kao za BEN)
Vi ste loe. - Siz kt+snz --> Ktsnz.
Oni su loe - Onlar kt+ler --> Ktler.
Ovo je takoe bitno i za graenje sadanjeg vremena(kao present continuous u engleskom),ali o
tome emo u narednim lekcijama.
Za 3.lice jednine imenica,koristi se kao 3.l.jednine zamenica(O)
Marzena je lepa. -> Marzena gzel.
Marzena je veoma lepa. -> Marzena ok gzel.

Pokazne zamjenice
ovo - bu
ono - u (npr: ono dete)
to - o
ovi - bunlar
oni - unlar (oni kao npr: Oni ljudi)
ti - onlar (onlar moe da znai i ONI,ali kao zamenica,ne kao pokazna zamenica)
Evo primera: knjiga-kitap
Bu bir kitap. - Ovo je knjiga.
u bir kitap. - Ono je knjiga.

O bir kitap. - To je kniga.

Bunlar kitaplar. - Ovo su knjige.
unlar kitaplar. - Ono su knjige.
Onlar kitaplar. - To su knjige.
PRISVOJNE ZAMENICE(Njih smo ve spominjali i pisali,ali ovde u opet pisati o tome,i jo
neto novo emo nauiti ;) )
Moj - Ben+im --> Moja imenica - Benim imenica + im/m/um/m ( zavisi naravno od vokalne
harmonije)
Tvoj - Sen+in --> Tvoja imenica - Senin imenica+in/n/un/n
Njegov/njena - O+n+un --> Njegova/njena imenica --> Onun imenica+i//u/
Na - Biz+im --> Naa imenica --> Bizim imenica+imiz/mz/umuz/mz
Va - Siz+in --> Vaa imenica --> Sizin imenica+iniz/nz/unuz/nz
Njihov - Onlar+n --> Njihova imenica - Onlarn imenica+lar/leri
ZAPAMTITE DA GRADITE SINTAGME TIPA: MOJA KUA,SUFIKSUJETE OBE REI :
BEN+M(moja) i EV+M !!
Obe rei koristite kada elite da naglasite da je to npr: MOJA kua.
Moja kua se moe rei i samo ovako: evim... npr:
Idi kui- Evine git.(ili idi svojoj kui)
Moja kua --> ben+im ev+im --> evim
Tvoja kua --> sen+in ev+in --> evin
Njegova/njena kua --> o+n+un ev+i --> onun evi --> evi
Naa kua -- > biz+im ev+imiz --> evimiz
Vaa kua --> siz+in ev+iniz --> eviniz
Njihova kua --> onlar+n ev+leri --> evleri
POKAZNE PRISVOJNE ZAMENICE:
od ovoga - bunun (oznaava da neka stvar pripada rei OVO: npr: jabuka od ovog oveka)
od onoga - unun
od toga - onun
od ovih - bunlarn
od onih - unlarn
od tih - onlarn
Bunun evi - Kua od ovoga.
unun evi - Kua od onoga.
Onun evi - Kua od toga.
Bunlarn evleri - Kua od ovih.
unlarn evleri - Kua od onih.
Onlarn evleri. - Kua od tih.
Soba od kue(kuna soba) - Evin odas.
Makina hrana - Kedinin yemei.
POVRATNE ZAMENICE( SEBE,SE - U SRPSKOM,kao MYSELF,YOURSELF itd. u
engleskom jeziku)

1.jd.sebe --> kendi+im -->kendim

2.jd.sebe --> kendi+in -->kendin
3.jd.sebe --> kendi+si -->kendisi
1.mn.sebe --> kendi+imiz -->kendimiz
2.mn.sebe --> kendi+iniz -->kendiniz
3.mn.sebe --> kendi +leri -->kendileri
Npr:
Ja sam se(sebe) ubio. - Kendimi ldrdm ( Kendim+i - nastavk za akuzativ je I,,U,; ubio sam
KOGA/TA - sebe)
Ti si se(sebe) ubio. - Kendini ldrdn.
On/ona se ubio - Kendisiyi ldrd. ( kendi+si+y+i ,izmeu ide spojni suglasnik Y,koristimo ga
kada sufiks dodajemo na re koja zavrava samoglasnikom)
Mi smo se ubili - Biz kendimizi ldrdk.
Vi ste se ubili - Siz kendiniz ldrdnz.
Oni su se ubili - Onlar kendileriyi ldrdler.

Glagoli, i padei koji im odgovaraju

NOMINATIV- Kada nekoga zovete,naprimer hej Omere,u turskom jeziku ne dolazi do
promene,ve ostaje isto ime..
Bilo bi:
Hey,mer!
AKUZATIV: Uvek imaju znaenje objekta. KOGA,TA
amak-otvoriti
Otvorio sam vrata.
Kapy atm.
armak-pozvati(na telefonu)
Kzm ardm.
Kz-devojka,kzm-erka
yemek-jesti(tk znai i hrana)
Jeo sam(hranu).
Yemei yedim.
DATIV- KOME,EMU
gitmek-ii,otii
Idem kui.
Eve gidiyorum.
sylemek,demek-rei
Rekao sam neto tom oveku.

O adama birey syledim.

vermek-dati
Dao sam neto tom oveku.
O adama birey verdim.
LOKATIV: U,NA,O,PO KOME,EMU?
iveti-yaamak
Ja ivim u Srbiji.
Ben Srbistan'da yayorum.
biti-olmak
Nikada nisam bio u Turskoj.
Ben Trkiye'de hi olmadm.
Ja sam u koli.
Ben okuldaym.
OKUL+DA(sufiks za lokativ)+Y(spojni suglasnik)+IM(glagol BITI)
Ovde sam.
Buradaym.
ABLATIV-IZ,OD KOGA,EGA?
doi-gelmek
Doao sam iz kole.
Okuldan geldim.
almak-dobiti,uzeti,kupiti
Dobio sam olovku od tebe.
Senden bir kalem aldm.
GENITIV-Ima samo prisvojno znaenje,ne koristi se kao kod nas,nema deono znaenje :)
INSTRUMENTAL-S KIM,IM?
Bio sam sa njom.
1)O ile oldum.
2)Onunla oldum.
U Ankaru u ii vozom.
Ankara'ya trenle gideceim.
Stariji ovek oenio se mladom enom.Yal bir adam gen bir kadnLA evlendi.
Mnoine u turskom jeziku
(ako je zadnji samoglasnik ei onda ler, ako je aIou onda lar)
arkada (prijatelj) - arkadalar (prijatelji)
ev (kua, dom) - evler (kue, domovi)

Brojevi u turskom jeziku

Bir(1) , iki(2), (3), drt(4), be(5), alt(6), yedi(7), sekiz(8), dokuz(9), on(10), onbir(11),
oniki(12) , yirmi(20), yirmibes(25), otuz(30), otuz(33), krk(40), kirkalt(46), elli(50) ,
ellibe(55), altm (60), altmiki(62), yetmi(70), yetmisekiz(78), seksen(80), seksenbir(81),
doksan(90), doksanyedi(97), yz(100), yzdokuz(109), yzellibir(151), ikiyzonbe(215),
yzotuz(330), bin(1000), bin dokuz yz doksan alt(1996), milyon(milion),
milyar(billion). x.5(i pola)kae se buuk poslije broja.

Tvorenje pitanja-Kako pitati nesto na turskom?

Najee upitne rjeice:

ne? ta? ne kadar? koliko?

nasil? kako? nerede? gdje?
ne zaman? kada? nereli? odakle?
neden? zato? ka? koliko?
niye? zato? kim? koji?
niin? zato? hangi? koji?
U -iyor i -di reenicma, upitne rijei se pojavljuju na poetku reenice, ili odmah prije glagola:
Ne yaptin? ta si uradio?
Nerede oturuyorsun? Gdje ivi?
Ne zaman geldin? Kad si doao?
Neden/niye/niin bize geldin? Zato si nama doao?
Ka gn Trkiyede kaldi? Koliko dana ostaje u turskoj?
Male su razlike izmeu neden, niye i niin (skraena verzija ne iin, 'za ta').
Niye, however, zvui pomalo kao optuba, ili kao molba za opravdanje, tako da vam savjetujemo
da koristite jednu od druge dvije. Ove rjeice obino dolaze na kraju reenice.
u armutlar ne kadar? Koliko su ove kruke?
O arkici kim? Ko je taj pjeva?
Hava nasil oralarda? Kakvo je tamo vijeme?
Nerelisiniz? Odakle si?

Da/Ne pitanja

Da/Ne pitanja su tako nazvana zato to je odgovor na ta pitanja "Da" ili "Ne".
Rije mi (ili mi, mu,m) pretvara bilo koju reenicu u Da/Ne upitnu reenicu.
aliiyorsun?-Ti radi ? Oturuyorsunuz?- Ti sjedi?
aliiyor musun?- Da li ti radi?
Oturuyor musunuz? -Da li ti sjedi?
gryorum .-Ja vidim. istiyoruz -Mi hoemo.
gryormuyum? Da li ja vidim? istiyor muyuz? Da li mi hoemo?
hasta mi? jel on bolestan?
gzel mi? jel to prelijepo?
bozuk mu? jel to slomljeno?
sofr m? jel on voza?
dnyor musun? Da li ti misli?
Trke greniyorlar mi? Da li oni ue turski?
anliyor musunuz? Razumije li?

Pitanja u prolom vremenu

In past tense questions, the question marker comes last, so after the personal markers:
U pitanjima u prolom vremenu u turskom jeziku, upitna rjeica dolazi na kraju npr:
Ja alitim mi? Da li sam radio?
Ti alitin mi? Da li si radio?
On/Ona/Ono aliti mi? Da li je radila?
Mi alitik mi? Da li smo radili?
Vi alitiniz mi? Da li ste radili?
Oni alitilar mi? Da li su radili?
Poreenje sa sadanjim vremenom:
Sadanje vrijeme:
sinemaya gidiyor musun? Da li ide u kino?
Prolo vrijeme:
sinemaya gittin mi? Da li si iao u kino?
Jo neki primjeri:
present tense past tense
geliyor musunuz? geldiniz mi?
Da li dolazi? Da li si doao?
yapiyor muyum? yaptim mi?
Da li ja to pravim? Jesam li ja to napravio?
aliiyor musun? alitin mi?
Da li radi? Da li si radio?

Kata oturuyor mu? Kata oturdu mu?

Da li on ivi u Kau? Da li je on ivio u kau?

Imperativ
Imperativ za drugo lice jednicne dobijemokada odbijemo infinitivni nastavak MAK ili MEK
Otur (Sjedi) - Oturmak (Sjediti)
Gel(Doi)- Gelmek(Dolaziti)
Git(Idi)Gitmek(Ii)
Kalk(Ustani)-Kalkmak(Stajati)
Yaz(Pii)Yazmak(Pisati)
Oku(itaj)- Okumak(itati)
A(Otvori)- Amak(Otvoriti)
syle(Reci)- sylemek(Rei)

Sifatlar pridjevi
ar(teko) - hafif(lahko)
gen(mlad)- yali(star)
irkin(runo) - gzelce(lijepo)
byk(veliko)- kk(malo)
pahali(skupo)-ucuz(jeftino)
yeni(novo)-eski(staro)
uzak(daleko)-yakin(blizu)
zengin(bogat)-fakir(siromaan)
temiz(isto)-kirli(prljavo)
uzun(visok)-kisa(nizak)
zor(teko(npr. matematika))-kolay(lahko)

OSOBE

A
ja i ti
nas dvoje

Ben
ben ve sen
biz ikimiz

On
on i ona
njih dvoje

o, kendisi (erkek)
o (erkek) ve o (kadn)
onlar ikisi

mukarac
ena
Dijete

erkek, adam
Kadn
ocuk

jedna obitelj
moja obitelj
Moja obitelj je ovdje.

bir aile
benim ailem
(Benim) ailem burada.

Ja sam ovdje.
Ben buradaym.
Ti si ovdje.
Sen buradasn.
On je ovdje i ona je ovdje.O (erkek iin) burada ve o (kadn iin) burada.
Mi smo ovdje.
Vi ste ovdje.
Oni su svi ovdje.

Biz buradayz.
Sizler buradasnz.
Onlar hepsi buradalar.

PORODICA
djed
baka
on i ona

bykbaba
bykanne
o ve o (erkek ve kadn iin)

otac
majka
on i ona

baba
anne
o ve o (erkek ve kadn iin)

sin
kerka
on i ona

erkek ocuk, oul

kz ocuk
o ve o (erkek ve kadn iin)

brat
sestra
on i ona

erkek karde
kz karde
o ve o (erkek ve kadn iin)

ujak
tetka
on i ona

amca, day
teyze, hala
o ve o (erkek ve kadn iin)

Mi smo obitelj.
Obitelj nije mala.
Obitelj je velika.

Biz bir aileyiz.

Aile kk deil.
Aile byk.
UPOZNAVANJE

Bok!
Dobar dan!
Kako ste?

Merhaba!
yi gnler! / Merhaba!
Naslsn?

Jeste li Vi iz Europe / Evrope?

Jeste li Vi iz Amerike?
Jeste li Vi iz Azije?

Avrupadan m geliyorsunuz?
Amerikadan m geliyorsunuz?
Asyadan m geliyorsunuz?

U kojem hotelu ste smjeteni?

Koliko dugo ste ve ovdje?
Koliko dugo ostajete?

Hangi otelde kalyorsunuz?

Ne kadar zamandr buradasnz?
Ne kadar kalacaksnz?

Neredeyiz?
Dopada
li Vam
Buray beeniyor musunuz?
Gdje smo
mi? se ovdje?
Jeste
li
Vi
ovdje
na
godinjem
odmoru?
Burada tatil m yapyorsunuz?
Mi smo u koli.
Okuldayz.
Posjetite me jednom!
Beni ziyaret ediniz!
Imamo nastavu.
Dersimiz var.
Ovo je moja adresa.
Adresim burda.
Ovo
su uenici.
Bunlar
rencidir.
Hoemo
li se sutra vidjeti?
Yarn
grecek miyiz?
Ovo
je
uiteljica.
Bu,
retmen.
(kadn iin)
ao mi je, imam ve neto drugo u planu.zgnm, imdiden
baka bir planm var.
Ovo je razred.
Bu, snf.
Bok!
Hoa kal!
Dovienja!
Grmek zere!
to radimo?
Ne yapyoruz?
Do uskoro!
Yaknda grmek zere!
Uimo.
reniyoruz.
Uimo jezik.

Bir dil reniyoruz.

Uim engleski.

Ben ngilizce reniyorum.

Ui panjolski.

Sen spanyolca reniyorsun.

On ui njemaki.

0 (erkek) Almanca reniyor.

Uimo francuski.

Biz Franszca reniyoruz.

Uite talijanski.

Siz talyanca reniyorsunuz.

Oni ue ruski.

Onlar Rusa reniyorlar.

Uiti jezike je interesantno.

Dil renmek ilgintir.

elimo razumjeti ljude.

nsanlar anlamak istiyoruz.

elimo razgovarati s ljudima.

nsanlar ile konumak istiyoruz.

U KOLI

ZEMLJE I JEZICI
John je iz Londona.
London je u Velikoj Britaniji.
On govori engleski.

John Londraldr.
Londra Byk Britanyadadr.
O (erkek iin) ngilizce konuuyor.

Marija je iz Madrida.
Madrid je u panjolskoj.
Ona govori panjolski.

Maria Madridlidir.
Madrid spanyadadr.
O (kadn) spanyolca konuuyor.

Peter i Martha su iz Berlina.

Berlin je u Njemakoj.
Govorite li oboje njemaki?

Peter ve Martha Berlinlidir.

Berlin Almanyadadr.
Siz ikiniz de Almanca konuuyor musunuz?

London je glavni grad.

Londra bir bakenttir.
Madrid i Berlin su takoer glavni gradovi. Madrid ve Berlin de bakentlerdir.
Glavni gradovi su veliki i buni.
Bakentler byk ve grltldr.
Francuska je u Europi.
Egipat je u Africi.
Japan je u Aziji.

Fransa Avrupadadr.
Msr Afrikadadr.
Japonya Asyadadr.

Kanada je u Sjevernoj Americi.

Panama je u Srednjoj Americi.
Brazil je u Junoj Americi.

Kanada Kuzey Amerikadadr.

Panama Orta Amerikadadr.
Brezilya Gney Amerikadadr.
ITATI I PISATI

Ja itam.
Ja itam jedno slovo.
Ja itam jednu rije.

Ben okuyorum.
Ben bir harf okuyorum.
Ben bir szck okuyorum.

Ja itam jednu reenicu.

Ja itam jedno pismo.
Ja itam jednu knjigu.

Ben bir cmle okuyorum.

Ben bir mektup okuyorum.
Ben bir kitap okuyorum.

Ja itam.
Ti ita.
On ita.

Ben okuyorum.
Sen okuyorsun.
O (erkek) okuyor.

Ja piem.
Ja piem jedno slovo.
Ja piem jednu rije.

Ben yazyorum.
Ben bir harf yazyorum.
Ben bir szck yazyorum.

Ja piem jednu reenicu.

Ja piem jedno pismo.
Ja piem jednu knjigu.

Ben bir cmle yazyorum.

Ben bir mektup yazyorum.
Ben bir kitap yazyorum.

Ja piem.
Ti pie.
On pie.

Ben yazyorum.
Sen yazyorsun.
O yazyor. (erkek)
BROJATI

Ja brojim:
jedan, dva, tri
Brojim do tri.

Ben sayyorum:
bir, iki,
e kadar sayyorum.

Ja brojim dalje:
etiri, pet, est,
sedam, osam, devet

Saymaya devam ediyorum:

drt, be, alt
yedi, sekiz, dokuz

Brojim.
Broji.
Broji.

Sayyorum.
Sayyorsun.
Sayyor (erkek).

Jedan. Prvi.
Dva. Drugi.
Tri. Trei.

Bir. Birinci.
ki. kinci.
. nc.

etiri. etvrti.
Pet. Peti.
est. esti.

Drt. Drdnc.
Be. Beinci.
Alt. Altnc.

Sedam. Sedmi.

Yedi. Yedinci.

Osam. Osmi.

Sekiz. Sekizinci.

Devet. Deveti.

Dokuz. Dokuzuncu.

VRIJEME
Oprostite!
Koliko je sati, Molim Vas?
Hvala vam puno.

zr dilerim!
Saat ka, ltfen?
ok teekkr ederim.

Jedan je sat.
Dva su sata.
Tri su sata.

Saat bir.
Saat iki.
Saat .

etiri su sata.
Pet je sati.
est je sati.

Saat drt.
Saat be.
Saat alt.

Sedam je sati.
Osam je sati.
Devet je sati.

Saat yedi.
Saat sekiz.
Saat dokuz.

Deset je sati.
Jedanaest je sati.
Dvanaest je sati.

Saat on.
Saat onbir.
Saat oniki.

Jedna minuta ima ezdeset sekundi.

Jedan sat ima ezdeset minuta.
Jedan dan ima dvadeset i etiri sata.

Bir dakikada altm saniye vardr.

Bir saatte altm dakika vardr.
Bir gnde yirmidrt saat vardr.
Dani u sedmici

Ponedjeljak
Utorak
Srijeda

Pazartesi
Sal
aramba

etvrtak
Petak
Subota

Perembe
Cuma
Cumartesi

Nedjelja
Tjedan
od ponedjeljka do nedjelje

Pazar
hafta
pazartesiden Pazara kadar

Prvi dan je ponedjeljak.

Drugi dan je utorak.

lk gn Pazartesidir.
kinci gn Saldr.

Trei dan je srijeda.

nc gn arambadr.

etvrti dan je etvrtak.

Peti dan je petak.
esti dan je subota.

Drdnc gn Perembedir.
Beinci gn Cumadr.
Altnc gn Cumartesidir.

Sedmi dan je nedjelja.

Tjedan ima sedam dana.
Mi radimo samo pet dana.

Yedinci gn Pazardr.
Hafta yedi gndr.
Biz yalnz be gn alyoruz.
Juer-danas-sutra

Juer je bila subota.

Juer sam bio / bila u kinu.
Film je bio interesantan.

Dn Cumartesi idi.
Dn sinemadaydm.
Film ilginti.

Danas je nedjelja.
Danas ne radim.
Ostajem doma.

Bugn Pazar.
Bugn almyorum.
Evde kalacam.

Sutra je ponedjeljak.
Sutra ponovno radim.
Ja radim u uredu.

Yarn Pazartesi.
Yarn yine alacam.
Broda alyorum.

Tko je to?
To je Peter.
Peter je student.

Bu kim?
Bu, Peter.
Peter niversite rencisidir.

Tko je to?
To je Martha.
Martha je tajnica.

Bu kim?
Bu, Martha.
Martha sekreterdir.

Peter i Martha su prijatelji.

Peter je Marthin prijatelj.
Martha je Peterova prijateljica.

Peter ve Martha arkadatrlar.

Peter Marthann erkek arkadadr.
Martha Peterin kz arkadadr.

Mjeseci
Sijeanj(januar)
Veljaa (Februar)
Oujak (mart)

Ocak
ubat
Mart

Travanj (april)
Svibanj (Maj)
Lipanj (Jun)

Nisan
Mays
Haziran

To je est mjeseci.
Sijeanj, veljaa, oujak,
travanj, svibanj i lipanj.

Bunlar alt aydr.

Ocak, ubat, Mart,
Nisan, Mays ve Haziran.

Srpanj (Jul)
Kolovoz (august)
Rujan (septembar)

Temmuz
Austos
Eyll

Listopad (oktobar)
Studeni (novembar)
Prosinac (decembar)

Ekim
Kasm
Aralk

To je takoer est mjeseci.

Srpanj, kolovoz, rujan,
listopad, studeni i prosinac.

Bunlar da alt aydr.

Temmuz, Austos, Eyll,
Ekim, Kasm ve Aralk.

Pia
Ja pijem aj.
Ja pijem kavu.
Ja pijem mineralnu vodu.

Ben ay iiyorum.
Ben kahve iiyorum.
Ben madensuyu iiyorum.

Pije li aj s limunom?
Pije li kavu sa eerom?
Pije li vodu s ledom?

Limonlu ay m iiyorsun?
ekerli kahve mi iiyorsun?
Buzlu su mu iiyorsun?

Ovdje je tulum.
Ljudi piju pjenuac.
Ljudi piju vino i pivo.

Burada bir parti var.

nsanlar ampanya iiyorlar.
nsanlar arap ve bira iiyorlar.

Pije li alkohol?
Pije li viski?
Pije li kolu s rumom?

Alkol alyor musun?

Viski iiyor musun?
Rumlu kola m iiyorsun?

Ne volim pjenuac.
Ne volim vino.
Ne volim pivo.

ampanya sevmiyorum.
arap sevmiyorum.
Bira sevmiyorum.

Beba voli mlijeko.

Dijete voli kakao i sok od jabuke.
Gospoa voli sok od narane i grejpa.

Bebek st seviyor.
ocuk kakao ve elma suyu seviyor.
Kadn portakal suyu ve greyfurt suyu seviyor.