Vjeba I,

Ornament I
dekor
UNIVERZITET CRNE
GORE

Arhitektonsk
i fakultet

[PRIMJERI ORNAMENTIKE U NAEM

OKRUENJU]
Predmetni nastavnik: Dr Slavica Stamatovi d.i.a.
Janjuevi 25/14

Student: Biljana

Ornament I dekor / vjeba 1/ Primjeri ornamentike u naem okruenju

Pitanje ornamenta i dekora nije svojstveno samo arhitekturi kao umjetnikoj
djelatnosti. Kroz itavu istoriju civilizacije, raznim tehnikama prikazivali su
ljudi svoje misli, strahove, namjere i vjerovanja. Ornamet je bio sredstvo
izraavanja, po mom miljenju, kao dokaz o poretku i pravilnosti koju u svijet
unosi ovjek. ivotinja ne moe precipiranjem prikazati, nacrtati sebe ili
svijet oko sebe, ali ovjek moe. Izvorno znaenje ornamenta kao ukrasa,
razvija se kroz istoriju umjetnosti i promjenu razliitih scenografija vremena i
dostignua, u nain ispoljavanja moi-intelektualne, materijalne ili
karakterne- jednostavno izraz ljudske gordosti.
Meutim, neke druge injenice se naizbjeno nameu kao uzroci koji su
pogodovali razvoju ovjekove ljubavi za ukrasom i simbolom. U prvom redu
to su tehnoloka dostignua svake pojedinane epohe, vrste materijala i
nain njihove upotrebe. Drugo, tendencija da svaka zatvorena drutvena
zajednica obiljei svoju teritoriju i postojanje uopte, nekim znakom,
originalnim simbolom, to dalje rezultira nastankom folklora. Tree, zavisno
od medijuma u kom se radi, ukrasom se pojedina djela samo unapreuju, to
govori o nadarenosti autora, kao pojedinca i grupe iji je pripadnik. Ipak , u
poslednjih stotinjak godina, ornament gubi svoje znaenje, postaje izraz
pretjerivanja, prikrivanja mana ili eklektinosti. Kulminacija se dogaa
nastankom djela Ornament je zloin, Adolfa Losa. Ipak, uprkos osudi koju
mu je priredila moderna, ornament nije zamro. Naprotiv, izuzetno je prisutan
i u savremenom dobu.
Ono to sam ja, kao posmatra, uspjela da zakljuim, jeste da se u naem
okruenju ornamentika javlja u dva tipa: kao dio tradicionalne gradnje i
novonastalih objekata koji tee da imitiraju prolost; i kao ravnopravna
komponenta kreiranja arhitekture koja je plod savremenice, drutva
potroako-komercijalnih sklonosti, koja nema ambijentalno-arhitektonsku
vrijednost. Direktan primjer takvog koncepta jeste i objekat Republikog
zavoda za geoloka istraivanja, koji se nalazi pored I faze Studentskog
doma, koja je usput reeno takoe slikovit primjer nedostatka mjere u
ukraavanju. Ali vratimo se na objekat Zavoda. Pouzdano znam da su i
osobe, ija sfera interesovanja nije u arhitekturi, imali gotovo istovjetno
miljenje kao autor ovog teksta.
Objekat je u svakom smislu neobian, ali ne u pozitivnoj konotaciji. Rjeenja
nadstrenica-horizontalnih brisoleja, okapnica, ili ta god ti elementi bili, koji
bi nekako prirodno, naroito vizuelno trebali biti okrenuti ka visini, pokazuju

na dolje. Kako su formirani u vidu traka koje okruuju objekat sa svake

strane, ine zasebnu linearnu formu koja remeti osnovnu volumetriju objekta.
Sve bi se to moglo i tolerisati da postoji adekvatno funkcionalno opravdanje
za njihovu primjenu, ali svojim dimenzijama sigurno ne obezbjeuju zatitu
od prekomjernog osunanja. Dokaz za to jeste postojanje unutranjih zastora
u objektu. Osim toga, potpuno je apsurdno postavljati zatitu od Sunca na
sjeveru. Ovdje je i to sluaj.
Dalje, u frontalnom izgledu objekta neizostavno se nameu dva detalja- veliki
kruni balkoni koji se javljaju samo na poslednjoj etei. Kontriraju svojom
formom kompletnoj koncepciji objekta, a prilino iritantno su naglaeni i sa
dva stuba koja ih pridravaju. Ti stubovi se prostiru itavim visinom objekta,
kao tapovi visoki desetak metara samo da bi bili potporni elementi
balkonima-neopravdano, ekonomski neisplativo i bez konkretne vizuelne
svrhe, ne dodaju kvalitet estetici objekta, ak rade na utrb iste.
Trei detalj koji upada u oi jeste fasadna plastika, koja se javlja na dijelu
fasade koja nema otvora. Kvadrati liveni u betonu, kao mrea aplicirani na
istu povrinu fasade, u pravilnoj postavci, nezavisno djeluju smisleno, kao
skulptoralni detalj. Ali u arhitekturi, bez konkretne potrebe, svaki viak moe
samo da teti ukupnom utisku. To se deavalo i velikom Mies van der Rohe-u.
Pogotovo u pomenutoj kompoziciji, punoj pretjerivanja, djeluju vrlo
neracionalno i prije svega izlino. Ukupni utisak je da-objekat jednostavno
nije itljiv. Ne komunicira sa okolinom, ne prepoznaju se ni konkretni obrisi
nekog pojedinanog stila, obzirom da nije sagraen u skorije vrijeme. U
postmoderni je ornament imao svoje opravdanje i korien kao izraz
manifesta doba. U ovom sluaju, po skromnom miljenju autora teksta,
prikazan je u svojoj najnepogodnijoj formi, kao viak i doslovno skrnavljenje
arhitekture kao plemenite djelatnosti, reprezenta ljudskog znanja i
dostignua.
Ali da ne sudimo prerano. Ili neopravdano. Objekat je svojim eksterijerom
prilicno odbojan entitet, koji pak moze imati racionalnu funkcionalnu
raspodjelu i samim tim opravdati svoje postojanje-eksploatisanje. Ornament
apliciran na njemu izraz je promjenljivih vrijednosti drustva, estetike, moda i
socijalnog stanja. Arhitektura koja pokuava na neki sporedni nain da
prikae ili nadomjesti svoju vrijednost, ustvari je prozaina tvorevina. Prave
vrijednosti arhitektonskog djela ogledaju se u njegovom porijeklu kao
ovjeijeg proizvoda, koja izraava njegove potrebe i kao takva jeste estetski
vrijedno i prosto lijepo, prijatno djelo. U prolosti se ornament koristio da
prikrije mane materijala, greke u izvoenju, neukost graditelja ili slino.

Danas razvijena industrija svake vrste, kao i nauka o otpornosti materijala,

omoguavaju da se svaki od njih iskoristi u svom najboljem, maksimalno
svrsishodnom stanju. Samim tim u pravoj ljepoti svoje pojavnosti. Grijeh je
takve mogunosti savremenice ne koristiti ili ih upotrebiti u pogrene svrhe.
Jer objekti onda ne nose peat vremena u kom nastaju-zeitgeist, ne
vrednuju se kao ambijantalne cjeline posebnih vrijednosti i prosto ne prave
kontinuitet u gradnji na ispravan nain. Svako podraavanje prolosti je
pogreno, jer se svako proteklo doba u svojim najboljim djelima, sluilo samo
vrhuncem onovremene tehnologije.
Samim tim, zakljuujemo da se pojava ornamenta u naem vremenu
generalno posmatra kao viak, to uzimajui u obzir ve reeno, i jeste
opravdano.

Republiki zavod za geoloka istraivanja