Studij:

Hrvatski jezik i knjievnost

Godina
studija:

1./2. DS

Naziv predmeta

ECTS

Semestar

1.ili 3.

Razina
ishoda
uenja:

ifra
predmeta:
HRD101
Akademska
godina:
Status
predmeta
(zaokruiti
jedan ili vie
odgovora):

Tvorba rijei u hrvatskom standardnom jeziku

Jezik
izvoenja:

2013./14.

A) obvezni
B) izborni na Odjelu
C) izborni na Sveuilitu

Preduvjet
upisa:

Prema programu studija.

Nositelj:

Prof. dr. sc. Mile Mami

Izvoditelj(i):

Prof. dr. sc. Mile Mami

Vice unji, prof.

Organizacija
nastave:
Osiguranje
kvalitete
izvedbe
nastave

hrvatski jezik

Predavanja

Seminari

30

30

Vjebe

Izvjee o izvedenoj nastavi, studentske ankete.

Sadraj kolegija obuhvaa sljedee teme:

Sadraj i
ciljevi kolegija

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.

Openito o tvorbi rijei.

Tvorbene jedinice i tvorbeni naini.
Granina podruja tvorbe rijei.
Ope pojave u tvorbi rijei.
Tvorba imenica.
Tvorba pridjeva.
Tvorba glagola.
Tvorba priloga.
Teorijski i normativni problemi na podruju tvorbe rijei.

Temeljni je cilj je kolegija ovladavanje opim naelima tvorbe rijei odnosno

upoznavanje studenata s tvorbenim pojavama u hrvatskom standardnom jeziku s
posebnim naglaskom na tvorbi pojedinih vrsta rijei te upoznavanje s teorijskim i
normativnim problemima na podruju tvorbe rijei.

Tjedan

Izvoenje sadraja predmeta po tjednima

Predavanja

Sati

Tema
Tvorba rijei opi dio

1.

Odreenje tvorbe rijei. Tvorba rijei prema drugim lingvistikim disciplinama.

Tvorbene i netvorbene rijei. Preoblike i znaenja.

Tvorba rijei opi dio

2.

Rjeotvorna skupina. Tvorbena ralamba (analiza). Grafiki prikaz tvorbenih

veza.

Tvorbene jedinice i tvorbeni naini

3.

Tvorbena osnova. Slobodna i vezana osnova. Izvoenje (sufiks, sufiks i

nastavak, nulti sufiks, sufiks i zavretak, drugotna sufiksacija). Slaganje (iste
sloenice, sloeno-sufiksalna tvorba, sraivanje, polusloenice, prefiksalna
tvorba, prefiksalni alomorfi, prefiksalno-sufiksalna tvorba, prefiksalno-sloena
tvorba). Tvorba skraenica.

Naini bliski tvorbi (granina podruja)

4.

Unutarnja tvorba. Preobrazba. Prijenos znaenja. Vielani nazivi. Jezino

stvaranje. Potencijalne rijei. Individualna tvorba. Terminoloka tvorba. Analoka
tvorba. Mocijska tvorba.

Ope pojave u tvorbi

5.

Plodnost i neplodnost. Sustav u tvorbi (glasovne zapreke, neutralizacija,

kontekstualna jednoznanost, semantiki prazna polja). Osjeajne vrijednosti u
tvorbi. Usporedne tvorenice. Sekundarna mutacija. Mjeovite tvorenice.
Prevedenice i tvorba rijei.

Tvorba imenica
6.

7.
8.

Sufiksalne tvorbe. Popis imenikih sufiksa. Sufiksi koji zavravaju istim

glasovnim sastavom.
Tvorba imenica
Pojedinani sufiksi. Tvorba istih sloenica.
Tvorba imenica
Prefiksalna tvorba imenica.

2
2

Tvorba imenica
9.

Tvorba pojedinih znaenjskih skupina (osobne imenice, etnici, imenice za

ivotinje, biljke i stvari, zbirne imenice, mjesne imenice, apstraktne imenice,
radne imenice, ostale znaenjske skupine, umanjenice, uveanice,
hipokoristici).

Tvorba pridjeva
10.

Razgranienje odnosnih i opisnih pridjeva. Tvorba odnosnih pridjeva. Tvorba

opisnih pridjeva.

Tvorba pridjeva
11.
12.

Prefiksalna tvorba. Prefiksalno-sufiksalna tvorba. isto slaganje. Sloenosufiksalna tvorba.

Tvorba glagola

2
2

Tvorba od imenica. Tvorba od pridjeva. Tvorba od usklika. Tvorba od glagola

(sufiksalna tvorba, prefiksalna tvorba). Tautoloka prefiksacija.

Tvorba glagola
13.

Sufiksalna tvorba od ostalih osnova. Prefiksalno-sufiksalna tvorba. Prefiksalnosloena tvorba. Tvorba sloenih glagola.

Tvorba priloga
14.

Sufiksalna tvorba. Prefiksalna tvorba. Prefiksalno-sufiksalna tvorba. Slaganje.

Srastanje.

Tvorba rijei teorijski i normativni problemi

15.

Teorijski problemi (razlikovanje sraslica i sloenica bez spojnika -o-, tvorenice s

polu-, tvorenice s prefiksom bez-, nulti sufiks, nastanak priloga, tvorbeni avovi).
Normativni problemi (pisanje sloenica s prefiksoidom, polusloenice, sloenica
ili izvedenica, sufiksi, prefiksi, kratice, tvorba etnika i etnonima, tvorba ktetika).

Tjedan

Izvoenje sadraja predmeta po tjednima

Seminari

Sati

Tema
Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni nastavni plan i program

1.

Plan i program rada. Opis kolegija, ciljeva, metodologije rada, studentskih

obveza, naina ocjenjivanja. Upoznavanje s literaturom. Upute za pisanje
seminarskih radova.

2.

Tvorba rijei prema drugim lingvistikim disciplinama i gramatikim dijelovima.

Tvorbene i netvorbene rijei. Preoblike i znaenja.

3.

Sustav u tvorbi: glasovne zapreke i neutralizacija. Sustav u tvorbi: kontekstualna

jednoznanost i semantiki prazna polja. Osjeajne vrijednosti u tvorbi,
usporedne tvorenice i sekundarna mutacija.

4.

Kriteriji tvorbenosti i granica suvremenosti (dananjosti) rijei. Polivalentnost i

plodnost sufikasa (stupnjevi plodnosti). Tvorbena ralamba i tvorbeno stablo.

5.

Rjeotvorna i tvorbena obitelj. Sufiksi koji oznauju vritelja radnje i njihov

meusobni odnos. Sufiksi -telj i -lac i njihova raspodjela (distribucija).

6.

Tvorenice koje oznauju mjesto. Tvorenice koje oznauju novana davanja.

Tvorenice koje oznauju ispravu, potvrdu i slino.

7.

Mocijski parnjaci.

8.

Priprema za kolokvij
KOLOKVIJ

9.

Pejorativnost sufikasa. Odmilice (umiljatice, hipokoristici).

10.

Odnosni i opisni pridjevi, njihovi ei sufiksi i meusobni odnosi izmeu

pojedinih sufikasa. Tvorba pridjeva koji znae opskrbljenost i obilje. Tvorba
pridjeva koji znae slinost.

11.

Tvorba glagola i njihova motivacija. Deminutivnost i pejorativnost glagola.

Glagolske i odglagolske imenice.

12.

Tvorba priloga (naini i motivacija). Sativno i inkoativno znaenje glagola.

Pojednolanjivanje (univerbizacija) sveza (sintagmi).

13.

Normativni problemi u tvorbi rijei: sufiksi i prefiksi. Normativni problemi u tvorbi

rijei: kratice. Normativni problemi u tvorbi rijei: tvorba etnika, etnonima i
ktetika.

14.
15.

Priprema za kolokvij

KOLOKVIJ
Zakljune napomene

Analiza seminarskih radova.

1. Babi, S.: Tvorba rijei u hrvatskome knjievnome jeziku, HAZU/Globus, Zagreb,

1986.
Obvezna:

2. Bari, E. i dr.: Hrvatska gramatika, kolska knjiga, Zagreb, 1997.

3. Frani, A., Hudeek, L. i Mihaljevi M.; Normativnost i viefunkcionalnost u
hrvatskom standardnom jeziku, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb, 2006.
1. Babi, S. i Teak, S.: Gramatika hrvatskoga jezika, kolska knjiga, Zagreb, 1992.
2. Bari, E. i dr.: Hrvatski jezini savjetnik, Institut
jezikoslovlje/Pergamena : kolske novine, Zagreb, 1999.

za

hrvatski

jezik

3. Brabec, I., Hraste, M. i ivkovi, S.: Gramatika hrvatskosrpskoga jezika, kolska

knjiga, Zagreb, 1964.

a Literatur

4. Ham, S.: kolska gramatika hrvatskoga jezika, kolska knjiga, Zagreb, 2002.
5. Matei, J.: Ruecklaeufiges Woerterbuch
Harrassowowitz, Wiesbaden, 1965.

des

Serbokroatischen,

Otto

6. Pavei, S. i dr.: Jezini savjetnik s gramatikom, MH, Zagreb, 1971.

Dopunska:

7. Ragu, D.: Gramatika hrvatskoga jezika, Vlastito izdanje, Zagreb, 2010.

8. Ragu, D.: Praktina hrvatska gramatika, Medicinska naklada, Zagreb, 1997.
9. asopis Jezik
10. Tafra, B. i Koutar, P.: Rjeotvorni modeli u hrvatskome jeziku, Suvremena
lingvistika, 67 (1), 2009.
11. Mihaljevi, M. i Ramadanovi, E.: Razradba tvorbenih naina u nazivlju (s
posebnim obzirom na odnos meu sloenicama bez spojnika -o-, sraslicama i
tvorenicama s prefiksoidima), Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 32
(1), 2007.
12. Markovi, I.: Tri nehrvatske tvorbe: Infiksacija, reduplikacija, fuzija, Rasprave
Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 35 (1), 2007.

Pripremni
materijali

Prema dogovoru s izvoditeljima kolegija.

Nastavne metode i nain izvoenja predmeta

Nastava se organizira u obliku predavanja i seminara. Na predavanjima se studenti upoznaju s programskim
sadrajima, a na seminarima rjeavaju konkretne jezine zadatke analiziraju odabrane tekstove te
komentiraju seminarske radove.
Izraun ECTS bodova
NAPOMENA: Prosjeno radno optereenje studenta/ice za stjecanje 1 ECTS boda = 25 30 sati
Raspodjela ECTS
bodova prema

Pohaanje
nastave

Praktini rad

Kolokviji*

studijskim
obvezama (upisati
udio u ECTS
bodovima za
svaku aktivnost
tako da ukupni
broj ECTS bodova
odgovara
bodovnoj
vrijednosti
predmeta):

Priprema za
predavanje

0,5

Referat

Pismeni ispit

Domae zadae

Seminarski
rad

Istraivanje

Esej

(Ostalo
upisati)

Eksperimentalni
rad

Projekt

(Ostalo
upisati)

0,5

Usmeni ispit

NAPOMENA: Student tijekom semestra izlazi na dva kolokvija ili polae pismeni ispit.

Ishodi uenja

Nakon odsluanog kolegija student e moi:

1. odrediti i opisati temeljne pojmove iz podruja tvorbe rijei
2. pisati tvorbene naine u hrvatskom standardnom jeziku
3. kritiki se osvrnuti na otvorena pitanja na podruju tvorbi rijei u hrvatskom standardnom
jeziku
4. primjereno primijeniti steena znanja (npr. tvorbeno analizirati rijei, vrjednovati
viestruke tvorbene mogunosti)
5. dovoditi tvorbu rijei u vezu s drugim jezikoslovnim disciplinama

Ocjenjivanje steenih znanja i vjetina

NAPOMENA: Konana ocjena formirat e se na temelju ostvarenog uspjeha na svim navedenim elementima
ocjenjivanja. Svi elementi ocjenjivanja moraju biti ocijenjeni prolaznom ocjenom.
Elementi ocjenjivanja

Broj elemenata koji se

ocjenjuju

Priprema za predavanje

Udio u konanom postotku ocjene

20%

Aktivnost na predavanjima
Domae zadae
Esej
Seminarski rad

20%

Zadaa na vjebama
Eksperimentalni rad
Istraivanje
Projekt
Grupni zadatak (projekt)
Kolokvij*

Pismeni ispit

60%

Usmeni ispit (final exam)

Ukupno

100%

NAPOMENA: Student tijekom semestra izlazi na dva kolokvija* ili polae pismeni ispit. Student se oslobaa
zavrnoga ispita ako poloi oba kolokvija ili pismeni ispit. Ako nije zadovoljan konanom ocjenom student
moe ponovo polagati pismeni ispit ili u dogovoru s nastavnikom izai na usmeni ispit.

Formiranje konane ocjene

U postotku (od do)

Ocjena

< 50

1 (nedovoljan)

51 63

2 (dovoljan)

64 76

3 (dobar)

77 88

4 (vrlo dobar)

89 100

5 (izvrstan)

Nazonost nastavi (u postotcima)

Obveze studenata

Oblik nastave

Redovni studenti

Predavanja

75

Seminari

75

Evidencija nazonosti

Izvanredni studenti

Obrasci evidencije nazonosti studenata na nastavi

NAPOMENA: Pohaanje nastave je obvezno. Doputeno je izostati 4 puta bez opravdanja. Student
koji je izostao s vie od 25% nastave gubi udio u konanoj ocjeni od 15%.
Uvjeti za dobivanje potpisa (nabrojiti):
Odsluan kolegij i predan seminarski rad.

Ispiti

Kolokviji

Raspored odravanja kolokvija i ispita

Redni broj kolokvija

Tjedan nastave

1.

8.

2.

14.

Rokovi

Vrsta ispita

Datum odravanja ispita

Zimski (I. termin)

3. 2. 2014.

Zimski (II. termin)

17. 2. 2014.

Izvanredni
Ljetni (I. termin)

pismeni

Ljetni (II. termin)

Jesenski (I. termin)

1. 9. 2014.

Jesenski (II. termin)

15. 9. 2014.

NAPOMENA: Student polae pismeni ispit. Ako nije zadovoljan konanom ocjenom, student moe ponovo
polagati pismeni ispit ili u dogovoru s nastavnikom izai na usmeni ispit.

Konzultacije
Dan u tjednu

Vrijeme odravanja

ponedjeljak

16:00 18:00
Kontakt informacije
vice.sunjic@unizd.hr