ZAKON

O SUDOVIMA REPUBLIKE SRPSKE

(Objavljen u "Sl. glasniku RS", br. 111 od 23. decembra 2004; 109/2005; 37/06, 119/08, 116/09)

Glava I
OPTE ODREDBE
Sadraj zakona

lan 1.

Ovim zakonom se ureuju organizacija, nadlenost i funkcionisanje osnovnih sudova, okrunih sudova i
Vrhovnog suda Republike Srpske (u daljem tekstu: Vrhovni sud).

Sudska vlast

lan 2.

Sudsku vlast u Republici Srpskoj vre sudovi.

Nezavisnost

lan 3.

Sudovi su samostalni i nezavisni od zakonodavne i izvrne vlasti.

Sudovi u svom radu postupaju nepristrasno, blagovremeno i efikasno.
Niko ne smije uticati na nezavisnost i nepristrasnost sudije pri odluivanju u predmetima koji su mu
dodijeljeni.

Osnivanje sudova

lan 4.

Sudovi se osnivaju i ukidaju zakonom.

Zatita prava

lan 5.

Sudovi tite prava i slobode zajamene ustavima Bosne i Hercegovine i Republike Srpske i zakonom, te
obezbjeuju ustavnost i zakonitost.

Preispitivanje sudskih odluka

lan 6.

Sudsku odluku moe preispitivati samo nadlean sud povodom pravnih lijekova u postupku propisanom
ustavom ili zakonom.

Obaveznost sudskih odluka

lan 7.

Odluke sudova u Bosni i Hercegovini obavezujue su na teritoriji Republike Srpske.

Javnost i transparentnost

lan 8.

Rad sudova je javan, ukoliko nije drugaije odreeno zakonom.

Transparentnost rada suda obezbjeuje se javnim raspravljanjem pred sudovima, objavljivanjem sastava suda,
davanjem obavjetenja javnosti o toku sudskog postupka, pod uslovima predvienim zakonom. Transparentnost
se moe ostvarivati i objavljivanjem sudskih odluka i drugih informacija od interesa za javnost.

Sastav sudova

lan 9.

Sudovi sude kao sudije pojedinci ili u vijeima sudija, odnosno vijeima sudija i sudija porotnika, a u
odreenim sluajevima predvienim zakonom mogu suditi i struni saradnici.
Sastav vijea odreuje se posebnim zakonima.

Slubeni jezici

lan 10.

Slubeni jezici koji se koriste u sudovima su jezik srpskog, jezik bonjakog i jezik hrvatskog naroda, a
slubena pisma su irilica i latinica.
Sud vodi postupak i donosi odluke na jeziku kojim se slui sudija u postupku ili jeziku koji odredi
predsjednik vijea, s tim da e se stranci na njen zahtjev obezbijediti prevod na roitu ili prevod odluke suda na
jezik kojim se stranka slui u postupku, i to u krivinom postupku na troak suda, a u svim ostalim postupcima
na troak stranke. Stranke mogu pismena upuivati sudu na bilo kojem od slubenih jezika.

Slubene legitimacije

lan 11.

Sudijama se izdaju slubene legitimacije.

Visoki sudski i tuilaki savjet propisuje obrasce i izgled slubene legitimacije, a izdaje ih Ministarstvo
pravde.

Sudijska toga

lan 12.

Sudije u toku suenja i prilikom javnog objavljivanja odluka nose togu.

Visoki sudski i tuilaki savjet propisuje korienje i izgled sudijske toge, a nabavku i raspodjelu obezbjeuje
Ministarstvo pravde.

Oznake pripadnosti

lan 13.

Sudije, struni saradnici i vii struni saradnici i radnici suda ne smiju ispoljavati bilo kakvu vjersku,
politiku, nacionalnu ili drugu pripadnost za vrijeme obavljanja slubenih dunosti.
Oznake vjerske, politike, nacionalne ili druge pripadnosti ne smiju se isticati na sudskoj zgradi ili u
prostorijama suda.
Zabrana iz stava 1. ne odnosi se na stranke i trea lica.

Peat

lan 14.

Sudovi imaju peat u skladu sa zakonom.

Saradnja i pravna pomo

lan 15.

Sudovi su duni da sarauju meusobno, kao i sa dravnim organima i stranim sudovima.

Sudovi u Bosni i Hercegovini pruaju meusobnu pravnu pomo u predmetima iz svoje nadlenosti u skladu
sa zakonom.
Dravni organi i pravna lica koja vre javna ovlaenja, duni su da sudovima na njihov zahtjev
blagovremeno dostave spise, isprave i druge podatke potrebne za voenje sudskog postupka.
Sudovi meunarodnu pravnu pomo pruaju u skladu sa meunarodnim aktima ili po osnovu naela
reciprociteta.

Glava II
ORGANIZACIJA I NADLENOST SUDOVA
1. Organizacija i podruje sudova

Osnovni sudovi

lan 16.

Osnovni sudovi osnivaju se za podruje jedne ili vie optina.

Okruni sudovi

lan 17.

Okruni sudovi osnivaju se za podruje dva ili vie osnovnih sudova.

Okruni privredni sudovi

lan 17a.

Okruni privredni sudovi, kao prvostepeni, osnivaju se za podruje koje pokrivaju okruni sudovi.
Sjedite okrunih privrednih sudova je u Banjoj Luci, Bijeljini, Doboju, Trebinju i Istonom Sarajevu.

Vii privredni sud

lan 17b.

Vii privredni sud, kao drugostepeni, osniva se za cijelo podruje Republike Srpske.
Sjedite Vieg privrednog suda je u Banjoj Luci.

Vrhovni sud

lan 18.

Vrhovni sud je najvii sud u Republici Srpskoj.

Sjedite Vrhovnog suda je u Banjoj Luci.

Obavljanje poslova u sjeditu i van sjedita suda

lan 19.

Sudovi obavljaju poslove iz svoje nadlenosti u svom sjeditu.

Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, osnovni sudovi mogu poslove iz svoje nadlenosti obavljati i van
svog sjedita u odjeljenjima van sjedita suda u prekrajnim odjeljenjima izvan sjedita suda, kao i u drugim
mjestima na sudskim danima, u skladu sa zakonom.
Vrhovni sud i okruni sudovi mogu poslove iz svoje nadlenosti obavljati van svog sjedita iz razloga
efikasnosti, smanjenja trokova ili drugih opravdanih razloga.

Odjeljenje van sjedita suda

lan 20.

Odjeljenje van sjedita suda osniva se i ukida zakonom.

Odjeljenje van sjedita suda trajno je smjeteno u mjestu koje se nalazi na podruju suda, ali van njegovog
sjedita.
U odjeljenju van sjedita suda, sud u pravilu obavlja sve poslove iz svoje nadlenosti za podruje za koje je
odjeljenje osnovano.
Radom odjeljenja izvan sjedita suda rukovodi predsjednik suda.
Predsjednik suda uputstvom utvruje mjesto voenja postupka i nain formiranja sudskih vijea u
predmetima u kojima broj sudija rasporeenih u odjeljenju van sjedita suda nije dovoljan za postupanje po
pravilima sudskog postupka. Pri donoenju ovog uputstva, predsjednik suda vodi rauna o efikasnosti rada suda i
ekonominosti sudskog postupka.
Izuzetno od odredbi st. 3. i 5. ovog lana, predsjednik suda u pojedinanom predmetu, na zahtjev
postupajueg sudije, moe iz razloga efikasnosti, smanjenja trokova ili drugih opravdanih razloga odrediti da se
postupak, odnosno pojedine radnje u postupku vode i van mjesta u kome bi se po odredbama ovog lana vodili.

Sudski dani

lan 21.

Sud moe odrediti da se odravaju sudski dani, radi voenja postupaka ili obavljanja drugih poslova u
mjestima koja se nalaze na podruju suda, ali van njegovog sjedita, odnosno odjeljenja van sjedita suda.
Predsjednik suda donosi odluku o mjestu i vremenu odravanja sudskih dana.
Mjesto i vrijeme odravanja sudskih dana objavljuje se na oglasnoj tabli suda, kao i na oglasnoj tabli u zgradi

u kojoj se odravaju sudski dani.

Sjedite i podruje osnovnih sudova

lan 22.

Osnovni sudovi su:

1. Osnovni sud u Banjoj Luci za podruje optina Banja Luka i Laktai;
2. Osnovni sud u Bijeljini za podruje optina Bijeljina, Ugljevik i Lopare. Osnovni sud u Bijeljini ima
odjeljenje van sjedita suda u Loparama za podruje optine Lopare;
3. Osnovni sud u Viegradu za podruje optina Viegrad, Rudo, Rogatica i Ustipraa. Osnovni sud u
Viegradu ima odjeljenje van sjedita suda u Rogatici za podruje optine Rogatica;
4. Osnovni sud u Vlasenici za podruje optina Vlasenica, ekovii, Han Pijesak i Milii;
5. Osnovni sud u Gradici za podruje optina Gradika i Srbac. Osnovni sud u Gradici ima odjeljenje van
sjedita suda u Srpcu za podruje optine Srbac;
6. Osnovni sud u Derventi za podruje optina Derventa i Bosanski Brod. Osnovni sud u Derventi ima
odjeljenje van sjedita suda u Bosanskom Brodu za podruje optine Bosanski Brod;
7. Osnovni sud u Doboju za podruje optina Doboj i Petrovo;
8. Osnovni sud u Zvorniku za podruje optina Zvornik i Osmaci;
9. Osnovni sud u Kotor Varou za podruje optina Kotor Varo, elinac i Kneevo. Osnovni sud u Kotor
Varou ima odjeljenje van sjedita suda u Kneevu za podruje optine Kneevo;
10. Osnovni sud u Modrii za podruje optina Modria, Vukosavlje, amac, Pelagievo i Donji abar.
Osnovni sud u Modrii ima odjeljenje van sjedita suda u amcu za podruje optine amac, Pelagievo i Donji
abar;
11. Osnovni sud u Mrkonji Gradu za podruje optina Mrkonji Grad, ipovo, Jezero, Istoni Drvar, Drini,
Kupres u Republici Srpskoj i Ribnik;
12. Osnovni sud u Novom Gradu za podruje optina Novi Grad, Kostajnica i Krupa na Uni;
13. Osnovni sud u Prijedoru za podruje optina Prijedor, Otra Luka i Kozarska Dubica. Osnovni sud u
Prijedoru ima odjeljenje van sjedita suda u Kozarskoj Dubici za podruje optine Kozarska Dubica;
14. Osnovni sud u Prnjavoru za podruje optine Prnjavor;
15. Osnovni sud u Sokocu za podruje optina Sokolac, Istoni Stari Grad, Pale, Lukavica, Kasindol i Trnovo.
Osnovni sud u Sokocu ima odjeljenje van sjedita suda u Istonom Sarajevu za podruje optina Istono
Sarajevo, Kasindol i Trnovo;
16. Osnovni sud u Tesliu za podruje optine Tesli;
17. Osnovni sud u Trebinju za podruje optina Trebinje, LJubinje, Berkovii, Bilea, Istoni Mostar,
Nevesinje i Gacko. Osnovni sud u Trebinju ima odjeljenje van sjedita suda u Nevesinju za podruja optina
Nevesinje, Gacko i Istoni Mostar;
18. Osnovni sud u Foi za podruje optina Foa, Kalinovik i ajnie;
19. Osnovni sud u Srebrenici za podruje optina Srebrenica i Bratunac.

Osnovni sudovi s privrednim odjeljenjima

l. 23. i 24.
(Brisani)
Osnovni sudovi koji odluuju o prekrajima iz oblasti poreza i carina

lan 24a.

U prekrajnim predmetima iz oblasti poreza i carina mjesno su nadlena prekrajna odjeljenja osnovnih
sudova iz lana 24. ovog zakona, za cijelo podruje u nadlenosti odgovarajueg okrunog suda.

Sjedite i podruje okrunih sudova

Okruni sudovi su:

lan 25.

1. Okruni sud u Banjoj Luci za podruje osnovnih sudova u Banjoj Luci, Gradici, Kotor Varou, Prijedoru,
Prnjavoru, Novom Gradu i Mrkonji Gradu;
2. Okruni sud u Bijeljini za podruje osnovnih sudova u Bijeljini, Zvorniku i Srebrenici;
3. Okruni sud u Doboju za podruje osnovnih sudova u Doboju, Derventi, Modrii i Tesliu;
4. Okruni sud u Trebinju za podruje osnovnih sudova u Trebinju i Foi i
5. Okruni sud u Istonom Sarajevu za podruje osnovnih sudova u Sokocu, Viegradu i Vlasenici.

2. Stvarna nadlenost
Stvarna nadlenost osnovnih sudova

lan 26.

Osnovni sud je nadlean:

1. U krivinim predmetima:
a) da u prvom stepenu sudi:
- za krivina djela za koja je zakonom propisana kao glavna kazna novana kazna ili kazna zatvora do 10
godina, ako posebnim zakonom nije odreena nadlenost drugog suda,
- za krivina djela za koja je posebnim zakonom odreena nadlenost osnovnog suda,
- za krivina djela za koja je Sud Bosne i Hercegovine prenio nadlenost na osnovni sud,
- u svim krivinim postupcima protiv maloljetnika;
b) da postupa tokom istrage i nakon podizanja optunice u skladu sa zakonom;
v) da odluuje o vanrednim pravnim lijekovima kad je to zakonom predvieno;
g) da odluuje o brisanju osude i prestanku mjera bezbjednosti i pravnih posljedica osude, na osnovu sudske
odluke i
d) da postupa po molbama za pomilovanje u skladu sa zakonom.
2. U graanskim predmetima da u prvom stepenu sudi:
a) u svim graanskim sporovima i
b) u vanparninom postupku.
3. U privrednim predmetima, za sudove koji imaju privredno odjeljenje, da u prvom stepenu sudi:
a) u sporovima koji se odnose na prava i obaveze po osnovu pravnog prometa robe, usluga, vrijednosnih
papira, vlasnikih i drugih stvarnih prava na nekretninama, kao i na prava i obaveze proistekle iz vrijednosnih
papira, u kojima su obje stranke u postupku pravno lice ili fiziko lice koje, u svojstvu samostalnog preduzetnika
ili drugom svojstvu, obavlja privrednu ili drugu registrovanu djelatnost u vidu osnovnog ili dopunskog

zanimanja;
b) u sporovima koji se odnose na brodove i na plovidbu na moru i unutranjim vodama, kao i u sporovima na
koje se primjenjuje plovidbeno pravo, osim sporova o prevozu putnika;
v) u sporovima koji se odnose na avione, kao i u sporovima na koje se primjenjuje vazduhoplovno pravo,
osim sporova o prevozu putnika;
g) sporove iz autorskog prava, srodnih prava i prava industrijske svojine;
d) sporove nastale povodom djela za koja se tvrdi da predstavljaju nelojalnu konkurenciju ili monopolistiki
sporazum i
) u postupku steaja i likvidacije, u skladu sa zakonom, kao i u svim sporovima koji nastanu u toku i
povodom sprovoenja postupka steaja i likvidacije.
4. U drugim predmetima:
a) da sprovodi izvrni postupak, ako zakonom nije drugaije odreeno;
b) da odreuje mjere obezbjeenja, ako zakonom nije drugaije odreeno;
v) da rjeava u posebnim postupcima, ako zakonom nije drugaije odreeno;
g) da obavlja zemljinoknjine poslove, u skladu sa zakonom;
d) da prua pravnu pomo sudovima u Bosni i Hercegovini;
) da vri poslove meunarodne pravne pomoi, ako zakonom nije odreeno da neke od tih poslova vri
okruni sud;
e) da vri poslove upisa u registre pravnih lica i samostalnih preduzetnika ako je to zakonom utvreno i
) da vri druge poslove odreene zakonom.

Stvarna nadlenost okrunih sudova

lan 27.

Okruni sud je nadlean:

1. Prvostepena nadlenost
a) da sudi za krivina djela za koja je zakonom propisana kazna zatvora preko 10 godina ili dugotrajni zatvor,
ako zakonom nije odreena nadlenost drugog suda;
b) da postupa u toku istrage i nakon podizanja optunice u skladu sa zakonom;
v) da sudi za krivina djela za koja je Sud Bosne i Hercegovine prenio nadlenost na okrune sudove i
g) da odluuje u svim upravnim sporovima i to prema sjeditu prvostepenog upravnog organa, kao i o
zahtjevima za zatitu sloboda i prava utvrenih ustavom, ako su takve slobode i prava povrijeeni konanim
pojedinanim aktom ili radnjom slubenog lica u organima uprave, odnosno odgovornog lica u preduzeu,
ustanovi ili drugom pravnom licu, kada za zatitu tih prava nije obezbijeena druga sudska zatita.
2. Drugostepena nadlenost
a) da odluuje o albama protiv odluka osnovnih sudova;
b) da odluuje o drugim redovnim i vanrednim pravnim lijekovima, ako je to odreeno zakonom.
3. Ostalo
a) da rjeava o sukobu mjesne nadlenosti izmeu osnovnih sudova sa svog podruja u skladu sa zakonom;
b) da odluuje o prenosu mjesne nadlenosti sa jednog osnovnog suda na drugi osnovni sud na svom
podruju;
v) da odluuje o brisanju osude i prestanku mjera bezbjednosti i pravnih posljedica osude, na osnovu sudske
odluke;
g) da postupa po molbama za pomilovanje u skladu sa zakonom;
d) da rjeava o priznavanju odluka stranih sudova, stranih trgovakih sudova i stranih arbitraa;
) da prua meunarodnu pravnu pomo u krivinim predmetima i
e) da vri druge poslove odreene zakonom.

lan 27a.

(1) U sluaju potrebe, u okviru Okrunog suda u Banjoj Luci, moe biti osnovano Posebno samostalno,
specijalizovano odjeljenje, sa nadlenou za odreena krivina djela propisana posebnim zakonom, na itavoj
teritoriji Republike Srpske.
(2) Osnivanje Posebnog odjeljenja iz stava 1) ovog lana, organizacija, nadlenost, rasporeivanje sudija, te
sredstva za rad takvog Posebnog odjeljenja, ureuju se posebnim zakonom.
(3) U sluaju ukidanja Posebnog odjeljenja iz stava 1) ovog lana, sudije koji su bili rasporeeni u Posebno
odjeljenje, nastavljaju sa radom na dunosti koju su obavljali prije imenovanja u Posebno odjeljenje.

Stvarna nadlenost okrunih privrednih sudova

lan 27b.

Okruni privredni sudovi u prvom stepenu odluuju:

a) u parninim i vanparninim sporovima koji se odnose na prava i obaveze po osnovu pravnog prometa robe,
usluga, vrijednosnih papira, vlasnikih i drugih stvarnih prava na nekretninama, kao i na prava i obaveze
proistekle iz vrijednosnih papira, u kojima su obje stranke u postupku pravno ili fiziko lice, koje u svojstvu
samostalnog preduzetnika i u drugom svojstvu obavlja privrednu ili drugu registrovanu djelatnost u vidu
osnovnog ili dopunskog zanimanja,
b) u sporovima koji se odnose na brodove i na plovidbu na moru i na unutranjim vodama, kao i u sporovima
na koje se primjenjuje plovidbeno pravo, osim sporova o prevozu putnika,
v) u sporovima koji se odnose na avione, kao i u sporovima na koje se primjenjuje vazduhoplovno pravo,
osim sporova o prevozu putnika,
g) u sporovima iz autorskog prava, srodnih prava i prava industrijske svojine,
d) u sporovima nastalim povodom djela za koje se tvrdi da predstavljaju nelojalnu konkurenciju ili
monopolistiki sporazum,
) u postupcima steaja i likvidacije, u skladu sa zakonom, kao i svim sporovima koji nastanu u toku i
povodom sporovoenja postupka steaja i likvidacije,
e) u poslovima registracije pravnih lica ili samostalnih preduzetnika ureenih Zakonom o upisu poslovnih
subjekata u sudski registar,
) o sprovoenju izvrnog postupka po pravosnanim presudama privrednih sudova,
z) o odreivanju mjera obezbjeenja,
i) o pruanju pravne pomoi sudovima u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovni iz svoje nadlenosti,
j) o vrenju poslova meunarodne pravne pomoi iz svoje nadlenosti,
k) o sporovima koji nastanu stranim ulaganjem,
l) o vrenju i drugih poslova ureenih zakonom.

Stvarna nadlenost Vieg privrednog suda

lan 27v.

Vii privredni sud je nadlean:

1. da odluuje o albama protiv odluka okrunih privrednih sudova, a u prvom stepenu i o drugim stvarima
odreenim zakonom,
2. da odluuje o sukobu nadlenosti i o prenoenju nadlenosti okrunih privrednih sudova,
3. da utvruje pravne stavove radi jedinstvene primjene zakona iz nadlenosti okrunih privrednih sudova i
4. da vri druge poslove odreene zakonom.

Potrebni uslovi za imenovanje sudija

lan 27g.

Sudije okrunih privrednih sudova se imenuju na nain i po postupku utvrenom Zakonom o Visokom
sudskom i tuilakom savjetu Bosne i Hercegovine i u uslovima utvrenim u lanu 28. navedenog zakona.
Sudije Vieg privrednog suda imenuju se na nain predvien u stavu 1. ovog lana i pod uslovima utvrenim
u lanu 27. Zakona o Visokom sudskom i tuilakom savjetu Bosne i Hercegovine.

Stvarna nadlenost Vrhovnog suda

lan 28.

Vrhovni sud je nadlean:

1. da odluuje o redovnim pravnim lijekovima protiv odluka okrunih sudova, ako je to zakonom odreeno;
2. da odluuje o vanrednim pravnim lijekovima protiv pravosnanih odluka sudova, kada je to zakonom
odreeno;
3. da odluuje o pravnim lijekovima protiv odluka svojih vijea, ako zakonom nije drugaije odreeno;
4. da rjeava sukobe nadlenosti izmeu sudova, ako zakonom nije drugaije odreeno;
5. da odluuje o prenoenju mjesne nadlenosti s jednog suda na drugi sud, kada je to odreeno zakonom;
6. da obavlja druge poslove odreene zakonom.

Postupak pred ustavnim sudovima

lan 29.

Sudovi mogu pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom Republike Srpske, odnosno Ustavnim sudom Bosne i
Hercegovine, u skladu sa ustavom i odgovarajuim propisima koji ureuju postupak pred ustavnim sudom.

Glava III
UNUTRANJA ORGANIZACIJA SUDOVA
Dunosti predsjednika suda

lan 30.

Predsjednik suda je odgovoran za rukovoenje cjelokupnim sudom i sudskom upravom.

Predsjednik predstavlja sud pred drugim organima i organizacijama.
Predsjednik suda moe pojedine svoje nadlenosti prenijeti na sudije ili radnike suda.
Predsjednik suda odreuje sudiju koji e vriti dunost predsjednika suda u njegovom odsustvu.

Sekretar suda

lan 31.

Sudovi koji imaju sedam ili vie sudija mogu imati sekretara suda.
Za sekretara suda moe biti imenovan diplomirani pravnik ili drugo lice sa visokom strunom spremom koje
ima najmanje pet godina radnog iskustva u struci, ukljuujui i odgovarajue iskustvo na organizacijskim
poslovima.

Dunosti sekretara suda

lan 32.

Sekretar suda je odgovoran za pravilno i blagovremeno obavljanje administrativnih, tehnikih i finansijskih

poslova u sudu.
U obavljanju svojih dunosti sekretar je odgovoran predsjedniku suda.

Sudovi bez sekretara

lan 33.

U sudovima koji nemaju sekretara suda predsjednik suda sam vri poslove sekretara ili osigurava da ih izvre
druge sudije ili radnici suda.

Opta sjednica

lan 34.

Optu sjednicu suda ine sve sudije tog suda.

Optu sjednicu saziva i njenim radom rukovodi predsjednik suda.
Opta sjednica se saziva kad je to predvieno pravilima sudskog postupka.
Za punovanost odluivanja na optoj sjednici potrebno je prisustvo najmanje dvije treine sudija, a odluke se
donose veinom glasova prisutnih sudija.

Sudska odjeljenja

lan 35.

U sudovima se mogu osnivati sudska odjeljenja radi odluivanja o stvarima iz iste pravne oblasti, a u svim
osnovnim sudovima osnivaju se prekrajna odjeljenja.
Prekrajno odjeljenje ima predsjednika odjeljenja, kojeg iz reda sudija imenuje predsjednik suda.
Usljed nedostatka prostora u osnovnom sudu prekrajno odjeljenje svoje poslove iz nadlenosti osnovnog
suda moe obavljati i izvan sjedita osnovnog suda.
Odluku o mjestu prekrajnih odjeljenja izvan sjedita osnovnih sudova donosi ministar pravde Republike
Srpske uz prethodno pribavljeno miljenje Visokog sudskog i tuilakog savjeta Bosne i Hercegovine.

Ostali propisi o unutranjoj organizaciji i poslovanju suda

lan 36.

Visoki sudski i tuilaki savjet u saradnji sa Ministarstvom pravde Republike Srpske priprema, a potom
Visoki sudski i tuilaki savjet donosi pravilnik o unutranjem sudskom poslovanju.
Predsjednik suda, uz saglasnost ministra pravde donosi Pravilnik o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji
radnih mjesta, u skladu sa kriterijumima iz lana 49. ovog zakona.
Nakon davanja saglasnosti ministra pravde, Pravilnik o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji radnih
mjesta, predsjednik suda dostavlja Visokom sudskom i tuilakom savjetu.

Unutranja organizacija privrednih sudova

lan 36a.

Predsjednici okrunih privrednih sudova i predsjednik Vieg privrednog suda su duni u roku od deset dana
po stupanju na dunost donijeti pravilnik o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta i preuzeti
radnike suda zaposlene u privrednim odjeljenjima odgovarajuih osnovnih sudova i rasporediti ih na poslove i

radne zadatke u skladu sa pravilnikom.

Ministar pravde e posebnim aktom, u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona urediti nain i
rokove primopredaje predmeta koji prelaze u nadlenost privrednih sudova.

Primjena propisa

lan 36b.

Privredni sudovi e u postupku primjenjivati odgovarajue odredbe Zakona o parninom postupku, Zakona o
vanparninom postupku, Zakona o steajnom postupku i Zakona o izvrnom postupku.

Glava IV
PRAVOSUDNA UPRAVA
Ministarstvo pravde

lan 37.

Ministarstvo pravde ima sljedee nadlenosti:

1. vri nadzor i prati primjenu ovog zakona i drugih propisa koji se odnose na organizaciju i poslovanje
sudova;
2. prati obavljanje poslova sudske uprave;
3. daje saglasnost na pravilnik o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u sudovima;
4. sarauje sa predsjednikom suda u rjeavanju pritubi koje primi Ministarstvo, a koje se odnose na sudsku
upravu;
5. daje prijedloge predsjedniku suda i s njim sarauje radi unapreenja organizacije i poslovanja suda;
6. prikuplja statistike podatke o radu sudova i daje uputstva sudovima za prikupljanje, voenje i dostavljanje
tih podataka;
7. obezbjsuje materijalne uslove za rad sudova i
8. vri nadlenosti u vezi sa sudskim budetom, u skladu sa odredbama l. 69, 70, 72. i 73. ovog zakona.

Ministar pravde

lan 38.

Ministar pravde donosi propise predviene ovim zakonom.

Dostava podataka i izvjetaja

lan 39.

Sudovi su duni da dostave Ministarstvu pravde sve traene podatke koji su mu potrebni za vrenje
nadlenosti iz lana 37. ovog zakona.
Sud podnosi godinji izvjetaj o svom radu Ministarstvu pravde i Visokom sudskom i tuilakom savjetu.

Inspekcija i revizija

lan 40.

U vrenju nadlenosti iz lana 37. ovog zakona, Ministarstvo pravde vri inspekciju rada suda i reviziju
finansijskog poslovanja.

Nepravilnosti

lan 41.

Ako Ministarstvo pravde utvrdi da u sudu postoje nepravilnosti u primjeni ovog zakona ili drugih propisa koji
se odnose na organizaciju i poslovanje sudova, obavijestie o tome predsjednika suda ili Visoki sudski i tuilaki
savjet radi preduzimanja odgovarajuih mjera.

Pritube

lan 42.

Ministarstvo pravde nije nadleno za postupanje po pritubama protiv sudija strunih saradnika i viih
strunih saradnika, pa e takve pritube, po prijemu, bez odlaganja proslijediti Visokom sudskom i tuilakom
savjetu na dalje postupanje.

Nezavisnost sudova

lan 43.

Ministarstvo pravde vri svoje dunosti na nain koji osigurava nezavisnost sudova i ne smije na bilo koji
nain uticati na rad sudova u vezi sa pojedinanim predmetima.

Informacione tehnologije

lan 44.

Visoki sudski i tuilaki savjet koordinira upotrebu informacionih tehnologija u sudovima, radi ostvarivanja
jednoobraznosti. Sud moe uvesti automatizovani sistem praenja ili registracije predmeta, ili drugi sistem
upravljanja predmetima, ukljuujui sisteme sigurnosne pohrane i uvanja podataka, samo uz prethodno
odobrenje Visokog sudskog i tuilakog savjeta.

Glava V
SUDIJE I SUDIJE POROTNICI
Dodatne sudije

lan 45.

Ako predsjednik suda smatra da su sudu neophodne dodatne sudije radi smanjenja broja zaostalih predmeta ili
zbog dueg odsustva jednog ili vie sudija tog suda, podnijee Visokom sudskom i tuilakom savjetu zahtjev za
imenovanje dodatnih sudija.

Sudije porotnici

lan 46.

Predsjednik osnovnog suda, nakon pribavljenog miljenja Visokog sudskog i tuilakog savjeta, utvruje broj
sudija porotnika potrebnih za taj sud.
Predsjednik osnovnog suda objavljuje konkurs za sudije porotnike oglaavanjem na oglasnoj tabli suda i u
najmanje jednim dnevnim novinama. Predsjednik suda po svojoj ocjeni bira najbolje kandidate za sudije
porotnike izmeu kandidata koji ispunjavaju uslove utvrene zakonom i dostavlja listu kandidata Visokom
sudskom i tuilakom savjetu na imenovanje.

Personalna evidencija sudija i sudija porotnika

lan 47.

Sud vodi evidenciju za svakog sudiju i sudiju porotnika, u kojoj su sadrani lini podaci i podaci o strunoj
spremi i iskustvu sudije, kao i ostali podaci. Sudija, odnosno sudija porotnik ima pravo uvida u svoj dosije i
pravo da trai ispravku pogrenih podataka.

Ocjenjivanje rezultata rada sudija

lan 48.

Rezultati rada sudija se ocjenjuju najmanje jednom godinje, u skladu sa kriterijumima koje utvrdi Visoki
sudski i tuilaki savjet.
Ocjenjivanje rezultata rada sudija vri predsjednik suda. Rezultate rada predsjednika suda ocjenjuje
predsjednik neposredno vieg suda.

Glava VI
RADNICI SUDA
Broj i struna sprema radnika suda

lan 49.

Ministar pravde uz prethodno pribavljeno miljenje Visokog sudskog i tuilakog savjeta utvruje kriterijume
za odreivanje ukupnog broja radnika u sudovima.
Pod radnicima suda, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se sva lica koja su zaposlena u sudu, osim
sudija, strunih saradnika i viih strunih saradnika.
Broj radnika, njihova struna sprema i drugi uslovi za zapoljavanje u svakom sudu se posebno utvruju
pravilnikom o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.

Struni saradnici

lan 50.

Za strunog saradnika u sudu moe biti izabran diplomirani pravnik sa poloenim pravosudnim ispitom.
Struni saradnik moe postupati i odluivati u vanparninim i izvrnim stvarima i sporovima male vrijednosti,
kada je to predvieno zakonom, u predmetima koje mu dodijeli predsjednik suda.
Struni saradnik pomae sudiji u njegovom radu, vri analizu pravnih pitanja, priprema predmete za suenje
te obavlja, samostalno ili pod nadzorom i po uputstvima sudije, druge strune poslove predviene zakonom ili
pravilnikom.
Edukacija strunih saradnika i viih strunih saradnika vrie se u skladu sa programom edukacije koji
utvruje Javna ustanova Centar za edukaciju sudija i tuilaca Republike Srpske.

Vii struni saradnici

lan 51.

Na Vrhovni sud moe biti izabran vii struni saradnik.

Za vieg strunog saradnika moe biti primljen diplomirani pravnik sa poloenim pravosudnim ispitom i
iskustvom na radu na pravnim poslovima od najmanje pet godina.
Vii struni saradnik obavlja poslove iz lana 50. stav 3. ovog zakona.

Izbor strunih saradnika i viih strunih saradnika

lan 51a.

Pravila kojima je regulisan nain, postupak i izbor sudija i utvrivanje njihove odgovornosti primjenjuju se i
na strune saradnike i vie strune saradnike.
Broj strunih saradnika i viih strunih saradnika u sudovima utvruje Visoki sudski i tuilaki savjet, po
prethodno pribavljenom miljenju predsjednika suda.

Prestanak statusa strunih saradnika i viih strunih saradnika

lan 51b.

Status strunog saradnika i vieg strunog saradnika prestaje:

- protekom vremena na koje je izabran;
- na lini zahtjev;
- u sluaju njegovog smjenjivanja od strane Visokog sudskog i tuilakog savjeta kao rezultat disciplinskog
postupka.

Pripravnici

lan 52.

Za sudijskog pripravnika moe biti primljen na praksu diplomirani pravnik, najdue na period do dvije
godine.
Izbor sudijskog pripravnika obavlja se na osnovu javnog konkursa koji objavljuje predsjednik suda.
Edukacija sudijskih pripravnika odvija se u skladu sa programom poetne obuke, koju utvruje Centar za
edukaciju sudija i tuilaca.
Pripravnici, pod nadzorom sudije ili strunog saradnika, obavljaju iste zadatke kao i struni saradnici, s tim
to ne mogu donositi odluke u predmetima.

Pripravnici-volonteri

lan 53.

Sudovi mogu primati na praksu pripravnike-volontere.

Odredbe ovog zakona koje se odnose na sudijske pripravnike, shodno se primjenjuju na pripravnikevolontere.
Pripravnicima-volonterima za vrijeme obavljanja prakse ne pripada naknada za rad, niti druga prava, osim
prava na zdravstveno osiguranje i osiguranje za sluaj nesree na poslu.

Administrativni poslovi koje samostalno obavljaju ostali radnici suda

lan 54.

Odreeni poslovi koje ne moraju obavljati sudije mogu se povjeriti radnicima suda koji obavljaju
administrativne poslove. Ukoliko zakonom ili drugim propisom nije drugaije propisano, ovlaeni radnici koji
obavljaju administrativne poslove mogu samostalno obavljati sljedee aktivnosti:
1. ovjeravati potpise,
2. davati obavjetenja na osnovu podataka iz sudskog registra,
3. izdavati uvjerenja o injenicima o kojima sud vodi slubenu evidenciju,
4. primati na zapisnik ili u obliku slubene zabiljeke kratka obavjetenja stranaka i drugih zainteresovanih
lica o promjeni adrese ili boravita, ili o datumu prijema sudske odluke kada dostavnica nije vraena sudu ili je
vraena sudu ali datum izvrenja dostave nije naznaen na dostavnici,
5. preduzimati odgovarajue mjere za naplatu novanih kazni i trokova postupka, i
6. obavljati druge poslove i zadatke koje im dodijele predsjednik suda ili sekretar suda.

Prava iz radnih odnosa

lan 55.

Propisi o poloaju, pravima i obavezama radnika u organima uprave shodno se primjenjuju na radnike suda,
ako zakonom nije drugaije odreeno.

Probni period

lan 56.

Svi radnici suda primaju se u radni odnos uz obavezni probni rad od tri mjeseca.

Personalna evidencija radnika suda

lan 57.

Za radnike suda vodi se evidencija, u kojoj su sadrani lini podaci, podaci o strunoj spremi i iskustvu i
ostali podaci. Svi radnici suda iji se podaci uvaju u evidenciji imaju pravo uvida u svoj dosije i pravo da trae
ispravku pogrenih podataka.

Ocjenjivanje rezultata rada radnika suda

lan 58.

Rezultati rada radnika suda ocjenjuju se najmanje jednom godinje.

Predsjednik suda ocjenjuje rezultate rada sekretara suda. Na prijedlog rukovodioca koji je neposredno
nadreen radniku koji se ocjenjuje, predsjednik suda ocjenjuje rezultate rada strunih saradnika i pripravnika, a
sekretar suda rezultate ostalih radnika.

Odgovornost

lan 59.

Radnik suda je odgovoran za povredu slubenih dunosti i protiv njega se moe voditi disciplinski postupak u
skladu sa zakonom.

Glava VII
SUDSKI TUMAI
Postavljenje

lan 60.

Ministar pravde donosi rjeenje o postavljenju sudskog tumaa, nakon pribavljenog miljenja Visokog
sudskog i tuilakog savjeta.
Sudovi koriste usluge stalnih sudskih tumaa, osim u sluajevima kada nema sudskih tumaa za odreeni
jezik. Prava i dunosti stalnih sudskih tumaa regulisae se posebnim propisima.

Glava VIII
OBAVEZE PREMA STRANKAMA I JAVNOSTI
Povjerljivost

lan 61.

Sudije i radnici suda duni su da uvaju u tajnosti sve to u toku svog rada saznaju o uesnicima u postupku i
o pravnim i injeninim okolnostima njihovog predmeta, te su duni da uvaju kao povjerljive podatke koji nisu
dostupni javnosti.

Slubena i poslovna tajna

lan 62.

Sudije, struni saradnici, vii struni saradnici i radnici suda duni su da uvaju slubenu i poslovnu tajnu,
bez obzira na nain na koji su je doznali. Pod slubenom i poslovnom tajnom podrazumijevaju se naroito:
1. svi podaci koji su kao slubena, odnosno poslovna tajna odreeni zakonom ili drugim propisom,
2. svi podaci koji su kao slubena, odnosno poslovna tajna odreeni optim aktima dravnih organa, pravnih

lica i drugih institucija,

3. podaci i isprave koji su posebno odreeni kao slubena, odnosno poslovna tajna od strane dravnih organa,
pravnih lica i drugih institucija i
4. podaci i isprave koje je kao slubenu, odnosno poslovnu tajnu odredio predsjednik suda ili ovlaeni radnik
suda.
Obaveza uvanja slubene, odnosno poslovne tajne traje i nakon prestanka rada u sudu.
Predsjednik suda moe sudiju, strunog saradnia, vieg strunog saradnika, odnosno radnika suda osloboditi
obaveze uvanja slubene, odnosno poslovne tajne, ako u pojedinom sluaju za to postoje opravdani razlozi.

Hitni predmeti

lan 63.

Radi postupanja po hitnim predmetima van radnog vremena, odreuju se u sudu deurne sudije, struni
saradnici, vii struni saradnici i radnici.

Sloboda pristupa sudskim spisima i upisnicima

lan 64.

Javnost i stranke u postupku imaju pravo pristupa sudskim spisima, u skladu sa zakonom, osim ako za
pojedine podatke iz sudskog upisnika zakonom nije drugaije odreeno. Podaci upisani u sudski upisnik su javni
i svako ih moe prepisati i zahtijevati da mu se izda ovjeren izvod iz sudskog upisnika.

Odgovornost

lan 65.

Republika Srpska odgovara za tetu koju u vrenju slube uine radnici suda fizikim ili pravnim licima
svojim nezakonitim ili nepravilnim radom.

Pritube na rad suda

lan 66.

Sud je duan da utvrdi postupak primanja pritubi na rad suda, sudija, strunih saradnika, viih strunih
saradnika i radnika suda, kao i postupak postupanja po tim pritubama.
Predsjednik suda postupa po pritubama protiv suda i radnika suda, a pritube protiv sudija bez odlaganja
dostavlja Visokom sudskom i tuilakom savjetu.

Glava IX
FINANSIRANJE SUDOVA I SUDSKI BUDET
Sredstva za rad sudova

lan 67.

Sredstva za rad sudova obezbjeuju se u budetu Republike Srpske.

Sredstva se obezbjeuju tako da obimom i vremenom doznaavanja omoguavaju svakom sudu da u svom
radu postupa nezavisno, nepristrasno i efikasno, te da svaki sud ispunjava sve svoje finansijske obaveze po
njihovom dospjeu.
Sredstva za rad svakog suda iskazuju se posebno u budetu i sistemu Trezora Republike Srpske.

Izrada prijedloga budeta

lan 68.

Sud izrauje prijedlog godinjeg budeta za narednu godinu, na osnovu iznosa trokova u tekuoj godini te
predvienih trokova u narednoj godini.
Sud podnosi prijedlog budeta Visokom sudskom i tuilakom savjetu radi davanja eventualnih primjedbi, u
roku koji odredi Visoki sudski i tuilaki savjet.
Nakon razmatranja primjedbi Visokog sudskog i tuilakog savjeta i eventualne izmjene prijedloga budeta,
odnosno nakon isteka roka od 30 dana od dana dostavljanja prijedloga Visokom sudskom i tuilakom savjetu,
sud dostavlja prijedlog budeta Ministarstvu pravde, zajedno sa komentarima Visokog sudskog i tuilakog
savjeta, u roku koji odredi to ministarstvo.
Ukoliko se Ministarstvo pravde ne slae sa predloenim budetom ili su mu potrebne dodatne informacije,
kontaktirae sa sekretarom ili predsjednikom suda i o tome obavijestiti Visoki sudski i tuilaki savjet.
Ministarstvo pravde dostavlja svakom sudu i Visokom sudskom i tuilakom savjetu primjerak konanog
prijedloga budeta za odnosni sud, u obliku koji je dostavljen Ministarstvu finansija, odnosno Vladi.
Prije nego to izmijeni prijedlog sudskog budeta, Ministarstvo finansija, odnosno Vlada obavie konsultacije
sa Visokim sudskim i tuilakim savjetom.
Ukoliko budet nije usvojen u iznosu koji je predloio sud u skladu sa odredbama ovog lana, Ministarstvo
pravde e prije izrade konanog budeta za taj sud obaviti konsultacije sa sekretarom ili predsjednikom suda.

Izmirenje dugova

lan 69.

Prijedlog sudskog budeta koji se dostavlja na usvajanje zakonodavnom tijelu sadri plan izmirenja dugova
nastalih u sudovima u prethodnom periodu.

Izvrenje i izmjene budeta

lan 70.

Izvrenje sudskog budeta vri se u skladu sa budetom koji je odobrila Narodna skuptina Republike Srpske.
U sluaju potrebe uravnoteenja budeta Republike Srpske, izvrenje sudskog budeta e se vriti u procentu
izvrenja budeta Republike Srpske, sa izuzetkom izvrenja budeta koji se odnosi na spoljni dug.
Odluku o uravnoteenju budeta kojim se smanjuje iznos budeta sudova moe donijeti samo Narodna
skuptina Republike Srpske.
Prije pokretanja postupka uravnoteenja budeta kojim se smanjuje iznos budeta sudova, Ministarstvo
pravde mora o tome obavijestiti Visoki sudski i tuilaki savjet.
U toku budetske godine sud moe zahtijevati preraspodjelu novanih sredstava u okviru razliitih pozicija
usvojenog budeta, s tim da nijedna pozicija ne moe biti smanjena za vie od 10 % od odobrenog iznosa za tu
poziciju.
Zahtjev za preraspodjelu iz stava 4. ovog lana podnosi se u pismenoj formi Ministarstvu pravde, uz dostavu
primjerka zahtjeva Ministarstvu finansija i Visokom sudskom i tuilakom savjetu.
Ministarstvo pravde je duno da zahtjev suda iz stava 5. ovog lana dostavi Vladi Republike Srpske, uz
prethodno pribavljeno miljenje Ministarstva finansija, radi odluivanja. Ministarstvo pravde je obavezno o
izvrenoj preraspodjeli obavijestiti Visoki sudski i tuilaki savjet.

Dodatno finansiranje iz budeta

lan 71.

Sud kojem su u toku godine za rad neophodna dodatna sredstva podnosi zahtjev za odobrenje dodatnih
finansijskih sredstava Ministarstvu pravde, uz dostavu primjerka takvog zahtjeva Visokom sudskom i tuilakom
savjetu.

Donacije

lan 72.

Sud moe, u skladu sa zakonom, primati donacije u novcu, stvarima i uslugama, pod uslovom da njihovo
prihvatanje ne ugroava ili dovodi u sumnju nezavisnost i nepristrasnost suda.
Za prijem svake donacije za sud predsjednik suda mora dobiti odobrenje od Visokog sudskog i tuilakog
savjeta.

Glava X
PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
Primjena l. 9, 46. i 47.

lan 73.

Odredbe l. 9, 46. i 47. ovog zakona koje se odnose na sudije porotnike primjenjuju se samo na postupke koji
se u skladu sa odredbama Zakona o krivinom postupku Republike Srpske ("Slubeni glasnik Republike
Srpske", broj 50/03) i Zakona o parninom postupku ("Slubeni glasnik Republike Srpske", br. 58/03 i 85/03) i
imaju se sprovesti po dosadanjim propisima.

Usklaivanje sa odlukom Ustavnog suda BiH

lan 74.

Odredbe l. 22. i 25. Zakona bie usklaene sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o teritorijalnoj
organizaciji i lokalnoj samoupravi u Republici Srpskoj i drugim propisima.

Stvarna nadlenost u krivinim predmetima

lan 75.

U krivinim predmetima u kojima je stvarna nadlenost izmijenjena odredbama lana 27. stav 1. taka 1.
podtaka a) i lana 28. stav 1. taka 1. ovog zakona, postupak e se nastaviti pred sudom nadlenim prema ranije
vaeim propisima.

Stvarna nadlenost u upravnim sporovima

lan 76.

Postupak u predmetima upravnih sporova u kojima je stvarna nadlenost izmijenjena odredbama lana 27.
stav 1. taka 1. podtaka g) ovog zakona, koji je pokrenut do dana stupanja na snagu ovog zakona, nastavie se
pred sudom nadlenim prema odredbama o stvarnoj nadlenosti Zakona o sudovima i sudskoj slubi ("Slubeni
glasnik Republike Srpske" br. 13/00, 15/00, 16/00, 70/01, 77/02 i 85/03).

Centar za edukaciju

lan 77.

Dok Centar za edukaciju sudija i tuilaca iz lana 52. ovog zakona ne utvrdi program poetne obuke za
pripravnike i pripravnike-volontere, ova obuka e se vriti u skladu sa postojeim programima obuke.

Korienje postojeih automatizovanih sistema

lan 78.

Sudovi koji su prije stupanja na snagu ovog zakona posjedovali automatizovane sisteme praenja ili
registracije predmeta, ili druge sisteme upravljanja predmetima, mogu nastaviti da koriste iste sisteme i bez
odobrenja iz lana 44. ovog zakona, dok Visoki sudski i tuilaki savjet ne utvrdi jednoobrazne sisteme za sve
sudove ili jednoobrazne kriterijume za usvajanje tih sistema.

Prestanak vaenja ranijih propisa

lan 79.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vai Zakon o sudovima i sudskoj slubi ("Slubeni glasnik
Republike Srpske" br. 13/00, 15/00, 16/00, 70/01, 77/02, 85/03 i 114/03), osim odredbi l. 87. do 95. tog zakona,
koje se primjenjuju i dalje do donoenja posebnog Zakona o platama sudija.

Primjena odredaba ovog zakona koji se odnose na strune saradnike i vie strune saradnike

lan 79a.

Odredbe ovog zakona koje se odnose na strune saradnike i vie strune saradnike primjenjivae se danom
stupanja na snagu ovog zakona.
Do donoenja propisa kojima e se regulisati status, prava, obaveze, plate i druge naknade na strune
saradnike iz stava 1. ovog lana primjenjivae se odredbe i do sada vaeih propisa.

lan 79b.

Strunim saradnicima i viim strunim saradnicima koji su izabrani po propisima koji su se primjenjivali do
donoenja ovog zakona, danom stupanja na snagu ovog zakona, prestaje status radnika suda, a poinje tei
period od est godina u kojem se, u pogledu njihovog statusa, prava, obaveza i odgovornosti u svemu
primjenjuju odredbe ovog zakona.
Odluku kojom e se regulisati njihov status u skladu sa stavom I. ovog lana, donijee predsjednik suda po
prethodno pribavljenom miljenju Visokog sudskog i tuilakog savjeta.

lan 79v.

Poetkom primjene ovog zakona prestaju sa radom postojei sudovi za prekraje u Republici Srpskoj.
Predmete, opremu, inventar, arhivu i dokumentaciju, kao i sredstva za rad sudova za prekraje, preuzee
osnovni sud, koji je osnovan za optinu u kojoj se nalazi odreeni sud za prekraje.
Primopredaju iz prethodnog stava e izvriti predsjednici nadlenih osnovnih sudova i predsjednici postojeih
sudova za prekraje.
Primopredaja e se izvriti najkasnije do 1. jula 2006. godine.
Organ nadlean za imenovanje sudija za prekraje donijee rjeenje o razrjeenju predsjednika i sudija sudova
za prekraje, s tim da im mandat prestaje sa danom poetka primjene ovog zakona.
Predsjednik nadlenog osnovnog suda e preuzeti radnike iz postojeih sudova za prekraje i rasporediti iste
na radna mjesta prema odgovarajuoj strunoj spremi u skladu sa Pravilnikom o unutranjoj organizaciji i
sistematizaciji radnih mjesta.
Radnici koji ne budu rasporeeni, imaju prava u skladu sa odgovarajuim propisima kojima je regulisan
njihov radnopravni status.

Stupanje na snagu

lan 80.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku Republike Srpske".
Broj: 01-919/04
1. decembra 2004. godine, Banja Luka
Predsjednik Narodne skuptine, Duan Stojii, s.r.