Professional Documents
Culture Documents
Predavanje 11 Valovi PDF
Predavanje 11 Valovi PDF
Valovi
Ivica Sori
(Ivica.Soric@fesb.hr)
Podjele valova
1. podjela:
Transverzalni valovi estice sredstva titraju okomito na smjer irenja vala
Longitudinalni valovi estice sredstva titraju u smjeru irenja vala.
2. podjela:
Putujui valovi gibaju se u odreenom smjeru i pri tom se energija prenosi sa
estice na esticu
Stojni valovi neke estice titraju, a neke stalno miruju; valna slika se ne
mijenja s vremenom; energija se ne iri prostorom.
3. podjela:
Linearni (jednodimenzionalan) valovi npr. val na ici,
Povrinski valovi npr. val na vodi,
Prostorni val npr. zvuni val.
Transverzalni val
u A cos t
Longitudinali val
f ( x 0 ,t 0 ) A
Puls u trenutku t
f ( x vt 0 ) A
Jednodimenzionalni val putuje na desno brzinom v. U trenutku t=0 oblik deformacije je f(x). Za
kasnija vremena t, oblik deformacije se ne mijenja i deformacija u bilo kojoj toki P je
y(x,t)=f(x-vt) za irenje vala na desno. Za irenje vala na lijevo y(x,t)=g(x+vt).
u( x , t ) f ( x vt )
Oblik funkcije koji opisuje
irenje vala na lijevo du + x osi
u( x , t ) g( x vt )
Oblik funkcije koji opisuje
irenje vala na desno du x osi
6
Najjednostavniji
valni
oblik
je
harmoniki val koji je predstavljen
funkcijom sinusa ili kosinusa.
Smea krivulja predstavlja val u
trenutku t=0, a plava u neto kasnijem
vremenu t.
Svaki djeli sredstva harmoniki titra s
razliitim amplitudama.
Treba razlikovati brzinu irenja vala od
brzine titranja estica oko svojih
ravnotenih poloaja
u A cos t
u( x , t ) u( 0 , t ) A cos t A cos ( t
k
2 2 2
v
vT
t kx konst ;
rad
m
- valni broj
) A cos( t x )
v
v
( x , t ) t
d
dx
dx
( t kx ) k
0v
f
dt
dt
dt
k T
x t kx
- faza vala,
y( x , t ) A cos( kx t ) A cos
y( x , t ) A cos
( x vt )
( x vt ) y( x , t ) A cos
( x vt )
( x vt ) y( x , t T ) A cos
( x v ( t T ))
transverzalni val.
Brzina titranja
estice ueta je:
pojedine
vy
y
t
A cos( t kx )
x konst.
2 y
ay 2
t
x konst.
v y
t
A 2 sin( t kx )
x konst.
10
t
t 2
a y A 2 cos( kx t ) 2 y( x , t )
2 y( x , t )
naglost promjene deformacije
2
2
k
A
cos(
kx
t
)
k
y
(
x
,
t
)
na mjestu x u trenutku t
x 2
2 y( x , t ) t 2 2
2
v
2 y( x , t ) x 2 k 2
2 y 1 2 y
2 2 0
2
x
v t
Valna jednadba
1-dimenzionalnog vala
11
Valna jednadba za
dvodimenzionalni i trodimenzionalni val
2
0
2
2
2
x
y
v
t
Rjeenje gornje jednadbe je
membrani u trenutku t.
2 u( x , y , z , t ) 2 u( x , y , z , t ) 2 u( x , y , z , t ) 1 2 u( x , y , z , t )
2
0
x 2
y 2
z 2
v
t 2
1 2u
u 2 2 0
v t
12
ma y Fy
Fy F (sin B sin A ) F ( tg B tg A ) F (
2 y
y
ma y x 2 F y F (
t
x
y
2
F t 2
x
Prisjetimo se
valne jednadbe
2 y 1 2 y
2 2 0
2
x
v t
y
x
y
x
y
x
x xB
x xB
y
x
y
x
)
x xA
)
x xA
2 y
lim
x 0
x
x 2
2 y 2 y 2 y
1 2 y
2
0
2
2
2
2
x
F t
x
v t
x xB
x xA
13
Slinim razmatranjem kao kod ice polazei od Newtnovog zakona gibanja dolazi se do
valne jednadbe oblika
2 y 1 2 y
0
x 2 v 2 t 2
Transverzalni valovi
na ici
Longitudinalni valovi
u vrstom tijelu
N
F 2 napetost ice
m
kg
- linijska gustoca
m
N
E 2 Youngov modul elasticnosti
m
kg
3 - gustoca stapa
m
Longitudinalni valovi
u tekuinama
Longitudinalni valovi
u plinovima
v
v
p
RT
p
N
B 2
volumni modul elasticnosti - gustoca tekucine
V
m
V
N
B p 2 volumni modul elasticnosti plina
m
14
Dok se val iri kroz sredstvo, odvija se prijenos energije od izvora vala u smjeru
irenja vala.
1
1
E Ek E p kA2 m 2 A2
2
2
Ukupna energija estice koja harmoniki titra:
Razmotrimo ukupnu energiju u volumenu V omeenom povrinom S i duljinom
koju val prevali za vrijeme t (V=v t S)
Ukupna mehanika energija u volumenu V jednak je sumi energija svih estica u
volumenu V koje su pobuene na titranje zbog vala koji se iri, n-broj estica po
jedinici volumena, m-masa pojedine estice
1
1
E m 2 A2 nV 2 A2 V
2
2
broj cestica
n
3
mkg
m
J E 1
w 3
2 A2 gustoca energije
m
V
2
J
P W w 3 S m 2
m
1
2 A2 Sv
2
vt
J E
P
1
I 2
wv 2 A2 v
S
2
m s St
15
U prirodi se najee javljaju trodimenzionalni valovi koji se iz izvora vala ire po itavom
prostoru. irenje vala pobuuje estice sredstva na titranje. Geometrijsko mjesto toaka u
prostoru koje u danom trenutku ima isto mehaniko stanje (pomak od ravnotenog poloaja i
brzinu (isto stanje titranja)) tj, istu fazu formira plohu u prostoru koju zovemo valna fronta.
U homogenom i izotropnom prostoru val se iri du pravca koji su okomiti na valnu frontu.
Pravci normalni na valnu frontu zovu se valne zrake. Pobuivanje estica na titranje kako se
val iri moe se predoiti pomicanjem valnih fronta u smjeru valnih zraka.
Kad se val iri samo du jednog pravca tada su valne fronte ravnine a valne zrake paralelni
pravci okomiti na valne fronte, takav val se zove ravni val.
Ako se val iri iz tokastog izvora u svim smjerovima u homogenom i izotropnom prostoru,
valne fronte su sfere (kugline plohe) a valne zrake su pravci koji radijalno izlaze iz izvora
vala, takav val se zove sferni val, koji se na velikim udaljenostima od izvora (polumjer sfere
velik) moe predstaviti u ogranienom dijelu prostora ravnim valom.
ravni val
r
sferni val
16
Huygensov princip
valne zrake
17
Zakon refleksije
Ravni val se reflektira tako da je kut kojeg valna fronta upadnog vala zatvara s
plohom ABC na kojoj se dogaa refleksija jednak kutiu kojeg valna fronta
reflektiranog vala zatvara s plohom refleksije.
AC put kojeg reflektirani val koji se iri iz toke A prevali za vrijeme dok
upadni val iz toke A doe do toke C.
Brzine irenja upadnog i reflektiranog vala su iste pa su i putovi AC i AC su isti
Iz slinosti trokuta AAC i trokuta ACC slijedi: = odnosno kut upada jednak
kutu refleksije:
u
18
sin u
AC v1t
AC
AC
sin l
AC v2 t
AC
AC
sin u v1
sin l v2
19
20
Superpozicija dvaju jednodimenzionalnih valova koji se ire u smjeru + xosi, jednake amplitude i frekvencije i konstantne razlike u fazi .
u1 ( x , t ) A sin( kx t )
u2 ( x , t ) A sin( kx t )
cos
Amplituda
u( x , t ) u1 ( x , t ) u2 ( x , t ) 2 A cos
sin( kx t
Oscilirajui lan
- fazni pomak
Amplituda
Tip interferencije
n2, n=0,1,2,3,...
2A
0
Konstruktivna
Destruktivna
(2n+1),
n=0,1,2,3,...
21
Interferencija valova
Iz tokastih izvora ire se dva koherentna vala (valovi su koherentni ako imaju stalnu razliku u
fazi (fazna razlika se ne mijenja tijekom vremena) i istu frekvenciju). Interferencija opisuje
situaciju kad dolazi do preklapanja dvaju ili vie valova u prostoru. Rezultantna elongacija u
bilo kojoj toci u bilo kojem trenutku se dobije vektorskim zbrajanjem trenutnih pomaka koje
bi proizveo svaki val za sebe kad ne bi bilo drugih valova.
Iz izvora S1 i izvora S2 ire se dva koherentna harmonijska.
U toki P elongacija je prema principu superpozicije jednka:
1 kx1
A
A2 1 A2 2 2 A1 A2 cos
( x 2 x1 )
arctg
A1 sin 1 A2 sin 2
A1 cos 1 A2 cos 2
urez A cos( t )
Konstruktivna interferencija (A=A1+A2)
Destruktivna interferencija (A=A1-A2)
x2 x1 n ,
x 2 x1 ( 2 n 1 )
n=0,1,2
n=0,1,2
23
Kad val naie na granicu dvaju medija u kojima se brzine irenja vala razlikuju
(v1v2) tada se val djelomino reflektira a djelomino prenosi u drugo sredstvo,
javlja se refleksija i transmisija vala. Frekvencija vala se ne mijenja jer je
odreena frekvencijom titranja izvora vala
uu Au sin( t
ur Ar sin( t
v1
v1
x)
ut At sin( t
x)
v2
x)
uu ur ut
Na granici dvaju medija (x=0) elongacija
mora biti ista i slijeve i s desne strane
Au Ar At
ut
( uu ur )
x
x
Na granici dvaju medija (x=0) nagibi obiju ica
moraju biti ista i s lijeve i s desne strane
Au
A
A
r t
v1
v1
v2
24
v 2 v1
Au
v1 v 2
ur Ar sin( t
v1
x )
v 2 0 Ar Au
At 0
At
2v 2
Au
v1 v 2
ur Ar sin( t
v1
x)
v 2 Ar Au
25
Stojni val
Donja slika prikazuje, dva koherentna harmonika vala na ici koji se ire u
suprotnim smjerovima.
Rezultat interferencije (zeleno) pokazuje da u pojedinim trenutcima sve toke toke
ice miruju , te da postoje toke koje uvijek miruju vorovi.
26
u uu ur 2 A sin kx sin t
Svaka estica ice titra uvijek istom amplitudom (2A sinkx) iji iznos ovisi o
koordinati estice a ne ovisi o vremenu kao to je sluaj koja putujueg vala
Amplituda stojnog vala mijenja se u ovisnosti o poloaju (2Asin kx)
27
Pri refleksiji na slobodnom kraju nema skoka u fazi za kod reflektiranog vala.
uu A cos( t kx )
ur A cos( t kx )
u uu ur 2 A cos kx cos t
28
Stojni valovi na ici uvrenoj na oba kraja (x=0, x=L): rubni uvjeti
u( 0 , t ) u( L, t ) 0
sin k 0 0
sin k L 0
u uu ur 2 A sin kx sin t
sin kL 0 kL n L n
fn
n F
2L
2L
, n 1 ,2 ,3 ,
n
Vlastite frekvencije
29
Valovi zvuka
0
x 2
B t 2
homogena gustoa
2 u o 2 u
0
x 2 B t 2
valna jednadba za pomak
30
30
U uem smislu valovi zvuka su mehaniki valovi koje uje ljudsko uho.
Titranje ica i membrana prenosi se na zrak. Titranje zraka zbiva se u
ritmu titranja izvora zvuka.
Zrak se razrjeuje i zgunjava u smjeru irenja zvuka te se na svakom
mjestu periodiki mijenjaju gustoa i tlak zraka.
Valovi dopiru i do uha, odnosno bubnjia u uhu, gdje nastaje osjet zvuka.
Sustav bubnji-koice-limfna tekuina (slune niti) ivci proizvodi osjet
zvuka. Najnia frekvencija koja moe zatitrati bubnji i proizvesti osjet
tona iznosi (16 Hz) 20 Hz, a najvia oko 20 000 Hz.
Infrazvuk - zvuni valovi frekvencije nie od 20 Hz
Ultrazvuk - zvuni valovi frekvencije vie od 20 kHz
31
31
Brzina (m/s)
Plinovi
Zrak (0 oC)
331
343
Helij
965
Vodik
1248
T( 0C )
m
v 331 1
273( 0 C )
s
Medij
Brzina (m/s)
Tekuine
Voda (0 oC)
Voda (20
1402
oC)
1482
Morska voda
1522
Medij
Brzina (m/s)
vrsta tijela
Aluminij
6420
elik
5941
Granit
6000
32
32
33
33
fn n
v
2L
n 1,2,3,...
f n (2n 1)
v
4L
n 1,2,3,...
34
Rezonancija
v
f n ( 2n 1 )
4L
n 1 ,2 ,3 ,...
35
35
Prag ujnosti
apat
Govor
Stan u prometnoj ulici
Prometna ulica
Automobil
Kamion
Rock koncert
Avionski motor
Prag bola
0 dB
20 dB
50 dB
60 dB
70 dB
70 dB
90 dB
110 dB
120 dB
130 dB
36
36
Dopplerov efekt
Johan Doppler (1842) analizirao utjecaj gibanja izvora zvuka i detektora na
f f
v vd
v vI
37
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
to je val? Navedite nekoliko podjela valova? Napiite jednadbu transverzalnog vala na ici i
njeno rjeenje. to je fazna brzina vala? Koliko iznose brzina i akceleracija pojedine estice
sredstva? to su valna fronta i valna zraka? (obavezno)
Kako glasi opi matematiki zapis vala koji se iri nadesno, odnosno na lijevo
Objasnite izraze za brzine irenja:
a) transverzalnih poremeaja na zategnutom elastinom uetu (ici),
b) longitudinalnih poremeaja u tapu,
c) longitudinalnih poremeaja u plinu,
d) longitudinalnih poremeaja u tekuini.
Izvedite i objasnite jednadbu transverzalnog vala na ici. Naite i objasnite njeno rjeenje.
Naite izraze za snagu i intenzitet harmnikog vala.
Kako glasi Huygensov princip.
Ukratko objasnite sljedee pojmove: superpozicija valova, konstruktivna i destruktivna
interferencija.
Uvjete pojave refleksija i transmisije valova odnosno stojnog vala.
Razmotrite pojavu pri upadu vala na granicu izmeu dvaju sredstava. Izvedite izraz za
amplitudu reflektiranog i transmitiranog vala. Diskutirajte posebne sluajeve.
Kako nastaje stojni val? Objasnite primjer transverzalnog stojnog vala na ici uvrenoj na oba
kraja. Objasnite pojam vlastitih frekvencija.
to je zvuk, kako se definira razina jakosti zvuka, to je ultrazvuk a to infrazvuk?
to je jakost zvuka? to je glasnoa zvuka?
Koje su doputene vlastite frekvencije longitudinalnih stojnih valova u sviralu otvorenoj na oba
kraja i u svirali zatvorenoj na jednom kraju.
Objasnite Dopplerov efekt i izvedite izraze za frekvenciju koju opaa detektor za razliite
sluajeve relativnog gibanja izvora vala i detektora.
38