SVEUILITE U ZAGREBU

_____________________________________________________

FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKI FAKULTET

Prof.dr.sc.Zdenka Kaloera

FARMAKOGNOZIJA II

Zagreb, 2006/2007.

SADRAJ:
UVOD

DROGE S MONO- I DISAHARIDIMA

DROGE S POLISAHARIDIMA
DROGE SA SLUZIMA
POLISAHARIDI MORSKIH ALGA
GUME
MASTI, MASNA ULJA
VOSKOVI
ETERINA ULJA
DROGE S ACIKLIKIM MONOITERPENIMA
DROGE S MONOCIKLIKIM MONOTERPENIMA
DROGE S KARVONOM
DROGE S PULEGONOM
DROGE S FENOLIMA
DROGE S CINEOLOM
DROGE S TUJONOM
DROGE S BICIKLIKIM MONOTERPENIMA
DROGE SA SESKVITERPENIMA
DROGE S FENILPROPANSKIM SPOJEVIMA
DROGE S IRIDOIDIMA
SMOLE I BALZAMI
DROGE S HETEROZIDIMA
DROGE S FLAVONOIDIMA
DROGE S KUMARINSKIM HETEROZIDIMA
DROGE S TIOGLIKOZIDIMA
DROGE S ANTRAKONONSKIM GLIKOZIDIMA
DROGE S KARDIOTONINIM HETEROZIDIMA
DROGE SA SAPONINIMA
DROGE S TRJESLOVINAMA
DROGE S ALKALOIDIMA

UVOD
Farmakognozija /farmakon (gr.)=otrov, lijek; gnosis (gr.)=znanje,
poznavanje/ je prirodoslovna znanost koja se bavi prouavanjem ljekovitih
sirovina biljnog i ivotinjskog podrijetla. Ove ljekovite sirovine nazivamo
drogama. Budui da se najee radi o osuenom biljnom materijalu,
vjerojatno je da ovaj naziv potie od starogermanske rijei drug ili droh,
to znai suh. Droge se sue da bi se sprijeile enzimske reakcije i na taj
nain stabilizirao biljni materijal. Osim osuenog biljnog materijala,
uporabljuje se i svjei biljni materijal, posebice ako su djelatne tvari
nestabilne, nadalje sekundarni produkti biljnih organa kao i izolirane
iste supstancije.
Djelotvorne tvari u pravilu se nalaze koncentrirane u jednom biljnom
organu, ponekad u vie biljnih organa, a vrlo rijetko u cijeloj biljci. Stoga
droge najee predstavljaju odreeni biljni organ. U farmakopejama
sukladno botanikim nazivima usvojeno je sljedee nazivlje za pojedine
biljne droge (biljne organe):
Radix korijen (npr. Belladonnae radix)
Rhizoma podanak (npr. Tormentillae rhizoma)
Radix et rhizoma - korijen i podanak (npr. Primulae radix et rhizoma)
Tuber gomolj (npr.Salep tuber)
Bulbus lukovica (npr. Allii sativi bulbus)
Cortex kora (npr. Frangulae cortex)
Lignum drvo (npr. Guaiaci lignum)
Flos, - cvijet (npr. Chamomillae flos)
Folium - list (Salviae folium)
Fructus plod (Foeniculi fructus)
Semen- sjemenka (npr. Lini semen)
Herba - zelen, nadzemni dio biljke (npr. Equiseti herba)
Summitas - vrni cvatui dio biljke (npr.Absinthii summitas)
Gemma pupoljci (npr. Populi gemma)
U praktinom smislu droge dolaze najee u usitnjenom obliku, ali mogu
dolaziti i cjelovite ili potpuno samljeve. Cjelovite droge oznaavaju se
izrazom totum ili in toto, sasjeene droge na odreeni stupanj usitnjenosti
oznaavaju se kao concisum, a potpuno usitnjene droge su stupnja
pulveratum ili in pulvere. Stupanj usitnjenosti propisan je u
farmakopejama za odreeni biljni organ. Usitnjenost droga vana je
prvenstveno zbog lake i potpunije ekstrakcije s ekstraktivnim
sredstvima. U ajnim mjeavinama su droge poglavito concisum (npr.
Menthae piperitae folium, Uvae ursi folium, Sennae folium, Frangulae

cortex, Althaeae radix, Calami rhizoma, Glycyrrhizae radix, itd.) i rjee in

toto (npr. Chamomillae flos, Anisi fructus, Coriandri fructus, Lini semen
itd.).

Droge moraju biti ispravne i zadovoljavajue kakvoe da bi mogle nai uporabu u

ljekarnama, galenskim laboratorijima, farmaceutskoj industriji. Stoga farmakopeje
propisuju ispitivanje droga, to je obuhvaeno u pojedinim monografijama droga ili je
propisano u Opem dijelu pojedinih farmakopeja.
Ispitivanje droga
1. Makroskopsko: identitet droga na osnovu morfolokih karakteristika.
Obavlja se prostim okom ili lupom.
2. Mikroskopsko: obavlja se pod mikroskopom na osnovu mikroskopskih
karakteristika. Obavlja se na pulveriziranim drogama
ispitivanje identiteta
mikrokemijske reakcije (histokemija)
ispitivanje istoe
3. Kemijsko- ispitivanje droge
kvalitativno ()
kvantitativno (odreivanje koliine djel.supstancijakromatografske metode, ima li
djelatnih supstancija)
4. Fizikalno kemijska ispitivanja
ispitivanje droga (odre|ivanje relativnog viskoziteta kod droga sa sluzima)
ispitivanje supstancija (polarimetrijski udio atropina i hiosciamina)
5. Bioloka ispitivanja
odre|ivanje terapijske vrijednosti droge
ispitivanje na ivotinjama (kardiotonini heterozidi na golubovima)
6. Mikrobioloko
7. Farmakoloko
8. Kliniko
ispitivanje na pacijentima
uvanje droga
uvanje droga jako je bitno pri ubiranju, transportu i skladitenju droga.
Droge se uvaju u tvrdim kartonskim kutijama ili drvenim sanducima, ponekad i u
hermetiki zatvorenoj posudi. Higroskopne droge uvaju se iznad vapna ili silikagela.
Droge posebno treba uvati od:
vlage (promjena izgleda droge, enzimatska razgradnja, razvoj
mikroorganizama i plijesni, vlaga kao patvorina).
suneve svjetlosti,
kisika iz zraka (npr. eterina ulja moraju biti iskljuivo u malim punim
boicama)
visoke temperature
mikroorganizama (uz pomo zraenja Co60).

U drogama kojima se bavi farmakognozija i koje imaju praktinu uporabu,

nazoni su spojevi poglavito organskog porijekla. Malo je biljnih i
ivotinjskih droga s mineralima koji se primijenjuju u farmaciji. Nekada su
kao objekt ispitivanja u okviru farmakognozije bile i, droge mineralnog
porijekla (Terra silicea, Bentonit). Mineralne tvari kao anorganske kemijske
tvari svakako imaju ulogu kao esencijalne djelotvorne tvari i imaju

izuzetnu vanost za ljudski organizam. Veliki je broj mikroelemenata koji

se nalaze u razliitim biljnim vrstama (eljezo, bakar, kalcij, kalij, natrij,
magnezij, krom, cink, selen i dr.). Posebnu vanost imaju droge koje
sadravaju jod kao to je smea alga Fucus vesiculosus L., porodice
Fucaceae. Ova alga tradicionalno se uporabljivala u lijeenju strume i
hipertireoze.
Meu drogama s mineralnim tvarima istiu se droge koje sadravaju silicij
u obliku silicijeve kiseline. To su zelen poljske preslice, Equiseti herba,
zelen ljekovitog plunjaka, Pulmonariae herba, zelen opuitne, Polygoni
avicularis herba, te podanak puzave pirike, Graminis rhizoma. Droge sa
silicijevom kiselinom uporabljuju se kao diuretici. Tradicionalna uporaba
ovih droga bila je za lijeenje tuberkuloze. Sve ostale droge kojima se
danas bavi farmakognozija odnose se na droge koje sadravaju organske
spojeve kao ljekovite tvari. U ovoj sistematici droga obraene su droge
prema kemijskoj sistematici, to znai droge su svrstavane
prema
skupinama spojeva koji su nosioci djelotvornosti.

DROGE S MONO- I DI SAHARIDIMA

Caricae fructus
Plod smokve
Ficus carica L., Moraceae
Domovina smokve je Mala Azija, Sirija, obala Crnog mora, a
danas se uzgaja u zemljama Sredozemlja, kod nas posebice u Dalmaciji.
Smokva se lako kultivira u ljetnim sunim uvjetima i uz blage zime.
Odlikuje se velikim koastim listovima krpastog oblika. C
Drogu sainjava osueni plod smokve, Ficus carica L.
Sastojci:
50% invertnog eera
pektini
organske kiseline (jabuna, limunska, vinska)
vitamini
Primjena: Caricae fructus poboljava peristaltiku crijeva te se uporabljuje
se kao laksans. Priprema se kao hladni macerat (1 dio droge: 3 dijela
vode) ili dolazi kao sastojak razliitih pripravaka za otvaranje. Sirupus
caricae compositus, sirup izraen prema farmakopejskoj monografiji,
dodaje se razliitim galenskim pripravcima. Prilikom sabiranja plodova
smokve potreban je oprez, jer listovi smokve sadravaju fotosenzibilne
spojeve i izazivaju fotodermatitis.

Manna
Mana
Fraxinus ornus L. var. rotundifolia (Lam.) Ten., Oleaceae
Mana je na zraku osueni sok koji se dobiva nakon zarezivanja
drveta i grana crnog jasena, Fraxinus ornus L. var. rotundifolia (Lam.)
Ten. Crni jasen je listopadno drvo ili grm, rasprostranjen po brdskim,
toplim, sunanim podrujima Mediterana, posebice na jugu Italije (Sicilija i
Kalabrija). Kulture jasena najvie su rasprostranjene na Siciliji, koja je
najvei svjetski proizvoa mane. Za dobivanje droge iskoritavaju se
stabla
stara najmanje 8 godina. Zarezivanje stabla obavlja
sesvakodnevno tokom ljetnog sunog perioda u trajanju 2-3 mjeseca..
Zarezuje se kora do blizine kambija s jedne strane stabla I isto se ponavlja
sljedee godine s druge strane stabla. Iz ozljeda curi ukastosmei sok,
koji se na zraku osui (Manna cannellata). Droga je svijetloukasta,
sjajna, kristalina, tvrda. Miris mane podjea na miris meda, a okusa je
slatkasta (od manitola). Mana se lako otapa u toploj vodi.

Sastojci:
70-90% eernog alkohola
manitola
tetrasaharid stahioza (1520%)
oksimetilkumarinski glikozid
fraksin (vodene i
alkoholne
otopine
mane
fluoresciraju zelenoplavo)

CH3 O

RO

OR
F RAXET I N R= H
F RAXI N R= GL UKOZ A

Djelovanje: Manitol se u gastrointestinalnom traktu ne resorbira,

dospijeva u kolon nepromijenjen i tamo se najveim dijelom cijepa u
kratkolanane kiseline (npr. octena, mljena, maslaana). Ove kiseline
veu osmotiki vodu, poveavaju sadraj crijeva I stimuliraju crijevnu
peristaltiku.
Primjena i doziranje: Mana se uporabljuje kao laksans. Djelovanje
mane ovisi o kakvoi droge, odnosno o koliini manitola, stoga
farmakopeje propisuju odreivanje manitola u drogi. Mana je posebno
pogodna za uporabu u djeijoj praksi, jer je slatkog okusa i ne podrauje
eludac. Srednja pojedinana doza za odrasle je 30 g, za djecu od 5 do 15
g. Najee se uporabljuje u obliku sirupa: Sirupus mannae - za djecu i
Sirupus mannae cum rheo (zajedno sa korjenom rabarbare) - za odrasle.

Ceratoniae fructus
Plod rogaa
Ceratonia siliqua L., Fabaceae
Var. silvestris - divlji
Var. edulis - kultivirani
Prirodno je roga rasprostranjen u svim zemljama Sredozemlja, kod nas u
Primorju i Dalmaciji. Roga je stablo koje se lako uzgaja. Svjetski izvoznici
kultiviranog rogaa su Australija i Kalifornija.
Droga su osueni plodovi rogaa, Ceratonia siliqua L., tamno smee boje,
slatkastog okusa. Plodovi su mahune s izrazito mesnatim mezokarpom,
duljine 12-13 cm, irine 2-3 cm. Plod sadrava mnogobrojne sjajne, tvrde
sjemenke. Za sazrijevanje ploda potrebno je gotovo godinu dana.
Sastojci:
20-30% saharoze
13% invertnog eera
4% proteina
2-3% pektina
3% sluzi
trjeslovine, krob
izomaslana kiselina (daje drogi karakteristian okus i miris)
Djelovanje: Ploda rogaa sadrava trjeslovine koje posjeduju
adstringentno djelovanje. Adstringentno djelovanje je reakcija trjeslovina
s proteinima, odnosno taloenje proteina i stvaranje zatitnog sloja na
sluznici. Sluzi oblau sluznicu i na taj nain smanjuju podraaj u crijevima.
Pektini potpomau regulaciji nastalih probavnih tegoba.
Primjena: Plod rogaa uporabljuje se kao antidijaroik, posebice u djeijoj
praksi (rogaevo brano-Ceratoniae farina). Nadalje se uporabljuje kod
dispeptikih potekoa, gastroenteritisa, crijevnih katara. Sastojak je
takoer razliitih dijetetskih pripravaka.

DROGE S POLISAHARIDIMA
DROGE S INULINOM
Taraxaci radix
Korijen maslaka
Taraxacum officinale Weber, Cichoriaceae

Maslaak je zeljasta biljka travnjaka od nizinskog do visokoplaninskog

podruja. Listovi maslaka su perasto urezani, smjeteni prizemn u obliku
rozete. Iz rozete razvija se cvjetna stabljika, koja je uplja I na vrhu nosi
glaviasti cvat izrazito ute boje. Sjeme maslaka odlikuje se lepravim
uperkom dlaica
(papus, kunadra) koji omoguuju razmnoavanje
pomou vjetra. U svim dijelovima biljke nalazi se mljeni sok, koji curi iz
ozlijeenih mjesta.
Droga je osueni korijen maslaka, Taraxacum officinale Weber. U nekim
farmakopejama oficinalan je korijen s nadzemnim dijelom, Taraxaci radix
cum herba. Nadzemni dio biljke sakuplja se u proljee kada je koliina
gorkih tvari najvia, dok se korijen sakuplja ujesen , kada je koliina
inulina najvia (40%).
Sastojci:

gorke tvari seskviterpenski spojevi: tetrahidroridentin B,

glukozid
taraksakolid,
glukozid
taraksinske
kiseline,
glukozid
dihidrotraksinske kiseline
fenolski spojevi: flavonoidi, kavena kiselina, siringin, taraksakozid,
kumarini
fitosteroli: taraksasterol
polisaharidi : inulin
mineralne tvari: kalijeve soli

Djelovanje: Gorke tvari potiu sekreciju sline i sekreciju eluanog soka.

Preko N.vagus podrauju se receptori za gorkost pri dnu jezika, to se
prenosi preko N.glossopharyngeus sve do modane kore, to dovodi do
pojaanog izluivanja sline i eluanog soka eluane kiseline, pepsina).
Gorke tvari utiu na pH- vrijednost u elucu (smanjuju ga). Takoer
poboljavaju uinkovitost proteolitikih enzima u probavnom traktu
(putem pogodnog pH). Gorke tvari maslaka stimuliraju i luenje ui
(koleretiki uinak).
Inulin je polifruktozid koji utie povoljno na bifido bakterije i kao biljno
vlakno djeluje povoljno na probavu.
Na osnovu poveane koliine kalijevih soli droga Taraxaci radix cum herba
djeluje diuretiki.
Primjena: Droga Taraxaci radix odnosno Taraxaci radix cum herba
uporabljuje se kod smetnji u sekreciji ui, za poticanje apetita, kod
dispeptikih potekoa. Maslaak se koristi za
poticanje izluivanja
mokrae, odnosno za pospjeenje diureze. U tradicionalnoj medicini
uporabljuje se se u tzv. proljetnoj kuri za ienje organizma
(poboljanje probave, pospjeenje diureze). Dnevna doza droge iznosi 3-4
g. Oprez pri uporabi potreban je kod postojanja unih kamenaca. U
kontaktu sa svjeom biljkom mogue su
alergijske reakcije
(seskviterpenski laktoni).

Cichorii radix

Korijen vodopije
Cichorium intybus L., Cichoriaceae
Cichorium intybus L., vodopija, cikorija je vrlo rasprostranjena biljna vrsta
koja raste po panjacima, uz puteve I staze, ograde I ivice na zaputenim
I naseljenim mjestima. Raste
po svim kontinentima, a u mnogim
zemljama se I uzgaja (Cichorium intybus var. sativum L.) Iz valjkastog I
vretenastog korijena izbija duga stabljika, 30-150 cm visoka,
koja je
samo u gornjem dijelu jae razgranjena, vrsta I uglata i uzduno
izbrazdana. Donji listovi su duguljasti, po rubu duboko urezani, a gornji
manji, suliasti, nazubljeni, naizmjenino poredani I sjedei. Zvjezdasti,
svijetloplavi (rjee ruiasti ili bijeli) cvjetovi razvijaju se na kratkim
stapkama po itavoj biljci. Vodopija cvijeta od lipnja do rujna. U cijeloj
biljci nalazi se gorki mlijeni sok, koji odbija insekte. Biljka se uzgaja od
davnina zbog hranjivog korijena. Korijen se sabire u kasnu jesen kada je
koliina inulina najvia.
Sastojci:
inulin (15-40%, u kulturi do 70%) - polifruktozid, sastoji se iz
jedinica fruktoze (-D-fruktofuranoza);
monomeri fruktoze
povezani
-1,2- vezom, terminalno vezana glukoza u konfiguraciji. Topiv u vruoj vodi.
Gorki glikozid intubin
laktupikrin, 8-dezoksilaktupikrin ( u mljenom soku)
fenolkarboksilne kiseline: cikorijina kiselina (dikaveoilvinska
kiselina),
monokaveoilvinska kiselina
Djelovanje: Inulin
djeluje kao prebiotik I kao takav stimulira rast
poeljnih bakterija u crijevnoj mikroflori. Prebiotici stabiliziraju crijevnu
sluznicu, normaliziraju permeabilnost crijeva I sprijeavaju rast patogenih
mikroorganizama. U organizmu samo se manji dio inulina enzimatski
razgradi I resorbira, vei dio dolazi u debelo crijevo nerazgraen. Unos
inulina kao neprobavljivog sastojka povoljno djeluje na konstipaciju. Inulin
kao dijetalno vlakno utjee na apsorpciju nutrijenata, naroito
ugljikohidrata. Dovodi do smanjenja glukoneogenezei povoljnog utjecaja
na eernu bolest.
Primjena: Potie luenje ui I djeluje kao blagi koleretik (gorke tvari), te
se uporabljuje kod dispeptikih potekoa. Kao probiotik u dijetetskim
namirnicama ili kao isti inulin. Kao dijetalno vlakno za poboljanje
probave, kod eerne bolesti za smanjenje resorpcije ugljikohidrata.

Cetrariae lichen
Lichen islandicus
Islandski liaj

Cetraria islandica (L.) Acharius,

Cetraria tenuifolia (Retz.)Howe, Parmeliaceae
(Lichenes)
Islanski liaj rasprostranjen je preteno u sjevernoj henisferi (Europa,
Sjeverna i Srednja Amerika, sjeverna i srednja Azija, Oceanija). U hladnim
sjevernim podrujima islanski liaj dolazi u nizinama, na tlu meu
mahovinom. U umjerenom pojasu raste iskljuivo u planinskom podruju,
posebice na vjetrovitim, izloenim mjestima, vrlo esto meu stijenama.
Zbog posebnog oblika I uspravnog rasta ubraja se meu grmaste
liajeve.Pojedini ogranci steljke su ljebasti ili savinuti u cijev, glatke
povrine, na rubu trepaviasti od piknidija I nazubljeni. Talus je nepravilno
dihotomski razgranat u renjeve. U svjeem stanju izrazito je ilav. Strana
talusa okrenuta prema svjetlosti je smee ilil maslinaste boje, dok je
druga strana sivobijela ili blijedozelena s udubljenjim bjelkastim otvorima
za disanje.. Suenjem izloeni dio steljke mijenja boju u sjajno smeu,
zelenosivu ili crvenosmeu.
Drogu Lichen islandicus sainjava osueni talus islandskog liaja, veliine
oko 10 cm. S jedne strane droga je karakteristine tamnije boje, s druge
strane bijele do sivkastobijele boje. Suhi talus krt je I lako lomljiv. U
doticaju s vodom omeka, postaje sluzav I blago ljepljiv. Okusa je sluzava,
bljutava, gorka (od liajnih kiselina).
Sastojci:
vie od 50% u vodi topljih polisaharida: lihenin i izolihenin
Lihenin linearni glukopiranozni polimer vezan 1,3 i 1,4
vezama;
stupanj polimerizacije 60-200. Topljiv u vruoj vodi, hlaenjem
daje galertu.
Izolihenin - linearni a- glukan sa stupnjem polimerizacije 42-44;
jedinice glukoze
vezane su -1,3- i -1,4-vezom. Topljiv u hladnoj vodi, s otopinom joda
daje plavo obojenje.
depsidoni (2-3%): cetrarna kiselina i fumarprotocetrarna kiselina
( pri duljem uskladitenju raspada se na fumarnu i
protocetrarnu
kiselinu)
protolihestearinska kiselina (suenjem prelazi u lihestearinsku
kiselinu)
usninska kiselina
kinoni, karotenoidi, derivati naftazarina
Djelovanje i primjena: Islandski liaj primijenjuje se najee u obliku
dekokta kao amarum mucilaginosum ( gorke tvari + lihenin i izolihenin)
za oblaganje nadraene sluznice gornjih dinih puteva, za spreavanje
kalja. Vrlo esti oblik s istom namjenom je Lichen islandicus sirupus.
Polisaharidni koloidi lihenin i izolihenin kao zatita upaljene sluznice
uporabljuju se i kod tegoba gastrointestinalnog trakta. Protuupalnoj zatiti
sluznice doprinosi iantibiotski uinak usninske kiseline.

Kao amarum ( gorki tonik) uporabljuje se kod gubitka apetita.

Doziranje: 2-4g droge dnevno; 80-100 mg ekstrakta (0,4-0,8:1).

DROGE SA SLUZIMA
Salep tuber
Gomolj kauna
Droga Salep tuber su gomolji razliitih vrsta kauna. Najee: Orchis
morio L., Orchis militaris L, Orchis piramidalis Rich., Platanthera bifolia (L.)
Rich., Gymnadenia conopsea (L.)R.Br., Gymnadenia odoratissima L.,
Orchidaceae.
Kauni su viegodinje zeljaste biljke sa jednostavnom stabljikom i s
veim brojem sonih raznolikih listova. Cvjetovi su brojni, raznobojni,
izrazito lijepi, smjeteni u uspravnom zbijenom klasu. Sve biljne vrste
razvijaju razliita gomoljasta odebljanja, koja slue biljci kao spremita
hranjivih tvari. U vrijeme cvjetanja biljke kauni imaju po dva gomolja.
Jedan je tamnosivosmei, smeurani, iz kojeg je izrasla stabljika, i uz
njega mladi, zaobljeni, svjei, pun hranjivih tvari s pupoljkom. Ujesen
uvene cijela biljka, a u proljee izbija iz mladog gomolja nova stabljika.
Kauni su poglavito biljke subtropskih i tropskih podruja, ima ih i u
umjerenom pojasu sjeverne hemisfere, zahtijevaju izrazito vlano tlo.
Rastu preteno u Maloj Aziji, ima ih od june do srednje Europe.
Kao droga sabiru se svjei, tvrdi gomolji u vrijeme cvatnje, jer su tada
gomolji najkrupniji. Nakon pranja gomolja hladnom vodom, obrauju se
vruom vodom u cilju inaktiviranja enzima, smanjenja gorine i
neugodnog mirisa gomolja. Sue se u struji zraka ili na suncu i postaju
roasti, blago prozirni, tamnoukaste boje. Potreban je oprez zbog
zamjene s gomoljem mrazovca, Colchicum autumnale L.
Sastojci:

- do 50% sluzi (glukomanani, salepovi glukani); sluz se sastoji iz

manana koji hidrolizom daje D-manozu, lako je topiva u vodi.
Djelovanje i primjena: Kao antidijaroik u djeijoj praksi. S drogom se
izrauje mucilago (1g na 100 ml vode), koji oblae sluznicu crijeva i time
smanjeje podraaj i upalu.
U krajevima s istonjakom tradicijom spravlja se zimi vrui napitak se
medom salep.

Verbasci flos
Divizmin cvijet
Verbascum phlomoides L., V. densiflorum Bertol.,

Scrophulariaceae
Obje vrste rasprostranjene su po sunanim, kamenitim, pjeskovitim
mjestima, uz potoke i rijeke po itavoj Europi, sjev. Africi, posebice u
Sredozemlju. Biljke su dvogodinje s velikom prizemnom rozetom sjedeih
listova i s uspravnom stabljikom preko 2 m visine.Povrina listova i
stabljike gusto je dlakava. Cvjetovi su veliki, upadljivi, plosnati, raireni
prema van, ute boje. Smjeteni su grozdasto prema vrhu stabljike.
Cvijet divizme sakuplja se po sunanom vremenu, laganom trenjom
stabljike, pri emu opadaju bez ake. Njeni cvjetovi brzo se sue na
suncu ili pri temperaturi od 40 oC da ne zaostane vlaga. Ispravno osueni
cvjetovi zlatnoute su boje i mirisa na med.
Sastojci:
3% sluzi, hidrolizom daju D-galaktozu, arabinozu, D-glukozu, Dksilozu, L-ramnozu, D-manozu, L-fukozu, uronsku kiselinu.

1,5-4% flavonoida: glikozidi apigenina, luteolina, rutin,

hesperidin
saponini (verbaskosaponin, hidroksiverbaskosaponin )
- iridoidni glikozidi: katalpol, aukubin (lako se hidrolizira do
monoterpenaa koji uzrokuje tamnjenje droge)
Djelovanje i primjena: Na osnovu sadraja sluzi droga je blagi
mucilaginozum. Saponini djeluju ekspektorirajue i baktericidno, te se
uporabljuje kod katara dinih puteva, za iskaljavanje.

Althaeae radix
Korijen bijelog sljeza
Althaea officinalis L., Malvaceae
Bijeli sljez, Althaea officinalis L, je trajna zelen visoka preko 1m, koja je
na itavoj povrini prekrivena trihomima. Zbog obilja trihoma veliki,
naborani listovi su mekani, sivkastozeleni. Cvjetovi su veliki, bijeli ili
svijetlo ruiasti, smjeteni u pazucima listova. Bijeli sljez raste na
vlanim mjestima diljem srednje i june Europe, te zapadne Azije, a
najvie je rasprostranjen u kulturi za dobivanje droge visoke kvalitete.
Uzgaja se i u vrtovima kao ukrasna biljka.
Korijen se sakuplja u kasnu jesen od jedno ili dvogodinjih biljaka. Starije
biljke sadravaju tvri korijen, jer sadravaju vie vlakana, a manje sluzi.
Korijen se prije suenja guli (mundira), brzo sui pri 35 oC da bi se
sauvala lijepa bijela boja korijena. Neispravnim suenjem zbog sadraja
sluzi korijen lako potamni. Nakon suenja korijen bijelog sljeza usitnjava
se u propisane kvadratine komadie. Mundiranje korijena provodi se da
ne bi dolo do zamjene s Belladonnae radix.
Sastojci: - preko 10% sluzi sastavljene iz razliitih polisaharidnih frakcija
topivih u hladnoj vodi s osnovnim lancem u kojem su alternativno vezane
1,4
vezom
galakturonska
kiselina
I
1,2
vezom
ramnoza

(ramnogalakturonski niz). Takoer

arabinogalaktana I neutralni glukani.

je

prisutna

frakcija

neutralnog

Djelovanje i primjena: Mucilago pripremljen sa sluzi korijena bijelog

sljeza ima lokalno djelovanje na upaljenu sluznicu u podruju usne
upljine i drijela. U pokusima na ivotinjama dokazan je protuupalni
uinak sluznih polisaharida bijelog sljeza i takoer imunostimulirajue
djelovanje. Mucilago oblae sluznicu i smanjuje podraaj. Stoga se korijen
bijelog sljeza uporabljuje kod suhog kalja, za ublaavanje nadraaja na
kaalj i kod upale drijela. Dnevna doza je 6g korijena bijelog sljeza.
Hladni macerat priprema se s hladnom prokuhanom vodom u omjeru
1:10. Vrlo esto u uporabi je sirup bijelog sljeza (Althaeae sirupus) s
pojedinanom dozom od 10g.
U vanjskoj primjeni moe se uporabljivati kao kataplazma kod lakih upala
koe.
Bijeli sljez je rijetka biljna vrsta koja daje tri droge. Osim korijen a,
Althaeae radix, u uporabi je list bijelog sljeza, Althaeae folium i cvijet,
Althaeae flos. Listovi bijelog sljeza su srcoliki, mekani od mnogobrojnih
trihoma, sivkastozelene boje. Listovi sadravaju 5-9% sluzi. Drogu
Althaeae folium sainjavaju listovi sabrani prije i na poetku cvatnje,
propisno osueni.
Althaeae flos su osueni cvjetovi bijelog sljeza sabirani u vrijeme cvatnje.
List i cvijet bijelog sljeza sastojci su ajeva za smirivanje kalja (Species
althaeae, Species pectorales).

Malvae flos
Cvijet crnog sljeza
Malva sylvestris L., Malvaceae
Crni sljez je najrasprostranjenija biljka porodice Malvaceae. Raste po
itavoj Europi, Aziji, Junoj Americi i junoj Africi. Nalazi se najee na
ruderalnom tlu, u blizini naselja, na poljima, livadama. To je trajna zelen s
razvijenim podzemnim i nadzemnim dijelovima. Tamnozeleni listovi na
dugim su peteljkama, zaobljeni ili bubreasti, na rubu
dlanasto
razdijeljeni. itava je biljka manje ili vie dlakava. U pazucima listova
smjeteni su cvjetovi u upercima od 2-6. Cvijet ima dlakavu petopernu
aicu. Izvan ocvijea nalazi se jo i vanjska aka. Krunica je 3-4 puta
dulja od ake I ine ju pet slobodnih latica plavoljubiaste do ruiaste
boje.
Malvae flos su osueni cvjetovi crnog sljeza,
Malva sylvestris L.,
sakupljeni u vrijeme cvatnje. Na osuenim cvjetiima uoava se dvostruka
aka I 5 latica dugih 20-25 mm uglavnom plavoljubiaste boje, tokom
suenja skupljeni, naborani. Cvijet je bez mirisa, sluzava okusa.
Sastojci:
5-10% sluzi, neutralnih i kiselih polisaharida, sa eernim
komponentama galaktoza, glukuronska kiselina, galakturonska
kiselina i ramnoza. Sluz je smjetena u sluznim idioblastima.
flavonoidi

antocijani, poglavito malvin, 6,,-malonilmalvin i delfinidin

leukoantocijanidini
trjeslovine

Djelovanje i uporaba: Sastojak je ajnih mjeavina koji se uporabljuju

za ublaavanje simptoma prehlade, kod katara, upalnih procesa grla, za
smirivanje kalja. Smirujue djelovanje na kaalj dokazano je ispitivanjima
na ivotinjama (make). Obzirom na sadraj sluzi i trjeslovina, droga
djeluje kao mucilaginosum i adstringentno, te se uporabljuje kod
gastroenteritisa.
Na osnovi nazonosti antocijana, cvijet crnog sljeza slui kao prirodno
bojilo u prehrambenoj industriji.
Osim Malvae flos, u uporabi je droga Malvae folium, list crnog sljeza, koji
takoer sadrava sluzi sline sluzima cvijeta. Osim sluzi list sadrava
trjeslovine. Uporaba je slina uporabi cvijeta crnog sljeza.

Farfarae folium
Podbjelov list
Tussilago farfara L., Asteraceae
Podbjel, Tussilago farfara L., je trajna zelen veliine 15-30 cm. Kod
podbjela najprije se u proljee razvijaju cvjetne glavice i to pojedinano
na vrhu razgranjene stabljike. Svi cvjetovi su izrazito ute boje. Listovi se
razvijaju tek kada biljka procvjeta. Listovi su veliki, krpasti, debeli,
nazubljene plojke. Donja strana listova obiluje trihomima, te je svijetlije
boje (podbjel). Podbjel raste na vlanim mjestima po itavoj Europi,
sjevernoj Aziji, Africi i Americi. Potreban je oprez pri sakupljanju podbjela,
naroito u vrijeme kada nema cvjetova, jer ga se moe zamijeniti s
repuhom, Petasites officinalis Moench., koji sadrava veu koliinu
alkaloida, a raste na istim stanitima.
Listovi se sakupljaju kada su potpuno razvijeni, poetkom ljeta. Osueni
listovi s gornje strane su zeleni, s donje strane bjelkasti. Gorka i sluzava
okusa.
Sastojci:
- sluzi 6-10%, smjetene u epidermalnim stanicama listova, koje
hidrolizom daju glukozu, galktozu, arabinozu, uronsku kiselinu.
- trjeslovine 5%
- flavonoidi
- gorke tvari
- inulin
- pirolizidinski alkaloidi dokazani su samo u nekim uzorcima
podbjela u koliini 0,01%; njihova nazonost je varijabilna i
diskutabilna. German Standard License iz 1997. propisuje da
sadraj alkaloida ne smije biti vei od 1 mg/kg.

Kao droga uporabljuju se i cvjetovi, Farfarae flos. Cvjetovi se sakupljaju

neposredno prije cvatnje i paljivo sue da ne potamne. Takoer
sadravaju sluzi, u manjoj koliini od listova, vie flavonoida (rutin,
hiperozid), eterino ulje, karotenoide, fitosterole faradiol i arnidiol. U
cvjetovima nisu nazoni pirolizidinski alkaloidi.
Djelovanje primjena: Droga se uporabljuje za smirivanje nadraene
sluznice kod katara drijela I za ublaavanje suhog kalja. Kao antitusik
droga se uporabljuje od davnina, na to upuuje I ime: tussis=kaalj, ago
(-ere) =suzbiti. Najee se priprema infuz podbjela, koji se uporabljuje
kod svih upala usne upljine I drijela. U vrstama podbjela u kojima je
dokazana nazonost alkaloida, u jednoj alici infuza nalazi se 1 ppm
alkaloida. Smatra se da ova koliina u periodu uzimanja ne moe imati
nikakav tetan utjecaj. Takoer dokazani pirolizidinski alkaloidi u podbjelu
su tusilagin I isotusilagin, koji su zasiene necinske strukture; a ne kao
senkirkin I senecionin, te su stoga netoksini. Zbog kompromisa u
diskusijama uporaba podbjela u monografijama ograniena je na 4-6
tjedana. Iz razliitih sjemenki podbjela danas se calus- kulturama uspjelo
uzgojiti podbjel potpuno bez alkaloida, koji e u budunosti biti izvor za
kultiviranje ove biljke.
Doziranje: 1,5 g / 150 ml vode; 3-4 puta dnevno uz navedeno ogranieno
vrijeme uporabe.
Farfarae flos, cvijet podbjela, ima istu primjenu kao Farfarae folium.
Plantaginis folium
List uskolisnog trpuca
Plantago lanceolata L., Plantaginaceae
Plantago lanceolata L., uskolisni trputac, enska bokvica, je zelen visine
do50 cm, za razliku od drugih vrsta ima uske listove koji postepeno
prelaze u iroku I kratku peteljku. Na golim listovima istie se tri do pet
ila. Listovi su smjeteni pri dnu stabljike u obliku rozete.. Stabljika je
narazgranjena, gola. Pri vrhu se razvija valjkasti cvat (klas) neuglednih
cvjetova smee boje. Plantago lanceolata kao I druge vrste trputaca, P.
media, P. major, rasprostranjene supo itavoj zemlji, kako u nizinskim
predjelima, tako I u planinskom podruju. Rastu po livadama, panjacima,
uz naselja, u umama.
Plantaginis folium su osueni listovi uskolisnog trpuca, sabrani u vrijeme
cvatnje biljke da ne bi dolo do zamjene sa slinim listovima. Ispravno
sueni listovi ( brzo, pri 40-50 oC) su maslinastozelene boje. Smea boja
ukazuje na neeljene kemijske promjene.
Sastojci:
2-6 % sluzi, neutrali I kiseli polisaharidi, koji se sastoje od
galakturonske kiseline, galaktoze, arabinoze, glukuronske kiseline,
glukoze, ramnoze I manoze.
2% iridoidnih glikozida: aukubin, katalpol, asperulozid,globularin

trjeslovine
flavonoidi: glikozidi apigenina I luteolina
fenolkarboksilne kiseline: klorogenska, neoklorogenska kiselina.

Djelovanje i primjena: Pripravci uskolisnog trpuca uporabljuju se kod

katara gornjih dinih puteva, upala sluznice
grla I drijela (uinak
mucilaga I trjeslovina). Osim protuupalnog uinka uskolisni trputac ima I
baktericidni uinak (aukubin). Uporabljuje se u obliku infuza, tekuih
ekstrakata I najee sirupa, Plantaginis sirupus. U vanjskoj promjeni
uporabljuje se za zacijeljivanje rana, za njegu oteene, upaljene koe.
Doziranje: 1,4 g /150 ml kipue vode 3-4 puta dnevno I odgovarajua
koliina u pripravcima.
Plantaginis ovatae semen
Psyllii semen
Sjemenke buhaice
Plantago psyllium L., Plantaginaceae
Plantago psyllium L. je jednogodinja biljka koja raste po travnjacima,
livadama, vrtovima.
Pripada vrstam trpuca koji na stabljici ima listove. Listovi su duguljastii u
pazucima nose glaviaste cvatove. Plod je tobolac s puno sjemenki.
Sjemenke su vrlo sitne (lat. psylla=buha;
otuda potiu narodni nazivi za biljku), tamnocrvenosmee, sluzava okusa.
Za dobivanje droge Psyllii semen farmakopeje propisuju uz Plantago
psyllium L i Plantago indica L., indijski trputac. Domovina obiju biljaka je
Indija I Mala Azija, u Europi rastu u junijim krajevima.
Sastojci:

- sluzi 10-12%, polisaharidna smjesa neutralnih i kiselih

struktura, koje u hladnoj vodi daju koloidne otopine.; hidrolizom
polisaharida dobiva se ksiloza, arabinoza, ramnoza, galaktoza I
galakturonska kiselina. Glavna polisaharidna frakcija je razgranati
arabinoksilan s ramnozom I galakturonskom kiselinom u postranim
lancima.
Djelovanje i primjena: Hidrokoloidni polisaharidi sjemenki buhaice i
indijskog trpuca su smjeteni u epidermalnim stanicama sjemene lupine.
Stoga sjemenke brzo bubre i imaju visoki kapacitet vezivanja vode.
Peroralnim uzimanjem neprobavljene sjemenke dospijevaju duboko u
crijeva gdje poveavaju volumen 10 do 15 puta. Na taj nain poveava se
pritisak u crijevima i pojaava se refleks za pranjenjem crijeva u
stijenkama crijeva pritiskom na Plexus myentericus. Konano dolazi do
pranjenja crijeva putem kontrakcija krune muskulature. Na ovaj nain
poboljava se reguliranje stolice kod opstipacija.
Psyllii semen djeluje i na reguliranje crijevne peristaltike kod dijareja.
Budui da sjemenke imaju veliku sposobnost vezivanja vode, veu

suvinu vodu u crijevima i zgunjavaju crijevni sadraj. Kod upalnih

procesa u crijevima veu sluzni polisaharidi bakterijske toksine i tako tite
sluznicu crijeva od daljnjih oteenja.
Nadalje je utvreno da Plantago psylliipolisaharidi djeluju na smanjenje
lipida u krvi.
Doziranje: U sluajevima konstipacije: 7-25 g dnevno.
Za zaustavljanje proljeva: 10-30 g dnevno.
Za smanjivanje masnoa u krvi: 10 g dnevno.

Linaceae

Lini semen
Laneno sjeme
Linum usitatissimum L. var. macrospermum,

Lan pripada najstarijim biljnim kulturama. To je jedno- ili viegodinja

biljka, koja je samo u gornjem dijelu razgranjena. Listovi su uski,
duguljasti, cjelovitog ruba, smjeteni po stabljici. Dvospolni pravilno
graeni cvjetovi plavkaste su boje, smjeteni u rahlim paticima. U
okruglastim tobolcima nastaju sjajno smee sjemenke.
Domovina lana je Mezopotamija i Egipat, a danas se uzgaja u gotovo
cijelom svijetu. Kultivira se nepucava forma lana koja dolazi u dva oblika:
1. microspermum (malene sjemenke s puno likovnica i malo odrvenjelih
vlakana za dobivanje vlakana)
2. macrospermum (velike sjemenke, likovnice s puno sklerenhimskih
stanica za dobivanje ulja, za farmaceutsku uporabu).
Sastojci:
5-10% sluzi lokalizirane u epidermalnim stanicama sjemene
lupine; sastoje se od jedne neutralne i dvije kisele polisaharidne frakcije.
Neutralna hidrlizom daje ksilozu, arabinozu, glukozu, galaktozu, obje
kisele frakcije (I i II) hidrolizom daje ramnozu, galaktozu I galakturonsku
kiselinu, dodatno frakcija II I fukozu.
40% masno ulje (trigliceridi linolne, linolenske i oleinske kiseline)
25% proteini

cijanogenetski glikozidi: linustatin, neolinustatin, linamarin i

lotaustralin
fitosteroli: sitosterol, stigmasterol, kampesterol
Djelovanje i primjena: Laneno sjeme uporabljuje se kao laksans.
Uzimanjem nesamljevenih sjemenki s obilno tekuine dolazi do poveanja
sadraja crijeva i posljedino do poveanja motiliteta crijeva, jer poveani
volumen (4-8x) pritiskom na crijeva vri podraaj. Tako se laneno sjeme
uporabljuje za reguliranje stolice kod lakih do kroninih opstipacija.
Djelovanje nastupa nakon 18-24 sata. Sluzi dodatno poveavaju glatkou
sadraja crijeva. Uporabom grubo samljevenih sjemenki dodatno ulje
poveava reoloki uinak polisaharida. Lanene sjemenke uporabljuju se i
kod Colon irritabile, divertikulitisa, a pripravci sa lanenom sluzi kod
gastritisa i enteritisa. Dneva doza je do 50 g s obilno tekuine. Takoer je

ustanovljeno da vietjedno uzimanje lanenog sjemena dovodi do

sniavanja ukupnog kolesterola i LDL-a.
Cijanogenetski glikozidi u zrelim sjemenkama lana dolaze u malim
koliinama. Uzimanje pojedinane doze od 100 g I uzimanje u duljem
periodu koliinu od 50 g dnevno nije dokazana intoksikacija kod ljudi. To
se tumai injenicom da se cijanid u kiseloj pH-vrijednosti eluca vrlo
sporo cijepa, jer jae kisela pH-vrijednost eluca
nije pogodna za
cijanogenetske enzime kao to su npr. linamaraza i hidroksinitrilaza.
Stvaranje cijanida je stoga usporeno. U kiselim uvjetima eluca
osloboena cijanovodina kiselina u prisustvu klorovodine kiseline se
razgrauje u mravlju kiselinu i amonijev klorid.
U vanjskoj primjeni laneno sjeme uporabljuje se kao kataplazma.

Hibisci flos
Hibiskusov cvijet
Hibiscus sabdariffa L. var. ruber, Malvaceae
Hibiskus je zeljasta biljka visine do 1,5 m Ocvijee je dvostruko i
peterolano. aica je duga 2-3,5 cm, do sredine srasla, a u gornjem
dijelu petodjelno zailjena. Vanjska aica se sastoji od 8-12 uskih listia.
Obje aice su tamnocrvene, mesnate, vrlo dekorativne. Hibiskus je biljka
tropskih krajeva. Lako se uzgaja, zbog velike potronje kultivira se u vie
zemalja: Egipat, Sudan, Cejlon, Meksiko, Kina, te u gotovo cijelom
podruju tropske Azije.
Hibisci flos (Karkade, Roselle) su osueni cvjetovi hibiskusa, lako lomljivi,
crvene do tamnoljubiaste boje. Pri bazi s unutranje strane su svijetliji.
Svojstvena su mirisa, kiselkastog okusa.
Sastojci:
- sluzi 15%: 50% soli uronskih kiselina, ramnoza, arabinoza,
ksiloza, manoza, glukoza.
- vone kiseline: limunska, jabuna, vinska i (+)-lakton
alohidroksilimunske kiseline (hibiskusova kiselina)
- antocijani (crvena boja infuza): delfinidin, delfidin-3-sambubiozid,
delfinidin-3-glukozid, cijanidin-3-sambubiozid.
- flavoni: gosipetin-3-glukozid
Djelovanje i primjena: Zbog sadraja vonih kiselina infuz djeluje
osvjeavajue. Zbog kiselina koje se teko resorbiraju i nazonosti sluzi, u
veim dozama djeluje kao laksans. Takoer djeluje
diuretiki. U
tradicionalnoj medicini uporabljuje se protiv crijevnih nametnika.
Zbog visokog sadraja sluzi u vanjskoj primjeni djeluje antiflogistiki i
antiedematozno.

POLISAHARIDI MORSKIH ALGA

Agar

Agar agar

Drogu predstavlja osuena galerta crvenih algi rodova: Gelidium,

Glacilaria i Euchema.
Dolazi kao 25-50 cm dugi bezbojni do ukasti osueni gelerasti komadi
ili blijedo uti praak. Dobivaju se iskuhavanjem na suncu osuenih algi s
vodom uz dodatak kiselina, a zatim zamrzavanjem algi te ponovnim
suenjem. Najvanija vrsta je Gelidium amansii,
Rodophiceae, klasa Floridae.
Sastojci:
agaroza--D-glukopiranoza
3,6-anhidro--L-galaktopiranoza
agaropektin-D-galaktoza
galakturonska kiselina
Djelovanje i primjena: Laksans (jer bubri), za supozitorije, masti,
vaginalete, emulzije u
mikrobiologiji, u galenskoj farmaciji.

GUME
Gume su heteropolisaharidi, koji iz bilja izlaze nakon mehanike ozljede i
na zraku se skruuju. Kemijski su sline sluzima, a razlikuju se samo po
nainu nastanka; Sluzi su normalni produkt tvarne izmjene i dolaze kao
rezervni polisaharidi, dok su gume patoloki produkt. Osim ugljikohidrata,
mogu sadravati i terpene, te gummirezine (npr. mirrha).

Gummi arabicum
Arapska guma
Arapska guma dobiva se zarezivanjem stabala i grana razliitih vrsta roda
Acacia. Proces dobivanja gume obavlja se za sunog perioda, guma koja
je istekla van sakuplja se tek nakon 20-30 dana. Gummi arabicum
desenzymatum - arapska guma bez enzima.
Sastojci: Najvaniji je heteropolisaharid arabin (kalcij, magnezij, kalijeve
soli

arabinske kiseline). Ti heteropolisaharidi hidrolizom daju: Larabinozu,

L-ramnozu, D-glukozu i d-glukuronsku kiselinu.
Djelovanje i primjena: Mucilaginosum
Emulgator
Za mikrokapsuliranje
Tragacantha
Tragakant
Dobiva se ili prirodno, ili ozlje|ivanjem stabala iz Astragalus vrsta. U biljci
se u srikinim zrakama spontano nakuplja sluz koja u kontaktu s vodom
bubri, stvara pritisak tako da i pri najmanjoj ozljedi sluzava
tekuina
izlazi van i na zraku se skruuje. Dobiva se u kinom
periodu.
Sastojci:
tragakantin (polisaharid topljiv u vodi)
basorina (netopljivi polisaharid koji bubri, moe poveati volumen
do
40%)
Djelovanje i primjena: Laksans
Mucilaginosum (za poveanje glatkoe katetera i kirurkih
instrumenata)
Vehiculum (sredstvo za povezivanje - zubarske proteze)
MASTI, MASNA ULJA
Amygdalae oleum
Bademovo ulje
Prunus dulcis (Miller) D.Webb var. dulcis
Prunus dulcis (Miller) D.Webb var. amara
Rosaceae
Bademovo ulje dobiva se hladnim tijetenjem zrelih sjemenki slatkog ili
gorkog badema.
Sastojci:
40-50% ulja od smjese glicerola, oleinske, linolne, palmitinske i
miristinske kiseline
amigdalin (var. dulcis - 0.1%, var. amara - 3-5%)
Djelovanje i primjena: Za izradu galenskih pripravaka (emulzije,
linimenta), u kozmetici i za uljne injekcije; Emulsio olei amygdalae, Oleum
ad injectione.

Lini oleum
Laneno ulje
Linum usitatissimum L. var. macrospermum
Linaceae
Laneno ulje dobiva se hladnim tijetenjem zrelih sjemenki lana, Linum
usitatissimum L. var. macrospermum. Laneno ulje spada u suiva masna
ulja.
Sastojci:
38-40% ulja od smjese glicerida linolne, linolenske, palmitinske,
stearinske i oleinske kiseline
Djelovanje i primjena: Laksans
Linimentum Calcis kod opeklina
Ricini oleum
Ricinusovo ulje
Ricinus communis L.
Euphorbiaceae
Ricinusovo ulje dobivae hladnim preanjem sjemenki ricinusa, Ricinus
communis.
Sastojci:
45-58% ulja - gliceridi ricinolne kiseline
80% proteini, ricini, ricinin (alkaloid), lipaza
ricini (otrovni albumini sa svojstvom koagulacije krvi; djecu ubija
ve
6 sjemenki, a 20 odraslu osobu). Da se uklone tragovi ricina,
oleum
ricini se zagrijava.
Djelovanje i primjena: Laksans (djelovanje - ricinolna kiselina, koja se
putem
lipaza oslobaa u tankom crijevu).
Cacao oleum
Kakaovo ulje
Theobroma cacao L.
Sterculiaceae
Kakaovo ulje ( sin. Butyrum cacao - kakaovo maslo) dobiva se iz
kakaovca,
Theobroma cacao toplim
tijenjenjem.
Sastojci: 60-70 % gliceridi, oktopalmitostearini
Djelovanje i primjena: U raznim galenskim pripravcima (suppositorije).

Olivae oleum
Maslinovo ulje
Olea europaea L.
Oleaceae
Ulje masline dobiva se hladnim tijetenjem ploda masline, Olea europaea
L.
Sastojci: 20-40% ulja - gliceridi oleinske, palmitinske, linolne kiseline.
Ulje je izrazito zelenkaste boje, mirisa i okusa na maslinu.
Na 10oC se zamuuje, a na 0oC se skruuje.
Djelovanje i primjena: Kao kolagog, pri bolestima jetre i unog
mjehura.
Oleum olivae neutralisatum - za injekcijske uljne
otopine.
Jecoris oleum (Jecoris aselli oleum)
Riblje ulje
Riblje ulje dobiva se iz jetre razliitih vrsta bakalara Gadus vrsta:
Gadus morrhua L.,
G. callaris L., G. virens L. Gadidae.
Sastojci:
85% gliceridi nezasienih masnih kiselina
15% gliceridi zasienih masnih kiselina
vitamini A,D
Djelovanje i primjena: Kao izvor vitamina A i D za prevenciju
hipovitaminoze s ovimvitaminima.Nedostatak vitamina A izaziva nono
sljepilo, oteenje ronice,
oteenje epitela, a nedostatak vitamina D
osteoporozu i rahitis.
Adeps suillus
Svinjska mast
Svinjska mast dobivena taljenjem nesoljenog sala zdravih svinja: Sus
scrofa L.var. domestica Gray, Suidae.
Sastojci: Trigliceridi linolne, stearinske, palmitinske, miristinske kiseline.
Djelovanje i primjena: Kao masna podloga za ljekovite oblike.
VOSKOVI
Voskovi su ekstrakti biljnog ili ivotinjskog podrijetla. Biljni voskovi dolaze
uglavnom kao zatita na stabljici, listovima i plodovima razliitih biljnih
vrsta. Voskovi ivotinjskog podrijetla mogu biti zatita na koi (Cera
lanae), kao graevni element (Cera alba, flava) ili kao rezervne tvari
(Cetaceum).

(Mill.)H.E.Moore)

Cera carnauba
Karnauba vosak
Copernicia cerifera Mart.(C. prunifera

Arecaceae
Karnauba vosak - votana prevlaka na listovima palme Copernicia
cerifera Mart.
Domovina palmi vrsta roda Copernicia Brazil.
Sastojci: 80% miricil (melisil) cerotati
Djelovanje i primjena: - u kozmetici ( izrada rueva za usne)
- izrada acidorezistentnih tableta
- izrada retard preparata
- izrada razliitih dermatolokih pripravaka
Cera flava (alba)
uti i bijeli pelinji vosak
Pelinji vosak (Cera flava) dobiva se izluivanjem trbunih lijezda pela
radilica, Apis mellifera L., Apidae, koji slui pelama za gradnju saa.
Cera alba je proieni i na suncu izbijeljen pelinji vosak
Sastojci: 70% esteri: miricil palmitat, miricil cerotat.
Djelovanje i primjena: Za izradu krema, masti, kao masa za pilule, te
izradu votanog papira (Charta cerata).
Cetaceum
Cetaceum
Cetaceum je vosak dobiven iz eonih, nosnih i eljusnih upljina kita
glavata uljeura Physeter macrocephalus L., Physeteridae.
Sastojci: 90% cetil palmitat, cetil laurat, cetil miristat, cetil stearat
Djelovanje i primjena: Kao stabilizator za emulzije, dodatak mastima za
hlaenje; u kozmetici za izradu krema.
Cera lanae (Adeps lanae)
Lanolin, vunski vosak (vunska mast)
Lanolin je vunski vosak ivotinjskog podrijetla dobiven od vunskog znoja
ovce, Ovis aries L., Bovidae.
Djelovanje i primjena: Vunski vosak koristi se za izradu emulzija voda u
ulju, najrairenija je podloga za izradu krema i masti,
Monografije: Adeps lanae hydrosus - Lanolinum, Adeps lanae anhydricum.
ETERINA ULJA
To su smjese u pravilu velikog broja kemijski raznovrsnih komonenata,
koja imaju odreena zajednika svojstva: posjeduju intenzivan miris
(podrauju osjet njuha), hlape, destiliraju s vodenim parama. To su smjese
i vie od 100 komponenata u kojima uvijek prevladava jedna glavna
komponenta koja dominira i odreuje svojstva eterinog ulja: miris,
fizikalno-kemijska svojstva, farmakoterapijska svojstva.

Najee kemijske sastavnice eterinih ulja:

acikliki monoterpeni
monocikliki monoterpeni
bicikliki monoterpeni
seskviterpenski spojevi
fenilpropanski spojevi
spojevi sa sumporom i duikom.

ACIKLIKI MONOTERPENI
Rosae aetheroleum
Eterino ulje rue
Rosa centifolia L.
Rosaceae
Rosae aetheroleum dobiva se iz droge Rosae flos, koju sainjavaju
osuene latice rua, prvenstveno vrste Rosa centifolia L.( ruiaste latice),
Rosa gallica L. ( crvene latice) i Rosa damascena Mill. (blijedo ruiaste
latice). Najkvalitetnije eterino ulje dobiva se iz uzgajanih rua u
Bugarskoj, emu su razlozi pedoloke prirode (sastav tla).
Patvorine: Palmarosae aetheroleum (dobiven iz Cimbopogon martinii,
Poaceae),
Geranii aetheroleum.
Sastojci:
50-60% geraniol
citronelol
nerol
linalol
feniletilni alkohol
stearopteni - votana prevlaka na laticama; skruuju se na sobnoj
temperaturi, bugarsko ulje ih najmanje sadrava (do 4%).
Kvaliteta eterinog ulja ovisi i o postupku dobivanja:
ekstrakcijom - u ulju ostaje velika koliina feniletilnog alkohola
destilacijom u ulju je manje feniletilnog alkohola, jer je feniletilni
alkohol topiviji u vodi, te zaostaje nakon destilacije u vodenom dijelu kao
miriljava voda (Aqua rosae).
Djelovanje i primjena: Prirodni korigens okusa i mirisa.
Lavandulae flos, Lavandulae aetheroleum
Cvijet lavande, eterino ulje lavande
Lavandula angustifolia Mill.
(L. officinalis Chaix ex Vill., L. vera DC.), Lamiaceae
Droga Lavandulae flos su osueni cvjetovi lavande, Lavandula
angustifolia Mill.

sakupljeni u vrijeme kada cvjetovi nisu potpuno razvijeni da bi se

zadrala i aka cvjetova.
Lavande rastu u podruju Sredozemlja i razlikuju se razliiti samonikle
vrste:
Lavandula delphinensis, Lavandula fragrans kojih u prirodi ima vrlo malo.
Danas se lavanda dobiva uglavnom uzgojem i to najee krianaca:
Lavandula hybrida Reverchon I, Lavandula hybrida Reverchon II
(lavandula budrovka).
Lavanda se kultivira u Hrvatskoj na otocima Hvar, Bra, Vis.
Eterino ulje lavande dobiveno destilacijom iz cvijetova lavande kojima je
zadrana aka.
Eterino ulje dobiveno od biljke L. latifolia (L. spica), koja nije
oficinalna, naziva se
lavandin odnosnoe Lavandulae spicae
aetheroleum. To je komercijalno eterino ulje, koje sadri puno kamfora,
te se koristi kao insekticid.
Sastojci:

30-50%
acetata,
linalol
borneol
izoborneol
1,8-cineol
kamfor

linalil

CH3

CH 3
OH

CH 3
OH

BORNEOL

1 , 8 CI NEOL

KAMF OR

Djelovanje i primjena: Rubefacijens, insekticid, repelens, sedativno

djelovanje.
Coriandri fructus, Coriandri aetheroleum
Korijandrov plod, korijandrovo eterino ulje
Coriandrum sativum L., var. vulgare (microcarpum DC.)
Apiaceae
Eterino ulje korijandra dobiva se iz plodova korijandra, Coriandrum
sativum L.var.vulgare(microcarpum DC.). Eterino ulje kvalitetnije je kod
sitnijih plodova, a nalazi se u parenhimu mezokarpa.
Domovina korijandra je Mediteran.
Sastojci :
60-70% linalol
geraniol
borneol
citronelol
Djelovanje i primjena: Blagi spazmolitik, stomahik i karminativ.
DROGE VRSTA RODA CITRUS

Aurantii pericarpium (Aurantii amari flavedo)

Usploe gorke narane
Citrus aurantium L. subsp. amara
Rutaceae
Droga Aurantii pericarpium je osueno usploe gorke narane, Citrus
aurantium L. subsp. amara.
Plodovi su manji od obine narane,
tamnonaranaste boje, izrazito
debelog usploa. Eterino ulje nalazi se u flavedu (vanjska kora),
koji
je jako debeo. Albedo sadrava gorke tvari limonoide koji se
uklanjaju. Drogu predstavlja samo flavedo.
Sastojci :
1-2% eterinog ulja
90% limonen
naringin
neohesperidin - samo u flavedu
Naringin i neohesperidin nisu tako izrazito gorki, pa se ne uklanjaju. Oni
daju eterinom ulju blago gorkasti okus.
Djelovanje i primjena: Za izradu ekstrakata i tinktura za razliite
pripravke.
Kao korigens za ajeve i sirupe.
Kod dispeptikih potekoa (zbog sadraja gorkih tvari
izazivaju
sekreciju eluanog soka).
Aurantii floris aetheroleum (Oleum Neroli)
Eterino ulje naranina cvijeta
Citrus aurantium L.subsp. aurantium,
( Citrus aurantium L. subsp. amara, Citrus aurantium L. subsp. dulcis)
Rutaceae
Eterino ulje cvjetova narane dobiva se destilacijom svjeih cvjetova
gorke i slatke narane
( Citrus aurantiumL. subsp. amara, Citrus aurantium L. subsp. dulcis).
Cvjetovi se beru runo da se ne otete sekrecijski prostori sa eterinim
uljem. Cvjetovi se slau u jednom sloju. Eterino ulje je skupocjeno jer
treba 1000 kg droge za 1 kg ulja.
Sastojci:
linalol
geraniol
nerol
Djelovanje i primjena: U kozmetike svrhe (najstarija kolonjska voda
Eau de Cologne No 4711).
Aurantii aqua - vodeni dio zaostao nakon
destilacije. Eterino ulje naranina cvijeta kao i vodeni dio zaostao nakon
destilacije uporavljuje se kao korigens okusa i mirisa.

Aurantii dulcis flavedo

Usploe slatke narane
Citrus aurantium L.subsp. dulcis
Rutaceae
Usploe slatke narane uporabljuje se u osueno ( Aurantii dulcis
flavedo) i takoer u svjeem stanju
(Aurantii dulcis flavedo
recens).
Djelovanje i primjena: Koristi za proizvodnju razliitih derivata (npr.
Aurantii
tinctura). Korigens je okusa i mirisa.
Bergamottae aetheroleum
Eterino ulje bergamota
Citrus aurantium L.subsp. bergamia (Risso et Poit.)
Rutaceae
Eterino ulje dobiveno cijeenjem i tijetenjem iz svjeeg usploa
nezrelih plodova bergamota, Citrus aurantium L.subsp. bergamia (Risso
et Poit.)
Nakon toga ostatak se podvrgava destilaciji s vodenom parom i dobiva
se takoer eterino ulje ali slabije kvalitete. Vodeni dio koristi se za
dobivanju vitamina C. Eterino ulje je svijetlo zelene boje (od klorofila nezreli plod), lako pokretljiva tekuina ugodna mirisa i blago
gorkastog okusa. Najkvalitetnije ulje sadrava kumarinski spoj bergapten,
te se stoga preparati s ovim eterinim uljem ne koriste na jakom suncu.
Raste u Italiji i na jugu Francuske kao drvo visine i do 5 m ili kao grm.
Ima cvijetove sline narani, a plod limunu.
Sastojci:
limonen 50%
linalil-acetat 35-40%
linalol 20-30%
hidrokumin-alkohol
bergopten-5-hidroksifuranokumarin
(to su fotosenzibilni spojevi koji pod utjecajem sunevog svjetla
mogu
izazvati dermatitis).
Djelovanje i primjena: Za pripremu krema, sapuna, parfema.
Limonis (citri) pericarpium
Limunovo usploe
Citrus limon (L.) Burman f. (C. medica L. var. limonum (Risso) W. et A.)
Rutaceae
Droga je osueno usploe nezrela ploda limuna, Citrus limon (L.) Burman
f., kojemu je uklonjen bijeli dio albedo, pa drogu praktiki sainjva uti
dio flavedo.

U uporabi je i usploe svjeeg limuna, Citri flavedo recens, koje je

dobiveno iz potpuno zrelih plodova.
Limonis (citri) aetheroleum
Limunovo eterino ulje
Citrus limon (L.) Burman f. (C. medica L. var. limonum (Risso) W. et A.)
Rutaceae
Dobiva se tijetenjem ili cije|enjem plodova, a ponekad i destilacijom
(slabija kvaliteta). Bistra lako pokretljiva tekuina, izrazita mirisa
na
limun, svijetloute do zelenkaste boje.
Sastojci:
CH3
CH3
Limonen 90%
citral 3-5% (on daje miris)
H
CHO
citronelal
linalil-acetat
CHO
H
geranil-acetat
kumarini
CH3
H3 C
CH3
H3 C
-terpineol
NERAL
CI T RAL B

GERANI AL
CI T RAL A

Eterino ulje je pod utjecajem svjetla i kisika podlono osmoljavanju zbog

terpena, ali se oni ne izdvajaju iz ulja jer bi se time izgubila kvaliteta.
Djelovanje i primjena: Korigens mirisa i okusa.
Melissae folium
Matinjakov list
Melissa officinalis L., Lamiaceae
Droga je osueni list matinjaka, Melissa officinalis L., izrazita mirisa na
limun. Listovi se sabiru neposredno prije cvatnje. Eterino ulje se nalazi u
maloj koliini, te se matinjakovo eterino ulje vrlo esto mijea s
drugim eterinim uljima: Citri aetheroleum, Citronellae aetheroleum,,
Lemongras aetheroleum.
Citri aetheroleum se takoer esto direktno destilira preko zelenog
matinjaka ime se dobije eterino ulje matinjaka bolje kvalitete.
Sastojci: 0.02-0.2% eterinog ulja
Sastav eterinog ulja: citronelal 40%,
citral 30%,
citronelol,
linalool,
geraniol,
geranial,
neral,
polifenolske supstancije,
flavoni.

Djelovanje i primjena: Sedativ, spazmolitik, jaki antibakterijski uinak.

U uporabi je kao
Species nervinae . Za uklanjanje tegoba migrene, blagi biljni
sedativ.
Antivirusni uinak: trijeslovine se veu na proteine staninih
membrana, na proteine virusa i tako se sprijei adsorpcija
virusa
na staninu membranu (Herpes simplex, H. labialis).
Pripravci s matinjakom su esto alkoholni pripravci -destilati
matinjaka i
drugih droga s eterinim uljem (npr. Spiritus melissae
compositus).

DROGE S MONOCIKLIKIM MONOTERPENIMA

Menthae piperitae folium
List paprene metvice
Mentha x piperita L., Lamiaceae

Menthae piperitae folium su osueni listovi paprene metvice, Mentha x

piperita L.
Sakuplja se 1 ili 2 puta godinje, a najbolje eterino ulje dobiva se od
prvog sabiranja (kraj kolovoza i poetak rujna). Sui se u struji zraka na
temp. 25-35oC. Tako se odvoje peteljke od
listova jer su tee pa ostaju, a listove nosi struja zraka. Droga ima
maksimalno 5% peteljk Biljka ne smije ni u kom trenu biti napadnuta od
vrste Puccinia menthae (ostaju tragovi na liu - pjege).
Paprena metvica rasprostranjena je u cijeloj Europi, Aziji i Americi. Uz
kamilicu ovo je najvie koritena droga, a najvei proizvoai su Italija,
Velika Britanija, Francuska, Sjeverna Amerika. Godinje se proizvede 1000
tona eterinog ulja.
Paprena metvica je krianac: krianjem Mentha longifolia i Mantha
rotundifolia nastaje M. spicata i Mentha aquatica, iz kojih je krianjem
dobivena Mentha piperita. M. piperita kao vrsta dolazi u dvije forme:
forma rubescens (Mitcham sorta - crna forma) i forma pallescens (sorta
Pfaltzer - zelena metvica).
Dvije zadnje forme su priznate kao oficinalne. Crna - otporna na hladnou,
ima tamnoljubiastu stabljiku i ilice, ima znaajke vrste M. aquatica.
Zelena - preteno ima karakteristike od vrste M. spicata.
Sastojci:
list - 0.9-1.5% eterinog ulja
trjeslovine
flavonoidi
fenol karbonske kiseline
triterpenske kiseline
karotinoidi

 karotin
Djelovanje i primjena: aj od metvice za dispeptike potekoe,
spastika stanja
(flavonoidiapigenin i lutealin), probleme eluca i ui (kolagogno
djelovanje).
Menthae piperitae aetheroleum
Eterino ulje paprene metvice
Dobiva se destilacijom lia ili vrnih dijelova cvatue paprene metvice,
Mentha x piperita L.
Sastojci: Minimalni sadraj eterinog ulja 0,9-1,5%;
Minimalni sadraj terpenskih spojeva 4,5-10% estera (raunato
kao
metil-acetat);
Minimalno 44% slobodnih alkohola (raunato kao mentol;
15-32% ketona (raunato kao menton).
MENTOL
MENTON
MENTOFURAN
JASMON
ESTERI MENTOLA
Ostale
izomenton,

timola,

KVALITETNA ET. ULJA

50-78%
10-20%
2.5-5%
0.1%
5-20%

DOBRA ET. ULJA

min. 40%
max. 40%
max. 5%
min. 0.1%
mentol:mentilester=5:1,
6:1

komponente:
piperiton,
piperitenon,
cineol,
neto

O
O

pulegon

J ASMON

MENT OF URAN

Ukupno sadrava oko 80 komponenti.

Kemizam je dosta promjenjiv ovisno o porijeklu i vegetacijskom razvoju
listova (stariji listovi-mentol i mentil-acetat; mlai-pulegan, menton,
mentofuran). Ovisi o dan-no ritmu: kod biljaka dugog dana (18:6)
dominira mentol i mentil-acetat; kod biljaka kratkog dana (9-15) dominira
ulegon i mentofuran. Iz eterinog ulja metvice dobiva se mentol, a moe i
polusintetski iz ulegona, karbona mentona, pri emu dobijemo razliite
stereoizomere (neomentol, izomentol, neoizomentol). Neo- i izomentol
imaju neugodan miris i okus pa se moraju ukloniti.
Prirodni mentol je lijevo skreui, a polusintetskim putem dobije se
racemat.
Prirodni je mentol po okusu i mirisu najbolji.
Djelovanje i primjena: Spazmolitik (u ajevima za otvaranje), kolagog,
antiseptik, ima

anestezirajue djelovanje, osvjeavajui okus, u sredstvima za

utrljavanje (reuma, neuralgija), sredstva za inhalaciju.
Menthae arvensis aetheroleum
Eterino ulje japanske metvice
Mentha arvensis L.var. piperascens

Droga je oficinalna u nekim farmakopejama:

Minimum 17% estera (raunato kao mentil acetat)
Minimum 42% slobodnih alkohola (mentol)
25-40% keton (menton).

MENT ON

Sastojci: Eterino ulje sadrava oko 90% mentola.

Djelovanje i primjena: za dobivanje prirodnog istog mentola.
Menthae cirispae folium
List kudrave metvice
M. spicata L.var. crispa (Benth.) Danert
Sastojci:
Dominira karvon 50%, mirisna svojstva: acetat-dihidro-kumin
alkohola i
dihidrokarveola.
Djelovanje i primjena: Zubne paste, gume za vakanje, karminativ.
DROGE S KARVONOM
Carvi fructus
Plod kima
Carum carvi L. Apiaceae
Zreli plodovi kima. Drogu predstavljaju merikarpi zrelog ploda kima,koji je
duguljasto srpastog oblika, tamno do sivosmee boje, aromatinog i
blago ljutog okusa.
Patvorine: Cuminum cyminum, Anthriscus sylvestris, Pimpinella ansium,
Foeniculum vulgare.

Sastojci:
Eterino ulje 3-7% (glavna komponenta karvon)
30% masnog ulja
20% proteina

KARVON

Djelovanje i primjena: Karminativ, stomahik (za sve eluane i

probavne smetnje vezane
za metabolizam i flatulenciju).
Carvi aetheroleum
Eterino ulje kima
Carum carvi L., Apiaceae
Eterino ulje kima dobiva se destilacijom vodenom parom zrelih plodova
kima.
Bistra bezbojna tekuina, lako pokretljiva tekuina, svojstvena
mirisa,
gorka i aromatina okusa, postepeno postaje uta.
Sastojci:
50-63% karvona
30% limonen
karveol
Manje koliine dihidrokarvona,
dihidrokarveol,
geraniola i
peril alkohola.

OH

KARVEOL

Djelovanje i primjena: Karminativ, stomahik, po fiziolokom uinku

slian anisu i
komorau - laktogogum - sredstvo za pojaano luenje
mlijeka.

Angelicae radix
Anelikin korijen
Angelica officinalis (Moench)Hoffm.( A. arhangelica L.)
Apiaceae
Anelika ima podanak vrlo razvijen s mnogobrojnim korijenima. Kad se
sakuplja korijenje se omota oko podanka. Droga ima dosta eterinog ulja,
aromatina je i privlai insekte. Eterino ulje se nalazi u floemu korijena,
a moe se dobiti iz svjee ili suhe droge. Kod svjee droge eterino ulje je
kvalitetnije i aromatinije (Angelicae aetheroleum).
Sjeverna Europa

Sastojci:
0,37% eterinog ulja - felandren,
ksantotoksini,
imperatorin,
umbeliferon,
angelicin,
arhangelin,
arhangalecin.

R
R

ANGEL I CI N R= H
PI MPI NEL I N R= OCH 3

Djelovanje i primjena: Diuretik, stomahik, spazmolitik.

Levistici radix
Korijen ljupaca
Levisticum officinale Koch
Apiaceae
Korijen ljupaca - eterino ulje u floemu, izogeni kanali jednakog
promjera kao traheje (anelika).
Najvie se kultivira u Poljskoj i Nizozemskoj.
Sastojci:
0,6-1.0% eterinog ulja
70% fftalidena
butilftalid
bergapten
psoralen

PSORAL EN R= H
BERGAPEN R= OCH 3

Djelovanje i primjena: Diuretik, stomahik, emenagog (sredstva koja

izazivaju hiperemiju maternice, zdjelinih organa - krvarenje sluznice
maternice), na granici prirodnih abortiva.

DROGE S FENOLIMA (TIMOL I KARVAKROL)

Thymi folium (herba)
Timijanov list (zelen)
Thymus vulgaris L., T. zygis Loefl.ex L.
Lamiaceae
Droga je aromatinog mirisa na fenole, laganog gorkastog okusa.
Kad se biljka osii, listovi otpadnu i ne dobije se ravnomjeran
materijal.
Raste u sredozemlju (vulg.), a zygis samo u panjolskoj, u Srednjoj
Europi samo u obliku kultura.
Patvorine: T. satureoides, T. pulegioides (serpyllum).
Razlika u kemijskom sastavu: paracin, linolat, citrat - glavne
komponente, a ne timol.

Sastojci:
1-2,5% eterinog ulja - timol
karvakrol
triterpenske kiseline
kloragenska, kava, rumarinska kiselina
flavoni (luteolin i njegovi derivati)

OH

KARVAKROL

Djelovanje i primjena: Za galenske pripravke _ sirupus thymi

compositus, sirupus thymi
bromatus, tinctura thymi, extractum thymi fluidum.
Timijan djeluje sekretomotoriki, sekretolitiki, antiseptiki i
spazmolitski.
Za smirivanje svih vrsta kalja i bronhitis. Djeluje u prvom
redu
sekretoliki i sekrotomotoriki, ali se izluuje dobrim dijelom
preko
plua i tada nastaje dodatniantiseptiki uinak. Sam
ekstrakt ima spazmolitski uinak.
U ekstraktu 0.03% je vrlo malo timola i karvakrola, ali u
njemu
osim eterinog ulja ima i nekih drugih komponenti i zato ima
isto tako dobar spazmolitski uinak (flavoni). Razrije|uje
sputum,
smiruje. Dobro djeluje na probavne organe - pomae pri
probavi
masnih tvari pa se upotrebljava kao zain.
Preparati se ne smiju upotrebljavati due vrijeme (2-3
mjeseca
neprestano), per os.
Dugom upotrebom dovodi do hipertireoze.
Thymi aetheroleum
Eterino ulje timijana
Destilacijom nadzemnih dijelova timijana.
Crvenkasto smee boje, jako fenolnog medicinskog mirisa. Osnovno ulje
je crveno, mora se selektificirati ime se dobije bijelo prozirno ulje.
Sastojci:
timol 40-60%
karvakrol
paracimol
OH
timolmonometil-eter
linalol
borneol
T I MOL
geraniol
betapinen
Odnos timola i karvakrola ovisi o porijeklu droge, klimi, nainu sabiranja.
Farmakopeje propisuju minimalan sadraj eterinog ulja 1,2% i minimalan
sadraj ukupnog fenola (Cassia tikvica).

Eterina ulja u kojima dominira timol su ugodnijeg mirisa i okusa, a

eterino ulje s vie karvakrola su otrijeg okusa.
Koliina timola i karvakrola se utvr|uje pomou testa kristalizacije:
eterino ulje u kojemu dominira timol, lako se kristalizira, a ono sa
karvakrolom ostaje uvijek tekue.
Djelovanje i primjena: Antiseptici (bakteriostatici), dezinficiensi
(baktericidi), timol je slabo
topljiv u vodi, slabo se resorbira pa mu je otrovnost manja od
drugih fenola koji su tako|er dezinficijensi. Zato se
upotrebljava u
vodama za usta i brijanje.
Upotrebljava se kao rubefacijens za utrljavanje kod reume.
Za dobivanje istog timola (za konzerviranje urina).
Serpylli herba
Zelen majine duice
T. serpyllum L., Lamiaceae
Sastojci:
0,1-0,6% eterinog ulja (farmakopeje propisuju minimalno 0,2% i da
ne smije sadravati citral - ispituje se polukvantitativno
kromatografijom)
triterpenske kiseline
klorogenska, rumarinska kiselina
flavoni (apigenin, luteolin, skutelarein)
Djelovanje i primjena: Blagi ekspektorans, za poticanje apetita, kao
korigens okusa i
mirisa.
DROGE S CINEOLOM
Eucalypti folium
Eukaliptusov list
Eucalyptus globulus Labill., E. fruticetorum,
E. smithii, E. viridis, Myrtaceae
Postoji oko 500 vrsta eukliptusa.
Listovi - dimorfni, mali jajoliki, nasuprotno smjeteni i rastu na
mla|im granama; duguljasti (4-8 cm), izmjenini, srpasto razvijeni,
i vie prema dolje. Listovi uvijek stoje okomito na sunce (nema
sjene). Za farmaciju vaniji su vei listovi na starijim granama.
Male
tokice na listu nisu od lijezda ve su to odrvenjele stanice koje
slue kao zatita za lijezdice.
Australija, movare - brzo raste na vlanom

Sastojci:
O
1,5-3,5% cineol (eukaliptiol)
trjeslovine
fenolkarboksilne kiseline
1 , 8 CI NEOL
flavoni (rutin, kvercetin, kvercitin)
EUKAL I PT OL
triterpenske kiseline
Djelovanje i primjena: Za lijeenje astme i bronhitisa, u obliku inhalacija
kod prehlada.
Ulje izuzetno uinkovito.

Eucalypti aetheroleum
Eukaliptusovo eterino ulje
Dobiva se destilacijom vodenom parom iz stajijih listova. Bezbojna do
blijedo ukasta tekuina mirisa na kamfor, okusa u poetku palei.
Na Brijunima,u Hrvatskoj.
Sastojci:
1,8 cineol (eukaliptol)
Piperiton
-felandren
o Felandren podrauje na kaalj i zato se mora ukloniti. Tako|er
o nepovoljno djeluje na srce. Da se ukloni -felandren i aldehidi
koji
o podrauju na kaalj radi se rektifikacija eterinog ulja (takvo
ulje
o sadri eukaliptol, -pinen, borneol i mirtenol).
-pinen
borneol
mirtenol
Provjera rektifikacije: Farmakopeje propisuju polukvantitativno ispitivanje
tankoslojnom kromatografijom za ove etiri komponente te da li je
rektifikacija dobro provedena (felandren i aldehidi).
Djelovanj Bronhitis (naroito kronini) zbog antiseptikog uinka jer se
e
i ulje pri internoj upotrebi kvantitativno resorbira, djelomino
primjena: se izluuje preko plua pri emu dolazi do antisepse.
Eukaliptus se najee primjenjuje inhalaciono i to preko
vodene pare ili otopinom ulja u glikolu ili PEG-aparati za
inhalaciju. Ulje ima sekretomotoriko djelovanje.
esto dolazi u obliku masti koje se nanesu na vrat i prsa - dio
masti ispari (inhalacija), a dio se resorbira. Dolazi i u obliku
kapi za nos jer sprjeava stvaranje sluzi u nosu. Nalazi
primjenu i kao ekspektorans.
Nuspojave: Podrauje na povraanje i opu slabost (uestala primjena) - privremeno prekinuti.

DROGE S TUJONOM
Salviae folium
List kadulje
Salvia officinalis L., S. triloba L. fil.
Lamiaceae
Salviae folium je osueni list kadulje: Salvia officinalis L., S. triloba L. fil.
List . duguljasto jajasti ili lancetasti, sivo zelene ili srebrno sive boje,
pustenasto dlakavi.
Balkan, Italija, Grka, panjolska. Najpoznatija i najcjenjenija
kadulja je iz Dalmacije.
Kultivira se u Njemakoj, Ma|arskoj, Francuskoj.
Podvrste: S. officinalis. subsp. minor, subsp. maior, subsp.
lavandulifolia.
U Dalmaciji minor i maior.
panjolska - S. lavandulifolia.
Grka - S. triloba.
Razlikuju se po obliku, veliini i dlakavosti listova, boji cvjetova
i mirisu. Od juga prema sjeveru mijenja se izgled i boja listova:
Grka - srebrnosivi, Njemaka - izrazito zeleni i veliki listovi.

Sastojci:
Mono i seskviterpeni (eterino ulje)
diterpeni - karmazolna kiselina (u kiselom mediju karmazolna
kiselina
o prelazi u karmazol. Ta dva spoja su gorke tvari kadulje - oni se
ne
o destiliraju i ne prelaze u eterino ulje ve se dobiju samo
o ekstrakcijom).
triterpeni: germaniol, ursolin i oleomolska kiselina.
lamiaceae trjeslovine: polifenolski spojevi tipa rumarinske kiseline,
daju
o acilirajui okus
flavoni: luteolin, genkvanin
Podvrste se razlikuju po koliini i sastavu eterinog ulja, ali i po di- i
triterpenima i flavonima (saligenin samo u S. triloba, a u panjolskoj
kadulji ne dolaze karmazoli, karmazolne kiseline).
Djelovanje i primjena: Eksterno - infuz, tinktura, ekstrakt za ispiranje i
grgljanje, kod
upale zubnog mesa, usne upljine i drijela. Adstringens zbog
lamiaceae trjeslovina.
Interno - koi izluivanje znoja. U veim dozama kroz dulje
vrijeme ne smije se koristiti zbog postojanja otrovnog tujona.
Salviae aetheroleum
Eterino ulje kadulje

ukasta do svijetlo zelena tekuina karakteristina

mirisa i paleeg okusa. Dobiva se destilacijom
vodenom parom iz Salviae officinalis.

CH3
H

Sastojci:
1,5-2,5% eterinog ulja:
i tujon,
1,8% cineol,
kamfor,
borneol i bornil-acetat,
timol i karvakrol (rijetko)
Grka kadulja mirisom podsjea na eukaliptus jer ima
puno eukaliptola.

CH3

H3 C

A T UJ ON
CH3
H

H3 C

CH3

B T UJ ON

Djelovanje i primjena: Antiseptik, fungicid, antiflogistik, vee koliine

abortiv.
Iskljuivo eksterno za ispiranje i grgljanje.
Upotreba pulvisa kao antiseptik u prehrani.

Absinthii herba (summitas)

Zelen /vrni dijelovi) pelina
Artemisia absinthium L., Asteraceae
Listovi srebrno sive boje, trostruko perasto razdijeljeni. Glavica cvata
ute boje, cijevasti heterogeni cvijet. Stabljika uzduno nabrana,
srebrnasto sive boje zbog dlaka.
Sakuplja se u vrijeme cvatnje.
Nakon sabiranja sui se na zraku. Vrijeme i nain sabiranja i suenja
jako su bitni za kvalitetu.
Ako se sabire puni cvat sadraj gorkih tvari dva puta je vii u biljci nego
prije cvatnje. Broj gorine iznosi 10.000-20.000.
Artemisia pontica: uzgaja se za dobivanje vina vermuta.
Artemisia dracunculus - estragon.
Ima je u sjevernoj Africi, junoj Europi, osobito u Italiji, panjolskoj,
Francuskoj, Njemakoj, Rusiji, a u SAD-u u Orlando i Michegen.
Sastojci:
0,3% gorkih tvari u listovima
0,15% gorkih tvari u cvjetovima

o Izomeri absintin i anabsintin su seskviterpenski laktoni koji

nastaju iz
o gvajanolidnog spoja artabsina.
OH

O
O

OH

OH

O
OH

ABSI NT I N

O
ART ABSI N

0,25-1,3% eterinog ulja (plava boja od kamazulena koji nastaje

o tijekom destilacije iz artabsina).
tujilalkohol 25-75%
(-) tujon i (+) tujon 3-10%
pelanolidi - seskviterpenski laktoni koji nisu gorkog karaktera
heksametoksiflavon - artemisin.

Djelovanje i primjena: Amarum aromaticum (zbog eterinog ulja i

gorkih tvari).
Karminativ, stomahik i kolagog jer pojaava sekreciju
eluanog
soka i ui.
Uvijek u tekuem obliku (infuz, tinktura, ekstrakt) zbog gorkih
tvari.

DROGE S BICIKLIKIM MONOTERPENIMA

Camphora
Kamfor
Cinnamomum camphora (L.) J.S.Presl, Lauraceae
Kruta frakcija iz eterinog ulja biljke kamforovca, grane i drveta.
Kristalini prah ili komadii prodornog mirisa otro paleeg mirisa
koji kasnije hladi. Kamforovac je visoko i tanko stablo. Drvo se
izree u tanke komadie.
Japan, Tajvan, visine 50-60 m.
Sade ih u blizini hramova jer su dobri insekticidi i antiseptici
(stabla
stara ak 2000 godina). Za upotrebu u farmaciji stablo mora biti

staro 50-60 godina. Kamfor se moe nai istaloen i u

pukotinama
drveta. Uzgaja se i u Hrvatskoj.
Sastojci:

50% D(+)kamfor - dio kamfora se pri destilaciji istaloi,

a dio se
moe dobiti frakcionom destilacijom, dok se
felandren uklanja
destilacijom zbog nepoeljnih uinaka.
bornel
terpineol
1,8 cineol
pinen
Kamfor se ne moe dobiti sintezom iz i pinena i uvijek dobijemo
racemat D i L kamfora. Sintetski oblik priznat je u farmakopeji.

Djelovanje i primjena: U malim koncentracijama (0,1-0,3%) koi

receptore koe tako da
izaziva lokalni analgetski uinak, kao i lokalni anestetski
uinak.
Kao 3%-tna otopina izaziva hiperemiju. Ako se dulje rabi (4
puta
dnevno max. - tigrova mast) moe doi do upale.
10%-tna otopina - kod neuralgija (upala ivaca) i mialgija
(upala
miia) i svih reumatskih tekoa. Kamfor je otrovan, pa se ne
daje djeci i dojenadi (ak ni balzami za inhalaciju).

ETERINA ULJA CRNOGORICA

Terebinthinae balsamum
Terpentinski balzam
P. palustris Mill. , P. pinaster L., P. sylvestris L., P. nigra L.
Pinaceae
Kora i drvo crnogorica sadri u svojim ekskrecijskim prostorima i kanalima
eterino ulje i imaju sposobnost stvaranja nehlapljivih tvari zvanih smole,
koje su usko biogenetski povezane s eterinim uljem. Kada je smola
otopljena u eterinom ulju naziva se balzam.
Smole u biljci nastaju fizioloki (primarno) ili patolokim putem, odnosno
nakon povrede (sekundarno). Nakon ozljeda iz stabla istjee viskozna
tekua masa, koja se na zraku isparavanjem skruuje u prozirnu tvrdu
staklastu masu.

Da bi se smola (balzam) mogla sakupljati moraju biti zadovoljeni neki

preduvjeti: biljka mora stvarati dovoljno smole, mora stvarati dovoljno
eterinog ulja, a kanali kroz koje istjee balzam moraju biti meusobno
povezani (anastomozirani).
Terebinthinae balsamum dobiva se zarezivanjem razliitih vrsta porodice
Pinaceae: P. palustris, P. pinaster, P. sylvestris, P. nigra. Kada se drvo
zaree biljka odmah stvara smolu da zatiti ranu. U poetku balzam
istjee u veoj koliini, ali postepeno istjecanje prestaje. Nakon 14 dana
balzam iznenada poinje obilato tei jer je u me|uvremenu biljka stvorila
novo
mlado drvo sa mnogobrojnim kanalima.
Donji dio stabla se zarezuje, odnosno skida se kora u koliini 2/3
opsega stabla. Ozlijeena biljka proizvoditi e balzam. Mogu se praviti i
brojni V zarezi. Tako dobiveni balzam oneien je mineralnim tvarima,
vodom i insektima. isti se tako da se zagrije, dekantira i filtrira.
Iz terpentinskog balzama destilacijom se odvaja eterino ulje (2025%), a ostatak nakon destilacije zove se kolofonij.
Djelovanje i primjena: U obliku flastera i masti kod razliitih reumatskih
oboljenja,
neuralgija, artritisa.
Terebinthinae aetheroleum
Terpentinsko ulje
Dobiva se destilacijom vodenom parom, zatim frakcioniranom
destilacijom na 155-162oC.
Sastojci :
i (+) pinen 60-90%
pinen 10-40%
omjer i pinena u eterinom ulju je raznolik, a i omjer drugih
prateih terpena (limonen, cineol, karen kadinen, karnil-acetat,
kamfor)
tako|er je razliit. Isto je razliit odnos izme|u terpena s kisikom i
onih bez. Promjenjivost svih tih komponenti ovisna je o nainu
dobivanja Terebinthinae aetheroleum. Eterino ulje iz Pinus
sylvestri
ima glavnu komponentu karen.
Sva ova ulja su podlona autooksidaciji, te prelaze u pinen perokside koji
se postepeno raspadaju u razliite jednostavne okside. Da bi se to
ublailo dodaje se konzervans u koliini 0.01% (nordihidrogvajaretinska
kiselina).
Djelovanje i primjena: Eksterno kao flaster, mast, kod reumatskih
tekoa, neuralgije,
artritisa.

Colophonium
(Terebinthinae resina)
Kolofonij
Nakon destilacije ostatak se pretali i kolira. Postoji svijetliji i tamniji
kolofonij.
Sastojci:
kiselina).

Smolaste

kiseline

90%

diterpenoidnog

tipa

(abijetinska

Djelovanje i primjena: Kao dodatak antireumatskim flasterima.

Pini pumilionis aetheroleum
Eterino ulje planinskog bora
Pinus mugo Turra subsp. mugo
Pinus mugo Turra subsp. pumilio, Pinaceae
Dobiva se destilacijom s vodenom parom iz igliastih listova i vrnih
dijelova grana planinskog bora.
Planinski bor (klekovina) rasprostranjena je po cijeloj Europi.
Sastojci:

felandren (60%)
bornil-acetat (10%)
bornil-formijat
i pinen (10-20%)
A PHEL L ANDREN

B PHEL L ANDREN

Terpenski esteri bornil-acetat i bornil-formijat daju ugodna mirisna

svojstva eterinom ulju. Ulje se patvori s eterinim uljima drugih
crnogorica, a pomo pri otkrivanju patvorina je npr. plinska
kromatografija.
Djelovanje i primjena: Eksterno - alkoholne otopine i masti za
utrljavanje, u razliitim
kupkama.
Interno - dobro inhalaciono sredstvo u lijeenju bronhitisa.

Juniperi fructus
Plod borovice
Juniperus communis L., Cupressaceae

Osueni plod borovice. Nakon oplodnje enskog cvijeta nastaje plod od

sraenih listova: prve godine plod je zelen, a tek na godinu, u jesen,
pocrveni i dobije tanku votanu presvlaku. Koristi se tek nakon dvije
godine, za proizvodnju eterinog ulja iz bobica - Baccae juniperi (trgovaki
naziv), koje se ne mogu dobiti iz drugih dijelova biljke.
Sastojci:
30% invertnog eera
eterino ulje
flavonoidi
leukoantocijanoidini
katehinske trjeslovine
Eterino ulje zove se Aetheroleum juniperi baccarum, a glavne su mu
komponente - i -pinen, kamfen i kariofilen. - i -pineni ulju daju
karakteristian miris. Koliina ulja razliita je u razliitim krajevima:
vedska 0,2-0,5%
eka, Poljska, Ma|arska 0,8-1,0%
Francuska, Makedonija, Hrvatska 2,5%
Djelovanj Kao diuretik. Ne smije se upotrebljavati vie od 6 tjedana, jer
e
i moe otetiti bubrege, koji e lake proputati proteine
primjena: (albuminutija).
Olei juniperi pro uso externo (aetheroleum); samo za
vanjsku upotrebu, spada u sredstva koja iritiraju kou iritantia, izazivaju crvenilo tj. bolju prokrvljenost rubefacijens. Upotrebljava se najee kod reuma i
neuralgija. Boljom prokrvljenou bol se ublauje i prekida.
Succus juniperi inspissatus - djeji sirup kao roborans (za
poboljanje opeg stanja) - dolazi u sastavu Species
diureticae, kao diuretik.
Juniperus oxycedrus i J. sabina sadre otrovne tvari koje
su ak i jaki vitalni otrovi te izazivaju kontrakciju uterusa.
esto se mijeaju zbog slinosti, zato i postoje razliite
monografije sa detaljnim opisima. Plod ne smije biti stariji od
24 sata.
Juniperi aetheroleum
Eterino ulje borovice
Juniperis communis L.
Cupressaceae
Juniperi aetheroleum (Juniperi aetheroleum baccarum) dobiva se
destilacijom pomou vodene pare plodova obine borovice, Juniperis
communis L.
Sjeverne zemlje imaju biljke s malo eterinih ulja.
Sastojci:
terpinen-4-ol
pinen
kamfen

 kadinen
Djelovanje i primjena: Eksterno - rubefacijens ( i pinen), za
reumatske potekoe.
Interno - diuretik (terpinen-4-ol).

DROGE SA SESKVITERPENIMA
Chamomillae (Matricariae) flos
Cvijet kamilice
Chamomilla recutita (L.) Rauschert ( Matricaria recutita L.)
Asteraceae
Osuene cvijetne glavice kamilice.
Dvije vrste cvijetova: tubuliflorni - uti cjevasti cvjetii,
liguliflorni - bijeli jeziasti cvjeti.
Bere se kada su cvijetovi potpuno zreli, ali dok su jo vrsti da
se ne raspadnu uti cvjetii. Poslije branja sui se u hladnom jer
jako brzo gubi eterino ulje (1 godina - 50% manje). Bere se
uglavnom runo. Strojevima samo kod visokih biljaka. Ne
smidje se brati po toplom i sunanom vremenu jer se glavica
zapali - do|e do enzimatskih promjena i ona potamni.
Patvorine: Matricaria inodora, Matricaria matricarioides, M. discoidea,
Anthemis
arvensis, A. nobilis, Tanacetum parthenium.
Cvjetite kamilice je unjasto i uplje. One ne sadre terpene.
Sastojci:

0,4-1,5%
eterinog
ulja:
cikliki
seskviterpeni
(kamazulen, bisabolol)
poliini (en-in-dicikloeteri - spiroeteri)
Kamazulen nastaje iz proazulena tzv. matricina

OCOCH3
HO

CO2

H2 O

CH 3 COOH
O

HOOC

KAMAZ UL EN

O
PROAZ UL EN
( MAT RI CI N)

KAMAZ UL ENKARBONSKA
KI SEL I NA

Lipofilni dio kamilice: eterino ulje.

Hidrofilni dio kamilice: kumarini - umbeliferon, herniarin.
apigenin, patuletin, luteolin, glikozidi.

Ima kamilica koje ne daju eterino ulje plave boje, ali su isto vrijedne jer
sadre spojeve koji su jednako vrijedni i imaju odre|eno djelovanje.

Djelovanje i primjena: Eterino ulje ima antiflogistiki uinak

(kamazulen, bisabolol, spiroeteri) i jedino je koje se moe stavljati na
kou jer ne izaziva iritaciju kao druga eterina ulja.
Bisabolol ima antipeptiki i antiulcerozni uinak.
Eterino ulje kamilice bez kamazulena ima antiflogistiki i spazmolitiki
uinak.
Dolazi kao tekui ekstrakt, tinkture i ajne iscrpine. Za inhalacije kod
upala usne upljine i dinih puteva, a moe sluiti i kao spazmolitik kod
spastikih stanja, upala g.i.t., te kod dispeptikih potekoa.
DROGE S FENILPROPANSKIM TIJELIMA
Calami rhizoma
Podanak iirota
Acorus calamus L., Araceae
Cvijet kao klip. Kod nas se razmnoava samo vegetativno, a u toplijim
krajevima putem sjemenki. Podanak se sabire u jesen.
Biljka Jugoistone Azije. Najvei izvoznik Japan, raste obalno uz
tekue i stajae vode. Odree se korijen i nadzemni dijelovi: oiljci
na podanku, valovit, neravan.
Sastojci:

OCH3

Ova vrsta

eterino ulje 3-5% (u uljenicama

aerenhima):
asarion
i
izoeugenolmetileter
monoterpeni: mircen, kamfor
seskviterpeni: kariofilen, humulen,
kerkumen,
kadinen,
akoragermakon,
akaron.

OCH3

H 3 CO

-ASARION

ima kromosomske rase:

diploidne (Sjeverna Amerika)
triploidne (Europa)
tetraploidne (Istona Azija)
Vei stupanj polipladije - vie eterinog ulja (7-8%).
gorke tvari akoron i izopmeri, neoakoron, kriptoakoron
gorki glikozid akorin
4,7 dekadienal - miris jako mala koliina i izuzetno
osjetljiv
trjeslovine (adstrigensi).

Djelovanje i primjena: Tinkture i suhi ili tekui ekstrakti za eluane

potekoe, kolagoga,
amarum, aromaticum, gargaricum.

Caryophylli flos
Kliniev cvijet
Syzygium aromaticum (L.) M.et L.M.Perry (Eugenia caryophyllata Thunb.)
Jambosa caryophyllus (Spreng.) N., Myrtaceae
Domovina Filipini i tropska podruja Afrike i Australije.
Najvei izvoznici Madagaskar i Mauricius.
Zimzeleno drvo. Cvijet je cvat., Cvjetii imaju aku dugu 15 mm, 4 lapa
crvene boje i 4 bijele latice. Jako paljivo se beru kao mladi pupoljci i
paljivo sue na otvorenom, a tokom suenja cijeli cvijeti postaje sme|e
boje.
Sastojci:
eterinog ulja 15%: razliiti fenoli i acetugenol ine 80%
flavonoidi
fenol-karbonske kiseline
trijeslovine
masno ulje
Djelovanje i primjena: Zaini, aromatikum (u kombinaciji s galangae
rhizoma, cinnamomi
cortex, melisa officinalis). Dolazi kao Species aromatica,
Tinctura
aromatica, Spiritus melise comp.
Caryophylli aetheroleum
Klinievo eterino ulje
Destilacijom iz droge caryophylli flos. Tei od vode - destilacija s
ksilenom tj. destilacija s vodenom parom u ksilenu.
ute boje, a pri najmanjem doticaju sa zrakom posme|i.
Sastojci:
eugenol (4-alil-2-metoksifenol) 80-85%
aceteugenol 10-15%
i kariofilen 5-12%
kariofilenepoksid
metil, heptil keton - odgovoran za miris

OR
OCH3

EUGENOL

A KARI OF I L EN

B KARI OF I L EN

Djelovanje i primjena: Anestetik, dezinficijens (u stomatologiji za

umrtljivanje ivaca i za
dezinfekciju zubnog korijena, za smirivanje bolova kod
upaljenog
zubnog mesa).
Dolazi u kapima za zube, vodama za usta i pastama za zube.
Antiflogistici - u terapiji reume.
Eugenol i aceteugenol koe sintezu prostaglandina. Eugenol
djeluje i antivirusno a aceteugenol i kariofilen imaju
spazmolitiki
uinak na glatku muskulaturu dinih puteva i crijeva.

Anisi fructus
Aniev plod
Pimpinella anisum L., Apiaceae
Osueni plod ania. Plod obrnuto krukoliki, kalavac (2 merikarpa)
izvana sivkastozelen, dlakav.
Domovina Mala Azija, Afrika, Egipat, raste i kod nas.
Puno ih je i mora se paziti da nema primjese Conium maculatum
- sadri otrovni alkaloid kanin, hiosciamus nige (crna bunika).
Sastojci:
eterinog ulja trans anetol 2%
masno ulje
ugljikohidrati
proteini

OCH 3

T RANS ANET OL

Djelovanje i primjena: Ekspektorans, spazmolitik

Species pectorales, Species laxantes, Species carminativae.
Ne upotrebljavati drogu u vrijeme trudnoe, osim kao zain.

Anisi aetheroleum
Anievo eterino ulje
Destilacija vodenom parom iz anisi fructus.
Sastojci:
trans anetol 80-90% (p-propenil anisol)
metilkarvakrol (estragol)
Miris aromatian, okus slatkast. One s vie izomera metil karvakrola
gube slatkasti okus.
Dianetol - u njega prelazi trans anetol zbog loeg uvanja.
Ima estrogeno djelovanje (nepoeljno).
CH3

OCH3

CH2
C

H3 CO

OCH3

CH2
CH3
T RANS ANET OL

Djelovanje
karminativ.

primjena:

DI ANET OL

Sekretolitik,

spazmolitik,

ekspektorans,

Sastavni dio razliitih preparata protiv kalja.

Liquor amonii anisatus - jaki sekretolitik.

Anisi stellati aetheroleum

Eterino ulje zvjezdastog ania
Illicium verum Hooker fil., Illiciaceae
Drvo do 20 m sa izrazito bijelom korom. Eterino ulje smjeteno je
samo u perikarpu. Prije se smatralo patvorinom.
Plod je u obliku zvijezde.
Domovina Kina. Raste samo u tropama.
Sastojci:
eterino ulje 10% trans anetol, dianetol.
Djelovanje i primjena: Sekretolitik, spazmolitik, ekspektorans,
karminativ.
Za ovo eterino ulje vana je toka skarutnjivanja a to je +15+19oC.
To su prava prirodna ulja. Tome dosta pridonosi trans anetol jer se
skrutnjava na +21oC.
Foeniculi fructus
Komoraev plod
Foeniculum vulgare Mill., Apiaceae

Domovina Mediteran.
Sastojci:
eterinog ulja 4% trans anetol, metilkarvakrol
flavonoidi
kumarini
steroli
Djelovanje
karminativ.

primjena:

Sekretolitik,

spazmolitik,

ekspektorans,

Species laxantes, Aqua foeniculi - ona vodica.

Foeniculi aetheroleum
Komoraevo eterino ulje

Sastojci:
fenhon 20% (zato nema slatkast okus)
trans anetol 50-60%
metilkarvakrol
anisaldehid
fenikulin

F ENHON

Djelovanje i primjena: ekspektorans, stomahik, karminativ.

Cinnamomi cortex
Cimetova kora
Cinnamomum zeylanicum Ness. (C. ceylanicum Blume)
Lauraceae
Droga se uzgaja na Cejlonu, u Japanu, Vijetnamu, Javi.
Dolazi u obliku dugih savinutih komada 10-20 cm dugih, tankih,
debelih 1-2 mm kojima je uklonjen vei dio primarne kore.
Kora se odmah zavija i to jedna oko druge, bjelkaste je boje,
spajanjem postaje crvenosme|a zbog flobafena. Ostale se
smatraju
patvorinama: C. aromaticum - kineski cimet
C. jburmanii - javenski cimet
C. loureirii - sajlanski
Sastojci:
eterino ulje 0,4-8,0%
sluzi
trjeslovine
ugljikohidrati
kumarini

Djelovanje i primjena: Aromatikum, korigens okusa i mirisa, karminativ,

antiseptik
Tincdtura aromaticae, Tinctura cinnamomi
Cinnamomi aetheroleum
Cimetovo eterino ulje
Destilacija droge Cinnamomi cortex.
Svijetlouta tekuina izrazito aromatina mirisa, slatkastog okusa koji
pomalo pee.
Sastojci:
cimetni aldehid 65-75%
eugenol
transcimetna kiselina 510%
CHO
CI MET NI

AL DEHI D

COOH
T RANS CI MET NA KI SEL I NA

Cinnamomi cassiae aetheroleum

Sastojci:
cimetni aldehid
o-metoksi-cimetni aldehid
kariofilen
metil-o-kuminaldehid - mirisna voda kineskog cimeta
Razlika prema testu florescencije i tankoslojne kromatografije.
Kineski cimet sadri kumarine koji dodatkom OH floresciraju
plavozeleno.
Djelovanje i primjena: Korigens okusa i mirisa, kod menstrualnih
tegoba.

Petroselini fructus (radix)

Perinov plod (korijen)
Petroselinum crispum (Mill.)N.ex A.W.Hill. subsp. crispum
Petroselinum crispum subsp. tuberosum (Bernh. ex Rich.)
Apiaceae
Plodovi maleni, 2 mm dugi, duguljasto jajoliki ili krukoliki sivkasto
zeleni, esto se patvore sa plodovima indijskog perina koji ima
timol
i sa apium graeoleus (celer).
Domovina Mediteran.

Sastojci:

eterino
ulje
4-6%:
apiol,
miristicin,
1
alil-2,3,4,5tetrametoksibenzol.
Dolazi u obliku puno kemijskih vrsta.
Ako ima 60-80% apiol - apiolska rasa,
55-75% miristicin - miristinska rasa,
50-60% alil tetrametoksibenzol - alil tetrametoksi benzol
rasa.

OCH3

OCH3

O
OCH3

OCH3

OCH3

OCH 3

API OL

OCH3

MI RI ST I CI N

AL I L T ET RAMET OKSI BENZ OL

Korijen 20 cm dug, irine 2 cm blijedoute do crvenosme|e boje.

Sastojci:
eterino ulje 4-6%: apiol, miristicin,
Djelovanje i primjena: Na osnovu apiola i miristicina spazmolitik.
Diuretik - aprol, aprin (flavonoidni glikozid).
Eterino ulje kod menstrualnih tegoba i dismenoreja (zbog
aprola)
- uinak na uterus, u veim koliinama aprol djeluje kao
abortiv.
SMOLE I BALZAMI
Balsamum peruvianum
Peruanski balzam
Myroxylon balsamum (L.) Harms var. pereirae (Royle) Harms
Fabaceae
Dobije se tako da se kora u irini od 5 m ukloni pri bazi, a zatim se taj
ozljeeni dio spaljuje s bakljama da se biljka jo jae ozljedi
i da se dobije balzam.
Prije iz Perua, ali su stabla umrla od maltretiranja i danas se
proizvodi u zemljama Centralne Amerike, Kuba, Panama, Meksiko.
On je teku, ne ljepi se, no razvlai se u niti, crvenkasto sme|, na
zraku se skruuje.
Patvorine: Terpentin, kolofoni i drugi.
Sastojci:

 cinamein 35-65%: smjesa estera esterbenzojeve kiseline i

benzilnog
alkohola i estera cimetne kiseline i benzilnog alkohola
i nerodiol 3-5%
vanilin - aromatian miris
Djelovanje i primjena: Zbog ovih estera koriste se kod rana koje teko
zacijeljuju jer
ubrzavaju granulaciju ulkus prupis, ragade po prsima, smrzotine
kod seboreje, kao ekspektorans. Veina balzama pri zagrijavanju
razvijaju jo aromatiniji miris pa se rabe pri ka|enju.
Vrlo esto uzrokuje alergijske reakcije na koi.

Balsamum tolutanum
Tolu -balzam
Myroxylon balsamum (L.) Harms var. balsamum, Fabaceae
Samo u sjevernom dijelu June Amerike. Zato su oba jako cijenjena stabla
jer je potronja velika.
Dobiva se zarezivanjem u obliku slova V, zarezi jedan iznad
drugog. Balzam je crveno sme|, izrazito krt i lako pre|e u praak.
Sastojci:
cinamein 7-8%
smole 75-85%: esteri benzojeve i cimetne kiseline s
tolurezinotanom
Djelovanje i primjena: Zbog ovih estera koriste se kod rana koje teko
zacijeljuju jer
ubrzavaju granulaciju ulkus prupis, ragade po prsima, smrzotine
kod seboreje, kao ekspektorans. Veina balzama pri zagrijavanju razvijaju
jo aromatiniji miris pa se rabe pri ka|enju. Vrlo esto uzrokuje alergijske
reakcije na koi. Puno se patvori.
Benzoe (Resina benzoe)
Benzojeva smola
Styrax tonkinensis (Pierre) Craib ex Hartw.(Siam benzoe)
Styrax benzoin Dryander (Sumatra benzoe), Styracaceae
Patoloki produkt. U poetku tee bjelkasto uta smola (baci se, a tek
kasnije se dobija dobra za uporabu). Sakuplja se druga, a kasnije
zbog dodatnih tvari ne valja.
Raste u tropskim praumama
Sastojci:
koniferilni benzoat 60-70% (lubanolbenzoat)
cinamilbenzoat 2%
benzojeva kiselina 10-20%
vanilin 1-2% - miris

Kofein - glikozid koji dolazi u biljci i stvara se u kambiju. S enzimima u

biljci se razgradi u koniferilni alkohol. Njega biljka ugra|uje u lignane. Ako
se biljka ozljedi dolazi do patolokog procesa tj. ne stvaraju se lignani ve
se komiferilni alkohol spaja s benzojevom kiselinom i stvaraju koniferilni
benzoat (on nastaje samo u drogi). Zagrijavanjem miris se pojaava i
postaje aromatiniji.
Djelovanje i primjena: Ekspektorans
Tinctura benzoe
Myrrha
Mira
Commiphora molmol Engler, Burseraceae
Osueni sok koji curi s grana i drveta commiphora sp. uva se nad
vapnom zato jer lako dolazi do oksidativnih promjena i navlai
vlagu.
Ne smije biti na svijetlom mjestu.
Biljka raste u Etiopiji, Saudijskoj Arabiji, Indiji na Tajlandu.
Sastojci:
eterino ulje 2-10%: seskviterpenski alkoholi, furanoseskviterpeni
(germakran, eleman, endesman, gvajan),
smole 25-40%
, i komiforna kiselina
sluzi
Djelovanje i primjena: Adstringens kod upala zubnog mesa i
paradentoza, upala usne
upljine openito. Dolazi u obliku myrhae tinct. Kao
ekspektorans,
karminativ, antiseptik i antiinflamacijsko sredstvo.
HETEROZIDI
DROGE S FENOLSKIM HETEROZIDIMA
Uvae ursi folium
List medvjetke
Arctostaphylos uva-ursi (L.) Spreng, Ericaceae
OR

Osueni listii medvjetke su tamnozelene boje

do blago ukastosmee.
Medvjetka je rasprostranjena u cijeloj Europi; u
sjevernim dijelovima nalazimo je u nizinama, u
junijim

dijelovima

planinama.

Eurpe

iskljuivo

je

GL UKOZ A

R= H ARBUT I N
R= CH3 MET I L ARBUT I N

Patvorine: Vaccinium vitis idaea

Vaccinium myrtillus
Pyrus communis
Bergenia crassifolia
Viburnum prunifolium
Buxus sempervirens
Sastojci:
arbutin: derivat hidrokinona
metil arbutin; derivat metilhidrokinina - beta glukozidna veza
2, O - galoilarbutin
6 acetilarbutin
hidrokinon - tokom uskladitenja lako polimerizira (sme|e boje).
Droge iz sjevernih krajeva izrazito s arbutinom dok iz Srednje
Europe
u omjeru 1:1.
hiperozidi - flavonoidi
monoterpeni - iridonidi
Djelovanj Uroantiseptik u Species urologicae. Zajedno u diuretikim
e
i drogama jer se mora piti na litre. Metil arbutin i arbutin nisu
primjena: farmakoloki
djelotvorni.
Prolazom
kroz
organizam
hidroliziraju se u hidroksikinon koji se izluuje bubrezima ili
ester sumporne kiseline. Ovi produkti se u lunatoj mokrai
razgra|uju pri emu se oslobodi hidrokinon koji dezinficira
mokrau u mokranom mjehuru. Sa sodom bikarbonom se
poveava lunatost mokrae i bolje je iskoritenje. Trjeslovine
u veoj koliini podrauju sluzokou.

Salicis cortex
Kora vrbe
Salix alba L., Salix fragilis L.
Salix viminalis L., Salicaceae
Droga se sakuplja sa grana dvogodinjih biljaka.
Sastojci:
salicin
salicilni alkohol (saligenin)
salicilni derivat najee acetilirani fragilin, salikortin, populin
dolazi esto kao glikozidi, katehinske trjeslovine, flavoni
(naringenin;
izokvarcetin)

O
O
CH2 OH

C
CH 2 OH

H2 C

OR
O

F RAGI L I N
POPUL I N

HO
O

GL UKOZ A

SAL I CI N

GL UKOZ A

SAL I KORT I N

Djelovanje i primjena: Kod reumatskih ajeva kod fibroznih upala i

prehlada.
U prometu u komadima 12-15 cm, 1-2 iroki i priblino 1 mm debeli.
Salicin nema antiflogistiki uinak. Tek u organizmu nakon uzimanja
salicilni alkohol se oslobode, a onda pre|e u salicilnu kiselinu koja je
nosioc antipiretikog uinka. Blago nadrauje sluznice pa se rabi
kao lako topljiva natrijeva sol. Danas se vie koristi acetilsalicilna
kiselina.
Koi sintezu prostaglandina (medijatori upale) tj. ciklooksigenazu i
lipooksigenazu.
DROGE S FLAVONOIDIMA
Crataegi flos (folium cum flore, fructus)
Glogov cvijet (list s cvijetom, plod)
Crataegus monogyna Jacquin, Crataegus oxyacantha
(C. Laevigata (Poiret)DC, Rosaceae
Glog je grm rairen po cijeloj
Europi, a najvie na Balkanu.

HO
OH

Sastojci:
CH2 OH

hiperozid 0,7%
kvercetin
rutin
viteksin
viteksin 2 ramnozid=flavonoidi,
procijanidni i to dimerni spojevi
flavonoidne kis.

RO

OH

HO

OH

O
VI T EKSI N

Djelovanje i primjena: Tonik za oslabljeno srce, a naroito staro gdje se

ne preporuuju
glikozidi digitalisa. Snizuje krvni tlak, poboljava
cirkulaciju krvi.
Mehanizam djelovanja: nije isti kao digitaloidi tj. on djeluje indirektno na
srce, iri koronarne ile i poveava prokrvljenost miokarda. Za djelovanje
bitni procijanidini koji poveavaju permeabilnost staninih organela koji su

spremnici za kalcij. Propusnost se poveava i oni vie ulaze, a time se

poveava snaga kontrakcije i koronarni protok.
Cardui mariae (Silybi mariae) fructus
Plod sikavice
Silybum marianum (L.) Gaertn.
(Cardus marianus L.) Asteraceae
Biljka je bodljikava, listovi sa bjelkasto iarani, cvijet ljubiast.
Sastojci: silimarin: kompleks silibin (silibinin), silidianin, silikristin.
Ovi su spojevi flavonolignani. Svi oni se sastoje iz toksifolina
vezani za konifelirin alkolol na razliite naine.
Djelovanje i primjena: Ovaj kompleks djeluje antagonistiki in vivo i in
vitro na razliite
tvari koje djeluju tetno na jetru npr. CC14, tioklorugljik,
tioacetamid,
glukozamin i etanol.
Silimarin djeluje profilaktiki. Jedini preparat koji djeluje na hepatocite.
Moe se piti koliko treba. U velikim dozama silimarin nije tetan. Djeluje i
kurativno kod hepatitisa i ciroze jetre - bitno jer se jedino tako lijei.
Djeluje kao antidot kod trovanja s gljivanja.
Arnicae flos
Brankin cvijet
Arnica montana L., A.chamissonis subsp.foliosa Less.
Asteraceae
Cvijetovi bez ake ili otvoreni s akom.
Druga varijanta: Arnicae flos cum receptacula
Cvijeti je tamnoute boje zbog flavonoida.
Sastojci:
glukozid;
laktona

0,4-0,6%

flavonoida:

izokvercitin,

astragalin,

Luteolin

7-

0,2% eterinog ulja (timol i azulen): 0,3% seskviterpenskih

(helenalin)=helenalin.

Djelovanje i primjena: Tinctura arnicae i u obliku masti koje djeluju kod

upala i za
zacijeljivanje rana (eksterno).
Interno: zbog helenalina - antiflogistik, antiseptik i analeptik
(za disanje - ekscitans).
Pri duljoj i veoj upotrebi: kardiotoksinost (gotovo nikad, jer ne ide kao
automedikacija).

Ginkgo folium
List ginka
Ginko biloba L., Ginkgoaceae
Sastojci:
O-acil-glikozid: acetilirani glikozidni derivat kvercetina, kemiferola
biflavonoidi: gigetin, izoginkgetin
diterpenski trilaktoni: ginkgolid A,B,C
seskviterpeni: bilobalid A
Mora biti standardiziran na flavonoide. Ekstrakt ginkga iri krvne ile,
poboljava perifernu arterijsku cirkulaciju krvi (i to cerebralno) tj.
cerebdralnih arteriosklerotinih i dijabetikih tekoa u cirkulaciji.
Djelovanje i primjena: Pri promjenama na krvnim ilama. Uglavnom
preparate uzimaju
stariji, ali i mla|e osobe jer prokrvljuju mozak. Lijei migrenu,
djelovanje kauzalno, a ne analgetsko.

KUMARINI
Kumarini su derivati benzoalfapiraoa. Kumarini u biljci dolaze glikozidno
vezani, a osloba|aju se postupkom suenja ili venenja biljka.
OH
OH
Razlikuju se:
CH2
jednostavni kumarini
dikumaroli
fumarokumarini
O
O
piranokumarini
O O
ostali (aflatoksini)
DI KUMAROL
Dolaze u porodicama: Apiaceae, Solanaceae, Rutaceae, Lamiaceae

Kumarini mogu pospjeiti rast korijena biljke (fizioloko djelovanje), dolaze

kao korigensi okusa i mirisa. esto u duhanu i imaju
antiflogistiki
uinak, spazmolitiki, centralno sedativno (u puenju),
baktericidno,
venotonizirajue, dolazi u preparatima za sunanje jer
apsorbiraju
UVB podruje (280-315 nm), koje je odgovorno za
stvaranje
eritema prilikom sunanja, zatim UVA podruje (315-415 nm),
apsorbiraju neznatno, a to je podruje od kojeg koa tamni.
DIKUMAROLI
Nisu u biljci genualno, ve nastaju u vlanom biljnom materijalu
djelovanjem bakterija. Sprjeavaju stvaranje protrombina i djeluju kao
antikoagulansi, te se daju sa preparatima za spreavanje tromboze. Po
uzoru na prirodne dijumarole nainjeni su svi sintetski antikoagulansi.

FURANOKUMARINI
Najpoznatiji je psolaren, bergapten, ksantotoksin, imperatozin, angelicin,
pimpinelin, izopimpinelin. Imaju fotosenzibilizirajue djelovanje samo
kada se nalaze na koi i do|u u doticaj sa UV zraenjem (inee nemaju). 712 sati nakon zraenja dolazi do pojave eritema, a nakon 1-2 dana
pojaano se stvara melanin koji se jzadrava jako dugo i nastaju sme|e
mrlje koje se isto dugo zadravaju.
R
R

ANGEL I CI N R= H
PI MPI NEL I N R= OCH 3

Primjenjuju se u lijeenju anomalija u pigmentaciji koe. Terapija se

sastoji u stvaranju melanina. Uspjenost terapije ovisi o
ispravnom
doziranju UV zraenja. Koristi se i u lijeenju psorijaze. preparati
se
daju lokalno ili interno 2 sata nakon aplikacije ozrauje se sa UV
zraenjem.
PIRANOKUMARINI
Uporabu nalaze kao vazodilatatori.
DROGE S KUMARINIMA
Ammeos visnagae fructus
Plod panjolskog moraa
Ammis visnaga (L.) Lamarck, Apiaceae
Biljka raste u Sredozemlju, Egipat, Maroko, Tunis.
Plodii su sitni, jajoliko eliptinog oblika, 0,15-0,90 mm iroki,
2-2,5 mm dugi. esto se zamjenjuju sa ammi majus (moracin).
Sastojci:
piranokumarini: visnadin, sanidin

OCH3

R2

O
R1

KEL I N R1 = OCH3 R2 = CH3

VI SNAGI N R 1 = H R2 = CH3
KEL OL R1 = H R2 = CH2 OH
KEL OL GL UKOZ I D R1 = H R2 = CH2 OC6 H1 1 O' 5

furanokumarini: kelin, visnagin, kelol, kelol-glikozid

Djelovanje i primjena: Droga iri koronarne ile pa se upotrebljava kao
koronarni
vazodilatator. Kelin i njegovi derivati smiruju glatku
muskulaturu
bronha, eluca, probavnog trakta, mokranih puteva pa se
upotrebljavaju kod eluanih, probavnih i bubrenih kolika.
Ammi majoris fructus
Plod moraa
Ammi majus L., Apiaceae
Plodii su sitni, 0,5-0,75 mm iroki, oko 2 mm dugi.
Sastojci:

furanokumarini:
izopimpinelin

bergapten,

ksantotoksin,

OR
CH3

KSANT OT OKSI N R= CH3

I MPERAT OKSI N R=

CH2

CH

Djelovanje i primjena: U lijeenju leukodermia.

DROGA S IRIDOIDIMA

CH3

imperatorin,

Valerianae radix
Odoljenov korijen
Valeriana officinalis L., Valerianaceae
Korijen i rizoma skupljaju se samo od dvogodinje biljke. Najbolje
uvanje droga in toto, nakon jedne godine valepotrijati padnu na
1/3.
Dobro uvanje u organskim otopinama.
Suenje droge obavlja se na 40oC.
Domovina je Europa i Sjeverna Azija.
Sastojci:
Eterino ulje (formilizovalerijanat - blagi sedativ)
Sedativi
Heterozidi (velerozid)
Valepotrijati (iridoidi): esteri octene, izovalerijanske i
-acetiloksivalerijanske kiseline sdterpenoidnim trovalentnim
alkoholom
tipa iridoidnog ciklopentana - C pirana. Na 60 oC raspadaju se
valepotrijati.

C2 H 5
COOH

H3 C

O
H

VAL ERENSKA KI SEL I NA

VAL EPOT RI J AT

SESKVI T ERPEN

Djelovanje i primjena: Sedativ, sniava krvni tlak, djeluje protiv

tjeskobe, kod
predmenstrualnih
napetosti.
Valerinska
kiselina
(seskviterpen), jai
spazmolitik od papaverina. Djeluje tako da produljuje
djelovanje
inhibitornih neurotransmitera.

DROGE S TIOGLIKOZIDIMA
Sinapis nigrae semen
Sjeme crne goruice
Brassica nigra (L.)Koch, Brassicaceae
Plodici su maleni, okrugli, promjera oko 1,5 mm, tamnocrvenosmee
boje. Sabiru se potpuno zreli, ali kojuke ne smiju biti raspucale.

Sastojci:
tioglikozid: sinigrin (1,2%)
Djelovanje i primjena: Kao rubefacijens pa se upotrebljava u lijeenju
reume i neuralgija.
Ddroga je otro paleeg okusa jer izaziva jaku hiperemiju,
mora
se paziti na doziranje da ne do|e do oteenja koe.
U svijetu se najvie uzgaja u prehrambene svrhe, senf.
Sinapis aetheroleum
Eterino ulje crne goruice
Dobiva se destilacijom vodenom parom iz plodova crne goruice (iz
samljevenih sjemenaka). Nakon deoleiranja i maceriranja vodom u
trajanju od 2 sata na temperaturi 30-40oC.
Sastojci: Sinigrin se pri povienoj temperaturi nakon ozljeda tkiva cijepa
djelovanjem enzima mirozinaze (tioglukozidaza) u tzv. goruiino
ulje
(jo se zove alil goruiino ulje, 92% alilnog izotiocijanata), uz alil
goruiino ulje nastaje sulfatna kiselina i glukoza. To se ne doga|a
u
ivoj biljci jer su sinigrin i mirozinaza u odvojenim stanicama.
Sinapis albae semen
Sjeme bijele goruice
Sinapis alba L., Brassicaceae
Sjemenke su svijetlosmee boje.
Sastojci:
sinalbin (1,5-2,5%)
p-hidroksibenzil goruiino ulje
Djelovanje i primjena: Kao rubefacijens, ali djeluje blae pa se interno
vie upotrebljava.
DROGE S POLISULFIDIMA
Alli sativi bulbus
Lukovica bijelog luka
Allium sativum L., Alliaceae

Sastoji se iz jajolikog duguljastog glavnog luka

i 5-15 sporednih (enji) koji su obavijeni
koastom opnom.
Domovina enjaka Juna Azija, rasprostranjen
u Srednjoj i Istonoj Europi.

S
S
AL L I CI N

Sastojci:
aliin - alicin - ajoen (vinil(4H)ditiin)
Alicin ima izraen bakteriostatski uinak. Moe se destilirati
vodenom parom i ima karakteristian miris. U biljci alicin ne
postoji pa sam enjak nema miris. On nastaje iz bezbojne
predstepenice allina djelovanjem enzima (allin liaze - allinaze). Uz
prisustvo vode - nusprodukti uz alicin sa amonijakom i pirogro|
anom kiselinom. Allin nema miris, nema bakteriostatski uinak i
topljiv je u vodi. Put od allina do alicina odvija se u organizmu
nakon uzimanja enjaka. Javlja se neugodan miris izdaha.
Isparava se putem koe. Preparati su mikrokapsulirani. Alicin je
nestabilan i dalje se raspada u polisulfide od kojih je najznaajniji
dialil-disulfid. Nastaju i ajoeni. enjak sadri i flavonoide,
vitamine B, vitamin C. Alicin djeluje bakteriostatski u razrije|enju
1:100.000.
1 mg alicina iznosi 10 mikrograma penicilina i time premauje u
svom baktericidnom djelovanju fenole.
Djelovanje i primjena: Kod infekcija probavnog trakta. enjak sadri
supstance koji
sniavaju
lipide,
djeluju
kod
arterioskleroze
kao
antihipertenzivi i
djeluje koei agregaciju trombocita i spreava bilo koji oblik
tromboze.

Alli cepae bulbus

Lukovica crvenog luka
Allium cepa L., Alliaceae
Sastojci:
cikloallin, daje estere tiosulfinske kiseline
izomer alicina - propantial-S-oksid (spoj odgovoran za suenje)
Djelovanje i primjena: Kod prehlada vezanih za izluivanje sekreta iz
nosa, posebno
djeluje na sluznicu nosa. U farmaceutske svrhe antiasmatik.

DROGE S ANTRAKINONSKIM GLIKOZIDIMA

Aloe
Aloj

Aloe ferox Mill., A. africana Mill.,

Aloe spicata Baker, Aloe perry Baker,
Aloe barbadensis Mill./A. vera L.), Aloeaceae (Liliaceae)
Sve ove vrste su izrazito kserofilne vrste, rastu na visokim
temperaturama, na suhim stepskim podrujima. Samonikle dolaze
u
podruju Afrike, a uzgajaju se u Indiji, Americi i neto malo u
Europi.
Trgovaka imena:

Kap-aloe, Natal-aloe - junoafrike droge

Socotra-aloe, mokka-aloe - istonoafrike droge
Musumbra-aloe - po cijeloj Indiji
Curacao-aloe, barbados-aloe - Zapadna Indija

Listovi su debeli, mesnati, bodljikavi sa debelom kutikulom. Za

dobivanje droge uzimaju se uvijek donji veliki listovi da droga
ne presui. Listovi se slau na udubljenja na gove|u, konjsku ili
kozju kou i nakon nekoliko sati iz njih spontano (iz aloe
stanica) istie sok.
Aloe sok se uguuje: uparavanjem - u bakrenim posudama na
otvorenom pri emu se dobiva crna droga koja se naziva aloe
lucida (izrazito lijepa sjajna); uparavanjem na suncu pri emu
dolazi do izluivanja kristalininog aloina, ima izgled poput
jetre, aloe hepatica. Vdeina farmakopeja propisuje aloe lucida.

Sastojci:
aloin (10 C glukozid aloeemodin antron); aloinozid.
Nisu u kozmetikim preparatima.
OH

OH

OH

CH2 OR

CH 2 OR

OH

OH

OH

AL OI N A R= H
AL OI NOZ I D A R= A L RAMNOZ A

CH2 OH

HO

HO

U:

OH

HO

AL OI N B
AL OI NOZ I D B

Aloe-vera i aloe barbadensis se koriste u kozmetici:

antracenski
derivati su u njima prisutni u tragovima, a dominiraju
polisaharidi, aminokiseline i vitamini. Aloe uklanjaju izrasline,
koe rast tumorskih stanica (u kulturama stanica). Kao

sredstvo za ienje i to kao purgans kod razliitih kroninih

opstipacija. Mora se naglasit da se uzima vie puta dnevno u
manjim dozama, a u veim dozama izaziva jaku hiperemiju
zdjelinih organa pa se zato kod akutnih sluajeva ne daje.
Kontraindicirana kod graviditeta, hemoroida, menstruacije.
Aloe dolazi u obliku pilula i draeja. U tekuim oblicima ne
dolazi. Oni se mogu pripremati. Aloe je strano gorak pa se
tekui oblici ne mogu upotrebljavati. DOZE: 0,1-0,2 grama.

Sennae folium
Senin list
Cassia angustifolia Vahl.
Cassia acutifolia Delile (Cassia senna), Caesalpinaceae
Obje vrste su afrike biljke, ali se C. angustifolia uzgaja u Indiji (Tinnevely
sena), C. acutifolia Sudan, Egipat, Aleksandrija (Aleksandrina sena).
C. angustifoliae mahune su duge oko 4-4,5 cm, a oko 1,8 cm iroke i
smee.
C. acutifolia su manje 3-5 cm, a 2,5 cm iroke i zelene.
Patvorine: C. auriculata, C. italica, C. montana
Sastojci:
diantron 8,8 diglukozid - senozid A,B,C,D iz reinantrona
heterodiantron 8,8 diglukozid - senozid C i D
Aloe - emodin antron i renin antron - dobivaju se C i B senozidi,
sena sadri velike koliine smole koja je odgovorna za nastajanje
greva i zato se mora ekstrahirati i dobivamo drogu sennae folium
sine resine (bez smola).
Kasnije je utvr|eno da greve ne izazivaju smole, nego poveane
koncentracije sastojaka sene, pa se ono mora uzimati viekratno.
Djelovanje i primjena: Kod uzimanja malih doza nema djelotvornosti, pa
se mora pronai
optimum. Obavezno se uz senu primjenjuju spazmolitici.
irai ne
smiju upotrebljavati senu. Djeci se ne smije davati sena. Daje
se
samo sennae fructus (foliculi). To su plodii, a dobivaju se od
obje
vrste sene. U narodu se naziva majino lie.DOZA: 0,5-2,0
grama.
Sennae fructus (Folliculi sennae)
Senin plod
Osueni plodovi (mahune) vrsta C. angustifolia i C. acutifolia koji dolaze
in toto (jer bi inae ispale sjemenke iz mahune).

Sastojci:
jednako kao i kod Sennae folium
Djelovanje i primjena: Iako sena djeluje laksativno blae nego krkovina,
ima ljudi koji su
osjetljivi i na senu. Plodovi djeluju blae jer imaju manje
smola pa
se upotrebljavaju u djeijoj praksi i u gerijatriji.

Frangulae cortex
Kora krkavine
Rhamnus frangula L.(Frangula alnus Mill.)
Rhamnaceae
Kora skinuta sa mladih grana i granica ove vrste. Skida se u
proljee i tokom jednog dijela ljeta jer tada su u drogi sadrani
antranoli, a u jesen antrakinoli. Antranoli su 10 puta djelotvorniji
od antrakinola.
Droga se ne smije upotrebljavati svjea. Mora odleati barem jednu
godinu, jer svjea izaziva muninu, proljev i povraanje. Zagrijavanjem
na odreenim temperaturama moe se skratiti vrijeme stajanja.
Sastojci:
glukofrangulin A i B (A emodin 6 alfa ramnozil 8-O-beta Dglukozid):
frangulin A i B
OR
OR

O
O
RAMNOZ A

OH

OH

CH3
O

GL UKOF RANGUL I N A R= GL UKOZ A

F RANGUL I N A R= H

API OZ A

CH3
O

GL UKOF RANGUL I N B R= GL UKOZ A

F RANGUL I N B R= H

Patvorine: Rhamnus fallax, R. cathartica

Djelovanje i primjena: Laksans, sredstvo za ienje u malim dozama
Rhamni catharatici fructus ima blae djelovanje.
Antracenski derivati djeluju u debelom crijevu, reducirani oblici
nastaju u debelom crijevu aktivnou bakterija (E. coli).
U organizmu je cilj prevesti u reducirani oblik
Rhamni purshiani cortex
Kora amerike krkavine

Rhamnus purshianus De Candolle,

(Frangula purshiana (DC) A.G. Cooper)
Rhamnaceae
Kora se skida s mladih grana i granica stabla visokog 20 m.
Skida se od 4.-8. mjeseca. Droga je debela oko 5 mm, sa gornje
strane vide se ostaci mahovina i liajeva za razliku od obine
kod
koje se vide lenticele.
Srikine zrake su ire; kod nae krkovine nalaze se nakupine
sklerihinskih likovnica, a kod amerike nakupine sklerehinskih
stanica.
Tako|er skladitenje jednu godinu (prema Farmakopeji) ili
zagrijavanje
1 sat na 100oC. Monografije ove droge nalaze se u Amerikoj i
Britanskoj Farmakopeji, a esto pie Cascara sagarda to na
panjolskom znai sveta droga.
Raste na pacifikoj obali Amerike.
Sastojci:
80-90% C-glikozida-kaskarozid A,B,C,D,
aloin, 11 dezoksialoin,
10-20% O-glikozida - monoglikozidi
emodina
aloe emodina,
aloe emodina krizofanola (laksans).

GL UKOZ A

OH

8
10
H

R
GL UKOZ A

KSAROZ I D

Djelovanje i primjena: Upotrebljava se kao laksans, najee u obliku

ekstrakata.
Cortex rhamni fallacis
Kora estike
Rhamnus fallax L., Rhamnaceae
Kora se skida s grana i granica estike.
Morfoloki i anatomski slina kora krkovine, a prema nekim
autorima ima vie antrakinona od same krkovine. Nekada se smatrala
patvorinom, no nema neke vee razlike u kemijskom sastavu stoga se
predlae kao paralelna i ravnopravna zamjena krkovini.
1,5-3,5 m visoki grm rasprostranjen u zapadnom dijelu balkanskog
poluotoka. Raste na suhim sunanim mjestima vapnenastih
planina (bukove ume).

Fructus rhamni cathartici

Plod pasjakovine

Rhamnus catharicus L., Rhamnaceae

Raste u podruju Sjeverne Afrike.
Sastojci:
2% antracenskih derivata - emodina, frangulin, glukofrangulin
flavonski heterozidi
Djelovanje i primjena: Blagi laksans i diuretik.

Rhei radix
Rabarbarin korijen
Rheum palmatum L. var. plamatum, R. officinale Baill.,
R. tanguticum L., Polygonaceae
Oguljeni osueni korijen vrste r. palamtum. Nakon sabiranja korijen
se guli (mundira). U njemu se razaznaju karakteristine
zvjezdolike
ile. Antracenski derivati locirani su u kambiju i u srikinim
zrakama
zvjezdolikih ila. ile su nepravilno smjetene u korijenu i daju
mramorirani izgled.
Raste od Sibira do Himalaja, na velikim visinama, istona i zapadna
Kina. Zeljasta je biljka, ali moe dojivjeti starost 20-30 godina.
Nakon 4-7 godina poinju izbijati cvijetovi. Kao droga se skuplja
od 4-8 godina starosti.
Sastojci:
1 i 8-O-mono i di-glikozidi: reina (aglikoni),
reum emodina,
aloe emodina,
fisciona,
krizofanola.
Patvorina je Rheum rhaponticum (Europski) koji sadri raponticosid vezan
na
stilben koji ljubiasto fluorescira u UV-podruju.
HO

OH

CH

GL UKOZ A

CH

OCH3

RAPONT I COSI D

Djelovanje i primjena: Trijeslovine imaju utjecaja na uinak.

U malim dozama 0,05-0,15 g droga djeluje adstringirajue.

4 g.

Purgativno djelovanje nastupa tek u viim dozama od barem

Dolazi u obliku tinktura i suhog ekstrakta.
Hyperici herba
Zelen gospine trave
Hypericum perforatum L., Hypericaceae

Biljkna vrsta rasprostranjena po livadama Europe.

Sastojci:
eterino ulje: kariofilen
diantron hipericin
flavonoidi
Djelovanje i primjena:
adstigens, sedativ.

Djeluje

antidepresivno,

kao

spazmolitik,

DROGE S KARDIOTONINIM HETEROZIDIMA

Ime im potjee otuda to se primjenjuju u terapiji bolesnog srca.
Kardiotonini heterozidi daju hidrolizom eernu komponentu koja se
moe sastojati od 1-4 molekule monosaharida i neeernu komponentu
koja je derivat sterana.
Aglikon je tipa ciklopentanoperhidrofenantrena, pa su srodni
sterolima, unim kiselinama, saponinima i nekim hormonima. Od njih se
razlikuju po vezi prstenova posebno po supstituentu na C 17, koji moe biti
jednostruko nezasieni peterolani laktonski prsten ili dvostruko
nezasieni esterolani laktonski prsten. Prema laktonskom prstenu
dijelimo ih u 2 skupine:
1. heterozidi s 23 C-atoma (Digitalis, Convalaria, Strophantus)
2. heterozidi s 24 C-atoma (bufanolidi; Scilla, Helleborus)
esterolani prsten djeluje 5-7x jae od peterolanih. Od eera tu
su najee dezoksiriboza, npr. digitoksoza, ali mogu biti i glukoza i
ramnoza.
Digitalis purpureae folium
List grimiznog naprstka
Digitalis purpurea L., Scrophulariaceae
Drogu predstavlja na 40-50oC osueni listovi biljke Digitalis purpurea
L., Scrophulariaceae.
Raste na rubovima uma i istinama zapadne Europe, atlantske i
subatlantske klime. Dvogodinja biljka (rozeta prizemnih listova
koji
su dugih i do 30 cm, a tek druge godine razvije se cvijetna os
koja nosi zvijezdast cvat).
Izuzetno lako se kultivira na humusnom tlu bogatom manganom,

a siromano kalcijem.
Sastojci: 30 g glikozida (0,15-0,4%)
Genini (aglikoni):
digitoksigenin,
gitooksigenin (16-hidroksi-digitoksigenin),
gitaloksigenin (16-formil-gitoksigenin).
O

12

12
16

OH

16
OH

OH
HO

HO
GI T OKSI GENI N

DI GI T OKSI GENI N

eeri:
D-digitoksoza
D-digitaloza,
D-glukoza
Glikozidi:
purpurea glikozid A i B (60%),
digitoksin (12%),
gitoksin (10%),
gitaloksin (10%).

O
O

12
16

OH
HO
GI T AL OKSI GENI N

Ima i glikozida koji nemaju djelovanje na srce (pregnan glikozidi (digitanol

glikozidi):
diginin,
digipurpurin,
digifolein.
Droga produacira saponinske heterozide koji poboljavaju resorpciju
kardiotoninih heterozida.
Saponinski, spirostanolski glikozidi:
digitonin,
gitonin,
gitonin.
Digitalis lanatae folium
List vunastog naprstka
Digitalis lanata Ehrh., Scrophulariaceae

Samonikla biljka u jugoistonoj Europi i na podruju Kavkaza, jako

rairena na Balkanu. Raste na vapnenakoj podlozi uz dovoljno
oborina. Dvogodinja biljka, cvat u obliku klasa. Listovi se
skupljaju
i u kasnu jesen, a najvie heterozida sadre cvjetovi koji su
sakupljeni prve godine (moe i druge).
Sastojci:
63 glikozida (1%)
Aglikoni:
digitoksigenin,
gitoksigenin,
gitaloksigenin,
digitoksigenin (C12-OH),
diginatigenin (C12, C16-OH).
Glikozidi:
lanatozid A i C (50%),
u manjoj koliini lanatozid B,D, i E, ti glikozidi su primarni jer u
tom

obliku dolaze u biljci.

Sekundarni glikozidi - nastaju odcjepljenjem pojedinih eera:
acetildigitoksin,
acetilgitoksin
acetildigoksin.

Djelovanje i primjena: Kardiotonini heterozidi su se poeli koristiti vrlo

rano i to odmah
za lijeenje srca, a najvie se koristio Digitalis purpurea.
Terapijsku
upotrebu zapoeo je Wilhering. Najveu uporabu ima:
digitoksin
(purpurea glikozid), digoksin (lanata glikozid), acetildigoksin,
lanata
glikozid A,B, i C.
Ovi heterozidi se brzo resorbiraju i brzo izluuju pa je kasno
uoeno njihovo djelovanje.
LJEKOVITI OBLICI: Infuzi, ekstrakti, tinkture sa vrstama Digitalis se u
terapijskom
smislu ne koriste,. teko se standardiziraju pa je
doziranje oteano.
Razlike po resorpciji, po duljini djelovanje i po mogunosti kumulacije:
a) DIGITOKSIN
Resorpcija 95-100% per os. Djelovanje nakon 12 sati, a zadrava se 20
dana. Jako se kumulira. Najee oneien gitoksinom, a da bi se

potpuno uklonio dolazi do velikih gubitaka digitoksina, pa se ne uklanja

do kraja.
b) DIGOKSIN
Digoksin dolazi kao i acetildigoksin
Resorpcija 60-70%, a maksimalno djelovanje nastupa 6-8 dana.
On se manje kumulira.
c) LANATA GLIKOZIDI
Resorpcija je brza kao i izluivanje:
Lanatozid A - resorpcija 80%
Lanatozid B - slaba resorpcija
lanatozid C - resorpcija 40%.
Najee monografije u farmakopeji:
Digitalis purpurea pulvis normatus
Samljevena droga - pulvis, standardizirana tj. ima tono odreenu koliinu
glikozida, dolazi i pod nazivom titrirani, normirani, standardizirani pulvis.
Strophanthi semen
Strofantusovo sjeme
Strophanthus gratus (Wall.et H.) Franch.,
S. kombe Oliver, Apocynaceae
Drogu predstavljaju sjemenke S. gratus i S. kombe. Plod je tobolac s
200 sjemenki. Sjemenka Strophantus gratus je duga 1,5 cm,
iroka
3-5 mm, uto sme|e boje, izrazito duguljaste, na sjemenu izraena
rafa. Sjemenke nemaju dlaica.
Sjemenka Strophantus combe je manja, izrazito dlakava, a s
H2SO4
daju zelenu, ljubiastu pa sme|u boju. Spadaju u povijue,
imaju
tobolce pune sjemenki.
Sastojci:
Sadri 4-8% glikozida.
S. gratus sadri 90-95% g-strofantina (3-O-L-ramnozid)-oubain jer
je
izoliran iz Acokharitera oubaio.
S. combe sadri 8-10% glukozida: K-strofantin (smjesa Lstrofantinkog,
strofantidolskog, propilgeninskog reda).
Iz te smjese najvaniji glikozidi su:
K-strofantin,
i cimarin=K-strofantozin
K-strofantozid ocjepljenjem daje pa , a onda ostale. Kasno je
otkriven, jer se vrlo malo resorpira, a relativno brzo djeluje.

Djelovanje i primjena: Upotrebljava se kao otrov za strelice, a zbog

slabe resorpcije per
os, daje se i.v. i perlingualno (spreava infarkt), kod akutne
insuficijencije srca, kod akutne koronarne insuficijencije,
kod insuficijencije srca praene bradikardiom i kod
preosjetljivosti
na digitalis.
Convallariae herba
Zelen urice
Convallaria majalis L., Convallariaceae
Drogu predstavlja zelen biljke (osueni nadzemni dio cvatue biljke),
koji se sakuplja za vrijeme cvatnje i sui na 110 oC.
O
O

H
HO

OH

OH
K ST ROF ANT I DI N R= CHO
ST ROF ANT I DI OL R= CH2 OH
PERI PL OGENI N R= CH3

Sastojci:
Glikozidi:
konvalotoksin (40-45%),
konvalatoksol (20-30%),
konvalozid (4-7%),
konvalatoksolozid (2-4%),
lokundioz.

O
O
HO

OH

OH
H

H
RAMNOZ A

OH

O
OH
G ST ROF ANT I N

Koliina i sastav ovise o porijeklu; konvalatoksin sadre vrste iz Zapadne

Europe, konvalozid sadre vrste Istona Europe, a konvalatoksin i
lokundiozid se nalaze u vrstama Srednje Europe. Sadri jo i steroidne
saponine, kao i veinu kardiotoninih glikozida:
Aglikoni heterozida:
k-storofantidin-(konvalotoksin),
strofantidol (konvalotoksol, konvalotoksolozid),
bipindogenin (lokundiozid).
Djelovanje i primjena: Slino kao droge vrsta Digitalis i Strophantus.
Resorbira se relativno dobro per os.

Upotrebljava se kod edematoznog srca, kod srane neuroze, kod

preosljetljivosti na digitalis (izrazito diuretiki uinak te se
zato i
koristi kod edema srca).

Scillae bulbus
Lukovica morskog luka
Urginea maritima (L.) Bak., Hyacinthaceae
Drogu predstavljaju osueni listovi lukovice morskog luka. Listovi se
reu u trake i sue. To su sredinji mesnati listovi (vanjski nemaju
lijekovitih tvari, a unutranji sadre puno sluzi).
Bijela lukovica raste na pjeanom tlu u sredozemlju i naraste do
3 kg, za razliku od crvene koja naraste i do 5 kg.
Sastojci:
Bijela lukovica sadri:
15 glikozida (0,24-0,4%),
glukoscilaren A,
scilaren A,
proscilaridin A=scilarenin iz
kojeg se ostali izvode.

O
O

Crvena lukovica sadri scilirozid

(aglikon scilirozidin).

OH

HO
SCI L ARENI N

Djelovanje i primjena: Upotrebljava se kod angine pectoris, nefritikih

edema, uremija.
Scilarozid se moe upotrijebiti kao otrov protiv glodavaca raticidno sredstvo.

Nerii folium
Oleandrov list
Nerium oleander L., Apocyanaceae
Listovi su 10 cm dugi, niski lancetasti, kratke peteljke, savinuta ruba.
Samonikla u Mediteranu.
Sastojci:
oleandrin (16 acetil-glitoksigenin)
Aglikoni:
digitoksigenin
gitoksigenin

 5 -digitoksigenin (uzarigenin)
Djelovanje i primjena: Slino digitalisu, ali breg i blaeg intenziteta,
slabija kumulacija
u organizmu.
Helebori radix (rhizoma)
Kukurjekov korijen (podanak)
Heleborus niger L., H. viridis L., H. odorus W.et Kit.
Ranunculaceae
Sastojci:
helebrin (bufa kinolidinskog tipa, a aglikon helebrin)
saponin heleborin bez kojeg helebrin ne djeluje.
Djelovanje i primjena: Slino strofantusu za akutna stanja.
Herba adonidis - zelen gorocvijeta
Adonis vernalis, Ranunculaceae
To je 30 cm visoka biljka sa sitnim perastim listovima, stabljika
razgranjena, na svakom vrku nosi po jedan zlatnouti gotovo
lakirani cvijet.
Raste po breuljcima Srednje i Jugoistone Europe.
Sastojci:
0,5% heterozida, od kojih je glavni adonitoksin (izomer je
konvalatoksinu), a aglikon je adonitoksigenin.
DROGE SA SAPONINIMA
Saponini su dobili ime po tome to imaju visoku mo pjenjenja
poput sapuna. Veina iz razara eritrocite, otrovna je za ribe, a sa
sterolima u etanolu stvara teko topljive taloge. Izuzetno rasprostranjeni.
Triterpenski u porodicama kotiledone - Caryophilaceae, Primulaceae,
Araliaceae, Hipocastanaceae, Fabaceae, Polygalaceae.
Steroidni saponini dolaze u porodicama: monokotiledone - Liliaceae,
Dioscoreaceae, Agavaceae; dikotiledone - Digitalis, Trigonela.
Saponini se dijele prema kemijskom sastavu aglikona:
1. spirostanolski - neutralni
2. steroidno-alkaloidni - sadre N
Obje grupe imaju steroidni aglikon sapogenin sa 23 Catoma,
a tu spadaju i heterozidi korijena ginsenga i nekih drugih
droga gdje su saponini popratne tvari.
3. triterpenski - mogu biti neutralni ili kiseli.
Imaju pentacikliki triterpenski aglikon C30 (korijen jaglaca,
sladia, senege, sjemenke divljeg kestena).

Prema eernoj komponenti dijele se:

monodesmozidi
bisdesmozidi
Od eera dolaze glukoza, galaktoza, glukuronska kiselina, galakturonska
kiselina, ksiloza, arabinoza, ramnoza. Saponini podrauju bronhijalne
lijezde na pojaanu sekreciju (omekavanje sluzi).
Djelovanje kao:
- expektoransi - jer djeluju na povrinsku napetost i razrje|uju sputum
Primulae radix
Senegae radix
Liquiritiae radix
Saponariae radix
Hederae folium
- diuretici - a djelovanje se bazira na osmozi i direktnom podraaju
bubrenog epitela.
Betulae folium
Ononidis radix
Equiseti herba
Violae tricoloris herba
Verbasci flos
- antibiotici - Primulae radix, Hederae folium,
- antimikotici - pokazuju svi saponini sa 4-5 eera,
- antiedematozno (venetonino) - Aesculus saponini (escin),
- antiflogistiko - saponini slini glukokortikoidima: ruscus aculeatus
saponini
(ruscin), glycyrrhiza saponini (glicirizin,
- spazmolitiki - Hedera saponini.

Primulae radix
Korijen jaglaca
Primula veris L., P. elatior (L.) Hill.
Primulaceae
P. veris - zlatnouti, mirisni cvijetovi, cvate u IV. i V. mjesecu
na suhom tlu.
P. elatior - bezmirisni, svijetlouti bezmirisni cvijetovi, cvate u III.
mjesecu.
Sastojci:
5-10% saponina, a oni potjeu iz dva aglikona:
protoprimulagenin
(4
eerne
komponente:
glukoza,
galaktoza,
ramnoza, glukuronska kiselina),
protoprimulagenin A (pentaglikozid);

A,

Protoprimulasaponin A je drugi saponin. Sadri protoprimulagenin

a on sadri jo i saharozu (ksilozu);
Primula kiseline su saponini, ali bez terapeutskog djelovanja;
Fenolski glikozidi: primverin i primulaverin - hidrolizom daju
metoksisalicilne kiseline odgovorne za miris eterinog ulja.

Djelovanje i primjena: U obliku ekstrakta, infuza, dekokta, najee

sirupa - kao
ekspektorans (hripavac, astma, species pectoralis).
Hippocastani semen
Sjemenke divljeg kestena
Aesculus hippocastanum L., Hippocastanaceae
Zrele sjemenke.
Raste u umjerenoj i toploj zoni kao visoko stablo.
Sastojci:
Smjesa saponina koja se zove -escin, a ima 2 aglikona:
- Protoescigenin - ima puno OH skupina (4 sekundarne i
2 primarne) to mu daje veliku polarnost i izrazito jako
hemolitiko djelovanje. Od eera ima glukuronsku kiselinu i
dvije glukoze.
- baringtogenol (C) - jima jednu CH3 umjesto OH skupine.
tringlinska kiselina
izomaslana kiselina
anglinska kiselina i druge koje ine brojne saponine
uz -escin dolazi i -escin: -escin+kriptoescin, tj. ista smjesa
saponina
kriptoescin nema hemolitiko djelovanje ve antieksudativno
sadri flavone i esculetin-kumarin
kvercetin
kemferol
Djelovanje i primjena: Antieksudativno, smanjuje krhkou ila.
Limfatiki zastoji, hemoroidi, edem mozga. U obliku ekstrakta npr.
u mastima za vene. Smanjuju lomljivost kapilara (lijeenje
hemoroida).
Interno samo pod kontrolom lijenika jer moe otetiti jetreni
parenhim.
Liquiritiae (Glycyrrhizae) radix
Sladiev korijen
Glycyrrhiza glabra L., var. typica,
Glycyrrhiza glabra L., var. glandulifera,
Glycyrrhiza glabra L., var. violacea, Fabaceae

Sladi je 1-1,5 m visoka trajnica, raste po pjeskovitom tlu.

Korijenje i vrijee (produeni ogranci stabljike) sladia. Droga se
sakuplja od samoniklih biljaka koje se sakupljaju u kasnu jesen.
Raste na pjeskovitom vlanom tlu (polupoplavljena podruja),
a sakuplja se barem kad je stara 4 godine. esto farmaceutski
zahtjeva da vanjska kora bude oguljena jer sadri gorke tvari - Liquiritiae radix sine cortice.
Sastojci:
Saponini: glicirizin (aglikon gliciretin)
Glicirizinska kiselina je heterozid, a njena K ili Ca sol je glicirin.
Kad maknemo eere dobijemo gliciretinsku kiselinu, a to je
aglikon.
Glicirizinska kiselina je onda diglukuronin gliceretinske kiseline.
Aglikon se zove gliciretin premda je to gliciretinska kiselina.
COOH

H
O
H
GL UKURONSKA KI SEL I NA
H
GL R1

GL R2

O
H
GL I CI RET I NSKA KI SEL I NA

Flavonoidi likviritin (aglukon - likviritigenin)

Glicirizin daje slatki okus (50 puta sla|i od eera), ali aglikon
nema taj okus.
Djelovanje i primjena: Kao ekspektorans, antiflogistik - glicirizin koi
inaktivaciju
glukuronida u jetri (kod ulkusa, gastritisa), ako se predozira
(25-40 g) kortiko (dezoksi) steroidima tada nastaje
hipokalcemija,
retencija Na, edemi, potekoe u disanju.
Spazmolitiki djeluje flavonoid likviritigenin.
Monografije: Liquiritiae extractum fluidum, Succus liquiritiae inspisatus kuhanje
droge sa vruom vodom i ukoncentriravanje, pod vakuumom:
Pulvis
liquiritiae compositus - sadri L. radix, Sennae folium,
fructus
foeniculi.
Ginseng radix
Korijen ginsenga
Panax ginseng C.A.Meyer, Araliaceae

Korijen ima ovjekoliki izgled.

Na tritu ovi drugi dolaze kao ameriki ginseng, jer se u
Americi moe kultivirati, inae P. ginseng uspjeva samo u Kini,
Koreji. Panax quinquefolium L. (P. quinquefolius L.), Araliaceae.
Sastojci:
2-3% saponina zajedno - ginsenozoidi R-x(x-O,A,B,B2,E,F,G1,G2),
aglikoni 20-S-proto-panaksadiol (OH skupina na C3 i C20).
Djelovanje i primjena: Kao tonik, afrodiziacum - dokazano je da
proiruje krvne ile,
die krvni tlak, smanjuje kolesterol, stimulira sintezu RNA, ima
gonadotropno
djelovanje,
jak
utjecaj
na
reakcijske
sposobnosti
(refleksi, koncentracija itd.) i djeluje na funkciju plua, izaziva
naviku.
Saponariae radix
Korijen sapunike obine
Saponaria officinalis L., Caryophyllaceae
30-80 cm visoka biljka sa svijetloruiastim i bijelkastim cvijetovima.
Osueni korijen, podanci i vrijee sapunike.
Rasprostranjena u srednjoj Europi.
Sastojci:
saponini (oko 5%) i malu koliinu eterinog ulja
glavni heterozidi su saponozid A i D, koji pripadaju skupini
kiselih bisdezmozida.
Djelovanje i primjena: Upotrebljava se kao ekspektorans zbog svojeg
iritativnog djelovanja
na grlo, pa stimulira reflex kalja i luenje sluzi unutar
respiratornog trakta. Zbog toga se upotrebljava kod nekih
sluajeva astme, bronhitisa i kalja. Nekada se rabila kao
zamjena
za sapun pri pranju odjee i vune.
Radix Senege
Korijen amerike senege
Polygala senega L., Polygalaceae
Korijen je zmijolikog izgleda, utosiv ili smeesiv, 10 cm dug, sa
kvrgastom glavom na kojoj su ostaci stabljike i lia. Korijen
esto ima vijuge, grebene, rebra - im vie grebena tim je
korijen kvalitetniji. Na suprotnoj strani rebra, kambij umjesto
elemenata drva, stvara velike parenhimske stanice s tokicama
koje su utisnute u normalno drvo u obliku usjeka - taj dio zove
se lano ili pseudodrvo. U velikim parenhimskim stanicama
nalaze se saponini.

Raste u Sjevernoj Americi, do 40 cm visoka trajnica.

Sastojci:
8-10% saponinske smjese od najmanje 8 razliitih heterozida
glavni saponin je senergin koji hidrolizom daje presenegin
(aglikon), a
od eera sadri glukozu, galaktozu, ramnoztu,
miris metilnog salicilata koji je u svjeoj biljci u obliku fenolskog
heterozida primaverizida.
Djelovanje i primjena:
Upotrebljava se kao ekspektorans.

Saponariae albae radix

Korijen bijele sapunike
Gypsophila paniculata L., Caryophyllaceae
Sredozemlje.
Sastojci:
do 29% saponinske smjese iji je glavni heterozid bisdezmozid
gipsozid A
Djelovanje i primjena: Gipsofila saponin - slui za primjenu saponinskog
standarda
Saponinum purum album.
Herniariae herba
Zelen kilavice
Herniaria glabra L., H. hirsuta L.,
Caryophyllaceae
Njena, tanka biljka, stabljika razgranjena, prianja uz tlo, debela oko
2 mm, duga do 10 cm s malim sjedeim, eliptinim listovima.
Obje biljke rastu u Europi, Maloj Aziji, Sjevernoj Africi.
Sastojci:
droga ima visoki postotak fizikalnog pepela jer raste po tlu
3% hemolitiki djelatne saponinske smjese
glavni saponin - herniaria saponin I i II (monodesmosidi
acilheterozidi)
od eerne komponente tu su glukoza, ramnoza
2% fenolskih heterozida
kumarini - umbeliferon i herniarin

RO

R= HUMBEL I F ERON
R= CH 3 KERNI ARI N

Djelovanje i primjena: Diuretik kod cistitisa i mokranih kamenaca.

Sastojak Species diureticae.

DROGE S TRJESLOVINAMA
Trjeslovine su derivati fenola i fenolkarbonskih kiselina. Rije tanin ili
trijeslovina ne odgovara kemijski odre|enom jednom jedinom spoju, ve o
itavoj grupi sloenih spojeva koji imaju zajednike kemijske i fizikalne
osobine, stoga je trijeslovina neke droge smjesa tvari. Trijeslovine ili tanini
mogu sami po sebi initi djelatnu tvar, a moemo ih gledati kao popratne
tvari drugih aktivnih tvari pri emu utjeu na terapijski uinak glavne
aktivne komponente. Osim toga trijeslovine smetaju pri izolaciji glavnih
djelatnih komponenti. Trijeslovine ine bjelanevine ivotinjske koe
djelomino topljivima, a bjelanevine koje bubre netopljivima i
nebubrivima.
.
Trjeslovine daju taloge sa elatinom, tekim metalima i veinom
alkaloida (osim morfina), te obojenja s feri solima. Neravnomjerno su
raspore|ene po dijelovima biljke, a najbogatiji dijelovi su patoloke
tvorevine Gallae ili sisarke. Od normalnih dijelova biljke najvie
trijeslovina sadri kora stabljike, a onda kora korijena, ksilemski dijelovi,
listovi, i konano plodovi.
S obzirom na starost pojedinih biljnih organa, utvrdilo se da
trijeslovine dolaze u veoj koliini u mla|im dijelovima biljke.
Po svojoj kemijskoj konstituciji dijelimo ih uglavnom u dvije skupine:
1. Trjeslovine koje mogu biti hidrolizirane (tanini i depsidi,
galotanini
i elagnitanini)
2. Kondenzirane trjeslovine (katehinske trijeslovine)
Djelovanje i primjena: Protuupalno - slabo lokalno anestetiki, isuujue
na kou i rane,
baktericidno.
Adstringirajue, antiseptino i antidiaroino.
Eksterno - kod rana, opekotina, smrzotina, krvarenja, hemoroida,
upala usne upljine i drijela (angina, gingivitis, stomacititis).
Interno - od eluanog i crijevnog katara, hiperaciditetnog
gastritisa, dijareje.
Kao antidot kao protuotrov s alkaloidima i tekim metalima
(trovanje crnom kavom).
Droge s trjeslovinama
Gallae

% trjeslovina
50

Tormentillae rhizoma
Ratanhiae radix
Quercus cortex
Hamamelidis folium
Myrtilli fructus
Juglandis folium
Agrimoniae herba

15
10
12
5,5
1,5
10
10

Gallae (Galle asiaticae)

ike
Quercus infectoria Oliver, Fagacae
Poboljavaju ten (kupke), sadravaju jako puno trjeslovina (oko 50%).
To su pataloke izrasline koje nastaju na lisnim pupoljcima malog azijskog
hrasta.
Azijske gale nastaju tako da osa Cynipis tinctoria u lisnim pupoljcima
odlae jajaca.
Rhus vrste (gallae sinensis) japanske ili kineske gale.
Japanske gale nastaju pomou lisnih ui i nisu okrugle. Dolazi do razvoja
larvi,
biljka se hrani i nastaje tvorevina puna trijeslovina kao hrana mladim
larvama iz kojih se razvije insekt, a ostaju okrugle tvorevine pune
trijeslovina (2,5 cm promjera). Sve sisarke imaju otvor na mjestu gdje je
izaao insekt.
Sastojci:
40-60% tanina-galotanina (G. asiaticae)
75% tanina (G. sinensis)
Djelovanje i primjena: Kao tinctura gallae.
Galle sinensis
Kineske ike
Rhus vrste, Anacardiaceae
Sastojci: 75% trjeslovina
Djelovanje i primjena: Acidum tanicum
Quercus cortex
Hrastova kora
Quercus robur L.,Q. petraea (Matt.) Lieb.,
Q. pubescens L., Fagaceae
Sakuplja se u rano proljee prije listanja sa stabla do 20 godina
starosti, a ako su starija upotreba je u veterini. Po debljini kore se
vidi starost (to starija to deblja).
Sastojci:
6-20% katehinskih trijeslovina,

 galokatehini,
ljeukoantocijanidi.
Djelovanje i primjena: Eksterno kao oblozi kod konih oboljenja - vrlo
uspjeno.

Tormentillae rhizoma
Podanak petoprste
Potentilla erecta (L.) Rauschel ( Potentilla tormentilla Neck.)
Rosaceae
Sastojci:
15-20% katehinskih trijeslovina
elagna kiselina
2% ftrijeslovina koje hidroliziraju: elagitanin, agrimonin
triterpeni: kinovna i tormentilska kiselina
glukozidi - tormentozid
Djelovanje i primjena: Eksterno se rabi u stomatologiji (gingivitis,
paradentoza, angina,
stomatitis).
Interno kao antidiaroicum, kod gastritisa.
Tormentillae tinctura.

Hamamelidis folium
Hamamelisov list
Hamamelis virginiana L., Hamamelidaceae
Dolazi u obliku grma, ponekad stabla 5-7 m.
Biljka je slina naoj lijesci.
U istonim dijelovima Sjeverne Amerike.
Sastojci:
list sadri do 12% trijeslovina -hamamelitanin
rije|a droga je ako sadri - i -hamamelitanin
hamamelitanini se razlikuju po odnosu eera hamamelozae
(hidroksimetil riboza): galna kiselina
flavonski heterozidi
leukoantocijanidini
saponini
Djelovanje i primjena: Adstringens, u obliku infuza ekstrakata, masti i
epia kod lijeenja
hemoroida, hemostiptik za rane, protiv upale koe i sluzokoe,
protiv dijareja, a u kozmetici ekstrakti hamamelisa djeluju
blago
adstringirajue (kao tonici). List ljenjaka je nekada smatran

patvorinom, a danas kao paralelna droga slinog djelovanja.

Juglandis folium
Orahov list
Juglans regia L., Juglandaceae
Domovina je istono Sredozemlje, Mala Azija, Indija, Burma i Japan.
Samonikla je na podruju Himalaja (1000-2500 m).
Naroito cijenjen u Rimu kao sveto drvo Jupitera.
Sastojci:
9-10% trijeslovina - elagna tip (prema elagnoj kiselini)
hidrojuglon i njegov O-heterozid
Djelovanje i primjena: Antidiaroik, kod gastroenteritisa, eksterno u
ampulama kod rana
koje teko zacijeljuju. Dolazi i kao Orahovaa - rakija od
nezrelih
plodova (kod jakih dijareja).
Ekstrakti lia i mladih nezrelih plodova nalaze primjenu u
preparatima za sunanje i bojenje kose zbog juglona, koji ini
se
da ima i bakteriostatsko djelovanje. Izvanredan je insekticid
osobito
protiv stjenica (djeluje i mirisom kao repelens i kemijski).

Agrimoniae herba
Zelen oskoruice
Agrimonia eupatoria L., Rosaceae
Osueni nadzemni dio cvatue biljke.
Sastojci:
10% trijeslovina
Vitamin C
neto eterinog ulja
Djelovanje i primjena: Interno - ajevi protiv dijareja (ne steu jako),
kod bolesti jetre,
eluca, ui, bubrega.
Eksterno - protiv krvarenja, ispiranje grla, rana, za kone
bolesti.
U pukoj medicini protiv svih oblika TBC-a i bolesti jetre.
Ratanhiae
Korijen ratanije

Krameria triandra Ruiz et Pavon, Krameriaceae

Ime ratanija potjee od staroperuanskog jezika, a odnosi se na

korijen
kojeg peruanke vau da bi sauvale zube.

1 m visoki polugrm koji raste u ileu, Boliviji, Perr (na 1000-2500).

Sastojci:
8-18% ratanija trjeslovina - katehinske trjeslovine koje hidrolizom
daju
glukozu i ratanija crvenilo.
Djelovanje i primjena: Interno - protiv dijareja u obliku praka ili
dekokta.
Eksterno - u obliku tinkture u vodama za usta i lijeenje
upaljenog zubnog mesa. Sastavni je dio preparata protiv
paradontoze (kadulja, kamilica).
DROGE S ALKALOIDIMA
Pojam alkaloid oznaava tvar slinu alkalijama, a u svojoj
kompleksnoj strukturi sadri duik. Alkaloidi su tvari esto vrlo jakog
djelovanja u malim koncentracijama, osobito na sredinji ivani sistem
stoga su brzo otkriveni. Oni dolaze u velikom broju biljnih porodica. Oko
6000 alkaloida rasprostranjeno je u oko 5000 biljnih vrsta. Naroito
mnogo alkaloida poznato je u ovim porodicama:
- Ranunculaceae
- Papaveraceae
- Fabaceae
- Rutaceae
- Apocynaceae
- Solanaceae
- Liliaceae
- Rubiaceae
- Asteraceae
U najee sluajeva u biljci prevladava jedan alkaloid, kojeg smatramo
glavnim. Oni dolaze u svim organima biljnog organizma, ali ne moraju biti
podjednako zastupljeni u svim organima iste biljke. Alkaloidi dolaze u
biljkama u formi soli, a rijetko kao slobodne baze. Vezani su najee na
jabunu, vinsku i limunsku kiselinu, a ponekad na mekonsku (Opium).
Alkaloidi su uglavnom krajnji produkti tvarne izmjene u biljkama.
Neki od njih relativno lako ponovno ulaze u tvarnu izmjenu. Njihovo
odlaganje u biljkama mogla bi se smatrati kao naroita vrsta uskladitenja
duika (mortin u maku, ricinin u ricinusu).
Dijele se obzirom na poloaj duika u molekuli.
Secale cornutum
Roi raove glavice
Claviceps purpurea (Fries) Tulasne, Clavicipitaceae (Ascomycetes)
Drogu ini sklerocij sakupljen iz klasa rai: sklerocij predstavlja

trajni
micelij ove gljivice, tj. sklerocij ili ronati stadij gljivice.
Ergotizam - trovanje s rai (parazita) dovodi do gangrene i
opadanje ekstremiteta.
Razmnoavaju se askosporama, koje kad padnu na plodnicu
klasa
vre tzv. primarnu infekciju.
Askospore se razvijaju, micelij, (hife), preraste plodnicu i s
vremenom micelij razvija konidije sa konidiosporama,
istovremeno se stvara slatkasta tekuina (medna masa) koja
privlai insekte koji dolaze na zaraenu plodnicu, prenose
konidije i konidiospore na druge cvijetove, tj. druge njuke
tuka. Dolazi do tzv. sekundarne infekcije, sklerocij se razvija u
rai dalje, sve do stadija zrna, a plodnice atrofiraju.
Ako se sklerocij ne sakupi on padne na tlo, prezimi i u proljee
se
javljaju plodita u kojima su askusi s osam askospora.
Alkaloidi se dobivaju:
Prirodnim putem -tako se dobije mali postotak alkaloida (0,2%) to
je
nedovoljno za industrijsku proizvodnju.
Parazitnim kulturama - ra se namjerno zarauje gljivicom. Ovako
se
mogu dobiti dirigirane sorte koje su ili samo ergotoksinske ili
ergometrijske.
Saprofitnim kulturama - nakon 45-50 dana se ubrzano razvije
sklerocij.
Sastojci:
Droga sadri 2 vrste alkaloida:
Alkaloidi lizerginske kiseline: kiseloamidski alkaloidi
peptidni alkaloidi
ergometrin (ergobazin)
Klavinski alkaloidi:
peniklavin
kanoklavin
ergotamin
ergotoksin
Zajednika im je struktura ergolin.
Svi alkaloidi su derivati D-lizerginske kiseline (djelotvorni), dok L-derivati
nisu djelotvorni. L-lizerginska kiselina lako prelazi u D-lizerginsku kiselinu.
Nisu svi derivati djelotvorni.

H
CH 3
H

ROC

N
H
ERGI N R= NH2
ERGOMET RI N R= NH
ERGOBASI N

CH

CH2 OH

CH3
L I Z ERGI NSKA KI SEL I NA R= NM
MET I L KARBAMI D

CHOH
CH3

COOH
H
N
HOOC

CH 3

N
H

CH 3
NH

N
H
D L I Z ERGI NSKA KI SEL I NA

H
D

I Z OL I Z ERGI NSKA KI SEL I NA

H
ERGOL I N

Ergotoksinska grupa: ergokristin, -ergokriptin, ergokornin

Ergotaminska grupa: ergotamin, ergozin
Razlika izme|u ove dvije grupe je u aminokiselini valinu.
Djelovanje
Ergometrin izrazito kontrahirajue djelovanje na uterus
i primjena:
praeno u manjim antagonistikim djelovanjem na
serotonin. Upotrebljava se prije poroda jer omoguava tzv.
umjetne trudove (pravilne ritmike kontrakcije). Kod
zaustavljanja krvarenja uterusa. Metil ergometrin je izrazit
antagonist serotonina, pa se koristi kod migrene.
Ergotaminska i ergotoksinska grupa imaju ista simpatolitika djelovanja.
Djeluju koei na serotonin, adrenalin i noradrenalin, te pri
tome dolazi do irenja krvnih ila pa se koristi za snienje
krvnog
tlaka,
kod
lijeenja
cirkulatornih
smetnji,
tahikardija, migrena.
Ergokriptin specifino djeluje koei na prolaktin (ju
ginekoligiji kod mrtvo ro|ene djece), za davanje rodiljama.

Ephedrae herba
Zelen kositernice
Ephedra vulgaris L., Ephedra sinica Stapf.
Ephedraceae
Biljku ine mali grmovi najee bez listova.
Rasprostranjena je od Centralne Azije, zapada SAD-a do
Meksika. Neke saminikle vrste koje rastu u Mongoliji ve su
4000 godina cijenjene u kineskoj medicini. Jo 2760
prije
Krista droga je u kineskoj farmakopeji.
Sastojci:
kineska efedra + Ephedra equiseta ima 3,3% alkaloida
(75% L-efedrina, pseudoefedrin, normpseudoefedrin).
Djelovanje
i primjena:

Efedrin podie krvni tlak (slino adrenalinu, ali slabije) i

relaksira bronhalne glatke miie, a lokalnom primjenom u
oku izaziva midirjazu (simpatomimetik). Neeljeni uinci su
slini kao kod primjene amfetamina, ali slabije izraeni:
hipertenzija, tahikardija, insomnia, akutna psihoza kod
predoziranja, ovisnost. Efedrin je kontraindiciran uz MAO
inhibitore. Efedrin koei na apetit, kod astme, hipotonije.
Efedrin se davao robovima da bi im se poveao radni
uinak.

ALKALOIDI PORODICE SOLANACEAE

Alkaloidi porodice Solanaceae se mogu podijeliti u 4 skupine:
1.
2.
3.
4.

tropanski alkaloidi
alkaloidi duhana
sterolni alkaloidi
alkaloidi paprike

TROPANSKI ALKALOIDI
Belladonnae folium
List velebilja
Atropa belladonna L, Solanaceae
Sastojci:
0,3% alkaloida: L-hiosciamin, atropin, apoatropin, scopolamin,
kuskhigrin
Flavonol - glikozidi kvercetina i kemferola
Kumarini (scopoletin)

Djelovanje i primjena: Kao extractum fluidum, suppisum (ugueni)

sicum.
kao tinktura nalazi se u svim farmakopejama.
Kao spazmolitik - eluanog, probavnog trakta, mokranih
kanala,
bronhijalne astme i kod hiperprodukcije eluane kiseline.
Belladonnae radix
Korijen velebilja
Sastojci:
0,3-0,7% L-hiosciamin, atropin, apoatropin, belladonnin,
L-scopolamin, kuskhigrin.
Patvorina - Artium lappa.
Hyoscyami folium
List crne bunike
Hyoscyamus niger L., Solanaceae
1-2 godinja biljka koja esto raste na smetlitima.
Sastojci:
0,4-0,17% L-hiosciamina, L-scopolamina (u omjeru 1,2:1)
nuzalkaloidi: atropin, apoatropin, kuskhigrin.
DJELOVANJE: Sedativno
Djelovanje i primjena: Tinctura Hyosciami (uspavana Julija),
Oleum hyoscyami (za utrljavanje kod reume.
Stramonii folium
Kunjakov list
Datura stramomium L., Solanaceae
Raste kao korov na zaputenim mjestima svih kontinenata.
Sastojci:
0,2-0,6% alkaloida (L-hiosciamina, L-scopolamina)
flavonoidi
kumarini
trijeslovine
Djelovanje i primjena: kod astme, spazmolitik, kronini laringitis.
Mandragorae radix
Korijen mandragore
Mandragora officinalis L., Solanaceae
Sastojci:
0,3-0,4% alkaloida: L-hiosciamina,
apoatropin,
beladonin, kuskhigrin.
Djelovanje i primjena: Afrodizijak, hipnotik.

L-scopolamina,

atropin,

II. ALKALOIDI DUHANA

Folium nicotinae
List duhana
Nicotiana tabacum L., Solanaceae
Sastojci:
piridinski alkaloidi (L-nikotin, narktin) - s obzirom na otrovnost
nastoje
se dobiti sorte koje imaju to manje nikotina.
Djelovanje i primjena: Kao sredstvo uivanja (puenje)
Insekticid - djeluje na listne ui
III. SOLANUM ALKALOIDI (STEROIDNI)
To su alkaloidi steroidne strukture s ugra|enim N, na koje je vezano 1-4
eera (glukoalkaloidi). Slini su steroidnim sapogeninima jer se pjene
izazivaju hemolizu, na C3 ima OH.
Demisin - solanum demissum (divlji krumpir)
Tomatin - zeleni nadzemni dijelovi rajice
Solanin - zeleni dio obinog krumpira
Svi ovi alkaloidi imaju antifungalno djelovanje.

IV. ALKALOIDI PAPRIKE

Capsici fructus
Plod paprike
Capsicum annuum L., Solanaceae
Domovina je tropska Amerika, a u Europu su je donjeli panjolci.
Sastojci:
kapsaicinoidi: kapsaicin
karotinoidi
vitamin C
flavonoidi
Djelovanje i primjena: Stomahik, eksterno u obliku tincture, linimenta i
flastera kod
reume, proiruje kapilare, nadrauje kou (rubefacijens), ulazi
u
sastavni dio antireumatskih masti. Dolazi kao

INDOLSKI ALKALOIDI
Catharantus - alkaloidi
Catharantus roseus (L.) G. Don
(Vinca rosea L.), Apocynaceae
Domovina je Madagaskar, a proirila se u Indiju, Junu Afriku,
Sjevernu i Srednju Ameriku.
Sastojci:
izolirano je oko 60 indolskih i indolinskih alkaloida
za dobivanje 1 g vinkristina treba 500 kg droge
alkaloidi vinblastin i vinkristin (citostatici)
Djelovanje i primjena: Oba alkaloida se veu na mikrotubule stanice.
Vinkristin i vinblastin su citostatici kod leukemije i
limfogranulomatoza.
Dolaze u obliku sulfata (Vinblastini sulfas injectio).
Vincae herba
Zelen malog zimzelena
Vinca minor L., Apocynaceae
Srednja i Istona Europa.
Sastojci:
indolski alkaloidi
Djelovanje i primjena: Snizuje krvni tlak, pospjeuje prokrvljenost
mozga, (ulazi u sastav
preparata za lijeenje smetnji cerebralne cirkulacije).
Cocae folium
List koke
Erythroxylum coca Lam., Erythroxylaceae
Biljka naraste i do 5 m, listovi imaju 2 pruge od pupoljaka koje idu
paralelno s rubom pa se ini kao da je u list utisnut jo jedan listi.
Domovina je Juna Amerika.
Sastojci:
Alkaloidi: kokain
Kusknigrin
Djelovanj Euforik, halucinogenik Listovi se vau, glavna ila izree, a
e
i plojka zavije s malo vapna ili pepela. Kokain je lokalni
primjena: anestetik, koji suuje krvne ile. Zbog pojave ovisnosti danas
se upotrebljavaju drugi lokalni anestetici. Za koku se kae da
zasiuje gladne, umornima daje snagu, a nesretnima
omoguuje da zaborave svoje brige i probleme.

Colchici semen
Sjemenka mrazovca
Cholchicum autumnale L., Colchiaceae (Liliaceae)
U listopadu razvija ruiasto-ljubiaste cvjetove, dok se listovi i
tobolac s
puno sjemenki razvijaju idueg proljea.
Sastojci:
0,5-1% jalkaloida (protoalkaloid kolhicin - mitozni otrov, a rabi se i
u
lijeenju gihta).
Sporedni alkaloid - demekolcin
Djelovanje i primjena: Protiv gihta. Iako je mitozni otrov, ne
upotrebljava se kao citostatik
zbog svoje male terapijske irine.

Chinae (Cinchonae succirubrae) cortex

Kora kininovca
Cinchona pubescens Vahl., C. officinalis L.
Rubiaceae
Kina - znai kora na staroperuanskom.
Osuena kora sa stabla, grana i korijenja kininovca.
Biljka raste u Peruu, Bjoliviji, Ekvadoru, Venezueli na 1000-3500 m.
Sastojci:
4-12% alkaloida (njih oko 30-ak) vezani na kina kiselinu i
katehinske
trijeslovine (diastereoizomeri kinina - kinidin, cinkonin, cinkonidin).
Ovi
alkaloidi sadre kinolinsku i kinolidinsku jezgru koje su vezane
preko
hidroksimetilenske skupine.
Crvena boja nastaje od kina crvenila (nastaje iz katehinskih
trijeslovina).
kinin (analgetik, antipiretik, antimalarik jer spada u
protoplazmatske
otrove).
Djelovanj Domoroci upotrebljavaju ovu drogu protiv groznice. Kinin je
e
i prije uvo|enja sintetskih preparata glavno sredstvo za
primjena: lijeenje malarije jer djeluje na shizonte (nespolnu generaciju
uzronika malarije), ali je danas jo uvijek jedan od najboljih
antimalarika.
Kinidin djeluje na srce pa se upotrebljava kod sranih
aritmija. Danas je kora kininovca amarum. Dolazi kao
Tincturae cinchonae i Tincdtura cinchonae compositus.

Strychni semen
Sjemenk strihninovca
Strychnos nux vomica L., Loganiacae
Do 15 m visoko stablo.
Plod boba nalikuje jabuci sa 4-5 sjemenki.
Nalazimo ga od Indije, Indokine, Cejlona sve do Australije.
Sastojci:
2-3% alkaloida indolskog tipa:
- strihnin: jak je otrov, ali u farmaciji je jako dobar ekscitans,
analeptik, tj. poboljava vazomotoriku, pojaava
reflekse,
pa se upotrebljava kao tonik, tj. roborans, ali u vrlo
malim
koliinama. Letalna doza za odraslu osobu 60-70 mg.
- brucin: je 50x manje toksian, a upotrebljava se kao standard za
odre|ivanje gorkosti.

Curare
Kurare
Chondodendron tomentosum Ruiz et Pav.
Menispermaceae
Strychnos toxifera Benth., Loganiaceae
To je zajedniko ime za smjesu ekstrakata razliitih biljaka, tj.
otrov junoamerikih vrsta (Strychnos vrste, Chondodendron
vrste) koje domoroci upotrebljavaju kao otrove za strelice, a
danas i u profesionalnom lovu jer je to lov u tiini. Slabo se
resorbira u probavnom traktu pa se tako uhvaena divlja moe
jesti.

Sastojci:
Benzilizokinolinski alkaloidi
Djelovanje i primjena: Vrlo male koliine koje dospiju u krv izazivaju
uzetost miia i smrt guenjem. Odmah
olabavljuje
glatku
muskulaturu
pa
se
upotrebljava pri operacijama i kod tekih
tetanija. Svijest ostaje do kraja ouvana.
Ipecacuanhae radix
Korijen ipekakuane
Cephaelis ipecacuanha (Brotero)A.Richard
C. acuminata Karsten, Rubiaceae
Kolutasto korijenje ipekakuane. U prometu dolaze tri vrste trgovake
droge:
Rio (C. ipecacuanha) - 40 cm visoki grm vlanih uma
Brazila,
Cartagena (C. acuminata) - Kolumbija, Nikaragua, Panama,
Johore (C. ipecacuanha) - Singapur.

Sastojci:
Alkaloidi
emetin: iritativno djeluje na eludac, pa se koristi kao emetik
kod zaraze Entamebom hysdtolitici
sekretolitici
cefaelin - ekspektorans
psihotrin kod ameboidne dizenterije.
Djelovanj Nekada se upotrebljavala kao emetik, a danas kao
e
i ekspektorans.
primjena: Ipekakuana je stigla u Europu 1672, gdje je bila poznata po
svom djelovanju kao lijek protiv dizenterije. inilo se da kod
nekih bolesnika djeluje dok kod nekih ne. Sada znamo i
zato; postoje dvije vrste dizenterija - ameboidna i bacilarna.
Ipekakuana je slabog djelovanja protiv bacila. Oficijalna je u
mnogim farmakopejama (remedia separanda).

DROGE S KOFEINOM
Coffae tostae semen
Prene sjemenke kave
Coffea arabica L. var. typica, Rubiaceae
Zimzeleni grm ili manje drvo veliine do 9 m. Ima tamno zelene,
sjajne ovalne listove i cvjetove u obliku bijele zvijezde, mirisa na
jabuku. Stvara mali crveni plod koji sadri po dvije sjemenke.
Domovina kave je tropski dio Istone Afrike, a danas je ima
posvuda u tropskom pojasu. Napitak od kave se pije ve 1000
godina. Tradicija konzumiranja kave potjee nakon to je
arapski uenjak Sadelih sreo pastira koza ije je stado uzbu|
eno skakutalo uokolo. Kad je zatraio da mu pastir objasni
ovakvo uzbu|eno ponaanje, pastir mu ree da se koze ovako
ponaaju svaki put kad pasu lie i plodove kave. Nakon taga
uenjak je i sam kuao plod kave i osjetio uzbu|enje. Kasnije je
sluajno poprio nekoliko sjemenki. Njihov odlian okus uvjerio
ga je da ih priprema i dalje na ovakav nain.
Sastojci:
Kofein (0,3-2,5%) - janaleptik
Teobromin - vazodilatator
Teofilin - diuretik, oputa glatku muskulaturu
Jedna alica kave (5 g zrnaca) sadri 50-100 mg kofeina i oko 200
mg kloragenske kiseline, a ona je odgovorna za sve sekundarne
potekoe, jer izaziva luenje Hcl, ui, pojaava peristaltiku
(pogotovo
na tate).
Trijeslovine

O
R1

R7

R3
KOF EI N 1 , 3 , 7 , T RI MET I L KSANT I N
T EOBROMI N 3 , 7 , DI MET I L KSANT I N
T EOF I L I N 1 , 3 , DI MET I L KSANT I N

Djelovanj Iako se kava esto ne smatra ljekovitom biljkom, kava se

e
i esto rabi kao stimulans s djelovanjem na sredinji ivani
primjena: sistem te privremeno poboljava percepciju i mentalne
sposobnosti.
Kava pojaava rad srca, stimulira probavne sokove te je
dobar diuretik, pomae kod glavobolja i migrena. Glavni
konstituent kave, kofein, esto se kombinira s analgeticima
koji spadaju u OTC (Over-the-counter=preko blagajne, u
runoj prodaji) grupu lijekova. Kavu treba izbjegavati kod
povienog tlaka, palpitacije, te ljudi koji tee podnose kisele
tvari.

Theae folium
Lie ajevca
Camellia sinensis (L.)O. Kuntze, var. assamica,
C. sinensis (L.)O. Kuntze, var. sinensis, Theaceae
Zeleni aj je nefermentiran, a crni aj je fermentiran.
Porijeklo je Istona Azija, podruje Himalaja, a uzgaja se i u Indiji,
Cejlonu, Kini, Japanu.
Sastojci:
Kofein (2,5-45%) - jvezan na trijeslovine
Teobromin
Teofilin
Ksantin
1 alica aja (0,5 g ajevca) sadri oko 20 mg kofeina
Djelovanje i primjena: Djeluje kao stimulans zbog kofeina, antidiaroik
zbog trijeslovina,
diuretik zbog eterinog ulja, vode i kofeina.
Cacao semen
Sjemenka kakaovca
Theobroma cacao L., Sterculiaceae
Iz zrelog ploda se vade sjemenke, fermentiraju i pre.

Centralna i Juna Amerika

Sastojci:
Kofein 0,2-0,3%
Teobromin 1-2%
Teofilin
Masnoe (50-60%)
Djelovanje i primjena: Kakaovo maslo (Cacao oleum) dobiva se
tijetenjem, a ostatak se
obra|uje i melje u kakao prah. se rabi za izradu supozitoria.
Colae semen
Sjemenke kole
Cola nitida (Vent.) Schott et Endl,
C. acuminata (Pal. de Beauv.) Schott et Endl., Sterculiaceae
C. nitida ima 2 kotiledona, a C. acuminata ima 3-5 kotiledona.
Sastojci:
Kofein 0,6-3,0%
Teobromin 0,1%
Katehinske trijeslovine - kolatanini 2-4%
Kofein se u sjemenci nalazi vezan na ove trijeslovine i tek se u
postupku suenja djelovanjem enzima, odvaja
100 ml Coca cole sadri 10-30 mg kofeina
Djelovanje i primjena: Afriki uro|enici jedu svjee plodove koji
osvjeavaju, pojaavaju
radnu sposobnost.
Pasta guarana
Pasta gvarana
Paullinia cupana H.B. et Kth., Sapindaceae
Sjemenke se pre, melju i s vodom se dobije kaa koja se oblikuje
u obliku valjka.
Sastojci:
2,5-8% kofeina
25% katehinskih trijeslovina
Djelovanje i primjena: Osvjeavajui napitak jednak kavi ili aju.
Folium mate - Mate aj
Ilex paraguaniensis, Aquafoliaceae
Juna Amerika, Paragvaj, Urugvaj, Juni Brazil, Sjeverna Argentina.
Sastojci:
0,5-1,5% kofeina
0,45% teobdromina

 12% klorogenske kiseline

0,35% eterinog ulja
flavonoidi
Djelovanje i primjena: Nacionalno pie Amerike, pije se iz tikvice oblika
ae, pomou
metalne slamice, s reetkastim dnom. Tonik, amarum,
diuretik.

ALKALOIDI OPIJA
Opium
Opijum, opij
Papaver somniferum L., Papaveraceae
1-1,5 m visoka biljka , vrtni mak .
Opium (Opium crudum - sirovi opij) je na zraku zgusnut i osuen
mlijeni sok koji se dobiva zarezivanjem nedozrelih glavica
maka (ahura maka).
Nezrele ahure se zarezuju s jednim ili vie rezova; u Makedoniji
se rade horizontalni rezovi, a u Indiji kosi. Zarezuje se za
vrijeme suhih dana, kasno popodne (da se soli u mlijenim
cijevima ne sue). Sok se sui preko noi, a ujutro se sastrue i
sakuplja. Onda se prave pogaice i sue na suncu.
Opium je proizvod jo od Asirskih vremena pa su ga preuzeli
Grci koji su proizvodili mekonium i opus. Mekonium su dobili
tijetenjem cijele biljke, dok je opus njen sok.
Lijenik Meras je u lijeenju enskih bolesti pravio pripravak
Terijak (tinktura opia).
Paracelsius je radio tinkturu opia tzv. caudanum ili
askanum.
Arapi su prvi donijeli opij kao drogu za nelijenike svrhe i od
tada su drave gdje se uzgaja mak poele zabranjivati uivanje
u drogama od maka.
8-10 dana nakon otpadanja latica istie sok i slijedei dan se
sakuplja. Taj sok koji se sakuplja u razliitim dravama, se alje
u centre koji imaju dozvoku (monopol) za proizvodnju - Perzija,
Indija, Grka, Turska, Makedonija i Rusija - sva ostala
proizvodnja smatra se ilegalnom.
Dolazi u obliku pogae teke tri kilograma - prera|uje se u opij
sa 6-12% morfina. Stavlja se u limenke bijele boje teke 2 kg.

Sastojci:
40 alkaloida, a predstavljaju 25% mase opia, a vezani su na
mekonsku kiselinu (njih 4%), mlijenu, fumarnu i sulfatnu kiselinu.
Alkaloidi opija se dijele na 5 skupina:

1.
2.
3.
4.
5.

fenantrenski tip
morfinski tip (morfin, kodein, tebain)
benzilizokinlinski tip (papaverin)
tetrahidroizokinolinski tip
alkaloidi nepoznate strukture
R2 O

H 3 CO

H
N

H 3 CO

CH 3

N
R1 O
OCH3

MORF I
MORF I
KODEI
T EBAI

OCH3
PAPAVERI N

NSKI T I P
N R1 = R2 = H
N R1 = H
R2 = CH3
N R 1 = R2 = CH3

svi su soli mekonske, mlijene, fumarne i sulfatne kiseline, pa se

ekstrakcija vri vodom.
Sadri bjelanevina, smola enzima oksidaze - koji daju sme|u boju.
5-20% vode
morfin je amfotermnog karaktera.
O
OH

HOOC

COOH

MEKONSKA KI SEL I NA

Djelovanje
i primjena:

Analgetik samo u beznadnim sluajevija jer izaziva

ovisnost. Kodein potencira djelovanje drugih analgetika pa
se daje u kombinacijama s fenacetinom. Djeluje i kao
antitusik.
Papaverin je izraziti spazmolitik, djeluje na spazam crijeva,
ui i eluca.

Monografije:

Opijum (10% morfina)

Opii tinctura (0,5-1,6% morfina) - dobiva se sa 70%
etanolom i vodom u omjeru 1:1 (kod dijareja, crijevnih
greva, kao analgetik).
Opium titratum - tamno sme|i praak, opium pomijean sa
mlijenim sokom mora sadravati 9,8-20,2% morfina).
Opii extractum (19-20% morfina) - dobiva se ekstrakcijom
s vodom.

DJELOVANJE:

Najizrazitiji analgetik (10 mg=1 doza), a kod nekog i pri toj

dozi nastupa sedativno - hipnotiko sjelovanje.
Djeluje narkotiki pri dozama veim od 50 mg, a ima i
centralno djelovanje na kaalj.
Tebain slui za sintetsko dobivanje morfolokih derivata.
Noskapin ima centralno antitusiko djelovanje.
Chelidonii herba
Zelen rosopasa
Chelidonium majus L., Papaveraceae

Oko 1 m visoka biljka, cvate u svibnju. Ima uti mlijeni sok koji na
zraku tamni. Sakuplja se u ranu jesen kada je biljka najbogatija
alkaloidima. Potrebno ju je osuiti na 60-70 oC da se sauvaju
alkaloidi.
Nadzemni dio koji raste u Europi.
Sastojci:
20 alkaloida u koliini 0,4-0,8% koji se nalaze u mlijenom soku
kao soli mekonske i kelidonske kiseline.
Sadri 2 skupine alkaloida:
- benzofenantridinski tip: kelidonin, keleritrin, sangvinarin
- protoberberinski tip: berberin (uto obojen, gorka okusa)
soli sangvinarina su crvene poput krvi
HO

R1 O
O

N+
R2 O

N
OCH3

CH3

O
O

OCH3
BERBERI N R1 R 2 =
PAL MAT I N

CH2

R1 = R2 = CH3

J AT EORHI Z I N

Djelovanje
i primjena:

KEL I DONI N

R1 = H

R2 = CH3

Kelidonin ima centralno analgetiko, umirujue djelovanje,

ali znatno slabije od morfina, djeluje i spazmolitiki, ali
slabije od papaverina, djeluje na mitozu i koi rast stanica
tumora.
Berberin je spazmolitik, ali u narodnoj medicini slui za
uklanjanje bradavica.
Svi alkaloidi djeluju na gram pozitivne bakterije, a ekstrakti
droge djeluju i na viruse.
Razliiti pripravci kod upale unih vreica i kamenaca.

Hydrastidis rhizoma
Podanak kanadske utike
Hydrastis canadensis L., Ranunculaceae
Podanak s korijenjem sakuplja se u jesen.
ume Kanade.
O

O
N+
CH3

R1 O
R2 O

KEL ERI T RI N R 1 = R2 = CH3

SANGI NARRI N R1 R 2 =
CH2

Sastojci:
2,5-6% alkaloida (berberin 3% - daje utu boju, L-kanadin 1%,
hidrastin 1,5-4%).
Djelovanje i primjena: Peroralno kao sredstvo koje u ginekologiji
zamjenjuje Secale kao
kemostiptik.
Berberidis radicis cortex
Kora korijena utike
Berberis vulgaris L., Berberidaceae
Sivouta gorka kora korijena utike.
Raste u cijeloj Europi, Zapadnoj Aziji, SAD-u.
Sastojci:
1-3% alkaloida: berberin, jateronzin, palmitin.
Djelovanje i primjena: Kora utike se rabi kod dismenorea, jetrenih i
unih tegoba.
Peyotl - meskalin
Lophophora williamsii (Salm-Dyck) Coult
Cactaceae
:

Pejotl se moe nai u sjevernom Meksiku i jugozapadnim

dijelovima SAD-a. Upotrebljava se preko 3000 godina kod
sjeverno amerikih indijanaca u religijske svrhe. Njegovu
upotrebu kao kalucinogena popularizirao je A. Huxley u svojoj
knjizi The Doors of Perception.

Drogu ini biljka in toto, tj. kaktus visine do 5 m s bijelim ili

ruiastim cvijetovima.
Sastojci:
5-7% halucinogena meskalina (3-metoksi-feniletilamina)
Djelovanj U indijanskoj medicini upotrebljavao se za lijeenje groznica,
e
i kao analgetik kod reumatizma i za tretiranje paraliza te kod
primjena: ritualnih obreda. Izaziva vizualne i akustine halucinacije.
Primjenjuje se kao meki oblog kod fraktura, rana i zmijskih
ugriza. Uzrokuje i povraanje.
Upotreba podlijee jzakonskim restrikcijama u veini zemalja.
Cannabis herba (herba cum resine)
Marihuana - hai
Canabis sativa L. subsp. indica (Lam.)E.Amall et A.J.Cronq.
Cannabaceae
Marihuana su osueni vrni dijelovi cvatue enske biljke indijeske
konoplje Canabis sativa L. subsp. indica (Lam.)E.Amall et A.J.Cronq. koji
mogu
sadravati i plodia. Hai je smola dobivena izluivanjem iz
listova i
cvatuih vrnih dijelova. On sadrava biljne dijelove pa se
na
najjednostavniji nain moe mikroskopski prepoznati.
Bliski Istok, Indija, Meksiko
Sastojci:
U smolastom dijelu fenolski lipofilni spojevi - kanabinoidi:
Kanabinidiolna kiselina (sedativno, antibakterijsko djelovanje)
- CO2
kanabidiol (antibakterijsko djelovanje)

tetrahidrokanabidiol (halucinogen i nestabilan)

kanabinol (nedjelatan, stabilan)

Derivati fenolkarbinske kiseline i monoterpena.
Djelovanje
i primjena:

Ti kanabinoidi su mnogobrojni, a najznaajniji je

tetrahidrokanabinol (THC) jer jedini ima halucinogeno
djelovanje, a ostali imaju drugaija djelovanja (kanbidiolna
kiselina, kanabidiol.
Kvalitetne su samo one marihuane koje u sebi sadravaju
THC kiselinu iz koje procesom suenja nastaje THC, a on
prelazi u hidroksi THC koji ima psihotropno djelovanje, a
mehanizam se sastoji u tome da povisuje noradrenalin i
dopamin u mozgu.

isti THC ima oko 3 puta jae djelovanje od same

marihuane, i ako se pui za razliku od oralnog uzimanja.
Dovoljno je 0,25-1,0 g droge za djelovanje. Marihuana, iako
izaziva ovisnost, legalno se moe kupovati u nekim
dravama (Nizozemska).

OH
H
C 5 H1 1

A 9 , 1 0 T ET RAHI DROKANABI NOL

Hai je naputen u Farmakopeji jer su djelatne tvari nestabilne.

Semen arecae
Sjemenka areke
Areca catechu, var. catechu, Arecaceae
Polukuglaste ili savinute svijetlosme|e sjemenke promjera 3 cm
dobivena od palmi.
Plod ima samo jednu sjemenku.
Jedna od najljepih palmi koja je samonikla u Indoneziji, Indokini,
Filipinima.
Sastojci:
0,2-0,5% alkaloida koji su vezani na katehinske trijeslovine
najvaniji alkaloid je uljasti arekolin
Djelovanj Arekolin djeluje na parasimpatikus, poveava peristaltiku
e
i crijeva, luenje znojnica i suznih lijezda. Upotrebljava se u
primjena: veterini protiv kao antelmintik (protiv trakavica i askaroida).
Za uivanje se uzme komadi sjemenke u praku, zamota u
list biljke Piper betle, doda malo vapna te se vae stimulirajue ekscitirajue djelovanje. Vizualna percepcija
svijeta je u crvenoj boji.

LATINSKO NAZIVLJE BILJNIH VRSTA

A
Acacia senegal, akacija
Acorus calamus, iirot
Aesculus hippocastanum, divlji kesten

Agrimonia eupatoria, turica

Allium cepa, luk crveni
Allium sativum, enjak
Aloe, aloj
Althaea officinalis, bijeli sljez
Ammi majus, mora
Ammi visnaga, panjolski mora
Angelica arhangelica, an|elika
Anthemis nobilis, rimska kamilica
Arctostaphylos uva-ursi, medvjetka
Arnica montana, br|anka
Astragalus gummifer, kozlinac gumsati
Atropa belladonna, velebilje
B
Brasica nigra, goruica crna
Berberis vulgaris, utika
C
Camellia sinensis, ajevac
Cannabis sativa var. indica, konoplja indijska
Capsicum annuum, paprika
Carum carvi, kim
Cassia acutifolia, sena
Catharanthus roseus, zimzelen
Cephaelis ipecacuanha, ipekakuana
Ceratonia siliqua, roga
Cetraria islandica, islandski liaj
Chamomilla recutita, kamilica
Chelidonium majus, rosopas
Cinchona pubescens, kininovac pastenasti
Cichorium intybus, vodopija
Cinnamomum camphora, kamforovac
Cinnamomum zeylanicum, cimet
Citrus aurantium subsp. amara, narana gorka
Citrus aurantium subsp. dulcis, narana slatka
Citrus limon, limun
Copernicia cerifera (C. prunifera), palma votana
Commiphora molmol, mira
Coriandrum sativum, korijandar
Crataegus monogyna, bijeli glog
Crataegus oxyacantha, crveni glog
Cydonia oblonga, dunja
D
Datura stramomium, kunjak
Digitalis lanata, vunasti naprstak, pustikara
Digitalis purpurea, vunasti naprstak crveni
E
Equisetum arvense, poljska preslica
Ephedra sinica, kositrenica kineska
Erythroxylon coca, koka
Eucalyptus globulus, eukaliptus

F
Ficus carica, smokva
Foeniculum vulgare, komora
Fraxinus ornus, crni jasen
G
Ginkgo biloba, ginkgo
Glycyrrhiza glabra, sladi
Gymnadenia odoratissima, vranjak mirisni
Gypsophylla paniculata, sadarka
H
Hamamelis virginiana, hamamelis
Helleborus niger, kukurjek crni
Herniaria glabra, kilavica sjajna
Hibiscus sabdariffa, hibiskus
Hypericum perforatum, gospina trava
Hyoscyamus niger, crna bunika
I
Illicum verum, zvjezdasti ani
Inula helenium, oman
J
Juglans regia, orah
Juniperis communis, borovica
L
Larix decidua, ari
Lavandula angustifolia (L. officinalis), lavanda
Levisticum officinale, ljupac
Linum usitatissimum, lan
Lophophora williamsi, pejotl
M
Mandragora officinalis, mandragora
Matricaria recutita, kamilica
Melissa officinalis, matinjak
Mentha aquatica, vodena metvica
Mentha arvensis, poljska metvica
Mentha calamintha, primorska metvica
Mentha crispa, kudrava metvica
Mentha longifolia, dugolisna metvica
Mentha piperita, paprena metvica
Mentha spicata, klasasta metvica
Myrroxylon balsamum var. pereirae, Perubalzam
Myroxylon balsamum var. balsamum, Tolubalzam
N
Nerium oleander, oleandar
Nicotiana tabacum, duhan
O
Olea europaea, maslina
Orchis militaris, kaun bijeli
Orchis morio, kaun obini
Oryza sativa, ria

P
Panax ginseng, ginseng
Papaver somniferum, vrtni mak
Petroselinum crispum subsp. crispum, perin lisnati
Pimpinella anisum, anis
Pinus mugo, planinski bor
Pinus nigra, crni bor
Pinus pinaster, primorski bor
Pinus sylvestris, obini bor
Platanthera bifolia, vimenjak
Polygala senega, krestuac
Polygonum aviculare, troskot
Primula elatior, jagorevina bijela
Primula veris, jagorevina uta
Prunus dulcis var. amara, gorki badem
Prunus dulcis var. dulcis, slatki badem
Q
Quercus robur, hrast lunjak
R
Rhamus frangula, krkavina
Rheum palmatum, rabarbara
Rheum rhaponticum, europska rabarbara
Ricinus communis, ricinus
Rosa centifolia, rua punocvjetna
Rosa gallica, rua galska
Rosea damascena, rua damaanska
S
Salix alba, vrba
Salvia officinalis, kadulja
Salvia triloba, grka kadulja
Saponaria officinalis, sapunika
Secale cornutum, roi raove glavice
Silybum marianum, sikavica
Sinapis alba, goruica bijela
Strophantus combe, strofantus
Strychnos nux-vomica, strihninovac
Styrax tonkinensis, indijski benzojevac
Syzygium aromaticum, klini
T
Tamarindus indica, tamarindus
Taraxacum officinalis, maslaak
Tussilago farfara, podbjel
Theobroma cacao, kakaovac
Thymus vulgaris, timijan
Thymus zygis, panjolski timijan
Thymus pulegioides, metviasti timijan
Thymus serpyllum, majina duica
Tormentilla erecta, petoprsta
U
Urginea maritima, morski luk
V

Valeriana officinalis, odoljen

Verbascum phlomoides, divizma obina
Verbascum densiflorum, divizma gustocvjetna
Vinca minor, zimzelen

HRVATSKO NAZIVILJE BILJNIH VRSTA

A
Akacija senegalska, Acacia senegal
Aloj, Aloe
Anelika, Angelica arhangelica
Anis, Pimpinella anisum
Ani zvjezdasti, Illicum verum
Aris, Larix decidua
B
Branka, Arnica montana
Badem gorki, Prunus dulcis var. amara
Borovica, Juniperis communis
C
Cimet, Cinnamomum zeylanicum

enjak, Allium sativum

D
Divizma gustocvjetna, Verbascum densiflorum
Duhan, Nicotiana tabacum
Dunja, Cydonia oblonga
E
Eukaliptus, Eucalyptus globulus
G
Ginkgo, Ginkgo biloba
Glog bijeli, Crataegus monogyna
Glog crveni, Crataegus oxyacantha
Goruica bijela, Sinapis alba
Goruica crna, Brassnica nigra
Gospina trava, Hypericum perforatum
H
Hamamelis, Hamamelis virginiana
Hibiskus, Hibiscus sabdariffa
Hrast lunjak, Quercus robur
I
I|irot, Acorus calamus
Ipekakuana, Cephaelis ipecacuanha
Islandski liaj, Cetraria islandica
J
Jasen crni, Fraxinus ornus
Jagorevina bijela, Primula elatior
Jagorevina bijela, Primula veris
Jela kanadska, Abies balsamea

K
Kadulja, Salvia officinalis
Kakaovac, Theobroma cacao
Kamilica, Chamomilla recutita
Kamforovac, Cinnamomum camphora
Kaskara, Rhamnus purshiana
Kesten divlji, Aesculus hippocastanum
Kilavica sjajna, Herniaria glabra
Kilavica dlakava, Herniaria hirsuta
Kim, Carum carvi
Kininovac, Cinchona pubescens
Klini, Syzygium aromaticum
Konoplja indijska, Cannabis sativa var. indica
Komora, Foeniculum vulgare
Korijandar, Coriandrum sativum var. vulgare
Kositrenica, Ephedra sinica
Krkavina, Rhamnus frangula
Kukurjek crni, Helleborus niger
L
Lan, Linum usitatissimum
Limun, Citrus limon
Luk crveni, Allium cepa
Luk morski, Urginea maritima
LJ
Ljupac, Levisticum officinale
M
Majina duica, Thymus serpyllum
Mak vrtni, Papaver somniferum
Maslaak, Taraxacum officinalis
Maslina, Olea europaea
Matinjak, Melissa officinalis
Medvjetka, Arctostaphylos uva ursi
Metvica primorska, Mentha calamintha
Metvica kudrava, Mentha crispa
Metvica paprena, Mentha piperita
Metvica poljska, Mentha arvensis
Metvica vodena, Mentha aquatica
Metvica dugolisna, Mentha longifolia
Mirha, Commiphora molmol
Mora, Ammi majus
Mora panjolski, Ammi visnaga
N
Naprstak crveni, Digitalis purpurea
Pustikara, Digitalis lanata
Narana gorka, Citrus aurantium subsp. amara
Narana slatka, Citrus aurantium subsp. sinensis
O
Odoljen, Valeriana officinalis
Oleandar, Nerium oleander
Oman, Inula helenium
Orah, Junglans regia
P
Perin lisnati, Petroselinum crispum subsp. crispum

Perin korjenasti, Petroselinum crispum subsp. tuberosum

Paprika, Capsicum annuum
Pejotl, Lophophora williamsi
Perubalzam, Myroxylon balsamum var. pereirae
Petoprsta, Tormentilla erecta
Planinski bor, Pinus mugo
Podbjel, Tussilago farfara
Preslica poljska, Equisetum arvense
Penica, Triticum vulgare
R
Rabarbara, Rheum palmatum
Rabarbara europska, Rheum rhaponticum
Roo raovaeglavice, Secale cornutum
Ricinus, Ricinus communis
Ria, Oryza sativa
Roga, Ceratonia siliqua
Rosopas, Chelidonium majus
S
Sadarka, Gypsophilla paniculata
Sapunika, Saponaria officinalis
Sena, Cassia acutifolia
Sena, Cassia angustifolia
Sikavica, Silybum marianum
Sladi, Glycyrhiza glabra
Sljez bijeli, Althaea officinalis
Sljez crni, Malva sylvestris
Smokva, Ficus carica
Strihninovac, Strychnos nux-vomica
T
Tamarindus, Tamarindus indica
Timijan, Thymi vulgaris
Tolubalzam, Myroxylon balsamum var. balsamum
Troskot, Polygonum aviculare
Turica, Agrimonia eupatoria
V
Velebilje, Atropa belladonna
Vodopija, Cichorium intybus
Vranjak mirisni, Gymnadenia odoratissima
Vrba, Salix alba
Z
Zimzelen tropski, Catharantus roseus
Zimzelen, Vinca minor