Professional Documents
Culture Documents
Zlostavljanje U Školi - Priručnik Za Roditelje
Zlostavljanje U Školi - Priručnik Za Roditelje
BULLYING AT SCHOOL
IMPRESUM
IZDAVA/ PUBLISHER: Karlovaka upanija
ZA IZDAVAA/ FOR THE PUBLISHER: mr.sc. Marijana Tomii
AUTOR/ AUTHOR: prof.dr.sc. Majda Rijavec
ISBN: 978-953-97378-5-4
CIP:
ZLOSTAVLJANJE U KOLI/
BULLYING AT SCHOOL
VODI ZA RODITELJE/ A GUIDE FOR PARENTS
Vodi za roditel j e
SADRAJ
Predgovor - IVAN VUI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
Predgovor - DAMIR JELI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
Predgovor - MAJDA RIJAVEC . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
TO JE ZLOSTAVLJANJE . . . . . . . . . .
Znate li to (ni)je zlostavljanje? . . . . . .
Vrste zlostavljanja . . . . . . . . . . . . .
Zlostavljaju li djeaci i djevojice razliito?
Kakve posljedice ostavlja zlostavljanje? . .
Zato djeca ute o zlostavljanju? . . . . .
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
13
13
. 15
. 17
. 18
. 19
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
. 23
. 23
. 23
. 24
. 24
. 25
. 25
. 26
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
. 27
. 27
. 27
. 28
. 28
. 29
. 29
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
CONTENTS
WHAT IS BULLYING . . . . . . . . . .
Do you know what is (not) bullying? .
Types of bullying . . . . . . . . . . .
Do boys and girls bully differently? .
How harmful is bullying?. . . . . . .
Why dont children report bullying? .
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
37
37
38
41
42
43
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
47
47
48
48
48
49
49
50
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
52
52
52
53
53
53
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
Vodi za roditel j e
Vodi za roditel j e
ra u izradi likovnih radova za meunarodnu izlobu na temu Prijateljstvo u okviru projekta koji ukraavaju ovu knjigu.
Drago nam je da je i regija Taurage u Litvi takoer prepoznala ovaj
prioritet i da je naa suradnja uspjena i intenzivna. Proirili smo
suradnju na ovom projektu i na meunarodno povezivanje potpisujui dva sporazuma o suradnji; sa regijom Taurage i dvaju gradovaKarlovac i Taurage.
Nadam se da e Vama roditeljima, ali i Vaoj djeci, ovaj vodi biti
putokaz u prepoznavanju nasilja meu djecom te da e Vam savjeti
pomoi u odgoju djece, ali i u svakodnevnim situacijama u naem
ivotu i drutvu!
S potovanjem,
upan Ivan Vui, dipl. ing.
Potovani itatelju,
Okrenemo li se oko sebe nasilja je napretek: roditelji se svaaju,
susjedi se glasno vrijeaju, djeca se tijekom odmora u koli tuku,
sklona su ovisnikom ponaanju, u medijima je sve vie nasilja...
Upravo to nas je potaknulo da 2006. godine pokrenemo preventivni program grada Karlovca, a 2011. pripremimo meunarodni
projekt Ljubiice u kolama. elja nam je kroz projekte istaknuti
vanost komunikacije meu mladima i odraslima koji su odgovorni
za njihov razvoj, odgovoriti na pitanje to je nasilje, kako ga prepoznati i kako mu se suprotstaviti.
Odgovore moemo dobiti samo suradnjom svih imbenika koji sudjeluju u odgoju mladih osoba kole, roditelja i lokalne zajednice.
Roditelji i uitelji usvojili su nove socijalizacijske ciljeve koji naglaavaju vanost izgradnje potovanja, ravnopravnosti, odgovornosti, no ostaje im da pronau i razviju i nove naine i metode odgoja.
Stoga je i ovaj program prevencije u naem gradu upravo i zamiljen kroz niz koordiniranih aktivnosti koje e rezultirati veim brojem osoba educiranih za prepoznavanje nasilja i rad na prevenciji
nasilja.
Vodi za roditel j e
10
Dragi roditelji,
znam da je svakom roditelju pomisao da bi njegovo dijete moglo
biti zlostavljano - poput najgore none more. U medijima gledamo
i itamo o razliitim primjerima zlostavljanja ve u osnovnoj koli i
teko nam je povjerovati da bi se to moglo dogoditi i naem djetetu. Ili ak da bi nae dijete moglo biti zlostavlja.
Naalost, mnogi roditelji moraju se suoiti i s takvom situacijom. I
preplavljeni najrazliitijim emocijama, od ljutnje i bijesa do bespomonosti i beznadnosti, ne znaju to bi uinili. Iako nas osjeaji u
takvim situacijama razdiru, vano je sauvati hladnu glavu jer naem djetetu treba pomo. Ovakve probleme djeca ne znaju sama
rijeiti i oni obino ne nestaju sami od sebe. Odrasli moraju neto poduzeti. Zlostavljano dijete nije samo problem roditelja, nego
i drugih uenika, cijele kole a i ire zajednice. Svatko dijete ima
pravo odlaziti u kolu bez straha a dunost je odraslih u njegovom
okruenju da mu to omogue.
Nadam se da ova kratka broura moe biti putokaz roditeljima to i
kako uiniti, te kako potraiti pomo. Iako je probleme zlostavljanja
u koli ponekad teko rijeiti, sigurno nije nemogue.
Prof. dr. Majda Rijavec
Vodi za roditel j e
11
11
12
TO JE ZLOSTAVLJANJE
Znate li to (ni)je zlostavljanje?
Kao roditelj sigurno se brinete da bi moda i vae dijete moglo
biti rtvom zlostavljanja u koli. Zbog toga bi bilo dobro znati to
je zlostavljanje, kako ga prepoznati te to uiniti ako je vae dijete
zlostavljano (ili je ak i samo zlostavlja).
O zlostavljanju govorimo kada jedan uenik ili grupa uenika (koji
su u tom trenutku moniji) namjerno uznemiruju ili povreuju nekog
uenika vie puta. Primjerice, kad trinaestogodinji djeak nekoliko
puta tjedno prijeti devetogodinjaku i na silu mu uzima novac koji
dobiva za deparac.
Karakteristike zlostavljanja:
zlostavlja eli povrijediti rtvu
zlostavlja uiva u svom agresivnom ponaanju
zlostavlja je moniji od rtve i to koristi
zlostavljanje se ponavlja
rtva se osjea zlostavljanom
Kada je u pitanju zlostavljanje, vano je znati i to NIJE zlostavljanje. Ne moemo govoriti o zlostavljanju kada se dvoje uenika sukobe, a imaju podjednaku mo. U takvim situacijama i jedan i drugi
uenik su uznemireni i ele rijeiti sukob, ali ne znaju kako ili to ne
ele uiniti mirnim putem. Primjerice, dva djeaka se potuku oko
toga koji e prvi igrati u koarkakoj utakmici. Ili se dvije djevojice
jako posvaaju i koriste grube rijei oko toga koja e prva koristiti
internet da pronae neto to je zanima.
Vodi za roditel j e
13
13
to nije zlostavljanje?
pojedinani sluajevi socijalnog odbacivanja ili runog
ponaanja prema nekome
izolirani sluajevi agresivnog ponaanja ili poniavanja
obostrana svaa, prepirka ili tua
Ovakvi sluajevi mogu izazvati veliku uznemirenost kod uenika.
No, to nisu sluajevi zlostavljanja sve dok ih netko ne radi stalno
i namjerno istom ueniku.
14
Vrste zlostavljanja
Tjelesno zlostavljanje
Tjelesno zlostavljanje moe biti direktno i indirektno. Direktno zlostavljanje ukljuuje ponaanja kao to su udaranje rukama i nogama, tipanje, grebanje, pljuvanje ili bilo koji drugi oblik tjelesnog
napada. Indirektno zlostavljanje usmjereno je na uenikove osobne stvari (kraa, skrivanje ili unitavanje osobnih stvari, uzimanje
novca, izbacivanje knjiga iz kolske torbe i sl.)
Verbalno zlostavljanje
Verbalni napadi najei su oblik zlostavljanja. Direktni verbalni napadi ukljuuju nazivanje uenika runim imenima, vrijeanje, rune
ale na neiji raun, zadirkivanje, koritenje seksualno sugestivnog ili uvredljivog jezika ili uvredljivih komentara. Moe se dogaati
usmeno ali i u pismima, SMS ili e-mail porukama. Indirektni verbalni napadi obino ukljuuju irenje runih traeva o drugom ueniku
ili uenici. Takvi traevi imaju samo jedan cilj: postii da se uenik
ili uenici o kojima se radi osjeaju loe.
Iskljuivanje iz uobiajenih grupnih aktivnosti
Zlostavlja pokuava biti moniji od drugih i iskljuiti ih iz drutva,
posebno na temelju razlika u nacionalnosti, vjeri, boji koe, jeziku,
ili tjelesnim osobinama kao to su visina, debljina ili invalidnost.
Ovakvo zlostavljanje dogaa se kad je uenik izoliran ili iskljuen iz
druenja s drugom djecom ignorira ga se u kolskom restoranu ili
se s njim ne igraju za vrijeme odmora.
Vodi za roditel j e
15
15
16
Elektroniko zlostavljanje
O elektronikom zlostavljanju govorimo kad jedan ili vie uenika
namjerno i esto pokuavaju povrijediti nekog uenika koristei email poruke, chat sobe, web stranice, forume ili mobilne telefone.
Ono moe biti jo ozbiljnije jer se uenici manje susteu kad svoju
rtvu ne vide u ivo.
Elektroniko zlostavljanje dogaa se 24 sata dnevno i nije ogranieno na vrijeme provedeno u koli ili u susjedstvu. Takoer, moe
ga vidjeti vei broj ljudi jer internetu ima pristup cijeli svijet. rtve od
ovakvog zlostavljanja nisu zatiene ni u svom domu.
Elektroniko zlostavljanje
Slanje ili daljnje prenoenje uvredljivih ili prijeteih e-mail ili
SMS poruka.
Postavljanje fotografija ili drugih osobnih informacija na internet bez doputenja uenika.
Lano predstavljanje kako bi se uenika prevarilo ili ponizilo.
Prenoenje lai i traeva o ueniku.
Kreiranje stranice na drutvenoj mrei kako bi se povrijedilo
ili iskljuilo uenika.
Poticanje uenika na prevaru da otkrije neto povjerljivo o
sebi to se onda moe iskoristiti protiv njega.
Vodi za roditel j e
17
17
18
Vodi za roditel j e
19
19
20
Nije mi dobro
Irena, uenica estog razreda, poela se nedavno aliti
na bolove u trbuhu. Bolovi su obino poinjali ujutro prije
polaska u kolu. Roditelji su je odveli lijeniku koji je zakljuio
da je Irena potpuno zdrava. Razgovarali su s jednom
Ireninom prijateljicom i otkrili da je jedna uenica u razredu
na Facebook stavila vrlo rune stvari o Ireni.
Treba mi novac
Ivan, uenik treeg razreda osnovne kole, poeo je od
roditelja svaki dan traiti sve vie novca. Tvrdio je da je u koli
jako gladan i da mora kupiti neto za jelo. Roditelji su mu u
poetku davali ali postali su sumnjiavi kad su shvatili da Ivan
iz kole dolazi gladan. Nakon dueg razgovora Ivan je priznao
da novac daje jednom ueniku iz estog razreda koji mu je
prijetio da e ga inae istui.
Vodi za roditel j e
21
22
Sasluajte dijete
Ako vam dijete zapone govoriti o tome kako je zlostavljano, budite
vrlo strpljivi i sasluajte sve to vam ima za rei bez prekidanja.
Podrite ga i sasluajte njegove osjeaje bez procjenjivanja,
kritiziranja i okrivljavanja.
Budite zahvalni to ste doznali za zlostavljanje jer mu inae ne
biste mogli pomoi.
Vodi za roditel j e
23
Prva pomo
Kaite djetetu da je postupilo ispravno kad vam je to isprialo
i naglasite da ono nije krivo za to to mu se dogodilo. Budite
sigurni da je dijete shvatilo da nitko ne zasluuje biti zlostavljan.
Objasnite djetetu da veina ljudi ponekad doivi zlostavljanje i da
to ne znai da s njim neto nije u redu. Pokaite kako vjerujete da
e se rjeenje pronai.
Pomognite djetetu da naui neke korisne strategije:
- Rei pusti me na miru i otii.
- Izbjegavati zlostavljaa kad je to mogue.
- Biti u blizini odrasle osobe u situacijama kad se zlostavljanje
moe dogoditi.
- Ii u kolu i iz kole i na druga mjesta zajedno s prijateljima.
Zlostavljai se rjee okomljuju na uenika u grupi.
- Pomognite djetetu da se povee s drugom djecom i razvije nova
prijateljstva. Omoguite mu da provodi vrijeme s djecom koja
imaju sline interese i da sudjeluje u aktivnostima u kojima uiva.
Djeca koja imaju dobre prijatelje i dobre odnose s vrnjacima
rjee su zlostavljana.
24
Vodite zabiljeke
Vodite zabiljeke o tome to se dogaa djetetu. To vam moe
korisno posluiti kad budete razgovarali s odgovornim osobama u
koli ili drugim institucijama koje e vam morati pomoi u rjeavanju
problema.
Suraujte sa kolom
Dogovorite se s uiteljem/uiteljicom za sastanak i zapiite sve o
emu elite razgovarati.
Na sastanku pokuajte ostati smireni. Pokaite uitelju/uiteljici
i drugima da ih shvaate kao partnere koji e vam pomoi da
rijeite problem.
Vodi za roditel j e
25
26
Otkrijte to se dogodilo
Iako e vjerojatno vaa prva reakcija biti ljutnja pokuajte ostati
mirni.
Sastanite se s djetetovim uiteljem/uiteljicom tako da moete
dobiti potrebne informacije. Otkrijte to se tono dogaa i kasnije
o tome razgovarajte s djetetom.
Vodi za roditel j e
27
Razgovarajte s djetetom
Traite od djeteta da vam svojim rijeima ispria to se dogodilo
i koja je njegova uloga u tome. Nemojte zaboraviti da e se ono
vjerojatno potruditi sve poricati ili umanjiti. Ako pokua prebaciti
krivnju na druge, ostanite odluni i naglasite da vas ne zanimaju
druga djeca - zanima vas samo njegova uloga u svemu to se
dogodilo.
Djeca koja zlostavljaju esto nisu svjesna kako se njihove rtve
osjeaju. Kad ujete to vam je dijete isprialo traite da zamisli
kako bi se ono osjealo kad bi netko drugi to njemu uinio?
Odredite posljedice
Jasno pokaite djetetu da neete tolerirati takvo ponaanje. Odmah reagirajte ako doznate da je bilo ukljueno u zlostavljanje.
Oduzmite mu sve privilegije, ali kaite da ete
mu ih vratiti ako se bude
ponaalo kako treba.
Pohvalite dijete svaki put
kad se ponaa nenasilno
i odgovorno, kao i kad
slijedi kuna i kolska
pravila.
Pratite situaciju kako biste bili sigurni da je zlostavljanje prestalo. To
znai da trebate ostati
u kontaktu sa kolom i
roditeljima zlostavljanog
djeteta. Pojaajte nadzor djetetovog kretanja,
aktivnosti i druenja.
28
28
Vodi za roditel j e
29
to moete uiniti
Nauite svoje dijete to moe uiniti ako je svjedok zlostavljanja.
Ako vidi da nekoga zlostavljaju, ne bi trebalo promatrati, smijati se
ili se tome prikljuiti. Umjesto toga, trebalo bi jasno pokazati da je
na strani rtve a ne zlostavljaa i kazati nekoj odrasloj osobi to
je vidjelo ili ulo.
30
to rei djetetu:
Nemoj podravati zlostavljaa.
Nemoj promatrati niti se pridruiti zlostavljanju.
Nemoj prenositi traeve.
Pokuaj utjeiti zlostavljanog uenika na samo.
Objasni zlostavljanom ueniku da to nije njegova krivnja.
Obavijesti o zlostavljanju neku odraslu osobu.
Razgovaraj sa zlostavljaem na samo.
Podri zlostavljanog uenika pred zlostavljaem.
Kai zlostavljau da prestane.
Mnoga djeca nisu dovoljno hrabra da uine sve ovo, posebno zadnje tri stvari. Ali vano je da uine bar neto i u svakom sluaju
obavijeste neku odraslu osobu.
Vodi za roditel j e
31
ZAPAMTITE...
Zlostavljanje NE ukljuuje samo tjelesno nasilje. Najei oblik
zlostavljanja je izrugivanje i nazivanje runim imenima.
Zlostavljanje NIJE samo djeja igra.
Zlostavljanje NIJE normalni dio odrastanja.
NE zlostavljaju samo djeaci. To ine i djevojice.
Zlostavljanje NIJE neto to doe i proe. Ono ostavlja ozbiljne
kratkorone i dugorone posljedice.
NE moe se ostaviti djeci da sama rjeavaju problem zlostavljanja. Ona to nisu u stanju uiniti.
Zlostavljanje NE pomae djetetu da ojaa. Dogaa se upravo
suprotno: dijete gubi samopouzdanje i osjea strah.
Zlostavljanje NIJE problem SAMO zlostavljaa i rtve. To je problem svih u koli rtava i zlostavljaa, promatraa ali i svih onih
koji nisu u to ukljueni ali ive u ozraju straha i nesigurnosti.
32
Svako dijete ima pravo pohaati kolu bez straha od zlostavljanja. Ali zlostavljanje obino ne prestaje ako se ne ukljue
odrasli.
Vodi za roditel j e
33
34
34
BUL LY IN G AT S CH OOL
BULLYING AT SCHOOL
A guide for parents
35
36
36
BUL LY IN G AT S CH OOL
WHAT IS BULLYING
Do you know what is (not) bullying?
As a parent, you are probably concerned about the possibility of
your child being bullied at school. Therefore, it is important for you
to know what bullying is, how to spot the warning signs and what
to do if your child is being bullied (or is a bully himself/herself).
Bullying happens when a student, or a group of students, who are
more powerful at the time, deliberately upset or hurt another student on more than one occasion. For example, when a 13-year-old
boy several times a week threatens a 9-year-old boy and takes his
pocket money.
37
Characteristics of bullying:
a bully desires to hurt the victim
a bully enjoys aggressive behavior
there is an unjust use of power
bullying behavior is repeated
the victim is feeling oppressed
When talking about bullying, it is very important for parents to understand what is NOT bullying. We are not talking about bullying in a
situation where there is mutual conflict and both parties have equal
power. They are usually both upset and want a resolution of the conflict but do not know or do not want to resolve it peacefully. For example, two boys get into the fight about who will play first in a basketball game. Or two girls quarrel furiously using mean words about
who will use the computer first in order to find something on internet.
Bullying is not:
single episodes of social rejection, dislike or nastiness
random acts of aggression or intimidation
mutual arguments, disagreements or fights.
These actions can cause great distress. However, unless
someone is deliberately and repeatedly doing them to a student, theyre not examples of bullying.
Types of bullying
Physical bullying
Physical bullying can be direct and indirect. Direct bullying includes
behavior such as hitting, kicking, pinching, punching, scratching,
spitting or any other form of physical attack, while indirect attacks
are oriented towards childs belongings or property (i.e. stealing, hiding or destroying students personal things, taking money,
throwing books out of the schoolbag)
38
BUL LY IN G AT S CH OOL
Verbal bullying
Verbal attacks are the most frequent form of bullying. Direct verbal attacks include name-calling, insulting, making rude jokes, remarks or teasing, using sexually suggestive or abusive language or
offensive remarks. It can be done orally or by letter, text or e-mail
messages. Indirect verbal attacks usually include spreading nasty
rumors about other student. These rumors are hurtful and have
only one purpose: to make the child they are about feel bad about
herself/himself.
Social exclusion from normal group activities
A bully tries to establish superiority and to exclude others, especially because of differences in nationality, religion, skin color, language or physical differences, including weight, height and disability. This type of bullying occurs when a child is isolated or excluded
from participating in activities with other children, e.g. when they
ignore him/her in the lunchroom or when they do not play with him/
her at the schoolyard.
39
Cyber bullying
Cyber bullying occurs when one or more students deliberately and
repeatedly try to hurt another student through e-mails, chat rooms,
websites, message boards or mobile phones. It can be more vicious because students are less inhibited when they arent facing
their victim. Cyber bullying occurs 24 hours a day. It is not limited
to the time they spend in school or in the neighborhood. Also, more
people can see it because the internet has a worldwide audience.
The victims arent safe even in their own homes.
40
BUL LY IN G AT S CH OOL
41
41
42
BUL LY IN G AT S CH OOL
43
43
44
BUL LY IN G AT S CH OOL
45
45
46
BUL LY IN G AT S CH OOL
47
47
First aid
Let your child know that she/he has made the right decision by
reporting the incidents to you and assure your child that it is not
her or his fault. Make sure your child understands that no one
deserves bullying.
Reassure the child that bullying happens to most people at some
time, that there is nothing wrong with him and express confidence
that a solution can be found.
Assist your child to develop positive strategies including:
- saying leave me alone and calmly walking away
- avoiding the bully when possible
- staying near a supervising adult when bullying is likely to occur
- being with friends when travelling to and from school, during
shopping trips or on other outings. Bullies are less likely to attack a child in a group.
48
BUL LY IN G AT S CH OOL
Help your child connect with other children and develop new
friendships. Create opportunities for your child to spend time with
children with similar interests and participate in activities that he
or she enjoys. Child who has supportive friends and positive peer
relationships is less likely to be bullied.
Keep a record
Make sure you keep record of what is happening to your child. This
record is useful when talking with school educators or other individuals who may need to assist you in intervening against bullying.
49
49
50
50
BUL LY IN G AT S CH OOL
Contact your school. They may be able to help you resolve the
cyber bullying.
Contact the police if cyber bullying involves acts such as:
- Threats of violence
- Extortion
- Obscene or harassing phone calls or text messages
- Harassment, stalking, or hate crimes
- Child pornography
51
52
52
BUL LY IN G AT S CH OOL
53
54
54
BUL LY IN G AT S CH OOL
What to do
Teach your child to be a positive bystander. If they see someone
being bullied, they should not watch, laugh or join in. Instead, they
should make it clear that they are on the side of the victim, not the
bullyand they should tell an adult what they saw or heard.
55
56
56
BUL LY IN G AT S CH OOL
REMEMBER...
Bullying is NOT only a physical violence. The most frequent form
of bullying is mockery and name-calling.
Bullying is NOT just a childrens game.
Bullying is a NOT a normal fact of growing up.
Bullies are NOT only boys. Girls bully as well.
Bullying DOES NOT just come and go. It has serious short term
and long-term consequences.
It is NOT acceptable to leave children and their peers to solve
bullying. They are not able do that by themselves.
Bullying can NOT make the victim stronger. It does just the opposite: child loses self-confidence and fear and anxiety take over.
Bullying is NOT ONLY the problem of the victim or of the bully. It
is the problem of all the people in the school the victims and the
bullies, the observers and all those who are not included but live
in the environment of fear and insecurity.
57
58
58
BUL LY IN G AT S CH OOL
59
60
BUL LY IN G AT S CH OOL
61
Opi cilj partnerstva je kroz izgradnju odrivog europskog partnerstva meu sudionicima projekta, doprinijeti smanjenju pojave
nasilja meu djecom i mladima u Karlovakoj upaniji i regiji Taurage.
Rezultati projekta su:
2 meunarodne konferencije
2 radionice u regiji Taurage u Litvi i u Karlovakoj upaniji,
1 film o ovom meunarodnom projektu,
nabava opreme: 2 kamere i 2 laptopa
62
BUL LY IN G AT S CH OOL
63
64
64
BUL LY IN G AT S CH OOL
Partner Regio 1
Taurage District Municipality Administration;
Taurage ,,Saltinio Basic School; Taurage district Childrens Rehabilitation Centre-School ,,Pusele; Taurage District Municipality Support Centre For Teachers and Pupils; . Taurage youth and
65
66
66
BUL LY IN G AT S CH OOL
67
68
BUL LY IN G AT S CH OOL