Jonathan Dancy, Uvod u suvremenu spoznajnu teoriju

2. ZNANJE
2.1. TRADICIONALNO RAZRJEENJE

znanje = opravdano istinito vjerovanje: a zna da p akko

1. p

TRODIJELNA DEFINICIJA

2. a vjeruje da p
3. a-ovo vjerovanje da p je opravdano

problemi trodijelne definicije: 2. stavak nedostatan

2.2. GETTIEROVSKI PROTUPRIMJERI

Henry gleda teniski me u Wimbledonu i televizija prikazuje kako McEnroe pobjeuje

Conorsa
Henry opravdano vjeruje da:
1.) Upravo sam vidi kako McEnroe pobjeuje u ovogodinjem
Wimbledonskom finalu
i razlono zakljuuje da:
2.) McEnroe je ovogodinji Wimbledonski prvak

no, kamere u Wimbledonu prestale su raditi i televizija prikazuje prologodinji

snimak
dok televizija to ini McEnroe ponavlja svoj prologodinji uspjeh uivo u
Wimbledonu
tako je Henryjevo vjerovanje (2.) istinito i on za njega ima opravdanje
ipak, teko se moe rei da je Henry znao da 2.
takav primjer GETTIEROVSKI PROTUPRIMJER argumentirano pokazuje da je
trodijelno objanjenje nedostatno MOGUE JE DA NETKO NE ZNA I KAD SU
SVA TRI STAVKA ZADOVOLJENA
Gettierovski protuprimjer onaj u kojem a ima opravdano, ali neistinito vjerovanje,
zakljuivanjem iz kojega on opravdano vjeruje u neto to sluajno bude istina te tako
dospijeva do opravdanog istinitog vjerovanja koje nije znanje
ODGOVORI NA PROTUPRIMJER:
1.) pronai neko sredstvo za to da se pokae da protuprimjeri nisu uinkoviti
2.) prihvatiti protuprimjere i potraiti dopunu trodijelnoj analizi koja ih iskljuuje
3.) prihvatiti protuprimjere i preinaiti analizu da bude prikladna (a ne joj neto dodati)

2.3. ODGOVORI GETTIERU

1

Prisutnost relevantne neistine nita se ne moe znati to je izvedeno iz neistinitog

vjerovanja ili iz skupa vjerovanja od kojih je jedno neistinito prijedlog prejak i
ini nemoguim da itko ita zna otvara se pitanje: koja se neistinita vjerovanja
trebaju smatrati relevantnima?
ponitivost dijagnosticira gettierovske protuprimjere kao one koji nastaju zato to
ima nekih istina koje bi unitile vjerovateljevo opravdanje da je on kojim sluajem u
njih vjerovao prijedlog: da se doda etvrti stavak koji zahtijeva da ne bude neke
druge istine takve da bi Henryjevo vjerovanje u nju unitilo njegovo opravdanje za
vjerovanje da p, tj. za znanje zahtijevamo da opravdanje bude neponitivo
pouzdanost predlae da opravdano istinito vjerovanje moe biti znanje kad potjee
iz pouzdane metode postoji opasnost da se znanje uini nemoguim ili da se ue
rano u jednu od skeptikih argumenata
konkluzivni razlozi Henryjev promaaj treba pripisati injenici da njegovi razlozi
nisu nipoto konkluzivni empirijsko znanje ini nemoguim; slabije razjanjenje
Dretske: neiji razlozi A-M za vjerovanje N ne bi bili istiniti ako je N neistinito (to
nije isto to i rei da A-M ne bi mogli biti istiniti
kauzalna teorija A.I.Goldman iznosi kauzalnu dopunu trodijelnoj definiciji (1967.);
Goldmanov prijedlog: ono to u onom gettierovskom sluaju vjerovanje ini
istinitim nije ono to je uzrokovalo da Henry u to vjeruje; kao etvrti uvjet znanja
predlae da uvjet za znanje da p predlae da injenica da p treba uzrokovati aovo vjerovanje da p; rtebamo vezu izmeu vjerovanja i istinitosti kako bismo
sprijeili to da vjerovanje sluajno bude istinito

2.4. ZAKLJUNE NAPOMENE

svaki od navedenih prijedloga pokazuje da u gettierovskim sluajevima relevantna
istinita vjerovanja uope nisu opravdana
3. KONDICIONALNA TEORIJA ZNANJA
3.1. TEORIJA

Robert Nozick
zapoinje od nedostataka u trodijelnoj analizi
Nozick tvrdi da bi u gettierovskom protuprimjeru a vjerovao da p ak i kad bi to
bila neistina
pretpostavlja da mi kao uvjet da a zna da p zahtijevamo da a ne bi vjerovao da
p da je p bio neistinit
to dovodi do sljedeeg:
1. p
2. a vjeruje da p
3. ako p ne bi bio istinit, a ne bi vjerovao da p
ako bi u promijenjenim okolnostima p ipak bio istinit, a bi vjerovao da p
2

3.2. NEKE PRIMJEDBE

kondicionalna teorija = uopenje kauzalne teorije
3.3 NAELO ZATVARANJA I PRVI SKEPTIKI ARGUMENT
kondicionalna teorija znanja moe pokazati da ne zna da nisi mozak u bavi
Nozickovo opovrgavanje Descartesova skeptikog argumenta o sanjanju:
a = ti
p = sjedi itajui
q = nisi u krevetu sanjajui da sjedi itajui
3.4. JE LI NOZICK OPOVRGAO SKEPTIKA?

prema Nozicku svi se skeptiki argumenti oslanjaju na naelo zatvaranja i

opovrgavanje tog naela slui kao opi odgovor skepticizmu
skeptiki argument koji Nozick ne moe odbaciti = argument iz zablude (1.2.)
taj argument tvrdi da smo mi ili drugi inili pogreke u prolosti ili bismo ih inili u
okolnostima koje, koliko moemo rei, nisu relevantno razliite od naih sadanjih
okolnosti

3.5. INTERNALIZAM I EKSTERNALIZAM

Nozickovo shvaanje znanja EKSTERNALISTIKO

argument iz zablude u skeptika INTERNALISTIKI
npr. 1. p je istinit
2. a vjeruje da p
3. a-ovo vjerovanje iz 2. je opravdano
4. a-ovo vjerovanje iz 2. je uzrokovano injenicom da je p istinit
internalist tu dodaje:
5. a vjeruje u 4.
6. a-ovo vjerovanje iz 5. je opravdano
7. a-ovo vjerovanje iz 5. uzrokovano je injenicom da je 5. istinit

to vodi u beskonani regres, to e znaiti da je internalizam osuen na skepticizam

eksternalist bi vjerovatno imao opravdanje odbaciti argument iz zablude kao
irelevantan izraz internalizma
Nozick prihvaa da njegova teorija nije isto eksternalistika

II. OPRAVDANJE
3

4. FUNDACIONALIZAM
4.1. KLASINI FUNDACIONALIZAM
ta teorija, prema Dancyu predstavlja DEFINICIJU EPISTEMOLOKOG
PODUHVATA
KLASINI FUNDACIONALIZAM 2 skupine vjerovanja:
1.) ona koja TREBAJU POTPORU DRUGIH
2.) ona koja MOGU PODUPIRATI druga, a sama NE TREBAJU POTPORU

BAZINA/TEMELJNA VJEROVANJA (2) ine epistemoloke temelje, a 1. skupina

njihovu nadgradnju
TEMELJNA VJEROVANJA tiu se naravi naih osjetilnih stanja i neposrednog
iskustva
fundacionalizam daje izraz sredinjem stanju empirizma
vjerovanja o naim sadanjim osjetilnim stanjima za fundacionalizam su
NEPOGREIVA
EPISTEMOLOGIJA prema FUNDACIONALIZMU istraivaki program koji
planira pokazati kako to da se naa vjerovanja o vanjskom svijetu, o znanosti, o
prolosti i budunosti, o drugim umovima, itd., MOGU OPRAVDATI NA
OSNOVI KOJA JE OGRANIENA NA NEPOGREIVA VJEROVANJA O
NAIM OSJETILNIM STANJIMA

Vjerojatnost i sigurnost

C.I.Lewis najistaknutiji klasini fundacionalist ako neto nije sigurno, nita

drugo nije ak ni vjerojatno
pristup ZNANJE O RAUNU VJEROJATNOSTI koji vjerojatnost uvijek
procjenjuje s obzirom na DOKAZNU GRAU
vjerojatnost se izraava na ljestvici od 0 do 1 npr. ako P(h/e) = 0: onda, ako je dana
e, h je sigurno neistinita, ako P(h/e) = 1: ako je dana e, h je sigurno istinita;
ako P(e/h) = 0.5 onda su anse pola-pola po raunu P(h/e) + P(-h/e) = 1
e ne stavljamo u pitanje jer privremeno pretpostavljamo da je e SIGURNA, a
zanemarujemo izglede da nije istinita

Argument regresa

kao to ima inferencijski (npr.paljenje ibice) opravdanih vjerovanja, mora biti i

vjerovanja koja se opravdavaju neinferencijski
kad opravdavamo vjerovanje A pozivajui se na B i C, jo nismo pokazali da je A
opravdano pokazali smo da je A opravdano, ako B i C jesu, A-ovo opravdanje
uvjetovano je opravdanjima B i C
prigovor: za svako opravdanje koje opravdava vjerovanje potrebno je opravdati
vjerovanje o ijem opravdanju ovisi opravdanje prvoga, a budui da je REGRES

BESKONAAN, NIJEDNO VJEROVANJE NEE NIKAD BITI VIE NEGO

UVJETNO OPRAVDANO
put koji zaobilazi tu konkluziju: umjesto da lanac opravdanja ide u beskonanost, on
se okree prema svom repu i spaja sa sobom u nekoj toki oblikujui krug
opravdanje svih lanova te petlje je uvjetno
ARGUMENT REGRESA NAVODI NA PRETPOSTAVKU DA MORA POSTOJATI
NEKO OPRAVDANJE KOJE JE NEINFERENCIJSKO AKO TERBAMO IZBJEI
SKEPTICIZAM

Nepogreivost i opravdanje

nepogreivost u temelju zaustavlja regres

4.2. PROBLEMI ZA KLASINI FUNDACIONALIZAM

glavni prigovor fundacionalizmu je da NEMA NEPOGREIVIH VJEROVANJA

FALIBILIZAM smatra da nismo nigdje potpuno imuni na mogunost zabune
pobornici nepogreivosti smatraju da je mogua zabuna pri verbalnom opisu osjetilnog
stanja (npr. zabune ruiasto naranasto zabuna u izboru rijei) no to ne dokazuje
da imam pogrena vjerovanja
falibilist odgovara da je problem u tome to mi te stvari (ruiasto-naranasto)
'izgledaju tako' (ruiasto) smatraju da je zabuna i verbalna i supstancijalna
vjerovanje moe biti istinski nepogreivo samo kad uope nema sadraja TO
JE JAKA FALIBILISTIKA KONKLUZIJA
problem to bazina vjerovanja moraju imati jak sadraj da bi podupirala nadgradnju
dijagnoza INFALIBILISTOVIH ZABLUDA Chrisholm bijele stvari normalno se
ine bijelima u Chrisholmovoj terminologiji izravno evidentiran sud onaj koji je ili
istovjetan s nekim KONTINGENTNIM (onaj koji moe i ne mora biti istinit) sudom
ili ga taj povlai oslanja se na argument verbalne zabune

4.3. FUNDACIONALIZAM BEZ NEPOGREIVOSTI

slabije verzije fundacionalizma:
1. PRVA KARAKTERISTINA FUNDACIONALISTIKA TEZA odgovor na
argument regresa:
F1: Dvije su forme opravdanja, inferencijsko i neinferencijsko
+ dodatna teza:
F2: Temeljna vjerovanja nikad se ne opravdavaju, ak ni djelomice,
pozivanjem na netemeljna vjerovanja

FORMALNI ZAHTJEVI ARGUMENTA REGRESA BILI BI ZADOVOLJNI AKO

BI BILO VJEROVANJA BILO KOJEG OD OVIH 3 TIPA:
1.) vjerovanja koja se opravdavaju neim drugaijim od vjerovanja
5

2.) vjerovanja koja opravdavaju sama sebe

3.) vjerovanja koja ne trebaju opravdanje

C.I.Lewis tvrdi da su temeljna vjerovanja sigurna i neispravljiva

neispravljivost i nedvojbenost mogli bismo definirati ovako: vjerovanje je
NEISPRAVLJIVO akko nitko ne bi nikad mogao biti u stanju ispraviti ga vjerovanje
je NEDVOJBENO akko nitko ne bi nikada mogao imati razlog dvojiti o njemu
ni neispravljivost ni nedvojbenost ne mogu pruiti alternativnu formu fundacionalizma
jo 2: 1. prihvaa F1 i F2, 2. prihvaa F1, ali ne F2

5. FUNDACIONALIZAM I DRUGI UMOVI

5.1. TEMELJNA VJEROVANJA I NEIJA VLASTITA OSJETILNA STANJA

stara filozofska tradicija smatra da poinjemo od znanja o naim vlastitim osjetilnim

stanjima i odatle nadograujemo
Descartes ne ispituje svoja vjerovanja o tome kako mu se stvari ine, ve pita kako bi
mogao znati druge stvari kao npr. postojanje Boga ili materijalnog svijeta
John Locke smatra da je osoba izravno svjesna samo naravi svojih vlastitih ideja, sve
ostalo zna neizravno, ako uope zna; taj pristup od tada standardan u epistemologiji
sporan aspekt tog pristupa, koji se ini izvorno kartezijanski, jest da je epistemologija
ZAOKUPLJENA INDIVIDUUMOM
u ovom poglavlju razlozi za odbacivanje tog pristupa ili dokazi da vodi u skepticizam

5.2. PROBLEM DRUGIH UMOVA

pita moemo li znati narav tuih i drugih stanja i postoje li drugi umovi koji imaju
osjetilna stanja poput naih
nae znanje o nama samima SIGURNO, dok je znanje o onima vani
PROBLEMATINO
TAJ ARGUMENT SLAB: pretpostavlja da ima drugih umova osim naeg te
argumentira jedino da moemo pogrijeiti u pogledu njihovih stanja

5.3. ARGUMENT IZ ANALOGIJE

doputa da je MOGUE da predmeti koje zovemo osobama jesu drugaiji od nas,

bezumni automati, no tvrdi da ipak imamo dostatan razlog za pretpostavku da stvari
NE STOJE TAKO
klasian izraz tog argumenta daje J.S.Mill (John Stuart) u sebi svjestan niza
injenica kojega su poetak
1.) PROMJENE MOGA TIJELA
2.) (meukarika) OSJEAJI
3.) VANJSKO VLADANJE

kod drugih ljudskih bia: dokazna graa za 1. i 3., no ne i MEUKARIKU

NUNO JE DA MORA POSTOJATI MEUKARIKA; PRETPOSTAVLJAJUI DA
JE ISTE NARAVI I DRUGI LJUDI IMAJU OSJEAJE
potekoe za taj argument potjeu iz 2 pretpostavki od kojih polazi:
1.) o razdvojivosti
2.) o razumijevanju

on bez skanjivanja prihvaa 1. razdvojenost mentalnog (neopaljivog) od ponaajnog

(opaljivog) koju iskoritava skeptiki argument
argument iz analogije doputa prvu polovinu, no porie drugu tvrdei da imamo barem
neku dokazanu grau za suprotno
argument iz analogije nuan, no takoer pretpostavlja 2. da mogu razumjeti to znai
to da drugi imaju mentalna stanja
GLAVNI PRIGOVOR: DA SU TE DVIJE PRETPOSTAVKE NEKONZISTENTNE
iznosi Wittgenstein; Malcom ga izlae ako nema nekontingentne veze izmeu
ponaanja i mentalnog stanja tj. ako prihvatimo 1., neemo nikad moi dokazati da je
2. istinito argument iz analogije nepotreban

5.4. MOE LI RAZUMJETI SUDOVE O DRUGIM UMOVIMA OSIM SVOG

VLASTITOG?
primjer zamiljanja boli koja boli drugoga bez primjene usporedbe te boli s tvojom
boli to vodi u SOLIPSIZAM: gledite da mora sebe sama smatrati jedinim
subjektom iskustva
kako nai shvaanja mentalnog stanja koje ne koristi skeptiki argument
BIHEVIORIZAM: prua pojmovnu vezu izmeu ponaanja i mentalnih stanja
vrsta kompromisa (za primjer odglumljene boli) Wittgensteinov POJAM
KRITERIJA
5.4. ARGUMENT PRIVATNOGA JEZIKA: SLIJEENJE PRAVILA
solipsizam nije odrivo stajalite, trpi od mnogostruke nekoherentnosti
solipsist tvrdi da ima jezik u kojem opisuje svoja sadanja i prola iskustva i moda
spekulira o budunosti NO TO JE PRIVATAN JEZIK iskustva, pozivanjem na koja,
termini u njima dobivaju svoja znaenja privatna za govornika
Wittgenstein uinkovito argumentira da je takav privatan jezik nemogu jer solipsist
ne moe imati ak ni tako ogranieno znanje o vlastitim iskustvima
Saul Kripke: iz svog vlastitog osjeaja uimo to je npr. bol, tu rije primjenjujemo da
opiemo odreeni osjet pod pretpostavkom da tono pamtimo kakav je bio prvobitni
osjet (bol) koji e se moi usporediti sa svakim novim osjetom i zakljuiti je li on to
(bol) ili nije
bit argumenta privatnog jezika u tome da solipsist ne moe ak ni poeti na taj nain
to da rije ima znaenje znai da postoje pravila za njezinu upotrebu

 Kripkeova interpretacija argumenta privatnog jezika dri da je negativan odgovor na

pitanje posljedica openitijih razmatranja o pravilima i objektivnosti
Kripkeova konkluzija argumenta: ako trebamo nai temelj za nae vjerovanje da
postoji objektivno ispravna metoda nastavljanja niza (npr. 2,4,6/202,204,208,212...),
onda moramo gledati dalje od pojedinca, dakle na zajednicu sljedbenika pravila
ono to ini nastavak niza ispravnim je to to se zajednica slae oko njega
INTERPRETACIJA KOJA SE POZIVA NA ZAJENDICU
5.6. JEDNA DRUGA INTERPRETACIJA

Kripke tvrdi da vjerovati da se slijedi pravilo i slijediti ga nije isto stoga privatan
pristup tomu nije mogu
postoji alternativna interpretacija koju dugujemo Bakeru i Hackeru
oni odnos razmatranja o slijeenju pravila i argumenata vide drugaije BIT
razmatranja o slijeenju pravila u tome da je slijeenje pravila praksa, obiaj ili nain
ponaanja, slijediti pravilo je misliti o njemu kao takvom
pokoravanje pravilu stvar je javnog ponaanja, a ne radnje privatnog mehanizma

Biheviorizam

prua pojmovnu vezu izmeu ponaanja i mentalnih stanja kazujui da je mentalno

stanje u kojem me boli u koje samo ponaajno stanje mog bolnog trzaja i dranja za
koljeno ne uzimaju u obzir nita to je karakteristino mentalno tj. stanja i nain na
koji se bol osjea

6. EMPIRISTIKE TEORIJE ZNAENJA

veoma bliska veza izmeu epistemologije i teorije znaenja

Wittgensteinova kritika solipsizma ili odlunijeg fundacionalizma bila je da
SOLIPSIST NE MOE RAZVITI PRIVATNI JEZIK
privlanosti fundacionalizma ne potjeu iz teorije znaenja (u njegovom temelju)

LOGIKI EMPIRIZAM

fundacionalizam kao izraz empiristike misli da se verifikacija i opravdanje moraju

osloniti na dokaznu grau neijih osjetila
A.Ayer pozitivizam (logiki) VERIFIKACIJSKO NAELO (VN)
EMPIRIJSKOG ZNAENJA- VN: iskaz ima empirijsko znaenje akko bi njegova
istinitost predstavljala neku vrijednost za dokadnu grau naih osjetila
to znai da: ISKAZ IMA EMPIRIJSKO ZNAENJE AKKO JE VERIFIKABILAN
jezgra stajalita poznatog kao logiki empirizam, tj. LOGIKI POZITIVIZAM
jaka i slaba verifikacija:
JAKA KONKLUZIVNA iskaz je konkluzivno verifikabilan, ako kad jednom
imamo najbolju moguu dokaznu grau za njega, ne postoji vie mogunosti da iskaz
bude neistinit
8

SLABA slabo verifikabilan iskaz nije sam po sebi verifikabilan, nego je potvrdljiv ili
opovrgljiv pozivanjem na druge iskaze koji se konkluzivno verifikabiliraju
Fenomenalizam

teorija znaenja neopaajnih iskaza

REDUKCIONIZAM opaajni iskazi izvjeuju o naravi usporedno okolnog svijeta
te sve ostale iskaze definiraju u terminima tih iskaza
Carnapovo poputanje: pokuao potpunu redukciju neopaajnih iskaza na eksplicitno
iznesene komplekse opaajnih iskaza
Quine:
1.) Teorija je podreena podacima (dokaznom graom) bez obzira na to
koliko dokazne grae moemo imati, uvijek e biti razliitih teorija koje
objanjavaju i asimiliraju podatke jednako dobro
2.) Neopaajne se reenice ne saopavaju sa suditem iskustva pojedinano,
nego u skupinama
3.) Empiristika teorija znaenja NZ: znaenje s jest ona vrijednost koju bi
istinitost s predstavljala za dokaznu grau neijih osjetila

7. HOLIZAM I NEODREENOST

PREMA Quineu reenino je znaenje neodreeno NE POSTOJI NITA

ODREENO U ZNAENJU
Radikalni prijevod: poduhvat pisanja prijevodnog prirunika za potpuno nepoznat
jezik koji prema pretpostavci vodi terenski lingvist bez pomoi dvojezinih govornika
Atomizam Quineov se atomizam na opaajnoj razini temelji u njegovoj
privrenosti verifikacionizmu, kao jedan izraz empirizma u teoriji znaenja Quine
inzistira na tome da NEMA VRSTOG RAZLIKOVANJA IZMEU OPAANJA I
TEORIJE
HOLIZAM je teorija suprotstavljena fenomenalizmu
Quine protivi se shvaanjima atomizma postoje podatci, teorija, ali filozofija
znanosti moe pokazati da nema vrstog razlikovanja izmeu opaanja i teorije
svako znaenje = svojstvo ponaanja no, bez konteksta ne moemo znati znaenje
pojedinog iskaza zbog toga ime HOLIZAM

8. KOHERENCIJSKE TEORIJE

pojam KOHERENCIJE temelj holistike teorije, odreen da bude simetrian

KONZISTENTNOST nuan uvjet za koherenciju
koherentan skup treba biti potpun
KOHERENTISTI smatraju da KAKO RASTE NEIJI SKUP VJEROVANJA,
TAKO SE POBOLJAVA I POSTAJE KOHERENTNIJI
KOHERENTAN SKUP = ONAJ KOJI JE KONZISTENTAN, POTPUN I
UZAJAMNO OBJANJAVAJU
9

koherencijska TEORIJA ISTINE smatra da je sud istinit akko je lan nekog

koherentnog skupa
koherencijska TEORIJA OPRAVDANJA vjerovanje opravdano u mjeri u kojoj je
skup vjerovanja, kojega je ono lan, koherentan
stupanj njegove koherentnosti (vjerovanja) unutar skupa procjenjuje njegovu
opravdanost
vjerovanje moe biti istinito, a da ne bude opravdano i obrnuto
F.H.Bradley najplodniji koherentistiki pristup empirist, slae se da je
dokazna graa uvjerljiva ako je osjetilna, ali ne prihvaa to na nain
fundacionalizma

9. KOHERENCIJA, OPRAVDANJE I ZNANJE

argument regresa linearan, koherentistiki pristup nije

Internalizam i eksternalizam

E (koje bi moglo biti bilo to od nepogreivosti nanie)

Internalizam a.ovo temeljno vjerovanje da p moe se opravdati pozivanjem na E
samo onda ako a vjeruje da njegovo vjerovanje ima E
Eksternalizam nije u neprilici s argumentom regresa
4 VRSTE ANTIREALIZMA:
1.) SOLIPSIZAM svi se shvatljivi sudovi tui njegovih vlastitih iskustava
(+SVOJA, -DRUGA/TUA iskustva)
2.) IDEALIZAM svi shvatljivi sudovi tiu se ili njegovih vlastitih zbiljskih
iskustava ili onih drugih ljudi (+SVOJA, + DRUGA)
3.) FENOMENALIZAM svi shvatljivi sudovi tiu se vlastitih, tuih i iskustava
koje on ili drugi ljudi mogu imati u drugaijim okolnostima
4.) ISTI ANTIREALIZAM neki shvatljivi sudovi tiu se neeg drugog osim
zbiljskih i moguih iskustava, ali ne moemo razumjeti takve sudove koji mogu biti
NESPOZNATLJIVO ISTINITI

10. TEORIJE ZAMJEIVANJA

1.) DIREKTNI REALIZAM
2.) INDIREKTNI REALIZAM
3.) FENOMENALIZAM

DIREKTNI REALIZAM u teoriji zamjeivanja (PERCEPCIJSKI REALIZAM)

predmeti koje zamjeujemo mogu postati i obino postoje te zadravaju barem neka
svojstva za koja zamjeujemo da ih imaju ak i kad ih se ne zamjeuje

10

INDIREKTNI REALIZAM nismo nikad izravno svjesni jezikih predmeta, samo

smo ih neizravno svjesni i to na osnovi izravne svjesnosti nekog posrednog predmeta
direktni realizam porie tu tvrdnju
FENOMENALIZAM forma ANTIREALIZMA porie postojanje fizikog svijeta
iskustva od kojeg se iskustvo moe razdvojiti JEDINO PREDMETI SVJESNOSTI
IZRAVNI SU PREDMETI
DIREKTNI REALIZAM:
NAIVNI predmeti kad ih se ne zamjeuje mogu zadrati svojstva svih tipova
za koje zamjeujemo da ih imaju
ZNANSTVENI znanost pokazala da jezini predmeti, kad ih se ne
zamjeuje, ne zadravaju sva svojstva za koja zamjeujemo da ih imaju

RAZLIKA IZMEU FENOMENALIZMA I PERCEPCIJSKOG REALIZMA

Berkley: svoj idealizam naziva metajezikim V jeziki skupovni samo predmeti
sadanjih ideja
FENOMENALIZAM: fleksibilniji i plauzibilniji od idealizma jer se ini da daje
prirodniji smisao ideje da jeziki predmeti nastavljaju postojati nezamjeivani
eliminativni/reduktivni fenomenalizam
ELIMINATIVNI IDEALIZAM ne postoji nita takvo kao materijalni predmet, ne
postoji nita osim iskustva
REDUKTIVNI IDEALIZAM zaista postoje materijalni predmeti, no oni su samo
KOMPLEKSI ISKUSTVA

11. PAMENJE

INDIREKTNI REALIZAM sjeati se = biti neizravno svjestan prolosti

postoji izravni predmet svjesnosti koji funkcionira kao posrednik MEMORIJSKA
SLIKA na unutarnji izravni predmet slian ARGUMENT VREMENSKOG
RAZMAKA osobito privlaan teoriji pamenja
kako razlikovati memorijske slike i one koje to nisu?
Hume memorijske slike su ivlje, snanije i ivahnije od drugih sugerira da je i
pamenje forma vjerovanja
Russel problem vidi u razlikovanju osjeaja prosnosti od vjerovanja da sadanja
slika nekako pokazuje prolost NE ZNAMO KOJE SU SLIKE MEMORIJSKE
ELIMINATIVNI FENOMENALIZAM ne postoji prolost
REDUKTIVNI FENOMENALIZAM postoji prolost kao KOMPLEKS
SADANJEG ISKUSTVA
Russelova hipoteza da je svijet stvoren prije 5 minuta tono onakav kakav je tad bio,
sa stanovitem koje se sjealo cijele nestvorene prolosti
ZAMJEDBENO PAMENJE injenino pamenje mogue i da je injenino
pamenje u pogodnim sluajevima znanje SADANJE VJEROVANJE
UZROKOVANO PROLIM ZAMJEIVANJEM

12. STILOVI ZAKLJUIVANJA

11

DEDUKTIVNI kad nae inferencijsko opravdanje smatramo konkluzivnim, u

posebnom smislu da je nemogue, pod prijetnjom proturjeja, da vjerovanja koja su
nai razlozi budu neistinita, a da konkluzija koju izvodimo iz njih bude neistinita
INDUKTIVNI razloge smatramo dostatnima za opravdanje nae konkluzije, a da oni
nisu konkluzivni u navedenom deduktivnom smislu; trebamo i nadamo se pronai
dodatne razloge koji bi opravdali vjerovanje dostatno

13. ZNANJE A PRIORI

ukoliko se naela zakljuivanja ne opravdaju niti iskustvom niti zakljuivanjem na

temelju iskustva moramo ustvrditi da ih ZNAMO A PRIORI, tj. BEZ POZIVANJA
NA ISKUSTVO
TRADICIONALNI EMPIRIZAM ustraje na razlikovanju ideja i sudova
IDEJE = SUSTAVNI DIJELOVI SUDOVA
SUDOVI = SLOEVINE IDEJA TAKO STAVLJENIH DA MOGU BITI ISTINITE
ILI NEISTINITE

12