Sveuilite u Mostaru

Filozofski fakultet
Hrvatski jezik i knjievnost

Seminarski rad iz Svjetske knjievnosti I

Pretvaranja u Gostioniarki Mirandolini

Mentor:

Studentica:

dr. sc. Antun Lui

Ruica Jurevi

sijeanj, 2014. godine

SADRAJ:
1.
2.
3.
4.
5.
6.

UVOD .......................................................................................................... 1
STVARALATVO CARLA GOLDONIJA ............................................... 2
ODLIKE GOLDONIJEVIH KOMEDIJA ................................................... 3
GOLDONI I MOLIERE, SLINOSTI I RAZLIKE ................................... 3
O GOLDONIJEVOM POSTIGNUU U DRAMI ..................................... 3
MIRANDOLININA PRETVARANJA ....................................................... 4
6.1.
PRED GROFOM DI' ALBAFIORITOM .................................... 4
6.2.
PRED MARKIZOM DI FORLIPOPOLIJEM ............................ 5
6.3.
PRED VITEZOM DI RIPAFRATTOM ..................................... 5-6
6.4.
PRED SLUGOM FABRIZIOM ................................................. 6
6.5.
GLUMIINA PRETVARANJA ................................................. 7
7. ZAKLJUAK ............................................................................................. 8
8.

1. UVOD
U ovom seminarskom radu obradit u temu pretvaranja u komediji Gostioniarka
Mirandolina poznatog talijanskog komediografa Carla Goldonija.
Glavni lik ove komedije je vlasnica gostionice, koja svojim pretvaranjima osvaja srca svih
mukaraca koji svrate u njezin ugostiteljski objekt. Autor sam tvrdi da nikada nije opisao lukaviju
i opasniju enu od ove. Mirandolina svima pokazuje to ena treba uiniti da se mukarac zaljubi
u nju.
Pretvaranjima da joj gode pokloni, da mrzi sve ene i da je zaljubljena postie ono to eli.
Pokazuje svojim ponaanjem da cilj opravdava sredstva. Takoer, pokazuje svoj karakter i
osobnost, da ne odustaje, da je hrabra i ponosna, te da e sve uiniti za svoju sreu, ali takoer i
da ne pazi kako e to sve utjecati na ljude oko nje.
Ipak, kao to se vidi po razliitim profilima ljudi u ovoj komediji i njihovim postupcima, tako
se dogaa i u svakodnevnom ivotu. Sve to ovisi o savjesti i razmiljanju pojedinca. Kada
proitate ovo djelo, odluit e te se na iju stranu stajete, na stranu Mirandoline ili na stranu
ostalih popratnih likova.

2. STVARALATVO CARLA GOLDONIJA

Carlo Goldoni je pisao komine meuigre, tragikomedije i libreta za melodrame, ali i prve
sastavke to najavljuju zrelo stvaralako razdoblje, izmeu 1748. i 1762. godine. Konzervativni
protivnici kazaline reformacije i udljivost publike naveli su ga 1762. da se od Mletaka oprosti
komedijom Preselio se u Pariz kako bi radio kao pisac predloaka za Comedie Italienne, kazalite
koje je i dalje njegovalo talijansku komediju dell'arte, gdje je Goldoni nastavio ulagati
reformatorske napore da pisanim tekstom unaprijedi kazalini izraz.
itav ivot je posvetio reformi talijanskog kazalita, nastojei da ga oslobodi dominacije
shematizirane, no vrlo obljubljene commedie dell' arte i da ga, inzistirajui na vrijednosti samoga
pisanog teksta, izvede iz okvira zanatske umjetnosti i vrati u krilo literature.
Napisao je niz melodrama, tragikomedija i vie od 100 komedija, u kojima je, ugledajui
se u Machiavellija i Molierea, uspio stvoriti modernu talijansku komediju karaktere i obiaja, i
oiviti razne drutvene sredine onodobne mletake drave. Komediju mu se istiu majstorskim
dijalogom, u kojem se esto slui i venecijanskim dijalektom, a najuspjelije su Kavana,
Krmarica Mirandolina, Grubijani i Ribarske svae. U nekoliko manje uspjelih melodrama i
komedija obradio je i likove Dubrovana i Dubrovkinja.
Prije smrti na francuskome je sastavio Memoare, zapise o uspomenama na svoj raznoliki,
kazalitu posveeni ivot.

3. ODLIKE GOLDONIJEVIH KOMEDIJA

U Goldonijevim komedijama se najvie pojavljuju uvjerljivi i realistini karakteri, pisani tekst
komedije, vrsta kompozicija, jednostavan zaplet, dinamini prizori i dijalozi, univerzalna
tematika, likovi-karakteri, te realistine situacije iz svakodnevnog ivota.
S komedijom Gostioniarkom Mirandolinom Goldoni je postigao svojedobno velik uspjeh u
gledatelja i visoke ocjene kritiara, koji je s pravom svrstavaju u remek-djela tzv. graanske
drame.
Prikazujui postupke mlade gostioniarke, u koju se redom zaljubljuju njezini gosti
plemikoga roda. Goldoni nam ne predstavlja samo zanimljivu galeriju vjeto ocrtanih likova ve
im uspjeno suprostavla lik mlade samosvjesne puanke, koja se s lakoom poigrava njihovim
osjeajima, i na koncu se, kao ena zdrava razuma, sretno udaje za ovjeka za ovjeka iz svoga
stalea.
4. MOLIERE I GOLDONI, SLINOSTI I RAZLIKE
Carla Goldonija esto usporeuju s Molierom, obojica su reformatori komedije, obojica grade
komedije na bitnim karakternim svojstvima pojedinca. No, dok je Moliere neke svoje karaktere u
svojim komedijama iskarikirao gotovo do nakaznosti, Goldoni je manje kritian prema svojim
likovima. Goldonijevi komini karakteri nikad ne izazivaju jezu poput Harpagonna i Tartuffea,
ljudske mane u njegovim komedijama izazivaju vedar podsmijeh gledatelja.

5. MIRANDOLININA PRETVARANJA
Mirandolina o mukarcima kae:Oni koji za mnom tre vrlo brzo mi dosade. Bogatstvo
cijenim i ne cijenim. Sav mi se uitak sastoji u tome da me slue, udvaraju mi se, oboavaju
me. To je moja slabost. I ne pomiljam da se udam. ivim poteno i uivam u svojoj slobodi.
elim se narugati svim tim tobonjim zaljubljenicima koji umiru od enje, a posluit u se i
svim svojim umijeem da svladam ta kruta srca koja su neprijateljska nama enama.1
1 Goldoni, Carlo, Gostioniarka Mirandolina, ABC Naklada, Zagreb, 2006., str. 13
3

6.1.

PRED GROFOM DI' ALBAFIORITOM

Grof d'Albafiorita je cijenjen ovjek na visokom poloaju, te je est gost u Mirandolininoj

gostionici. On misli da Mirandolinu zanima samo novac i skupe stvari, te da e ju samo tako
zavesti. Tvrdi da svi znaju tko je on, te da postoji bitna razlika izmeu njega i svih ostalih gostiju
koji odsjedaju trenutno u gostionici. On voli Mirandolinu, i sve e uiniti da se zaljubi u njega.
Natjee se za Mirandolinu sa markizom di Forlipopolijem. Dok on misli da e mu uzvratiti ljubav
kao zahvalnost za njegove darove, grof misli da je njoj potrebna njegova zatita, a ne novac.
Mirandolina se pretvara da joj gode njegovi darovi, kao to su dijamanti i novac, samo kako
bi ostvarila svoj cilj, kako bi joj gostionica bolje radila, te naposljetku kako bi se grof zaljubio u
nju. Grof ini sve kako bi joj udovoljio, te joj uz dijamante daruje i rupi sa dijamantnim uresom
koji pristaje uz njih. Mirandolina prihvaa njegove darove, pod izlikom da ga odbijanjem istih ne
eli uvrijediti. Grof pokuava pobijediti svoje protivnike viteza i markiza time to im namee
drutvo dviju glumica koje su odsjele u gostionici, kako bi Mirandolina bila samo njegova. No,
ne uspijeva u svom naumu.
Jedino to je bitno za Mirandolinu u vezi njega je to da on izgara od ljubavi za njom, kao i
svaki mukarac koji je kroio prije njega u njezinu gostionicu.

6.2.

PRED MARKIZOM DI FORLIPOPOLIJEM

Osim sukoba grofa i markiza za ljubav gostioniarke Mirandoline, vidljiv je i svevremenski

drutveni sukob materijalnih i duhovnih vrijednosti. Mirandolina shvaa markizove namjere, te se
po svojoj enskoj intuiciji i ponaa tako. Markiz eli kupiti njezinu ljubav svojom zatitom i
potovanjem. Smatra da bi uvrijedio Mirandolinu kada bi ju pokuao kupiti svojim darovima.
Svim gostima govori kako je ona izvanredna ena kojoj su podarene mnoge vrline, te da enu
poput nje nikad prije nije sreo.
Markiz zaprosi Mirandolinu, to ona, naravno, odbije. Mirandolina je iznenaena s onim to
uje, te se i u istom trenutku divi samoj sebi. Nije joj shvatljivo da bi ju preuzvieni gospodin
4

markiz od Presuenih Depova rado uzeo za enu. No, postojala je jedna zapreka. Ona ga nije
htjela, ni njega ni grofa. I u ovom sluaju Mirandolina je postigla to je htjela, jo jedan gost se
zaljubio u nju. To saznanje je njoj bilo sasvim dovoljno.

6.3.

PRED VITEZOM DI RIPAFRATTOM

Mirandolinino najvee pretvaranje nastupa pred vitezom, jer je on samoprozvani enomrzac i

jedini stranac kojemu se ne svia, te je zavoenje njega njezin najdrai i najintrigantniji zadatak.
ini sve kako bi ju prihvatio. Usklauje se s njegovim nainom razmiljanja, te ga hvali u onim
stvarima koje su mu vane ugaajui mu i priinjavajui mu zadovoljstvo. Ohrabruje ak i
njegovo kritiziranje ena samih. On o enama govori: Zbog ene se prepirete? to se mene tie,
sigurno se neu svaati zbog ene. Nisam ih nikad volio, nisam ih nikad potovao, uvijek sam
smatrao da je ena za mukarce samo nepodnoljiva slabost. Boe sauvaj, neu ene! Ali ja sto
puta vie cijenim dobrog lovakog psa. Mislio sam vie puta eniti se, ali kad pomislim da bih
zbog sinova morao trpjeti enu, odmah me proe volja.2
Nadiavi tako odbojnost koju je na poetku vitez prema njoj gajio, poinje ga obasipati
promiljenom panjom, naglaavajui da ga nikako ne eli obvezati na zahvalnost. Dolazi do
njega esto, dvori ga za stolom, s njim razgovara smjerno i sa potovanjem.
Kako se njegova mrnja i prijezir prema njoj poinje topiti, tako u njoj rastu smjelost i elja
za pobjedom. Izgovara nedovrene rijei, upuuje mu znaajne poglede i prije nego to on shvati
to se uistinu dogaa. Tako mu zadaje smrtne ljubavne rane. On se odupire njenom zavoenju, ali
uz vino i razgovor, mijenja miljenje o njoj:Vi ste prva ena na ovome svijetu prema kojoj sam
osjetio potrebu postupati ljubazno.3
Vitez je prepoznao opasnost u Mirandolini, i htio je na vrijeme pobjei. No, Mirandolina ga
suzama i nesvjesticom zaustavlja. Grof tvrdi kako ga Mirandolina obara, poniava i unitava.

2 Goldoni, Carlo, Gostioniarka Mirandolina, ABC Naklada, Zagreb, 2006., str. 9

3 Goldoni, Carlo, Gostioniarka Mirandolina, ABC Naklada, Zagreb, 2006., str. 36
5

Nikada nije mogao zamisliti da bi se on kao enomrzac mogao tako jako zaljubiti u jednu enu za
samo nekoliko sati.
Pri kraju ove komedije, markiz, grof i vitez odlaze iz Mirandolinine gostionice shvativi da ih
je ona iskoristila i izigrala, te da je nezahvalna. Oprataju se s njom time to joj plaaju raune
svog boravka, a Mirandolina ostaje u svojoj gostionici razoarana, ali i dolazi do nove spoznaje o
svom ljubavnom ivotu.

6.4.

PRED SLUGOM FABRIZIOM

Kada Mirandolina ostaje sama u gostionici, shvaa da je njezin najbolji izbor njezin sluga
Fabrizio. On joj je oduvijek bio vjeran, i oduvijek je uz nju. Isto tako, brak s njim joj nee unititi
posao, a ni ugled. Ne sumnja u to da e joj se Fabrizio poeljeti osvetiti nakon svega, jer ima ona
svoje trikove na koje svi mukarci padaju, pa da su i od kamena. Poziva ga u svoju sobu, te mu se
pretvara da ga voli, te da mu eli postati ena.
Ostale udvarae zamoljava da pronau drugu gostionicu, te da e ona promijeniti svoj poloaj
i ponaanje. Poruuje zaljubljenoj gospodi da upamte ono to su vidjeli, na korist i sigurnost
vlastitog srca. Takoer, ako se ikada nau u prilici da sumnjaju, da poputaju, da nasjedaju, da
pomisle na lukavstva kojih su bili svjedok. I naravno, da se sjete gostioniarke. Tom njezinom
porukom i zavrava ova komedija.

7. GLUMIINA PRETVARANJA
6

Uz Mirandolinina pretvaranja radi postizanja svojih ciljeva, koja su ustvari i glavna tema ove
komedije, postoje i pretvaranja dviju glumica koje odsjedaju u njezinoj gostionici. One ele
jednom u ivotu biti dame, ali nemaju novaca za to, jer im to njihov posao ne dozvoljava. Tako
dolaze u gostionicu i predstavljaju se kao barunica Hortenezija del Poggio iz Palerma i grofica
Dejanira Dal Sole iz Rima.
One ele da ih Mirandolina i ostali gosti potuju te da imaju bolji tretman kao goe u
gostionici. Markiz ih koristi u svojoj igri time to se drui s njima i nagovara ih da zavedu viteza i
grofa, kako bi Mirandolina bila samo njegova. No, kao to njemu ne uspijeva u njegovom naumu,
tako i glumice bivaju ubrzo otkrivene u svojim pretvaranjima, te postaju obine goe u
gostionici, te zbog ljubavnih sukoba i sporedni likovi u ovoj komediji.

8. ZAKLJUAK
7

U drami nisu nuni opisi i pripovijedanje, nego glavne dijelove ini govor glumaca. Fabula
dramskog teksta se ne pripovijeda, ve se postie izmjenom dramskih situacija. Dijalog

monolog bitna su sredstva knjievnog oblikovanja drame. Zbivanje na pozornici proizlazi iz

djelatnosti likova. Drama ima svoj poetak, sredinu i zavretak. Podjeljena je na inove i prizore,
a zanimanje gledatelja potie neki sukob ili zaplet koji se na kraju razrjeava. Taj sukob izaziva
stalnu napetost koja je pokreta radnje i zanimanja gledatelja, a oni proizlaze iz suprotstavljanja
likova. Takoer kao pokreta radnje slui tehnika pretvaranja, koja izaziva napetost i znatielju
itatelja, tako to se kroz cijelo djelo provlai karakter jednog, veinom glavnog lika, koji se
pretvara da je netko drugi, te kao rasplet dramske radnje dogaa se razotkrivanje tog lika,
njegovih stvarnih osobina, identiteta i naina ivota. Goldoni se u svojoj Gostioniarki odlino
koristio tehnikom pretvaranja, kojom daje na jedan nain i samu temu ove komedije.

LITERATURA

Goldoni, Carlo, Gostioniarka Mirandolina, ABC Naklada, Zagreb, 2006.

Skupina autora, itanka 4, kolska knjiga, Zagreb, 1998.
Solar, Milivoj, Povijest svjetske knjievnosti, Golden marketing,

Zagreb, 2003.
Solar, Milivoj, Teorija knjievnosti, kolska knjiga, Zagreb, 1979.