Sveuilite u Zadru

Odjel za pedagogiju
Temeljna znanja o odgoju i obrazovanju

Koncepcija i odrednice
cjeloivotnog uenja

Ime i prezime studentice: Janja nidari

Mentor: Daliborka Luketi, asist.

Studijska grupa: geografija i pedagogija

Zadar, 12.01.2011.

SADRAJ
1. UVOD

...................................................................................................................................

2. POJAM CJELOIVOTNOG UENJA

...............................................................................

3. POVIJEST CJEIVOTNOG UENJA

.................................................................................

4. RAZLIKA IZMEU CJELOIVOTNOG UENJA I

CJELOIVOTNOG OBRAZOVANJA

............................................................

........................................................................

............................................................................................................

5. PREDNOSTI CJELOIVOTNOG UENJA

6. DRUTVO ZNANJA

7. EUROPLJANI I CJELOIVOTNO UENJE EUROBAROMETAR

ISTRAIVANJE

....................

7. MEUNARODNI PROGRAMI KOJI SE BAVE CJELOIVOTNIM UENJEM

9. ZAKLJUAK
10. LITERATURA

.........

10

.........................................................................................................................

13

....................................................................................................................... 14

1. UVOD
Dananja djeca odrastaju u svijetu koji se brzo mijenja. Globalizacija iri
gospodarstva i stvara im prilike. Jaanje ekonomije znanja promijenilo je i gospodarske
temelje. Zajedno s velikim drutvenim promjenama, kao to je starenje stanovnitva, drutva
moraju iznai rjeenja za nove izazove Keeley, 2007., str.11
Dananja drutva postaju sve starija. Razlozi tome su to ivimo dulje i imamo manje
djece. Starenje stanovnika istovremeno stvara tekoe i prilike. Ono poveava pritisak za
poveanje javne potronje, ali isto tako i smanjuje gospodarski rast. Takoer je i dobra prilika
za sve nas da godine provedene na poslu i u mirovini proivimo korisnije.
Sadanje drutvo je drutvo znanja, informacijsko drutvo, inovativno drutvo,
pluralistiko drutvo multikulturalnog karaktera koje trai novi i drugaiji pristup uenju,
nainu rada i postizanju uspjeha, te ukoliko elimo biti aktivni dio takvog drutva moramo
prihvatiti promjene, brzo se prilagoditi, promjeniti dosadanje naine uenja i rada, odnosno
ii ukorak s vremenom, te ne dopustiti da nas vrijeme i brze drutvene i gospodarske
promjene pregaze.
Mlae su generacije ve ukljuene u novi nain i pristup uenju i poduavanju, a to je
kritiko, emancipacijsko i kreativno uenje i poduavanje kojem je cilj ostvarivanje
uenikove kritike i kreativno-inovativne pozicije, te razvoj kompleksne linosti koja e
odgovarati potrebama modernog drutva, drutva znanja. A odrasli ije je dosadanje
obrazovanje i uenje bilo utemeljeno na nekim drugim principima, morati e se prilagoditi
novim uvjetima, te konstantno uiti i usvajati nova znanja, sposobnosti i vjetine.
Kako bismo nastavili raditi, morati emo nastaviti obnavljati svoja znanja i umijea
cijeli na radni vijek.
Cilj ovog seminarskog rada je upoznati cjeloivotno uenje kao pojam, te njegovu
razliku od cjeloivotnog obrazovanja. Nadalje u pokuati objasniti prednosti cjeloivotnog
uenja, kao i meunarodne programe koji se bave cjeloivotnim uenjem.

2. POJAM CJELOIVOTNOG UENJA

Cjeloivotno uenje definira se kao aktivnost uenja tijekom ivota s ciljem
unapreivanja znanja, vjetina i sposobnosti unutar osobne, graanske, drutvene i poslovne
perspektive.
Cjeloivotno uenje je zamisao usustavljivanja uenja u svim ivotnim razdobljima
(od rane mladosti do starosti) i u svim oblicima u kojima se ostvaruje (formalno, neformalno,
informalno obrazovanje, spontano, nenamjerno i neorganizirano uenje). Uenje je pritom
kontinuirani proces u kojem su rezultati i motiviranost pojedinca za uenje u odreenom
ivotnom razdoblju uvjetovani znanjem, navikama i iskustvima uenja steenima u mlaoj
ivotnoj dobi.
Uz koncept cjeloivotnog uenja veu se ciljevi ekonomske prirode i ciljevi poticanja
drutvene aktivnosti, razvoj aktivnog graanstva te razvijanje individualnih potencijala
pojedinaca.
Cjeloivotno uenje podrazumjeva:
-

stjecanje i osuvremenjivanje svih vrsta sposobnosti, interesa, znanja i

kvalifikacija od predkole do razdoblja nakon umirovljenja

- uvaavanje svih oblika uenja: formalno, neformalno i informalno
obrazovanje
Cjeloivotno uenje kao pojam aktivno se pojavljuje u praksi posljednjih 20-ak godina
zbog velikih i brzih promjena koje se dogaaju u drutvu. Tako su novonastale okolnosti u
drutvu, posebno u gospodarskom dijelu zahtijevale i odreene promjene u uenju ljudi.
Uenje vie ne podrazumijeva samo formalno kolsko obrazovanje, zapravo formalno
obrazovanje je sada samo osnova i temelj za svako daljnje uenje. Starije generacije znanje su
stjecale u kolskim ustanovama, zatim su se zapoljavale na odreenim radnim mjestima na
kojima su nauili praktini dio rada koji se do kraja njihovog radnog vijeka veinom nije
mjenjao, isto tako nije bilo veih promjena u njihovim ivotima izvan posla-hobiji, interesi i
sl., te na odreeni nain nisu imali potrebe za stjecanjem novih znanja. Danas se situacija
uvelike promjenila. Razvoj znanosti, inovacija, tehniko-tehnoloka, informacijska i
komunikacijska postignua i svakodnevne promjene, novosti i usavravanja na tim
podrujima zahtjevaju cjeloivotno uenje uenje od predkolske dobi do razdoblja nakon
mirovine.

3. POVIJEST CJELOIVOTNOG UENJA

Ideja cjeloivotnog uenja javlja se ve u Platonovu djelu Republika, no moglo bi se
rei da je pravi zaetnik te ideje Basil Yeaxlee. Basil Yeaxlee bio je izvanredni profesor na
katedri za psihologiu edukacije i predava i mentor na Odsjeku za edukaciju na Oxfordu. U
suradnji s Eduardom Lindemanom (1885-1953) profesorom socijalnog rada koji se bavio
obrazovanjem odraslih osmislio je intelektualni temelj za razumijevanje obrazovanja kao
kontinuiranog aspekta svakodnevnog ivota.
U posljednjih etredeset godina cjeloivotno uenje se od poetne ideje razvilo u
dominantno naelo i orijentaciju razvoja brojnih nacionalnih obrazovnih sustava.
60-ih godina 20. stoljea dolo je do svjetske krize obrazovanja, jer je koliina
potrebnog i novog znanja postala prevelika da bi se mogla nauiti tijekom formalnog
obrazovanja, a i proizvodnja novog znanja sve se vie ubrzavala. 70-e godine 20. stoljea
obiljeio je novi pristup obrazovanju i uenju, dolazi do brze tranzicije drutva u drutvo
znanja, a meunarodne organizacije (UNESCO, OECD, Europska komisija) koje se bave
obrazovanjem oblikuju pojam cjeloivotnog obrazovanja.
1996. godina proglaena je Europskom godinom cjeloivotnog uenja, kada je
Europska zajednica poela sa aktivnom promidbom cjeloivotnog uenja.
Zemlje lanice Europske zajednice postavile su cilj da Europa postane prostor
najdinaminijeg i najkonkurentnijeg gospodarstva koje e se temeljiti na znanju njezinih
graana, a kljuna strategija ovog cilja je dostupnost cjeloivotnog uenja svim graanima,
odnosno slobodan pristup uenju tijekom cijelog ivota., Hrvatsko andragoko drutvo,
2004., str.103.

4. RAZLIKA IZMEU CJELOIVOTNOG UENJA I CJELOIVOTNOG

OBRAZOVANJA
U engleskom jeziku vrlo esto se pojmovi cjeloivotnog obrazovanja (lifelong
education) i cjeloivotnog uenja (lifelong learning) zamjenjuju. Kod prevoenja na hrvatski
pojmovi uenje i obrazovanje jako se razllikuju. Uenje kao iri pojam od obrazovanja moe
biti nenamjerno, spontano i neorganizirano, te doista traje cijeli ivot. Dok je cjeloivotno
obrazovanje formalno, neformalno i informalno organizirano uenje.
Iz toga moemo zakljuiti da kola nije jedini, a sada vie ni izrazito dominantni
nositelj uenja, jer se sve vei znaaj pridaje ne obrazovanju, nego cjeloivotnom uenju koje
ukljuuje sve oblike uenja u svim ivotnim okolnostima.

Slika 1: Odnos uenja, obrazovanja/odgoja i kolovanja

izvor: Pastuovi, N. (1999). Edukologija. Zagreb: Znamen

Obrazovanje je vaan dio cjeloivotnog uenja koji moe pomoi u smislenim

izborima, razvoju sposobnosti i izgradnji dostojnog ivota.
Velika ponuda i razne mogunosti cjeloivotnog uenja ipak nisu dovoljni za
postizanje cilja kvalitetno, smisleno, potrebno, korisno cjeloivotno uenje. Obrazovanje je
6

kljuan imbenik na kojem poiva cjeloivotno uenje, koje usmjerava i potie na

cjeloivotno uenje. Obrazovanje je temelj i osnova cjeloivotnog uenja.

5. PREDNOSTI CJELOIVOTNOG UENJA

1. Cjeloivotni sustav obrazovanja osnovna je pretpostavka rasta i razvoja te postaje
nuno u vrijeme brzih promjenama u potrebnim vjetinama i znanjima. Obrazovni sustav
mora biti prilagoen i nuditi mogunosti prekvalifikacije i dokvalifikacije.
2. Cjeloivotno uenje omoguava primjenu metoda uenja i pouavanja prilagoenih
specifinim interesima u multikulturalnim europskim dravama.
3. Obrazovni sustav cjeloivotnog obrazovanja fokusiran je na korisnika. Pojedinac
postaje aktivnim sudionikom obrazovnog procesa, emu doprinosi upotreba informacijskokomunikacijske tehnologije.
4. Upotreba ICT-a u obrazovanju nudi mogunost za inovacije metoda uenja i
pouavanja te se uloga uitelja mijenja se jer su od uenika odvojeni prostorom i vremenom;
uitelji i odgajatelji postaju voditelji, mentori i posrednici.
5. Motivacija i raznolikost mogunosti obrazovanja osnovni su uvjet za uspjeno
cjeloivotno uenje. Nuno je podii potranju za obrazovanjem, a samim tim i ponudu.
6. U kontinuitetu cjeloivotnog uenja vie dolaze do izraza neformalno i informalno
obrazovanje i uenje.
7. Cjeloivotno obrazovanje poveava zapoljivost.

6. DRUTVO ZNANJA
Pojam drutva znanja upotrijebljen je prvi puta 1969. godine. "Drutvo znanja"
jednostavno definiramo kao ono drutvo u kojem je stjecanje, stvaranje i primjena znanja
dostupno svima te u funkciji jaanja prosperiteta zemlje i blagostanja ljudi. Znanje i inovacije
postaju glavna kreativna snaga drutva, kao javno dobro dostupno svima. Stoga je za istinsko
"drutvo znanja" potrebno stvoriti uvjete koji e to i omoguiti.
Drutvo znanja je ono drutvo koje se razvija zahvaljujui svojoj raznolikosti i
sposobnostima. U drutvu znanja pristup mogunostima stjecanja potrebnog znanja, vjetina
i kompetencija bitan je za drutveni napredak i rad Keeley, 2007., str.19
Drutva znanja tzv. informacijskog doba razlikuju se od starijih drutava znanja. U
njima se osobito naglaava:
-

sloboda miljenja i izraavanja

pravo na obrazovanje
pravo na slobodno sudjelovanje u kulturnom ivotu zajednice

Znanje je u razvijenim zemljama glavni razvojni resurs, pa se takva drutva i nazivaju

drutvima znanja. Kako je ritam proizvodnje znanja najbri potrebno ga je kontinuirano
prenositi na aktivno stanovnitvo (odrasle). Time se trajno poboljava kvaliteta ljudskog
kapitala djelujui pomou obrazovanja odraslih na poboljanje gospodarske konkurentnosti
zemlje.
Znanje se smatra onim dobrom koje je dostupno svima s ciljem ope dobrobiti, a pod
drutvom znanja misli se na drutvo slobodnih prosvjeenih i obrazovanih ljudi koji svoje
znanje kritiki propituju i argumentiraju. No, dananje stanje u poprilinom broju zemalja u
svijetu govori u prilog injenici da dostupnost i kvaliteta obrazovanja nisu dovoljni kriteriji za
postojanje drutva znanja., Mikeli Preradovi, 2009., str.1
Drutvo znanja ne bi trebalo podrazumijevati samo formalno obrazovanje, nego i
stjecanje kompetencija koje e osposobiti ovjeka za aktivno sudjelovanje u drutvu to je i
sadraj cjeloivotnog uenja.
Glavni cilj drutva znanja mora biti utemeljivanje drutva na stavranju novog i
primjeni postojeeg znanja, a kvaliteta obrazovanja se mora mjeriti upotrebljivou nauenih
znanja, vjetina, stavova i navika potrebnih za uspjeno djelovanja u sloenim uvjetima
razvijenog drutva. . Mikeli Preradovi, 2009., str.154.

7. EUROPLJANI I CJELOIVOTNO UENJE EUROBAROMETAR

ISTRAIVANJE
Europska komisija za obrazovanje i kulturu u suradnji sa CEDEFOP-om (Europski
centar za razvoj strukovnog osposobljavanja) provela je 2003. godine istraivanje o
cjeloivotnom uenju pod nazivom Eurobarometar elei dobiti miljenja i iskustva graana o
cjeloivotnom uenju. Istraivanje je provedeno na irokom uzorku od 18 277 ispitanika,
starijih od 15 godina iz svih drava Europske zajednice i Norveke i Islanda.
Eurobarometar je pokazao ove kljune trendove:
-

veina graana smatra da je cjeloivotno uenje vano i da je od koristi i za

pojedinca i za zajednicu

veina graana smatra da je cjeloivotno uenje potrebno ljudima svih dobi, ali
45% graana smatra da je ono namjenjeno onima koji nisu bili uspjeni u koli, to
ukazuje na potrebu informiranja graana o injenici da je cjeloivotno uenje
relevantno za svakog pojedinca u svim fazama njegova ivota

graani smatraju da su najvanije sposobnosti koje treba Europa znanja: vjetine

itanja i pisanja, poznavanje matematikih operacija, ope znanje, zatim drutvene
sposobnosti, kao npr. samoizraavanje, suradnje, rjeavanje problema, organizacije
i sl., zatim upotreba raunala i Interneta i znanje stranih jezika

ljudi u nordijskim zemljama posjeduju daleko iri opseg znanja i sposobnosti u

odnosu na ostale Europljane, posebno one iz junih dijelova Europe

graani najbolje ue u neformalnom okruenju (tv, hobiji, druenja i razgovori,

knjinice, putovanja), a polovica ispitanika uope nije zainteresirana za formalno
uenje

veina zainteresiranih za obrazovanje i osposobljavanje su ljudi s viom

obrazovnom razinom, a drutveni i osobni motivi su im jai od profesionalnih,
14% ispitanika se vie nikad ne bi ponovo obrazovali

najvanija prepreka u cjeloivotnom uenju je manjak vremena zbog obiteljskih i

poslovnih obveza to upuuje na potrebe fleksibilnih i individualiziranih opcija
uenja.

8. MEUNARODNI PROGRAMI KOJI SE BAVE CJELOIVOTNIM

UENJEM
Program Leonardo Da Vinci koji je djelovao od 1995. godine nastao je iz potrebe da se
Europljane pripremi za ulazak na trite rada. Cilj tog programa jest pomoi ljudima da
unapreuju svoje vjetine tijekom cijelog ivota. Programi su otvoreni u 31 dravi.
Nakon prvog programa nastalo je drugo izdanje programa Leonardo Da vinci koje se
zasniva na tri osnovna cilja:
-

poboljanje i uvrivanje drutvene i profesionalne integracije mladih

proirivanje mogunosti za visokokvalitetnu kontinuiranu obuku

tijekom cijelog ivota u skladu s tehnolokim i organizacijskim promjenama u

drutvu
-

podravanje obrazovnih sustava koji pomau ljudima s nedovoljnim ili

zastarjelim kvalifikacijama za radno mjesto

Program Socrates je jo jedan od meunarodnih programa koji se bavi cjeloivotnim
uenjem. U taj program je ukljueno oko 30 europskih zemalja. Glavni cilj ovog programa je
izgraditi Europu znanja i na taj nain dati bolji odgovor na velike promjene u ovom stoljeu.
Ovaj program takoer promie mobilnost i inovacije.
Program za cjeloivotno uenje (Lifelong Learning Programme - LLP) zamjenjuje
programe Socrates, Leonardo da Vinci i eLearning program, ije je trajanje isteklo krajem
2006. godine.
Program za cjeloivotno uenje (Lifelong Learning Programme) program je Europske
Unije usmjeren na sve razine obrazovanja i strunog usavravanja. Pod pojmom cjeloivotnog
uenja podrazumijevaju se sve aktivnosti vezane za uenje tijekom cijelog ivota, a s ciljem
unaprjeenja znanja, vjetina i sposobnosti. Program pokriva razdoblje od 2007. do 2013.
godine a za njegovu provedbu na europskoj razini za navedeno razdoblje izdvojeno je 6.9
milijardi eura, to ga ini najveim europskim programom u podruju obrazovanja. Cilj
programa je doprinijeti razvoju Europe kao naprednog drutva znanja s odrivim
gospodarskim razvojem, jaom drutvenom kohezijom te poveati broj kvalitetnih radnih
mjesta za svoje graane. U svrhu postizanja tih ciljeva program potie razmjenu i suradnju
izmeu obrazovnih ustanova, individualnu mobilnost uenika/studenata te obrazovnih
strunjaka, kao i usavravanje u strukovnim podrujima, to je istovremeno i priprema
sudionika za uspjeno sudjelovanje na europskom tritu rada.

10

Program za cjeloivotno uenje sastoji se od etiri sektorska potprograma:

1.

Comenius (predkolski odgoj i kolsko obrazovanje),

2.

Erasmus (visokokolsko obrazovanje),

3.

Leonardo da Vinci (strukovno obrazovanje i osposobljavanje),

4.

Grundtvig (obrazovanje odraslih),

te dva komplementarna programa: Transverzalni program (suradnja i inovacije u

podruju cjeloivotnog uenja unutar Europske unije, uenje stranih jezika, razvoj inovativnih
informatikih i komunikacijskih tehnologija, irenje i koritenje rezultata programa) i Jean
Monnet (potpora institucijama koje se bave europskim integracijama).

Slika 2: Struktura programa za cjeloivotno uenje

(izvor: http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2935)
Programi cjeloivotnog uenja prisutni su sve vie i u Hrvatskoj, a provode se i
organiziraju na razini lokalnih vlasti (gradovi i opine), te raznih strunih slubi (Zavodi za
zapoljavanje). Tako npr. Puko otvoreno uilite Varadin (ustanova grada Varadina)
organizira svake godine Tjedan cjeloivotnog uenja u sklopu kojeg se provode razna
11

predavanja psihologa, ekonomista i strunjaka s raznih drugih podruja na temu vanosti i

potrebe cjeloivotnog uenja, organizira razne tematske informativno-edukativne radionice i
sl. Isto tako veina Opina s podruja Varadinske upanije organizira besplatne informatike
radionice i teajeve uenja stranih jezika za umirovljenike, te osniva razne udruge u kojima
graani mogu stei nova znanja, vjetine i kompetencije, npr. Izrada Lepoglavske ipke,
raznih tradicijskih proizvoda i sl. to su i osnovni koraci u programu cjeloivotnog uenja.

9. ZAKLJUAK

12

Na prekretnici smo industrijskog u postindustrijsko drutvo, to se manifestira kao

epohalna promjena s mnotvom osobitosti, gdje se iz temelja mjenja cjelokupni dosadanji
ivot i rad u drutvu.
Zbog

intenzivnih

znanstveno-tehnolokih

drutveno-ekonomskih

promjena

mijenjaju se i radni, drutveni i obiteljski odnosi, zbog toga se od ovjeka oekuje

kontinuirano praenje tih promjena i aktivno sudjelovanje u drutvu. ovjek mora trajno uiti
kako bi bio u mogunosti pratiti promjene, zadovoljiti svoje potrebe i interese i bio aktivni
lan drutva.
Znanja koja stjeemo kao djeca ili mladi ljudi nee dugo trajati. Aktivan nastavak
uenja vaan je oblik primjene cjeloivotnog uenja, a to su znanja, vjetine, kompetencije i
osobine, odnosno ljudski kapital koji omoguuje razvoj vlastite, ali i drutvene i gospodarske
dobrobiti. Nova znanja i uenje tijekom cijelog ivota pomau u svijetu stalnih promjena, u
razumijevanju tih promjena i u mjenjanju drutva, ali i nas samih u skladu s tim promjenama.
Cjeloivotno uenje potrebno je svim naratajima zbog osiguranja jednakih prava na
kvalitetan i aktivan ivot. Izvjesno je, meutim da starijim ljudima pomae u razumijevanju
ivota i stalnih promjena koje se dogaaju u svijetu i svakodnevnom ivotu. ini ih dijelom
tih promjena, a ne pasivnim promatraima Stavlja ih u ravnopravan poloaj s ostalim
generacijama koje ive u drutvu koje ui., Hrvatsko andragoko drutvo, 2004., str. 201.
Motivacija i raznolikost mogunosti obrazovanja osnovni su uvjet za uspjeno uenje,
a u proces cjeloivotnog uenja trebaju se ukljuiti:
-

pojedinci: vlastitom voljom, eljom i motivacijom za aktivnou, jer mnogi

primjeri starijih, ali radno aktivnih ljudi pokazuju da su oni zadovoljniji,
ispunjeniji, pa ak i zdraviji,

poslodavci: ulaganjem u znanje i usavravanje kadra tvrtke e svakako profitirati,

vlade: organiziranjem i provoenjem raznih programa i mjera cjeloivotnog

uenja, te dravni poticaji za otvaranje ustanova za obrazovanje odraslih.

10. LITERATURA

13

1. Klapan, A. i Matijevi, M. (Ur.), (2004), Obrazovanje odraslih klju za 21. Stoljee,

Zbornik radova drugemeunarodne konferencije, Zagreb: Hrvatsko andragoko
drutvo
2. Keeley, B., (2009), Ljudski kapital, Zagreb: Educa
3. Mikeli Preradovi, N. (2009), Uenjem do drutva znanja, Zagreb: Zavod za
informacijske studije
4. Pastuovi, N. (1999), Edukologija, Zagreb: Znamen
5. Pivac, J. (2000), Inovativnom kolom u drutvo znanja, Zagreb: Hrvatski pedagoko
knjievni zbor
6. http://hucu.hr/site/index.php?option=com_frontpage&Itemid=1 , 15.12.2010.

14