REPUBLIKA SRPSKA

BANJA LUKA COLLEGE

EKONOMSKI FAKULTET

MENADMENT OSIGURANJA
SEMINARSKI RAD

DOBROVOLJNO OSIGURANJE

Profesor:
Prof. dr Zoran Kalini

Student:
Vrhovac Milorad
Br.ind 07/2011

Banja Luka 2011god.

SADRAJ

Uvod-----------------------------------------------------------------------------------------------------3
1.Razvoj osiguranja u regionu bive Jugoslavije-----------------------------------------------4
2.Podjela osiguranja----------------------------------------------------------------------------------4
3.Dobrovoljno osiguranje----------------------------------------------------------------------------5
4.Poetak i trajanje osiguranja---------------------------------------------------------------------5
5.Procjena rizika---------------------------------------------------------------------------------------6
6.Primjena osiguranja--------------------------------------------------------------------------------6
7.Nain plaanja premije----------------------------------------------------------------------------7
8.Zakljuak---------------------------------------------------------------------------------------------9

9.Literatura--------------------------------------------------------------------------------------------11

UVOD

Osiguranje je institucija koja nadoknauje tete nastale u drutvu u njihovoj privredi

ili kod ljudi, usljed dejstva ruilakih prirodnih sila ili nesrenih sluajeva.
Ono, u stvari, prua ekonomsku tetu osiguranjima (pravnim i fizikim licima) od tetnih
dejstava i ekonomskih poremeaja do kojih dolazi kada nastane osigurani sluaj, odnosno
kada se ostvari rizik u svim fazama drutvene reprodukcije ili u svakodnevnom ivotu ljudi.
Pojmovi opasnost, rizik, teta, odteta usko su povezani sa pojmom osiguranja, a sam naziv
osiguranje stvara predstavu o sigurnosti.
Osiguranje, u sutini, predstavlja udruivanje svih onih koji su izloeni istoj opasnosti, s
ciljem da zajedno podnesu tetu koj e zadesiti samo neke od njih. Osnova osiguranja lei u
principu uzajamnosti i solidarnosti.Od postanka svijeta, pa do dananjih dana, ovjekov ivot
i imovina bili su ugroavani raznim rizicima, prouzrokovani bili stihijskim dogaajima bilo
nesrenim sluajevima. Smatra se da je pojava privatne svojine uslovila organizovanu zatitu
omovine koja je bila pretea djelatnosti osiguranja.

1.RAZVOJ OSIGURANJA U REGIONU BIVE JUGOSLAVIJE

U prvoj polovini XV vijeka i to u Dubrovniku, gdje je bila jako razvijena trgovina,

javljaju se prvi ugovori o osiguranju, a zatim se osiguranje iri na ostale gradove.
Osiguranje u bivoj SFRJ Jugoslaviji prolo je sve faze razvoja njenog drutvenog i
privrednog sistema. Moramo, meutim konstatovati da se period jedne faze u razvoju
drutvenog i privrednog sistema ne poklapa se periodom odreenih faza u osiguranju. Otuda
se razvojni put osiguranja od 1945.god. pa do raspada SFR Jugoslavije moe podijeliti u
etiri osnovne faze.
Funkcije osiguranja:

Sa sutinom, odnosno ulogom osiguranja, kakva je ovdje data, osiguranje ima tri funkcije:
uvanje (zatita) imovine.
Mobilizacija (prikupljanje) novanih sredstava (finansijska funkcija) i uvanje (oplodnja).
Pokretanje ekonomije svake od zemalja u regionu ulaganje slobodnih sredstava, kroz
fondove, na finansijskom tritu (socijalna funkcija).

2.PODJELA (KLASIFIKACIJA) OSIGURANJA

Postoje mnogobrojne podjele osiguranja. Kriterijumi podjele su i posljedica same prirode

osiguranja.
Analogno naprijed reenom, za sledeu podjelu odnosno klasifikaciju:
Prema mjestu rizika (pomorska, kopnena i vazduna).
Prema predmetu koji se osigurava (ossiguranja imovine, lica i osiguranje odgovornosti).

Prema metodi sprovoenja osiguranja (dobrovoljno i obavezno)

3.DOBROVOLJNO OSIGURANJE

Dobrovoljnim zdravstvenim osiguranjem osigurava se vii standard zdravstvene

zatite u odnosu na standard zdravstvene zatite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja ili
vei osim prava u odnosu na prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja.
Ugovor o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju moe se zakljuiti kao:
Individualno osiguranje
Polisom individualnog osiguranja ugovara se dobrovoljno zdravstveno osiguranje za
pojedinca. Ugovara osiguranja moe biti ista osoba kao i osiguranik, ali i ne mora. Za
ugovaranje osiguranja osobe mlae od 18 godina potrebna je pismena saglasnost roditelja
odnosno zakonskog zastupnika.
Porodino osiguranje
Polisom individualnog osiguranja ugovara se dobrovoljno zdravstveno osiguranje za
pojedinca. Ugovara osiguranja moe biti ista osoba kao i osiguranik, ali i ne mora. Za
ugovaranje osiguranja osobe mlae od 18 godina potrebna je pismena saglasnost roditelja
odnosno zakonskog zastupnika.
Grupno osiguranje
Polisu grupnog osiguranja mogu zakljuiti zaposlenici preduzea, lanovi organizacija,
zajednica i ustanova, ako se njima osigurava najmanje 10 osoba koji su u polisi ili priloenom
spisku poimenino navedeni.

4.POETAK I TRAJANJE OSIGURANJA

Osiguravajua zatita po zakljunom ugovoru o dobrovoljnom zdravstvenom

osiguranju poinje u 24,00 sata dana nakon isteka poetka, ali ne prije 24,00 sata dana kada je
plaena premija ili prva rata premije. Obaveza osiguravaa prestaje u 24,00 sata dana kada
istekne rok trajanja oznaen u polisi i za sluajeve koji su ve nastali tokom trajanja
osiguranja i za sluajeve koji e nastati nakon isteka osiguranja.
U svakom sluaju osiguranje prestaje za svakog pojedinog osiguranika u 24,00 sata bez
obzira da li je i koliko ugovoreno trajanje onog dana kada:

Nije plaena premija u ugovornom roku.

Nastupi smrt osiguranika.

Bude raskinut ugovor o osiguranju.

Prestane postojati zakonska osnova za osiguranje.
Ugovor o osiguranju zakljuuje se na period od godinu dana. Ukoliko ni jedna od ugovorenih
strana ne raskine ugovor najkasnije 3 mjeseca prije isteka ugovorenog trajanja osiguranja,
ugovor se produuje za isto vrijeme trajanja osiguranja.

5.PROCJENA RIZIKA

Kod individualnog, porodinog i grupnog osiguranja do 20 lanova vri se

individualna procjena medicinskog rizika osiguranja, na osnovu podataka sa ponude
osiguranja, te na osnovu medicinske dokumentacije u sluaju pozitivnih odgovora na pitanja
o zdravstvenom stanju. Kod ugovaranja grupnog osiguranja za 20 i vie lanova ne vri se
individualna procjena medicinskog rizika.
Kod osiguranja profesionalnih sportista osiguravajue pokrie ne obuhvaa lijeenje i
dijagnostike postupke u vezi povreda nastalih usled profesionalnog bavljenja sportom
odnosno pri treningu i sudjelovanju osiguranika na javnim sportskim takmienjima u svojstvu
registrovanog lana sportske organizacije.
Kod obnove osiguranja izdaje se nova polisa osiguranja, s tim da osiguranje obino
zadrava pravo promjene premije na osnovu procjene rizika u prvoj godini. Prilikom obnove
polise individualnog i porodinog osiguranja vri se korekcija premije s obzirom na starost
osiguranika, ukoliko je osiguranik preao u sljedei starosni razred.

6.PREMIJA OSIGURANJA

Premije osiguranja iskazane su u fiksnim iznosima, minimalne su i mogu se sniziti

samo popustima predvienim tarifom. Premija je iskazana u konvertibilnim markama.
Premija osiguranja za odobreni program dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja utvruju se
na osnovu:
Ugovorene varijante osiguravajueg pokria

Pola osiguranika i

Starosti osiguranika.
Osigurava zadrava pravo korekcije premije s obzirom na rizik koji osiguranik za njega
predstavlja (starost, pol, zdravstveno osiguranje osiguranika, bonus i malus).

7.NAIN PLAANJA PREMIJE

Premija odnosno premijske rate mogu se plaati, godinje, polugodinje, kvartalno i

mjeseno.Promjene koje se mogu ugovoriti po programima dobrovoljnog zdravstvenog
osiguranja Ugovor se moe promijeniti proirenjem ili smanjenjem osiguranog pokria na
zahtjev ugovaraa osiguranja, a izmjenjeni ugovor se primjenjuje od prvog dana sledeeg
mjeseca od dana podnoenja zahtjeva.Izmjena ugovora smanjenjem osiguravajueg pokria
podrazumjeva:
Iskljuenje iz osiguravajue zatite jedne od osiguravajuih osoba,
Smanjenje obima osiguravajue zdravstvene zatite.
Izmjena ugovora proirenjem osiguravajueg pokria podrazumjeva:
Ukljuivanje u zdravstvenu zatitu novog osiguranika.
Poveanje obima zdravstvene zatite.
Dobrovoljnim zdravstvenim osiguranjem pokriveni su trokovi medicinski
neophodnog vanbolnikog lijeenja (ambulanstnog i bolnikog) zbog povreda, bolesti i
nezgoda.
Osiguravajua zatita odnosi se na dio trokova lijeenja po indikaciji ljekara i to za:
Specijalistike ljekarske preglede.
Dijagnostike postupke (laboratorijske dijagnostike: hematologija, biohemija krvi i urina,
radiologija: RTG pretrage, ultrazvuk, CT, MMR, kontrastne pretrage).
Propisivanje lijekova iz opte prihvatljivog medicinskog tretmana.
Medicinska pomagala (dioptrijska stakla, lee, proteze itd.)
Psihoterapijsko lijeenje.
Fizioterapijski tretmani
Do iznosa ukupnog godinjeg limita u zavisnosti od odobrenog programa dobrovoljnog
zdravstvenog osiguranja.

Osim osiguravajue zatite za odabrani program dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja

definisan je polisom osiguranja, dopunskim uslovima za dobrovoljno zdravstveno osiguranje,
te optim uslovima dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja.

Dobrovoljno zdravstveno osiguranje moe se ugovarati za osobe od 0 do navrenih 65 godina

ivota.
Kod ugovaranja dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja osiguravajua zatita za ugovoreni
sluaj nastao zbog poroda, pobaaja i oboljenja vezanim za trudnou postoji po proteku od 9
mjeseci, a za trudnou koja je zapoela nakon poetka osiguravanja postoji nakon isteka
opteg poetka u trajanju od jednog mjeseca.
Premija osiguranja zavisi od ugovorenog programa dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja,
pola i dospjele starosti prema starosnim grupama.
Za sve osiguranike od 0 do 17 godina premija je jedinstvena. Prilikom obnove individualnog
ugovora o osiguranju vre se korekcija premije ukoliko osiguranik pree u sljedeu starosnu
grupu.

Premija za porodino osiguranje rauna se za svakog lana porodine polise osiguranja prema
tarifi individualnog osiguranja. Na ukupnu premiju individualnih osiguranja lanova porodice
polise primjenjuje se popust od 5%.Premija za grupno osiguranje rauna se tako to se
premija za 1 osobu mnoi sa brojem osoba u grupi zavisno od pola osiguranika. Tako se
zdravstvena premija osiguranja umanjuje za odgovarajui popust, zavisno od broja osoba u
grupi.

8.ZAKLJUAK

Da bi shvatili sve vrline i mane dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja neophodno je

napraviti objektivnu analizu i usporedbu sa obaveznim vidom zdravstvene zatite odnosno
osiguranjem iz radnog odnosa. Nadalje je neophodno istai i injenicu pojam i sutinu
dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja u fokusu ekonomske moi stanovnitva koje egzistira
na prostorima Bosne i Hercegovine koja je iz rata izila sa unitenom privredom i
infrastrukturom, raseljenim stanovnitvom, velikim brojem invalida i oboljeloga stanovnitva
kao i uticaja svjetske ekonomske krize na regionu koji nas okruuje pa i nae trite.
A korisnici zdravstvenih usluga je dostupno svakom oboljelom licu koje moe biti osigurano
na jedan od zakonom predvienih osnova:
Osiguranje iz radnog odnosa.
Osiguranje putem zavoda za zapoljavanje (za lica koja se vode na evidenciji)
Ratni vojni invalidi i porodice poginulih lica,
Penzioneri.
Poljoprivrednici.
Inostrani osiguranici.
Vano je napomenuti da se doprinosi iz radnih odnosa uplauju prilikom isplate linih
dohodaka, zatim da se doprinosi za lica prijavljena na zavodu za zapoljavanje uplauju iz
nadlenog ministarstva isto kao i lica koja pripadaju ratnim vojnim invalidima i porodicama
poginulih boraca ije doprinose na osiguranje uplauje nadleno ministarstvo.

Penzioneri imaju zdravstvenu zatitu preko fonda za penzijsko invalidsko osiguranje.

Poljoprivrednici plaaju doprinose sami na osnovu propisane osnovice i primjene stope po
osnovu prihoda koje ostvaruju obavljanjem poljoprivredne djelatnosti.
I na kraju inostrano osiguranje na osnovu potpisanih konvencija izmeu BiH i drava u
okruenju gdje su nai radnici na privremenom radu.
Neophodno je istai posebne vidove zdravstvene zatite za djecu do 15 godina ivota,
trudnice i ene rodilje do godinu dana po roenju djeteta kao i lica starija od 65 godina
ivota.
Za navedena lica obezbjeuje se puna zdravstvena zatita bez obzira na uplaeni doprinos to
ovoj kategoriji stanovnitva omoguuje posebnu panju u sistemu zdravstvene zatite, a
pomenuta lica su osloboena i participacije u lijeenju.
Vano je istai takoe da su lica starija od 15 godina ivota u mogunosti da budu osigurana
preko jednog od roditelja, a do navrenih 27 godina pod uslovom da su na kolovanju.
Navedene injenice govore da je neuporediva prednost obaveznog zdravstvenog osiguranja
nad dobrovoljnim zdravstvenim osiguranjem.
Ne treba zanemariti ni injenicu da su lica koja su osigurana dobrovoljnim osiguranjem i
pored toga to plaaju doprinose po predvienim tarifama koje u nominalnom iznosu nisu
stimulativne, a obezbjeuju primarni i sekundarni nivo zdravstvene zatite svojim
osiguranicima dok osigurana lica iz obaveznog zdravstvenog osiguranja mogu da pored
primarna i sekundarne zdravstvene zatite koriste i terciarni nivo zdravstvene zatite.

Iz svih navedenih razloga opti zakljuak je mogue donijeti po temi dobrovoljnog

osiguranja.
Osiguranje koje egzistira u domenima osiguranja imovine obzirom na tranformaciju
kapitala u privredi Bosne i Herceovine u posleratnom periodu (nakon izvrene privatizacije).
Dobrovoljno osiguranje ima blagi uspon i u oblasti osiguranja lica, odnosno ivotno
osiguranje, preko velikih osiguravajuih kua Zapadne Evrope.
Dok dobrovoljno zdravstveno osiguranje na prostorima Bosne i Hercegovine kao i prostoru
ex Jugoslavije nema zabiljeenu stopu rasta. Naprotiv u uslovima naeg privrednog razvoja
opteg stanja privrede u naem okruenju kao i tradicionalnog naslea ovih prostora,
socijalne komponente sama rije dobrovoljnost ne moe proi jer nema bitnih pretpostavki
kao to su:
Ekonomska mo stanovnitva.
Psiholoka pretpostavka.
Tradicionalno nasljee
Apatija i preputanje sluaju
Osiguranici i osigurana lica u Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj imaju neuporedivo
veliko povjerenje prema Fondu zdravstvenog osiguranja kao instituciji koja svoje usluge
prua primjenom naela (solidarnosti, uzajamnosti, stabilnosti, likvidnosti i sigurnosti). Fond
zdravstvenog osiguranja je javna institucija za svoj rad su odgovorne ministarstvu zdravlja i
vladama entiteta (koji su osnivai). Za razliku od akcionarskih drutava i drutava za
uzajamno osiguranje koje osnivaju akcionari kao i pravna i fizika lica, koji u ovoj osjetljivoj
sferi zdravstvene zatite nemaju povjerenje graana.
Opte prihvatljivi zakljuak u pogledu primjene dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja na
prostorima BiH i RS jeste da je ovakav vid osiguranja vezan za obavezno osiguranje i
pojavljuje se u vidu dopunskog osiguranja.
Cilj ovakvog vida osiguranja jeste dodatna sigurnost i tednja graana kod provjerenih
osiguravajuih kua.

LITERATURA

Analiza dobrovoljnog osiguranja pokazuje da je ovakav vid zdravstvene zatite priutilo oko
4% iz populacije stanovnitva u BiH i RS, dok je stopa istoga osiguranja u zemljama
Evropske unije iznad 80% populacije koja ispunjava uslove zakljuenja ugovora o
dobrovoljnom osiguranju.

1.Osnovni principi osiguranja

Dr.Boris Marovi i Dr.Zoran Lalini
2.Zakon o drutvima za osiguranje
slubeni glasnik br.17/2005 god.
3.Zakon o drutvima za osiguranje u privatnom osiguranju(FBiH)
slubene novine br.24/2004god.
4.Zakon o zdravstvenom osiguranju
slubeni glasnik br.16/1999god.
5.Pravilnik o sadraju i obimu prava na zdravstvno osiguranje
slubeni glasnik br.24/2003god.
6.Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o nainu ostvarivanja zdravstvene zatite
slubeni glasnik br.38/2010god.
7.Pravilnik o sadraju i nainu ostvarivanja na zdravstvenu zatitu od 01.09.20011god