SVEUILITE U MOSTARU

FAKULTET STROJARSTVA I RAUNARSTVA

STUDIJ STROJARSTVA

ULOGA MATERIJALA U ODREIVANJU KARAKTERA PROIZVODA

Seminarski rad

Kolegij: Industrijski dizajn

Student: Hrvoje Laki

Mentor: prof. dr.sc Adisa Vuina

Broj indeksa: FSR-113SM

Mostar, studeni 2015.

SADRAJ
1. Uvod........................................................................................................................................2
2. Karakter proizvoda..................................................................................................................3
2.1. Temelji proizvoda............................................................................................................3
2.2. Osobnost proizvoda.........................................................................................................5
3. Uloga materijala i procesa u stvaranju osobnosti proizvoda..................................................6
3.1. Materijali i osjetila...........................................................................................................6
3.1.1. Osjet dodira: meko-tvrdo/toplo-hladno.....................................................................6
3.1.1. Osjet vida: transparentnost, boja, odsjaj...................................................................8
3.1.3. Osjet sluha: istoa zvuka i visina tona........................................................................8
3.2. Materijali i percepcija....................................................................................................10
4. Zakljuak...............................................................................................................................11
5. Literatura...............................................................................................................................12

1. Uvod

Glavna zadaa nekog proizvoda je uspjeno vrenje funkcije, ali korisnik koji rukuje istim tim
proizvodom u svrhu rjeavanja odreenog problema, od proizvoda e oekivati i druge stvari.
Proizvod mora biti jednostavan za shvaanje i za koritenje, ekonomian ali u isto vrijeme
zadovoljavajui, u smislu da e se korisnik osjeati zadovoljno. Funkcija proizvoda je zadatak
tehnikog dizajna dok je osjeajni dio zadatak industrijskog dizajna.
Svrha ovog rada je prikazati smjer u industrijskom dizajnu koji obuhvaa estetske i
perceptivne faktore. Definira se karakter i osobnost materijala kao jedna od karakteristika te je
prikazano koju ulogu igraju estetika i percepcije, kako boja ili osjeaj toploga ili ak neega
ve vienog mogu definirati proizvod i samim time ga odvojiti od ostalih proizvoda kao
najboljeg.
Cilj rada je kroz odreene primjere prikazati ulogu materijala i procesa u dobivanju
odreenog proizvoda i kako osjeajniji i iskreniji pristup poveava anse za stvaranje neeg
emu korisnik tei.

2. Karakter proizvoda

Karakter proizvoda je ono to proizvod razlikuje od praktiki istog proizvoda. Kao to ljude
privlai novac, tako ih mogu privlaiti i materijali, koji moda ne vrijede materijalno koliko
psiholoki u rukovanju ili prisustvovanju istome.
2.1. Temelji proizvoda
Na slici 1. prikazana je piramida zahtjeva koje proizvod mora ispuniti. Vidljivo je da je
uspjean proizvod djelo multidisciplinarnih timova koji sadre i tehnike i industrijske
dizajnere. Najdonja stavka je funkcionalnost, proizvod mora raditi ispravno, mora biti siguran
za koritenje i mora biti ekonomian. Tom stavkom se bavi tehniki dizajn. Srednja stavka u
piramidi je jednostavnost koritenja, zahtjev postavljen pred oba dizajnera. Zadnja stavka,
odnosno prva ako bi se piramida promatrala hijerarhijski kroz oi industrijskog dizajnera, je
zadovoljstvo. Cilj rada je prikazati vezu izmeu osobnosti proizvoda i materijala i procesa
pomou kojih je dobiven.

Slika 1. Piramida zahtjeva koji se postavljaju pred proizvod

Na slici 2. prikazan je dijagram na kojem se jasno vidi kako je proizvod (u sredini dijagrama)
ovisan o 5 stavki. Sredina prikazuje funkciju proizvoda i osnovne informacije o proizvodu.
Prva stavke od koje se polazi je kontekst. Odgovori na pitanja: Tko? Gdje? Kako? i Zato?,
ine osnovne informacije o proizvodu. Na taj nain dizajner utvruje za koga je proizvod
namijenjen, gdje i u kakvom okruenju i zato e se koristiti.

Slika 2. Proizvod u funkciji

S lijeve strane nalaze se materijali i procesi. Ove stavke odreuju fiziologiju proizvoda, sastav
i oblik te na posljetku i sveukupni estetski dojam. Iskoristivost (usability) ili bolje reeno
jednostavost koritenja definira komunikaciju izmeu korisnika i proizvoda. Ovom stavkom
se definira nain koritenja korisnikovih kognitivnih, osjeajnih i motorikih funkcija. Uspjeh
proizvoda gledajui sa ovog aspekta zahtjeva da upravljanje proizvodom bude to blie
intuitivnom, da uloeni trud za sobom ne povlai bilo kakvo optereenje korisnika te da stanje
proizvoda bude prikazano pomou korisnikog suelja na to jednostavniji i ljepi nain
(vizualno, akustiki, dodirom). Danas je sve vea panja dana tzv. inkluzivnom dizajnu gdje
se pokuava postii proizvodnja za to iru populaciju. I zadnja stavka je osobnost proizvoda
3

o kojoj e biti rijei u sljedeem podnaslovu, kako se definira i na koji nain utjee na
korisnika.
2.2. Osobnost proizvoda
Osobnost proizvoda proizlazi iz estetike, asocijacije i percepcije. Ovdje se moe iskoristiti i
primjer ovjekove osobnosti, ope je poznato ta u promatrau izazivaju osobe dobrog, a ta
osobe loeg karaktera. Estetika stimulira 5 osjeta: vid, sluh, dodir, okus, miris i preko njih
naposljetku mozak. Informacije koje je se dobivaju su boje, oblici, teksture, osjeaj, miris i
zvuk. Dobar primjer su miris novog auta i zvuk zatvaranja vrata. U usporedbi sa starijim
automobilima, koriten je vei broj novih materijala bez kojih karakteristike kao spomenuti
miris i zvuk u novom autu ne bi bile postizive.
Asocijacije su takoer dio osobnosti proizvoda, moe podsjeati na neto drugo kao i biti
sugestivan. Kao primjer se mogu uzeti tzv. super auta kao to su Ferrari, Porsche, Pagani,
Koenigsegg i Lamborghini. Njihov izgled posljedica je zahtjeva aerodinamike. Jedni
podsjeaju na druge svojim konturama i zvukom a opet je svaki razliit, i u razliitim
korisnicima stvara sline ali i razliite percepcije.
Percepcija je najapstraktnija od svih karakteristika osobnosti proizvoda. Ovdje je definirana je
kao reakcija koju proizvod stvara u korisniku i nain na koji se on osjea zbog toga.
Percepcija proizvoda se mijenja s vremenom i ovisna je o kulturi i pozadini promatraa. Ali
uvijek je ona ta koja jedan proizvod razlikuje od svih ostalih proizvoda i dovodi do osjeaja
morati imati.

3. Uloga materijala i procesa u stvaranju osobnosti proizvoda

Glavnu ulogu pri udovoljavanju zahtjeva u ovoj kategoriji su materijali i procesi, odnosno
naini obrade proizvoda i ponaanja istih. Industrijski dizajner materijale mora koristiti
iskreno na nain da ti materijali odraze svoja unutranja svojstva u okruenju koje je prirodno
za njih.
3.1. Materijali i osjetila
Tablica 1. prikazuje osjetila i estetske atribute koji ih ih stimuliraju. Kao to je ve reeno,
stetika stimulira 5 osjeta: vid, sluh, dodir, okus i miris. Metali se mogu opisati kao hladni,
drvo kao toplo, staklo kao svjetlucavo itd. Polistirenska aa moe izgledati kao staklena
ali im se podigne osjeti se da je laka, meka i toplija.

Tablica 1. Estetski atributi

3.1.1. Osjet dodira: meko-tvrdo/toplo-hladno

Prilikom rukovanja s materijalima, osjetila dodira se aktiviraju i korisnik moe osjetiti kakav
je taj materijal. elik, staklo i dijamanti spadaju u tvrde materijale. Takvi materijali imaju
dobru otpornost na troenje i openito su izdrljivi. Njihova tvrdoa je takva da se koriste u
izradi alata za odvajanje estica. Tvrdoa po Vickersu je jedna od mjera kojom se tehiki
moe definirati estetski atribut dodira. Meko zvui kao suprotno od tvrdo, ali tehniki je vie
vezano za Youngov modul elastinosti nego za tvrdou H. Proizvod kao guma (elastomer) ili
5

polimerna pjena imaju svojstva mekog materijala, pod djelovanjem sile se deformiraju.
Prestankom djelovanja materijal se vraa u prvobitno stanje (ovisno o veliini sile, odnosno
granici teenja). Mekani materijali imaju i do 100 000 manji modul elastinosti to ih ini
mekima na dodir u odnosu na tvrde materijale.

Slika 3. Podjela materijala ovisno o dodiru (meko-tvrdo/toplo-hladno)

Na slici 3. jasno se vidi metali i keramike spadaju u skupinu tvrdih i hladnih materijala, dok
polimerne pjene i drvo nie

gustoe tee mekim i toplijim materijalima. Polimeri i

kompoziti se nalaze izmeu ove dvije skupine. Na osi meko-tvrdo vrijednost se dobiva iz
relacije

EH . Za materijal se kae da je hladan kad brzo odvodi toplinu sa koe s kojom je

u dodiru, u suprotnom je topao. Ovdje osim toplinske provodljivosti znaajnu ulogi igra i
specifini toplinski kapacitet CP. Vrijednosti na osi toplo-hladno dobivene su iz izraza

CP

gdje predstavlja toplinsku provodljivost a gustou promatranog materijala.

3.1.1. Osjet vida: transparentnost, boja, odsjaj

Transparentnost materijala, odnosno razina prozirnosti ovisi o unutarnjim svojstvima
materijala. Metali su neprozirni, kao i drvo. Veina keramika radi svoje polikristalne strukture
gdje kristali raspruju svjetlost mogu biti ili neprozirna ili djelimino prozirna. Staklo je
prozirno dok polimeri imaju jako visok raspon optike transparentnosti; mogu imati
prozirnost optike kvalitete ili biti potpuno neprozirni. Transparentnost se moe prikazati sa 4
razine: neprozirno, djelimino prozirno, prozirno iprozirno kao voda. Na slici 4. je
transparentnost prikazana za 4 razine u ovisnosti o cijeni. Ekonomski najisplativija optiki
kvalitetna prozirnost moe se ispuniti pomou PET (polietilen tereftalat) ili ak PMMA
(polimetil metakrilat za izradu plexiglassa). Vidljivo je da odreeni materijali ne mogu ni
biti transparentni ali naprimjer ako je zahtjev postavljen na odsjaj, pomou polimera ga je
teko dobiti, a na metalu i plastici e ovisiti o kvaliteti materijala i procesa, kao i boja.

Slika 4. Transparentnost u ovisnosti o cijeni i vrsti materijala

3.1.3. Osjet sluha: istoa zvuka i visina tona

Emitirana rekvencija zvuka (visina tona) materijala koji biva pogoen vanjskom silom, ovisi o
unutarnjim svojstvima materijala. Mjera ove veliine je prikazana kao
7

E/ i nanijeta na

horizontalnu os (acoustic pitch) na slici 5. Osim frekvencije, akustina svojstva e ovisiti i o

priguenju (koficijentu priguenja , koje je nanijeto na vertikalnu os (acoustic brightness).

Slika 5. Frekvencija i istoa zvuka

Pod istoom se podrazumijeva kvaliteta zvuka u pogledu jasnosti istoga. Materijali sa

visokim priguenjem e zvuati tupo i prigueno dok e oni sa manjim priguenjem
odzvanjati pod djelovanjem vanjske sile (ovisno o materijalu).

3.2. Materijali i percepcija

Osobnost proizvoda dolazi do izraaja tek u interakciji sa korisnikom. Objektiv skupocjenog
fotoaparata je od stakla, kao i prazna pivska boca. Objektiv e korisnika asocirati na precizni
ininjering dok e mu prazna pivska boca predstavljati neto jednokratno. Ali ovisno o
percepciji, dodijeliti e mu neka druga svojstva. Prije nego je materijalu data forma, imao je
odreenu osobnost koja ako je prepoznata i pravilno procesirana moe znatno poboljati
dizajn. Tablica 2. prikazuje skupine materijala i primjere asocijacija i percepcije vezane uz
odreene skupine.
Materijal

Primjer koritenja

Asocijacija

Percepcija

Drvo

stolica

relaksacija

okruenje prirodom

Metali

sat

precizno

vrijedno, nadmono

Staklo

kristalna aa

sveane prigode

otmjeno

Keramika

ploice

toalet

nekonformno

Polimeri

posue

imitacija

bezvrijedno

Tablica 2. Primjeri ascoiranja i percipiranja materijala u ovisnosti o funkciji proizvoda

Masivna drvena stolica smjetena u dnevnom boravku prua osjeaj provoenja vremena u
prirodi i istodobno podsjea na odmor. Ovdje se asocijacija moe poistovjetiti s funkcijom.
Metalno kuite sata koje je prolo obradu finim tokarenjem asocira na preciznu tehnologiju
kojom je i obraeno, a ljepi metal (esto i skuplji) daje korisniku osjeaj neke vrijednosti i
moi. Ploice u dnevnom boravku i ne bi ba davale osjeaj konformnosti jer mjesta na koja
se stavljaju esto su samo prolazna mjesta, kako toalet tako i kuhinja. Naravno, i asocijacija i
percepcija ovise o korisniku koji ovisi o tisue drugih parametara.

4. Zakljuak

Svatko pristupa dizajnu na drugaiji nain to je vidljivo iz broja razliitih proizvoda koji u
usporedbi jedni s drugima imaju istu primarnu funkciju. Kao primjer mogu posluiti
automobili, odjea i obua, glazbeni instrumenti (gitara) i tisue drugih svakodnevno
koritenih proizvoda. Razlika je u nainima obavljanja ostalih funkcija i estetskim
karakteristikama koje igraju veliku ulogu u obavljanju odreenih funkcija. Spomenuta vrata
koja proizvode ugodan zvuk pri zatvaranju posljedica su estetskih zahtjeva. Industrijski
dizajner bi trebao poznavati svojstva materijala i pri koritenju istih biti iskren i osjeajan.
Pokazalo se da korisnici kao osjeajna bia mogu biti pod utjecajem karaktera proizvoda,
odnosno materijala. Kao to se ovjeku moe svidjeti tamnoputa djevojka, na isti nain mu se
mogu sviati automobili tamnije boje ili drveni objekti prije metalnih. Karakter proizvoda na
korisnika djeluje estetskim atributima preko njegovih osjetila, gdje dolazei u mozak stvara
odreene asocijacije i percepciju.
Estetski atributi kao boja, tekstura, zvuk ili ak osjeaj hladnoe materijala su oni koji
ostavljaju prvi utisak. Ferrarijevi automobili najee su crvene boje koja asocira na strast
koja je uloena u te automobile a percipirana je kao brza i glasna vonja. Nekome ipak to ne
predstavlja nita osim preskupog bijesnog automobila.
Sve vie je primjetno da trajnost proizvoda nije primarni zahtjev kao to je nekad bio, sad su
to ispunjavanje estetskih i emocionalnih zahtjeva. Iako se ne mora svatko sloiti sa ovakvim
nainom dizajna, dokazano je da dobar dobar dizajn radi a odlian dizajn usput prua i
zadovoljstvo. Glavnu ulogu u tome imaju materijali i procesi pomou kojih se dobivaju i
obrauju.

10

5. Literatura

1. http:\\www.google.com
2. http:\\www.wikipedia.com
3. Michael F. Ashby, Materials Selection in Mechanical Design, Chapter 17: Materials and
industrial design

11