Professional Documents
Culture Documents
Modul 4 Primjer Poslovnog Plana Pulis
Modul 4 Primjer Poslovnog Plana Pulis
Modul 4 Primjer Poslovnog Plana Pulis
04/06/2012
Martina Klepi Novalija
7P
Istraivanje proizvoda
Istraivanje trita
Swot analiza
S W
O T
Marketing ciljevi
Marketing strategija
Marketing mix
Proizvod
Cijena
Mjesto distribucije
Marketing plan
04/06/2012
Martina Klepi Novalija
Promocija
Marketing na putu
do poslovnog plana
IDENTIFIKACIJA PROIZVODA
IZJAVA SVRHE
IDENTIFIKACIJA TRITA
Da li je trite segmentirano
Koliko je atraktivan svaki segment ( ocjena) veliina trita, rast pad, mogunost za profitabilnost,
pristupanost
Prijetnje? Politiki, ekonomski, socijalni, tehnoloki
Konkurencija usporedba sa slinim proizvodima, izvori, jaina trita, prednosti i slabosti
MARKETING CILJEVI
04/06/2012
Martina Klepi Novalija
Marketing na putu
do poslovnog plana
SEGMENTACIJA TRITA
SWOT ANALIZA
MARKETING MIX
to prije prepoznate,
Izolirate i uhvatite koju
vrstu posla ili koje osobe e
najvjerovatnije kupiti va
proizvod utedjeti ete
vie novaca
MARKETING PLAN
04/06/2012
Martina Klepi Novalija
PODACI O PODUZETNIKU
I.
II.
2.
O OSOBI PODUZETNIKA
PROCJENA PODUZETNIKE SPOSOBNOSTI
POLAZITE
I.
II.
III.
3.
4.
TRINA OPRAVDANOST
I.
II.
5.
TRITE NABAVE
TRITE PRODAJE
OPIS TEHNOLOGIJE
STRUKTURA TROKOVA
STRUKTURA I BROJ ZAPOSLENIH
6.
LOKACIJA
7.
ZATITA OKOLINE
8.
04/06/2012
Martina Klepi Novalija
INVESTITOR:
DJELATNOST:
VLASNITVO:
Privatno
POSLOVNA BANKA:
IZNOS ULAGANJA:
350.000 kn 100%
NAMJENA ULAGANJA:
SVRHA INVESTICIJE:
EKONOMSKI VIJEK
INVESTICIJE:
15 godina
VRIJEME IZVOENJA
INVESTICIJE:
LOKACIJA INVESTICIJE:
Zagrebaka upanija
04/06/2012
Martina Klepi Novalija
1. PODACI O PODUZETNIKU
I
PODACI O INVESTITORU
Investitor i nosilac ovog projekta je Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) u daljnjem tekstu
NOVA , a nositelj / odgovorna osoba je Martina Klepi Novalija.
OPG NOVA upisan je u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava Zagrebake upanije broj rjeenja
2365/2011
Posjed poljoprivrednog zemljita upisan je AKORD (sustav evidencije zemljinih parcela u RH ) i
vlasnitvo je Senada Novalije, a dato je na koritenje OPG-u NOVA.
Nosilac OPG NOVA je Martina Klepi Novalija.
II
PODACI O OSOBI PODUZETNIKA
Ga. Klepi je po struci diplomirani ekonomist sa 21 godinom staa u marketingu, poslovnom
savjetovanju za malo i srednje poduzetnitvo, nekretninama, energetskoj uinkovitosti, biodinamikoj
poljoprivredi.
III PROCJENA PODUZETNIKE SPOSOBNOSTI
Obzirom na dugogodinje iskustvo u poslovnim procesima na vie od 40 zavrenih projekata , u zadnje
tri godine 6 zavrenih projekta sa malim i srednjim poduzetnitvom, lokalnom zajednicom i priznanju
meunarodnih institucija kao to su Centralno europska inicijativa CEI i Europska banka za obnovu i
razvoj EBRD .
Dokazi o poduzetnikoj sposobnosti ge. Martine Klepi Novalije nalaze se na kraju poslovnog plana.
04/06/2012
Martina Klepi Novalija
2. POLAZITE
I
a)
b)
c)
d)
e)
II
RAZLOZI OSNIVANJA
Razlog osnivanja OPG-a je upotpuniti obiteljske prihode, elja za zdravljem, edukacijom
i dodanom vrijednosti, iskoritenje sadanjeg kapaciteta objekta u izgradnji i
poljoprivredne povrine
04/06/2012
Martina Klepi Novalija
3. PREDMET POSLOVANJA
Najam prostora za poslovne subjekte
Kreativne radionice za poslovne subjekte, predkolske i kolske obrazovne ustanove
Prodaja voa, povra i preraevina dobivenih iz proizvoda biodinamikog uzgoja
( demovi, namazi, tjestenina)
Suradnja sa vanjskim suradnicima
Organizacija dogaanja i manifestacija vezanih u biodinamiku poljoprivedu
Povezivanje uzgajivaa biodimanike poljoprivrede u svrhu organizairanog otkupa
proizvoda i plasmana na tritu
Promocija proizvoda na inozemnom tritu
04/06/2012
Martina Klepi Novalija
4. TRINA OPRAVDANOST
identifikacija proizvoda i trita
Trina opravdanost proizvoda i usluga OPG NOVA provjerena je metodom marketinga 7P,
kojom je identificiran proizvod, usluga i trite OPG-a. Odreeni marketing ciljevi i strategija,
proveden marketing mix i sastavljen marketing plan.
Utvreno je da je usluga inovativna, proizvod visoko kvalitetan.
Utvrivanjem osnovnih i posrednih potreba utvreno je da kupac/korisnik proizvoda i usluga
OPG-a rjeava slijedee osnovne potrebe:
Stres
Zdravlje
Avanturu
Edukaciju
Kreativnost
Inovativnost
Bijeg od svakodnevice
04/06/2012
Martina Klepi Novalija
TRINA OPRAVDANOST
segmentacija trita
Konkurencija Konkurencija je ograniena, uglavnom je usmjerena na proizvodnju voa i
povra, edukaciju , ali ne i na sveoubuhvatnu ponudu kao to je prikazano u toki 3 ovog
Poslovnog plana.
Sveobuhvatna analiza nalazi se u prilogu Poslovnog plana.
Segmentacijom trita trite je segmentirano prema spolu, goditu, stupnju obrazovanju,
mjestu prebivalita, interesima, ivotnom stilu korisnika.
Cjelokupna segmentacija prikazana je u prilogu, ovdje iznosimo zakljuke;
Zakljueno je da spol nije preferiran, odnosno da su korisnici podjednako i mukarci i ene.
Godite korisnika je od 20 60 godina, osoba preteno visokog obrazovanja, uz manji
postotak osoba sa srednjokolskim obrazovanjem.
Glavno mjesto prodaje proizvoda i pruanja usluga je Grad Zagreb i vee urbane sredine
sjeverozapadne Hrvatske i Istre i Primorja.
Segmentacija trita je odreena prema krajnjim korisnicima B2C i prema poslovnim
partnerima B2B.
Poveanjem proizvodnje proizvoda predviena je suradnja s HoReCa sustavom i
specijaliziranim prodavaonicama.
04/06/2012
Martina Klepi Novalija
TRINA OPRAVDANOST
ciljevi i svrha
Postavljeni su ciljevi prodaje i to direktni pristup i prodaja, putem interneta, sajmovi,
umreavanje sa subjektima sline djelatnosti
eljeni udio na tritu slinih proizvoda je 40%, kreativnih radionica za djecu 40%, kreativnog
okruenja za poslovne subjekte 50%, organizacija dogaanja 20%
Predvien je mjeseni promet u 1.godini od 20.000 kn mjeseno i to
Vrsta usluge ili proizvoda
Mjeseni
promet
U postotku
%
Prodaja proizvoda
2.000
10
5.000
25
10.000
50
Organizacija dogaanja
3.000
15
TRINA OPRAVDANOST
ciljevi i svrha
visoko- nisko
Cijena nije od presudne
vanosti
Jedinstvenost
Vanstandarni uspjeh
visoko
Stupanj diferencijacije
nisko
Visoko- nisko
Nada u rast trita je
realno postavljena niti
prenisko niti previsoko
visoko
04/06/2012
Martina Klepi Novalija
Relativni
trokovi
nisko
nisko- nisko
Cijena nije od presudne
vanosti
TRINA OPRAVDANOST
- trite prodaje
Marketing mixom odredili smo da na na proizvod i usluga ima relativnu konkurenciju , odnosno konkurencija nudi
pojedinane usluge ili proizvode, dok mi nudimo 1 jedinstveni proizvod i ostalo ujedinjeno u ukupnu uslugu.
Cijena nije najvanija u cjelokupnoj prodaji, ali obzirom na specifinost proizvodnje biti e relativno visoka, ali e
zato odraavati kvalitetu.
Mjesto distribucije proizvoda ili usluge je u;
Sjeditu
Na sajmovima
Specijalizirane manifestacije
Internert / web shop /
Promocija e se u poetku vriti putem direktnog emailinga , direktni kontakti ( poznanici, kontakti sa
obrazovnim institucijama, specijalizirani dogaaji kako bi potencijalne korisnike od nesvjesnosti
prema naim proizvodima i uslugama doveli od nesvjesnosti, do svjesnosti, shvaanja, uvjeravanja u
nau uslugu i proizvod kao i na kraju potronju.
Pri tome emo upotrijebiti slijedee alate
Pri promociji emo upotrijebiti slijedee kljune rijei: prednost, briga, izazov, izbor, povjerenje, uslunost,
razvoj, krativnost, efikanost, uitak, izvrnost, zabava, srea, zdravlje, poboljanje ( stanja), znanje,
novo, prilika, optimizam, napredak, zatita, kvaliteta, istoa, zadovoljstvo, podrka, shvaanje
potreba korisnika, vrijednost, pobjeda
04/06/2012
Martina Klepi Novalija
04/06/2012
Martina Klepi Novalija
04/06/2012
Martina Klepi Novalija
11.000,00
55.375,00
Unutarnje bukanje
23.920,00
Fasada
46.000,00
Izolacija krova
21.280,00
12.000,00
Ureenje kupaonica
6.000.00
14.000,00
17.315,00
Lienje zidova
11.200,00
SVEUKUPNO
04/06/2012
Martina Klepi Novalija
Iznos troka u kn
2.800,00
20.700,00
241.590,00
Mjeseni troak
Godinji troak
Voenje projekta
9.255,00
111.060,00
Honorarni edukatori
5.400,00
64.800,00
900,00
10.800,00
Ureenje okolia
SVEUKUPNO
04/06/2012
Martina Klepi Novalija
186.660,00
6. LOKACIJA
Lokacija projekta je u mjestu Luka, Zaprei, Zagrebaka upanija.
Od Grada Zagreba lokacija je udaljena 25 km , a od granice sa Slovenijom 20tak km.
Blizina Grada Zagreba osigurava trite i za proizvode i za
usluge.
Izvrsna prometna povezanost i to cestovna I eljeznika
dodatno olakava pristup objektu Obzirom da se objekt
nalazi u centru mjesta
Bogata vegetacija i prirodni okoli su dodatne Prednosti ove
lokacije.
Sa mikro stajalita lokacija objekta u cjelosti odgovara
predvienoj namjeni, infrastrukturalnim vezama, omoguava
nesmetanu komunikaciju sa okolinom
Sa makro stajalita objekt je smjeten u blizini trita.
Obzirom na temeljne znaajke poslovanja uvjete prijevoza
ova lokacija se ocjenjuje povoljnom.
Drugim rijeima zakljuuje se da je predmetna lokacija, kako
sa mikro tako i sa makro stajalita znaajan imbenik
ostvaranje pozitivnih efekata u ovoj investiciji.
04/06/2012
Martina Klepi Novalija
7. UTJECAJ NA OKOLI
Osnovna Steinerova teza je postojanje ivotne snage u poljoprivrednim kulturama i tlu, kao i
u mineralima i kemijskim elementima, koji utjeu na iva bia. ovjek putem ovako uzgojene hrane u
organizam unosi kozmike sile koje imaju svoje djelovanje na biljke i ivotinje. Zvijezde navodno imaju
svoje meudjelovanje na Zemlju i na pojave na zemlji posredno preko planeta.
Steiner opisuje specifine naine gnojidbe, koji trebaju potaknuti ispravnu vezu kozmikog i hranidbenog. Iako
se navedene snage i sile ne mogu znanstveno utvrditi ni izmjeriti, [1] biodinamika poljoprivreda, je
pozitivno prihvaena u praksi, kao poseban oblik ekoloke poljoprivrede. Rudolf Steiner je smatrao da je
hranjivost ivenih namirnica u padu, tvrdei da mineralna gnojiva i pesticidi oduzimaju ivotnost bilju.
Pripravci, namijenjeni uglavnom gnojidbi i zatiti od nametnika, izrauju se od iskljuivo prirodnih
materijala i imaju specifian nain izrade.
Biodinamiko gospodarstvo funkcionira kao zaseban samodostatan organizam.
Pripravci nisu zamjena za gnojidbu te se njihova zadaa ne sastoji na prvom mjestu u tome da upravljaju
procesima truljenja u gnoju, ve slue tomu da posreduju snage Zemlje i svemira kako bi te snage
potpomognule sposobnosti biljaka da budu osjetilni organ Zemlje.
U bioloko dinamikom poljodjelstvu razlikuju se pripravci za prskanje (gnoj i kremen iz roga) i kompostni
pripravci (pripravak od stolisnika, kamilice, koprive, hrastove kore, maslaka i valerijane).
Zbog svega navedenog znanstvena je injenica da biodinamiki uzgoj ivi sa prirodom, a ne protiv nje.
Obzirom da su planirane manje grupe radionica max. do 15 niti sekundarno zagaenje ne ugroava prirodni
okoli jer je kompletna infrastruktura objekta planirana za privremeni boravak 15 ljudi i etvero stalnih
lanova lanovi poljovrivrednog gospodarstva.
Prilog Idejni projekt, Projekt strojarskih instalacija i Projekt vodovodnih instalacija
04/06/2012
Martina Klepi Novalija
Vrijednost u kn
%-tna
struktura
1.
241.590,00
94,07
2.
15.230,00
5,93
SVEUKUPNO
256.820,00
100,00
Kod izvoenja investicije, mogu nastati i razni izdaci nematerijalnog karaktera kao i nepredvieni investicijski
izdaci.
04/06/2012
Martina Klepi Novalija
8. FINANCIJSKI ELEMENTI
POTHVATA proraun amortizacije
Trokovi amortizacije su znaajni za cjeloviti i realni prikaz rashoda u raunu dobiti i gubitaka
te uinaka u drugim bilancama, kao i za izraun ostatka vrijednosti investicije nakon
proteka razdoblja ekonomskog vijeka investicije.
Ti se trokovi kao i svi rashodi, osim kamata , preraunavaju na jednakoj godinjoj razini kao
reprezentativan iznos za sve godine poslovanja u ekonomskom vijeku investicije.
Plan amortizacije osnovnih sredtava izveden je na temelju njihovih nabavnih vrijednosti i
korespondirajui godinjih stopa otpisa.
Struktura
godina
Nabavna
vrijednost
u kn
Stopa
U%
2012
13
1
4
1
5
16
17
18
19
20
21
21
22
2
3
1. Objekt
1.011.780
,80
12.79
6
50.589
2. Oprema
u objektu
SVEUKUP
NO
04/06/2012
Martina Klepi Novalija
Osta
tak
vrije
dnos
ti
Godinji proraun u kn
1. Troak energije
Izraun
4.800,00
Procjena
4.400,00
3. Troak odravanja
% od vrijednosti
3.1
objekt
2% vrijednosti
20.220,00
3.2
opreme
5% vrijednosti
3.500,00
3.3
okolia
procjena
10.800,00
4. Troak ambalae
( pletene koare)
izraun
4.500,00
Izraun
2.250,00
64.800,00
SVEUKUPNO
115.270,00
04/06/2012
Martina Klepi Novalija
8. FINANCIJSKI ELEMENTI
POTHVATA izvori financiranja
Investitor za financiranje ove investicije, osim vlastitih sredstava ve uloenih u objekt koristiti
e sredstva poticaja Zagrebake upanije, poticaje Ministarstva poduzetnitva ministrstva
poduzetnitva i obrta , sredstva i programa IPARD mjera 302 i kreditna sredstva habor-a
uz kamatnu stopu od 1% godinje.
Alternativno se mogu koristiti zeleni krediti , ali zbo ktm od 7.45% oni se ne planiraju kao
glavni izvor sredstava
STRUKTURA IZVORA FINANCIRANJA
vrijednost u kn struktura u %
Vlastita sredstva u novcu
Poticaji i kredit habor-a
UKUPNO
04/06/2012
Martina Klepi Novalija
750.080
256.820
1.011.780,80
74.62
25.38
100.00
8. FINANCIJSKI ELEMENTI
POTHVATA raun dobitka i gubitka
Struktura/godina
1. UKUPNI PRIHODI
2. UKUPNI RASHODI
2.1 Troak repromaterijala
2.2 Troak energije, vode, grijanja
2.3 Troak osoblja
2.4 Amortizacija
2.5 Opi troak poslovanja
2.5 Financijski rashodi
3. BRUTO DOBIT/GUBITAK
Porezi iz dobiti
4. NETO DOBIT
5. ZADRANA DOBIT
04/06/2012
Martina Klepi Novalija
2012
2013
2014...
8. FINANCIJSKI ELEMENTI
POTHVATA ocjena efikasnosti investicijskog projekta
Za potrebe ocjene statine ocjene efikanosti odabran je odreeni broj pokazatelja za godinu
2014 analitikog vijeka projekta kao reprezentativna godina u kojoj se postie puna
realizacija, a poinju kreditne obveze nakon dogovorenog poeka.
Statini pokazatelji efikasnoti
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
04/06/2012
Martina Klepi Novalija
8. FINANCIJSKI ELEMENTI
POTHVATA ocjena efikasnosti investicijskog projekta
Ocjena profitabilnosti
Za ocjenu profitabilnosti koristi se Ekonomski tok koji predstavlja dinamiki pregled primitaka i
izdataka u vijeku projekta registrirani iznosi novca kao reprezentanti realnih resursa
Primici u ekonomskom toku sastoje sastoje se od ukupnog prohoda koji je po godinama vijeka
projekta preuzet in rauna dobiti i gubitka.
Od ukupnih primitaka odbijaju se ukupni izdaci, koji ine investicije u osnovna sredstva, bez
izdataka za posebne trokove kredita te trokovi poslovanja i poreza na dobit.
Podaci u ekonomskom toku rabe se u nastavku ocjene profitabilnoti kao ulazne veliine pri
primjeni odreenih metoda uinkovitosti investicijskog projetka.
Ocjena uinkovitosti provodi se primjenom slijedeih metoda:
1.
Metoda razdoblja povrata investicijskog ulaganja
2.
Metoda neto sadanje vrijednosti
3.
Metoda interne stope rentabilnosti
04/06/2012
Martina Klepi Novalija
8. FINANCIJSKI ELEMENTI
POTHVATA ekonomski tok
Struktura/godina
I PRIMICI
1. Ukupni prihodi
2 ostatak imovine
II IZDACI
1. Investicije u osnovna
sredstva
2. Trokovi poslovanja
3. Trokovi sirovine
4. Energije, vode, grijanja
5. Trokovi osoblja
6. Ostali trokovi
7. Porezi iz dobiti
III NETO PRIMICI
04/06/2012
Martina Klepi Novalija
3....
8. FINANCIJSKI ELEMENTI
POTHVATA rentabilnost, likvidnost
Metoda interne stope rentabilnosti koristi internu stopu rentabilnosti projekta kao mjeru njegove efikasnoti, a to
je ona diskontna stopa koja sadanju vrijednost investicijskog projekta svodi n nulu ( nepoznanica je
diskontna stopa. Diskontna stop koja je po definiciji interna stopa rentabilnosti pokazuje prosjeni godinji
prirast koji je dovoljan da bi se nadoknadile prethodne rtve proizvodnih faktora.
Ocjena likvidnosti
Ocjena likvidnosti se u investicijskom projektu izvodi temeljem financijskog toka, koji u vijeku projekta registrira
sve primitke i izdatke kao iznose novca koji se primaju i izdaju financijskim transakcijama.
Za razliku od ekonomskih tokova financijski tok, u okviru primitaka sadri i izvore financiranja.
Iz strukture primitaka i izdataka financijskog toka vidi se da je rije o dinamikom mjesenom i godinjem
stanju na iro raunu, pri emu su primici ulazna , a izdaci izlazna strana toga. Rauna.
Znai da su neto primici u financijskom toku, kao razlika izmeu primitaka i izdataka, zapravo iznosi slobodnih
novanih sredstava, koji ostaju vlasniku na raspolaganju za reinvestiranje.
Uvaavajui naprijed reeno moe se zakljuiti da je i s gledita likvidnosti ovaj projekt prihvatlji za izvedbu.
04/06/2012
Martina Klepi Novalija
04/06/2012
Martina Klepi Novalija
3....
04/06/2012
Martina Klepi Novalija