Professional Documents
Culture Documents
Astronomski Časopis ORION 1
Astronomski Časopis ORION 1
Februar/veljaa 2016
ASTRONOMSKI ASOPIS
ORION
SUNCE BIOGRAFIJA NAMA
NAJBLIE ZVIJEZDE
NOVI HORIZONTI
Izdvojeno:
Meu nama Sci-fi pria
OTKRIE VODE
NA MARSU
GPS
Gravitacija
Dr. Martin Rees
ORION
Februar/Veljaa 2016
Ivanka Baanovi
Kontakt :
www.adorion.ba
adorion.sarajevo@gmail.com
ORION
Februar/Veljaa2016
Sadraj
Predgovor ............................................................................................... 4
Astronomsko drutvo Orion ................................................................... 5
Kulturoloki i tehnoloki uticaj astronomije na razvoj civilizacije ........ 11
Novi horizonti: susret sa Plutonom ........................................................ 14
Otkrie vode na Marsu ........................................................................... 16
Globalni pozicionirajui sistem (GPS) ................................................... 17
Znanstvenik broja: Dr. Martin Rees, Baron Rees of Ludlow ................. 20
Gravitacija kao sila - od mita do stvarnosti ............................................ 21
SUNCE- biografija nae najblie zvijezde ............................................. 25
Svemirski teleskop Kepler ...................................................................... 33
Neke injenice o povezanosti matematike i astronomije........................ 35
Meteorske kie u 2016. godini................................................................ 36
Star Wars Zato ih volimo ................................................................... 38
MEU NAMA (Sci-fi pria).................................................................. 41
Zvjezdane staze....................................................................................... 43
Pitanja ..................................................................................................... 44
Krialjka ................................................................................................. 45
Asteroid Sarajevo ................................................................................... 46
Djeiji radovi .......................................................................................... 47
Februar/Veljaa 2016
ORION
PREDGOVOR
Krajem protekle godine, u nekim neformalnim razgovorima i razmjeni ideja, iskristalisalo se miljenje da
bi bilo korisno napraviti neku vrstu astronomskog asopisa koji bi, sa jedne strane govorio drugima ko
smo i ta smo, a sa druge strane omoguio aktivnijim lanovima da napiu priloge iz raznih oblasti
astronomije. Najvjerovatnije da neemo moi tampati neki iole znaajniji tira ali tu je digitalno izdanje.
Ono to se odtampa omoguit e onima koji ne znaju nita o aktivnostima AD Orion da shvate znaaj
naih napora, a novim lanovima e pomoi da se bre ukljue u na rad. To je bila osnovna ideja vodilja
koja nas je ujedinila i iji trud je sad javno izloen.
Naravno, kao i kod svih poetaka svjesni smo i greaka, neujednaenosti u tekstovima (razliiti autori,
razliiti pristupi) ali bie vremena da se to popravi ukoliko ostanemo na dogovoru da svake godine izdamo
neto slino.
U periodu od 1974-1976. godine, na predhodnik iji rad nastavljamo, Akademsko astronomsko drutvo
izdavalo je asopis Astro amater koji je tampan u impozantno tirau od 1000 primjerka i bio
dvomjesenjak, a pri kraju tromjesenjak. Sjeam se kao sada prvog broja koji je bio prava katastrofa
poev od od loe tampe, ispremjetanih stranica (to smo otkrili kada je bilo kasno) itd. No, kasnije smo se
popravili, a sam asopis je ostavio bitan trag na amatersku astronomiju na podruju bive drave. Imali
smo autore iz Zagreba, Beograda i drugih mjesta.
Ja jo uvijek vjerujem da ono to je napisano (i odtampano) ostaje. Digitalne stvari se lako zagube i
nestanu.
Muhamed Muminovi
ORION
Februar/Veljaa2016
Malo historije
Poeci astronomije u Bosni i Hercegovini mogu se
smjestiti negdje u petnaesto stoljee kada je, iz
vjerskih i svjetovnih potreba, poelo slubeno
raunanje vremena. Pri tome su se koristili astronomski metodi i instrumenti koji su bili primjereni
tom vremenu i uslovima.Prve zvanine
astronomske institucije u BiH bile su sahat kule ili
muvekithane. U Sar ajevu je pr va muvekithana
bila podignuta uz Carevu damiju 1853. godine. U
ovakvim ustanovama, poelo je koritenje i drugih
instrumenata kao to su oktanti i sekstanti, koji su
nabavljani iz zapadne Evrope.
Astronomsko drutvo Orion
Februar/Veljaa 2016
ORION
ORION
Februar/Veljaa2016
Lijevo i u sredini: Austrougarska tvrava sa kupolama 3 i 4,6 metara. U prednjem planu su temelji za novu
zgradu. Snimak je nainjen u ljeto 1975. godine. Desno: 40 cm-ski Cassegrain reflektor bio je glavni instrument
starog dijela opservatorije.
Najznaajni nauni projekat koji je realiziran sa Astronomske opservatorije u Sarajevu bio je fotografski
zvjezdani atlas nazvan Sarajevski atlas neba.
Neki od snimaka iz kolekcije Sarajevskog atlasa neba. Lijevo je oblast na granici Oriona i Blizanaca, u sredini su
zvjezdani oblaci i magline u Strijelcu, a desno je planetarna maglina Rozeta u Monocerosu.
Februar/Veljaa 2016
ORION
U periodu od 1980-1982. godine, u saradnji sa opservatorijem Hvar vrena su i patrolna snimanja sjajnih
meteora-bolida pomou kamera tipa riblje oko izraenih na opservatoriji Ondrejov.
Sjajni bolid iz roja Geminida, magnitude -9. Snimak je nainjen patrolnom kamerom riblje oko 13.12.1980.
godine.
ORION
Februar/Veljaa2016
Lijevo: Kometa West snimljena u januaru 1976. godine kamerom dvostrukog astrografa opservatorije u Sarajevu.
Desno: Nova Cygni snimljena u augustu 1975. godine.
Februar/Veljaa 2016
ORION
Javna predavanja
Javna posmatranja
10
ORION
Februar/Veljaa2016
tehnologije),
proirujemo
morskih putovanja.
svih
nema
omoguuje
apsulutno
nikakvog
naunog
temelja.
ve
jedinstvena
horizonte
objekata
nam
naem
da
perspektiva
da
otkrijemo
Sunevom
predvidimo
da
sistemu,
potencijalne
Rusija u 2013.
11
Februar/Veljaa 2016
ORION
Od astronomije ka industriji
Neki od najkorisnijih primjera transfera tehnologije
izmeu astronomije i industrije su napredak u
snimanju i komunikaciji. Na primjer, film pod nazivom Kodak Technical Pan se koristio nairoko od
strane medicinskih i industrijskih strunjaka, industrijskih fotografa i umjetnika, a izvorno je bio stvoren tako da bi solarni astronomi mogli snimiti
promjene na povrinskoj strukturi Sunca. Osim toga, razvoj Tehnikog Pan filma (potaknut zahtjevima astronoma) je koriten nekoliko decenija (dok
nije bio ukinut) za otkrivanje oboljelih usjeva i uma, u stomatologiji i medicinskoj dijagnozi, a za
sondiranje slojeva slika za otkrivanje falsifikata itd.
U 2009. godini Willard S. Boyle i George E. Smith su
dobili Nobelovu nagradu za fiziku za razvoj jednog
ureaja koji se nairoko koristi u industriji. Senzori za
snimanja razvijeni za astronomske fotografije,
poznati kao Charge Coupled Device (CCD), su prvi
put koriteni u astronomiji 1976. Za samo nekoliko
godina oni su zamjenili klasinu filmsku emulziju ne
samo na teleskopima, ve i naim kamerama, web
kamerama i mobilnim telefonima. Poboljanje i
popularnost CCD senzora pripisuje se odluci NASA-e
da koristi super-osjetljivu CCD tehnologiju na
Hubbleovom teleskopu.
Na podruju komunikacija, radio astronomija je pruila obilje korisnih alata, ureaja i metoda za obradu
podataka. Mnoge uspjene komunikacijske firme su izvorno osnovali radio astronomi. Raunarski jezik
FORTH bio je izvorno stvoren da se koristi za potrebe Kitt Peak devedeset centimetarskog teleskopa, a
postat e osnova za visoko profitabilnu kompaniju (Forth Inc). Ovaj jezik sada koristi FedEx irom svijeta
za svoje usluge praenja potanskih poiljki. Firma General Motors koristi astronomski programski jezik
Interactive Data Language (IDL) kako bi analizirala podatke iz automobilskih nesrea. Prvi patent za
tehnike otkrivanja gravitacijskog zraenja koje nastaje kad se masivna tijela ubrzavaju, prijavila je firma
kojoj je to pomoglo odrediti gravitacijsku stabilnost podzemnih rezervoara nafte.
Telekomunikacijska firma AT & T koristi softver IRAF, skup programa napisan na Nacionalnoj optikoj
opservatoriji u SAD-u za analiziranje raunarskih sistema i grafike u fizici vrstog stanja.
12
ORION
Od astronomije do vazduhoplovnog
sektora
Vazduhoplovni sektor dijeli veinu svoje
tehnologije sa astronomijom, posebno u hardveru
koji se koristi u instrumentima, slikama, i
tehnikama za procesiranje slika. Sa razvojem
svemirskih teleskopa, tehnologije su se prenijele na
vazduhoplovne i svemirski bazirane sisteme.
Odbrambeni sateliti su u osnovi teleskopi usmjereni
prema Zemlji koji zahtijevaju identinu tehnologiju
i hardver kao oni koji se koriste u astronomiji. Osim
toga, za obrade satelitskih snimaka koristi se isti
softver i procesuiranje kao kod astronomskih slika.
Promatranja zvijezda i modela atmosfera zvijezda
koriste se za uoavanje razlika izmeu raketnih
mlazeva i kosmikih objekata. Ista stvar se sada
Februar/Veljaa2016
Google maps
13
Februar/Veljaa 2016
ORION
Anes Kreo
14
ORION
Februar/Veljaa2016
15
Februar/Veljaa 2016
ORION
16
ORION
Februar/Veljaa2016
Amerika vojska je prvobitno razvila mreu satelita kao vojni navigacijski sistem, ali je ubrzo GPS postao dostupan i ostalima.GPS (engl.Global Positioning System GPS) je skraenica za Globalni pozicioni
sistem.
Kada u svakodnevnom govoru govorimo o GPS-u, veinom se pod tim podrazumijeva GPS prijemnik, a
ne sistem satelita koji omogucavaju rad tog prijemnika,ciji cemo rad razmotriti u daljem tekstu.
Slika 1
NAIN RADA
GPS se sastoji od 27 satelita od kojih je 24 u funkciji, a ostala tri u sluaju da neki prestane raditi .Kako
GPS sateliti izgledaju iz svemira moe se vidjeti na Slici 1.Orbite su rasporeene na nain da su na
svakoj toki na Zemlji uvijek u dometu najmanje etiri satelita. GPS prijemnik locira etiri ili vie satelita i na osnovu udaljenosti od njih, zakljuuje na kojoj lokaciji se nalazi. Ovaj proces zasniva se na matematikom principu koji se naziva trilateracija.
Moe se postaviti pitanje, zato se ba etiri satelita moraju uzeti u obzir da bi se odredila lokacija. Analizirajmo ovu situaciju.
17
ORION
Februar/Veljaa 2016
Dijagram 1.
Dijagram 2.
Dijagram 3.
18
ORION
Februar/Veljaa2016
PRIMJENA
GPS tehnologija se svakodnevno koristi u mnogim aspektima ivota. U sljedeoj tabeli mogu se vidjeti
neki u kojima se primjenjuje GPS.
AGRIKULTURA
AVIJACIJA
EKOLOGIJA
MOREPLOVSTVO
kreiranje mape podruja zahvaenog prirodnom katastrofom, mogunost pozicioniranja osoba sa moblinim telefonima i u vozilima u hitnim sluajevima, unaprijeenje predvianja prirodnih katastrofa
ELJEZNICE
REKREACIJA
CESTE
KARTOGRAFIJA
PODEAVANJE VREMENA
19
Februar/Veljaa 2016
ORION
20
ORION
Februar/Veljaa2016
21
Februar/Veljaa 2016
ORION
22
ORION
Februar/Veljaa2016
23
Februar/Veljaa 2016
ORION
'Ako se G promijenio za neki mali iznos, oekivali bismo da on zavisi o nekom novom polju', rekao je
kozmolog Tony Padilla sa univerziteta u Nottinghamu u Velikoj Britaniji. 'Mogue je zamisliti scenario u
kojem to polje ima kljunu ulogu u stvaranju tamne energije'.
Najnovija istaivanja upuuju i na neke nove ideje varijacijama u mjerenju gravitacione konstante.
Zapaeno je da vrijednost G oscilira u periodu od 5,9 godina to upuuje na povezanost gravitacije duboko
sa Zemljinim jezgrom. Takoer, ova promjena moe biti povezana sa promjenom duine trajanja dana,
odnosno frikcijom koja postoji izmeu Zemlje i Mjeseca, kao i promjenom inercije Zemljine jezgre,
uzrokovanih promjenom kretanja jezgra ili nekim nama do sada nepoznatim geofizikim procesima.
Mjerenja tokom zadnjih etrdeset godina prikazana grafiki na slici, pokazuju slaganje sa periodom od 5,9
godina, osim dva mjerenja 1996. i 2014. godine koja odstupaju od oekivanih vrijednosti. Za sada je jo
nepoznato zato kvantna mjerenja odstupaju od klasinih.
Kvantnim mjerenjem se koristi senzor koji je 100 puta precizniji od prethodnih senzora, iako je jo uvijek
potrebno pronai nain njegovog koritenja na sobnoj temperaturi. Kada to bude mogue imaemo iru
sliku i, vjerovatno, saznati prave uzoke navedenih devijacija.
Amir Semi
24
ORION
Februar/Veljaa2016
Italijanski astronom Galileo Galilej je 1609. godine usmjerio ka Suncu svoj primitivni teleskop. Opazio je
tamne pjege na sunevoj povrini, zakljuio je da se one s vremenom mijenjaju, pojavljuju i nestaju.
Njegovo otkrie je bilo u suprotnosti sa konvencionalnim pogledom na savrenstvo i nepromjenjivost neba
i nebeskih tijela. Poinje doba teleskopa i pogled na Sunce postaje potpuno drugaiji.
25
Februar/Veljaa 2016
ORION
Ta energija ne dopire u punom iznosu do tla jer se oko 33 % reflektuje nazad u svemirski prostor, 20% se
apsorbuje u atmosferi, dok oko 53 % suneve svjetlosti stie do povrine Zemlje. Solarna konstanta se
moe mjeriti na razne naine, a postoje i posebni ureaji koji se nazivaju piranometri i pirheliometri.
Mjerenja pokazuju da suneva konstanta ima vrijednost 1,37 kW/m2.
Sunce svakog trenutka odailje u svemirski prostor razliita elektromagnetna zraenja. Na taj nain se
njegova masa svake godine smanji za 1,5 x 1017 kg. Svake sekunde Sunce izrai u okolni prostor energiju
od 3,86 x 1026J/s, odnosno toliko iznosi njegov luminozitet. Najvei dio zraenja Sunce emitira u oblasti
optikog dijela elektromagnetnog spektra. To je podruje izmeu 380 i 780 nm. Ovo zraenje potie iz vrlo
tankog povrinskog sloja Sunca. Dublji slojevi nae zvijezde su neprovidni ak i za snana gama i
rendegenska zraenja.
26
ORION
Februar/Veljaa2016
Na ovaj nain se svake sekunde oko 6 miliona tona vodika u Suncu, pretvara u helij i pri tome se
oslobaa ogromna energija. Energija koja nastaje u centralnim dijelovima Sunca se prenosi zraenjem ka
povrini. Prenosnici su fotoni vrlo kratkih talasnih duina koji se apsorbuju zbog velike gustine materije u
tim oblastima. Atomske jezgre, a kasnije atomi u slojevima bliim povrini Sunca, nakon apsorpcije
emituju mlazove fotona niih energija. Kretanje ovog protoka fotona ka povrini odvija se veoma sporo i
tek nakon nekoliko miliona godina od momenta nastanka, potomci prvobitno roenih fotona stiu do
povrine i naputaju Sunce. U vanjskim slojevima nae zvijezde energija se, osim zraenjem, veim
dijelom prenosi mijeanjem ili konvekcijom gasovitih masa.
Ukupno elektromagnetno zraenje koje dopire
do nas dolazi iz relativno tankog povrinskog
sloja Sunca, zbog toga o njegovoj unutranjoj
grai moemo suditi samo na osnovu teorijskih
modela. Sredinji dio Sunca naziva se jezgrom
gdje je gustina oko 150 puta vea od gustine
vode. Prema astrofiziarima, temperatura u
sreditu Sunca bi trebala da iznosi nekih 16
miliona Kelvina. Gustina materije bila bi nekih
petnaest puta vea od gustine olova.
Osnovna struktura Sunca. Izvor M. Muminovi Astronomija
novog milenija
27
Februar/Veljaa 2016
ORION
Pomou teleskopa sa veim uveanjima, lako se zapaa da fotosfera ima zrnastu strukturu i da se ta zrna
ili granule, neprestano raaju i nestaju. Prenici im se kreu oko 1000-1500 km. Vrijeme nastanka i
iezavanja granula, obino nije due od 5-10 min. Tu se, ustvari, radi o neprekidnom strujanju toplih i
hladnih slojeva plina koji izbijaju iz unutranjosti na povrinu. Njihova temperatura je za oko 100 K via
od temperature okolne fotosfere.
Jedan od osnovnih vidova spoljanje aktivnosti Sunca su pjege. Suneve pjege su tamne mrlje na fotosferi
koje su povezane sa veoma snanim magnetnim poljima u kojima se odvija strujanje materije iz
unutranjosti Sunca. Njihova temperatura je oko 1000 K- 1500K. stepeni nia od okolne povrine Sunca,
pa nam zbog toga i izgledaju tamne. U veini sluajeva, pjege se pojavljuju u grupama na svim
heliografskim irinama ali nikada se ne pojavljuju na polovima Sunca.
28
ORION
Februar/Veljaa2016
U blizini pjega esto moemo opaziti sjajne velike povrine nepravilnog oblika koje se nalaze u viim
dijelovima fotosfere. One na neki nain predstavljaju podlogu aktivnih oblasti na kojima se raaju pjege, a
zovu se fakule. Najbolje se uoavaju na rubovima sunevog diska koji su tamniji, pa je kontrst u bijeloj
svjetlosti najvei. One traju obino i tri puta due od pjega koje su nastale u tim oblastima. Posebno dobro
se ove fakule uoavaju u nekoj od spektralnih linija kalcija. Pokazalo se da se sve pjege javljaju u zonama
gdje postoje fakule, a obratno ne mora biti.
Hromosfera je tanki sloj oko Sunca koji se tokom totalnih pomr aenja opaa kao cr venkasto obojeni
oreol. Ta crvenkasta boja potie najveim dijelom od vodikove linije H- koja dominira u njenom spektru
(talasna duina 656,3 nm). Drugi doprinos boji daje UV linija joniziranog kalcija. Hromosfera se prostire
neposredno iznad fotosfere, a die se i do visine oko 15 000 km iznad fotosfere. U ovom sloju Sunca se
mogu vidjeti sjajne povrine nazvane hromosferske fakule ili hromosferske baklje. Njih opaamo najlake
u crvenoj liniji vodika (H-) ili u linijama joniziranog kalcija. Kada se hromosfera snima u
monohromatskoj svjetlosti zapaa se da ona ima mreastu strukturu. Grade ju zrna u obliku vlakana koje
nazivamo flokule.
Hromosfera je nemiran sloj i u njoj se neprekidno deavaju erupcije manjeg obima koje nazivamo
hromosferske spikule. Ovi dugi mlazovi mater ije, sa temper atur ama do 15 000 K, izbacuju se sa
brzinama od 10-100 km/h i penju se do visina od nekoliko hiljada kilometara iznad fotosfere. Najee se
spikule koncentriu u blizini rubova supergranula. U hromosferi se povremeno opaaju bljeskovi koji su u
neposrednoj vezi sa pjegama. To su eksplozivne pojave praene naglim pojaanjem intenziteta zraenja
dijela hromosfere. Izuzetno sjajni bljeskovi, uoljivi su u oblasti vidljivog dijela elektromagnetnog spektra.
Prilikom pojave bljeskova javljaju se snani mlazovi estica, rendgenskog i gama zraenja, te radio
emisije.
29
Februar/Veljaa 2016
ORION
Mirne perturbance lie na oblake koje plove iznad hromosfere, a mogu da ive i po vie mjeseci. Dostiu
visinu i do 200 000 km, a u nekim sluajevima one se pruaju i do gotovo dva miliona kilometara. Do
pojave aktivnih protuberanci dolazi kada magnetno polje u kome pliva materija koja ih gradi, postane
nestabilno. Tada dolazi do naglog izbacivanja materije brzinama od po vie stotina km/s. Kretanje plazme
se odvija du linija magnetnog polja. Na spektroheliogramima, one se vide u obliku tamnih vlakana kada ih
posmatramo ispred diska Sunca. Gledano sa strane, to su oni poznati sjajni mlazevi materije. U oblastima
gdje su pjege mogu se povremeno opaziti i eruptivne protuberance. One mogu dostii veoma velike visine
iznad fotosfere (i preko jedan milion kilometara) i najee ih opaamo kao lukove koji pucaju, a materija
pada nazad u hromosferu.
Jedna od najpoznatijih pojava koja se vidi tokom
potpunih pomraenja Sunca je korona. Ovaj oreol
svjetlosti vidimo kada Mjesec prekrije blistavi
disk fotosfere, a predstavlja neku vrstu suneve
atmosfere. Korona se nastavlja na hromosferu, a
prua se na daljinu nekoliko sunevih radijusa.
Sjajna je kao Mjesec u Prvoj etvrti. Sastoji se od
unutranje i vanjske korone. Forma korone se
mijenja i razliita je tokom ciklusa aktivnosti
Sunca. Spektar unutranje ili K korone je
neprekidni, sa emisionim linijama. Naroito se
istie zelena sa talasnom duinom 530 nm. Ta
koronalna linija pripada viestruko joniziranom
atomu eljeza.
ORION
Februar/Veljaa2016
U viim slojevima korone, temperatura nastavlja rasti do 1 milion K. U spektru vanjeske ili F korone,
javljaju se slabe apsorpcione linije koje odgovaraju linijama obinog sunevog spektra. Tu se radi o
odbijanju suneve svjetlosti od estica praine i gasova koji se mijeaju sa vanjskim dijelovima unutranje
korone. Prema savremenim shvatanjima, korona se prostire znatno dalje nego to se mislilo. Zapaeno je
da joj se oblik mijenja u skladu sa ciklusom pjega. Koronu uglavnom grade elektroni visokih energija.
Snimci sa razliitih rendgenskih ureaja lansiranih van zemljine atmosfere, pokazuju postojanje tzv.
koronarnih rupa, oblasti gdje je gustina materijala i do desetak puta manja od gustine ostatka korone. Na
tim mjestima linije magnetnog polja koje dolaze sa vidljive povrine Sunca, proteu se dalje u
meuplanetarni prostor. Naelektrisane estice u svom kretanju slijede magnetne linije. Zato kroz koronarne
rupe materijal struji van, dok ga na drugim dijelovima korone magnetna polja sprijeavaju da napusti
povrinske oblasti Sunca.
Odavno je primjeeno da, pri prelazu neke vee eruptivne pojave kroz centralni meridijan Sunca, dolazi do
radio smetnji na Zemlji. U doba aktivnog Sunca, pri pojavama velikih grupa pjega povezanih sa
erupcijama, dolazi do snanih radio umova. Duina ovih smetnji kree se od nekoliko sekundi, pa do vie
minuta.
Sunevo korpuskularno zraenje nas neprekidno bombarduje i pored ostalog, uzrokuje pojavu polarne
svjetlosti. Ona nastaje sudarom potoka estica sa magnetnim poljem Zemlje. Magnetno polje nas titi od
sunevog vjetra, a estice koje zbog oblika tog polja dospiju u nie slojeve atmosfere, sudaraju se sa
atomima gasova u atmosferi. Brzi elektroni i protoni koji dolaze sa Sunca sudaraju se sa molekulama kisika
i azota. Prenosom energije, ti atomi poinju da svijetle i ono to vidimo je polarna svjetlost. Moe biti
razliitih oblika, ponekad izgleda poput ogromnih zastora u boji. Polarna svjetlost isto tako i "plee". Ona
nije postojana na nebu, ve konstantno mijenja oblik.
31
Februar/Veljaa 2016
ORION
Eksplozije na Suncu mogu izazvati i razne smetnje izvan i na naoj planeti. Energetske estice sa Sunca
mogu uzrokovati probleme na svemirskim letjelicama. Posljedice su ruenje satelita, ili kada su u pitanju
astronauti, primanje smrtonosne doze zraenja. Suneve oluje na Zemlji imaju uticaja i na
telekomunikacijske sisteme i elektroprenosne mree.
U nae doba tei se za tim da se ogromni izvori Suneve energije to bolje iskoriste. Solarne elije koje
se koriste kao izvori struje na letjelicama i na Zemlji, samo su prvi koraci u tom pravcu. Tu su i kolektori
za grijanje sunevom energijom kao jo jedan vid iste energije.
Uvidjevi krucijelnu vanost Sunca i suneve svjetlosti, Ujedinjene nacije i UNESCO su proteklu
godinu poglasili Meunarodnom godinom Svjetlosti i tehnologija baziranih na svjetlosti (IYL2015).
Glavni ciljevi ovog globalnog projekta su promovisanje svjetlosne energije kao, transferi znanja te
tehnoloka dostignua vezana za svjetlost. U obiljeavanju uestvuje vie od 85 zemalja svijeta meu
kojima je i Bosna i Hercegovina (Kontakt taka i osoba u BiH su AD Orion i Adela Subai-Kopi).
Adela Subai-Kopi
32
ORION
Februar/Veljaa2016
Utvrditi opseg veliina orbita, sjaja, povrine, mase i gustoe gigantskih planeta
33
Februar/Veljaa 2016
ORION
OSNOVNI PODACI
Organizacija: NASA/LASP
Vrsta misije: opservacija svemira
Web stranica misije: kepler.nasa.gov
Trajanje misije: 3,5 godina sa produenem najmanje
6 godina
Adela Subai-Kopi
34
ORION
Februar/Veljaa2016
Belma Alihodi
35
Februar/Veljaa 2016
ORION
36
ORION
Februar/Veljaa2016
Quadrantidi su pr va, ali kr atka, meteor ska kia koja dosee svoj maksimum 4. sijenja, a pojavljuju
se izmeu 1. i 5. sijenja. Njezin radijant nije smjeten tono ni u jednom zvijeu nego se nalazi izmeu
zvijea Velikog medvjeda, Zmaja i Volara. Spadaju u sporije meteore. U jednom satu mogue je opaziti
do 40 meteora tijekom njezina maksimuma.
Lyridi su sljedea meteor ska kia koja e biti vidljiva u tr avnju te e dosei svoj maksimum 22. i 23.
travnja. Godinje se pojavljuje izmeu 16. i 25. travnja. Njen radijant nalazi se u zvijeu Lire. Puni
Mjesec e naruiti vidljivost Lyrida ove godine. Satna frekvencija ove meteorske kie je 20 meteora.
Eta Aquaridi meteor ska je kia koja tijekom svog vr hunca moe pr oizvesti i do 60 meteor a u jednom
satu. Godinje se pojavljuje izmeu 19. travnja i 28. svibnja, a ove godine svoj maksimum e imati 6. i 7.
svibnja. Radijant meteorske kie nalazi se u zvijeu Vodenjaka. Ova meteorska kia nastala je od dijelova
opepoznatog Halleyeva kometa.
Delta Aquaridi su sljedea kia meteor a koja e svoj maksimum dosei 28. i 29. sr pnja pr oizvodei
do 20 meteora po satu. I njezin radijant nalazi se u zvijeu Vodenjaka no postanak ovih meteorida nije
vezan za isti komet kao prethodna.
Perseidi su sljedea i moda najpoznatija meteor ska kia. Godinje se pojavljuje izmeu 17. sr pnja i
25. kolovoza. Ove godine svoj vrhunac e dosei 12. i 13. kolovoza proizvodei i do 60 meteora u satu.
Ona je najpogodnija za promatranje zbog vremenskih prilika. Njezin radijant nalazi se u zvijeu Perzeja.
Orionidi su meteor ska kia takoer nastala od Halleyeva kometa. Svoj vr hunac dosei se 21. i 22.
listopada proizvodei do 20 meteora po satu. Radijant ove meteorske kie nalazi se u zvijeu Oriona.
Tauridi su manja meteor ska kia koja je inter esanta budui da nastaje iz dva zasebna meteor idska
potoka jedan nastao od asteroida 2004 TG10, a drugi nastao od kometa 2P Encke. Svoj vrhunac ove
godine dosei e 4. i 5. studenog proizvodei svega 5 do 10 meteora po satu. Njezin radijant nalazi se u
zvijeu Bika.
Leonidi su pr osjena meteor ska kia koja proizvodi do 15 meteor a po satu. Godinje se pojavljuje
izmeu 6. i 30. studenog no ove godine svoj vrhunac e dosei 17. i 18. studenog. Radijant ove meteorske
kie nalazi se u zvijeu Lava.
Geminidisu, po mnogima, najbolja meteor ska kia pr oizvodei i do 120 meteor a u satu. Godinje se
pojavljuje izmeu 7. i 17. prosinca. Ove godine svoj vrhunac dosei e 13. i 14. prosinca. Iako e tijekom
ove meteorske kie biti gotovo pun Mjesec koji e svojim sjajem zakloniti slabije vidljive meteore, jo
uvijek e Geminidi zbog svoje brojnosti predstavljati spektakularan show na nonom nebu. Radijant ove
meteorske kie nalazi se u zvijeu Blizanaca.
Ursidi su posljednja meteor ska kia u godini. To je manja meteor ska kia koja pr oizvodi od 5 do 10
meteora po satu. Svoj vrhunac ove godine dosei e 21. i 22. prosinca. Radijant se nalazi u zvijeu Malog
medvjeda.
Sve meteorske kie imaju svoj radijant u nekom od zvijea (izuzuev Quadrantida), no meteori se mogu
pojaviti bilo gdje na nonom nebu.
Ines Novak
37
ORION
Februar/Veljaa 2016
Snimanje je potrajalo due nego to je bilo planirano. Jedan od razloga za to bilo je nezadovoljstvo autora
izgledom filma u postprodukcijskoj fazi. Jednostavno film nije imao dinamiku i naboj kakav je Lucas
zamislio. Drugi znaajan problem je bio nedostatak ozbiljnijih kompanija koje bi se bavile kreiranjem
vizuelnih efekata. Za vrstu scena, kakvu je Lucas zamislio, tehnologija nije bila na dovoljno visokom
nivou. Mnogi od tih problema sa efektima su rjeavani tokom snimanja i u postprodukcijskoj fazi filma, a
na odreeni nain ovaj film (uz dva nastavka) je doprinio napretku u oblasti specijalnih efekata filmske
industrije.
Film Nova nada je premijerno prikazan 25. maja 1977. godine. Sem finansijskog uspjeha osvojio je i
znaajan broj filmskih nagrada i, uglavnom, naklonost kritike. Uslijedilo je snimanje nastavaka i, ako mi
dopustite upotrebu jedne mnogo puta koritene fraze, uslijedila je historija.
38
ORION
Februar/Veljaa2016
39
Februar/Veljaa 2016
ORION
Ovo su samo neki dijelovi filma koji se mogu uklopiti u zadatu emu. Originalna ema je obimnija i
podijeljena je u kategorije koje ovdje nisu navedene. Ipak, smatram kako nije bilo potrebno raditi dublju
analizu ove vrste jer se iz prikazanog bez problema moe izvesti zakljuak da je Lucas bio dobro upoznat
sa Campbellovim konceptom i zaista ga iskoristio.
Takoer, mogue je dodatno navesti veliki broj primjera opeg mitolokog okvira koji je posluio prii
Georga Lucasa. Prije svega, osnovna ideja filma se zasniva na borbi dobra i zla i prisutna je od prvog
kadra kojim se gledaoci upoznaju sa pobunjenicima i zlom galaktikom imperijom. Sveproimajua
Sila koja dri galaksije na okupu i kojom se slue dedaji i sithi, moe poprimiti svijetli (dobar) ili
tamni (lo) oblik. Ravnotea koja se nastoji uspostaviti ne predstavlja jednak odnos ove dvije strane sile
(jin i jang) ve pretpostavlja pobjedu svijetle strane, a to ima korijene u mnogim religijskim
vjerovanjima, ali i u iroko rasprostranjenim mitovima gdje dobro u konanoj bitci pobjeuje zlo.
Potrebno je spomenuti jo neke od karakteristinih elemenata tradicionalnih pria koji su uvrteni u film.
Prvi zadatak koji dobiva Luke je da pomogne Lei (princezi, kakve li sluajnosti) koja je u rukama zlog
Darth Vadera (u mnogim bajkama ovog lika bi utjelovio zmaj ili div koji terorie sve oko sebe). Takoer,
Luke ne vodi borbu sam ve mu pomau Han Solo i Chewbaca (vjerni drugovi junaka, takoer herojski
likovi). Glavni junak, od smuenog mladia eljnog avanture, raste i razvija se u herojskog lika koji uz
pomo prijatelja i malo magije pobjeuje zlo koje terorie galaksiju.
U zakljuku u iznijeti miljenje da je George Lucas u svojoj sagi, naroito u 4, 5. i 6. dijelu, upotrijebio
naizgled jednostavan obrazac starih tradicionalnih pria i vjerovanja, dodao mu neto specijalnih efekata i
napravio modernu bajku koja plijeni svojom jednostavnou, te nas privlai da je pogledamo iznova i
iznova. Jungova ideja o postojanju kolektivno nesvjesnog je u ovom sluaju lako razumljiva jer, ini se,
zaista postoje stvari koje svi diljem planete nekako volimo i cijenimo, poput morala, odanosti i
samortvovanja. S druge strane, moda je ovaj uspjeh serijala tek plod vrhunski osmiljene i provedene
marketinke kampanje produkcije filma. Moda smo svi zajedno postali globalna Mc generacija,koja voli
i eli isto, u skladu sa pretpostavkom one to rule them all.
Ba kao u starim dobrim Grimovim bajkama.
Adnan Popara
40
ORION
Februar/Veljaa2016
MEU NAMA
Silueta pjeaka na semaforu bez pogovora je stajala mirno. Crveno obojena, upozoravala je stvarne pjeake
na potrebu da saekaju svoj trenutak, onaj trenutak kada e postati gospodari zebrasto oznaenog komada
saobraajnice. Najednom silueta poskoi jedno polje nie i promijeni boju u zelenu, dozvolivi usamljenoj
Djevojci da proe.
Koraala je polako. Preko ulice a potom uz strme, izlizane stepenike do eljezne kapije postavljene na
ulazu. Kapija je bila irom otvorena jer, danas je bio dan okupljanja. Na vratima mesingana ploa sa
natpisom Astronomsko drutvo a iza njih osmjeh dobrodolice i ispruena ruka.
O, stigla si. Ui.
Jesam li posljednja?
Mislim da da. Ko je najavio da e doi ve je tu.
Kroz hodnik pa desno, u neveliku prostoriju ivopisno ocrtanog plafona sa projekcijom Sunca i
pripadajuih mu planeta. Soba je bila ispunjena amorom i duhanskim dimom. I mladim mukarcima i
enama. Neki od prisutnih ustali su u namjeri da joj iskau dobrodolicu, zagrljajem i poljupcem u obraz.
Kau to je francuski obiaj koji se ustalio i u ovoj, nekada konzervativnoj, sredini. Jo dok je sputala
jaknu na naslon stolice iz kuhinje se zauo glas.
Ko je za kafu.
Veina se izjasnila potvrdno i ni minut kasnije na omalenom stolu stvorio se posluavnik sa plastinim
aama i dezvom iz koje se irio aromatini miris. Nala se tu i jedna tabla okolade, one crne sa dosta
kakaa, tek toliko da se kafa ne pije na prazan stomak. Ista ona osoba koja je donijela kafu, crnokosa ena
punih usana, sipala im je tamnu tekuinu u ae, a zatim i sama sjela zapalivi cigaretu prije nego to je
progovorila.
Malo smo kratki s vremenom pa bi trebalo da odmah ponemo.
Hoemo li se konano dogovoriti za naredno posmatranje? upita prosijedi mukarac, koji je sjedio
desno od nje i arao ovlokom po stranicama malog rokovnika.
Ovog puta neemo. Imamo neto mnogo vanije, ustvari imaemo samo tu jednu taku dnevnog reda.
Oni snimci? progovori brineta, jedina osoba meu njima koja je stajala i gledala nekuda kroz prozor.
41
Februar/Veljaa 2016
ORION
Svi se okrenue prema mukarcu u ranim tridesetim godinama koji ugasi cigaretu i ustade sa stolice, kao da
je to to ima za rei neto previe bitno da bi govorio sjedei.
Ljudi. Dobro me posluajte. Ovo to kaem ne smije izai iz ove prostorije.
I tako je poeo sastanak.
***
Dva sata nakon tih uvodnih rijei Djevojka je izala iz prostorija Drutva. Dole niz stepenice, preko ulice i
mosta, da bi potom sjela u taksi na petominutnu vonju do njenog stana.
Stigavi u stan izostavila je uobiajene rituale presvlaenja i tuiranja. Umjesto toga provjerila je da li su
aluzine na prozorima propisno zatvorene, a zatim s police za knjige uzela plastinu figuricu panda
medvjeda, jeftinu igraku napravljenu u ko zna kojoj zemlji Dalekog istoka. Pritisak na jedva vidljive
poluge ispod glave ivotinjice natjerao je pandu da se razdvoji na dva dijela i tako otkrije da u svojoj
unutranjosti krije neto. Sjajni predmet, malo spljotenog jajastog oblika, naao se u rukama Djevojke.
Spustila ga je na sto i, jo uvijek stojei, poloila dlan na njega. Predmet zasvijetli zgasito zelenim sjajem a
iznad njega se poe materijalizovati poruka. Poruka se nije sastojala od slova, slika, niti bilo kakvog
ljudima razumljivog vizuelnog oblika. Sve to se moglo uoiti bilo je treperenje zraka iznad predmeta,
usljed neto poviene temperature u odnosu na okolinu.
Prevedena poruka glasila je:
Trag se pokazao kao pravi. Na veeranjem sastanku potvreno da je uoen i snimljen objekat u orbiti
Mjeseca. Svjesni su njegovog neprirodnog porijekla. Informacija se proirila na devet osoba i potrebna je
brza reakcija. ekam dalje upute.
***
Oko trideset zemaljskih minuta nakon prijema poruke donesena je odluka. Ogromni, nestvarno tamni
objekat, upalio je pogonske motore i od satelita Zemljinog satelita transformisao se u letjelicu. Zatim se
uputio prema najblioj planeti jer, nakon vie od 600 godina ekanja, dolo je vrijeme da ljudi saznaju za
njegovo postojanje.
Adnan Popara
42
ORION
Februar/Veljaa2016
Zvjezdane staze
Zvjezdane staze predstavljaju na prvi pogled
unikatan pristup modernoj znanstvenoj fantastici.
U svojim poecima 1966. godine, predstavljala je
evoluciju na tadanjoj sceni, mada, retrospektivno
gledajui, znaaj je daleko vidljiviji danas nego to
je to bilo u vrijeme produkcije. Originalna serija
nerijetko je imala probleme s niskom gledanou i
ak je zavrena
nakon 79 epizoda, to bi
potencijalno bilo i manje da nije bilo znaajne
podrke gledatelja, ukljuujui mar preko 200
studenata Kalifornijskog instituta tehnologije u
januaru 1968.
Ono to je izdvajalo Zvjezdane staze od ostatka
tada, ne tako velike scene u naunoj fantastici, je da
je serija bila u velikoj mjeri proeta temama koje su
kritikovale tadanje ope stanje uma u Sjedinjenim
Amerikim Dravama kao i irom svijeta. Usljed
hladnog rata, i svega 20-ak godina nakon zavretka
Drugog svjetskog rata, na kormilu svemirskog
broda koji je nosio naziv USS Enterprise; (isti naziv
kao ameriki nosa aviona koji je uestvovao u bici
za Midway i mnogim drugim), je sluio oficir koji
je japanskog porijekla, kao navigator zastavnik
ruskog porijekla, a komunikacijski oficir je bila
ena afroamerikog porijekla, to je bilo praktino
nezamislivo u vrijeme visoke rasne netolerancije.
Nakon originalne serijie uslijedio je relativno
neaktivan period, s nekoliko filmova i animiranom
serijom koji nisu privukli ogromnu panju. Ono to
se moe nazvati zlatnim dobom produkcije je
poelo u septembru 1987. sa lansiranjem
Zvjezdanih staza: Slijedea generacija, koju su
pratile jo 3 odvojene serije, sa ukupno preko 400
epizoda, kao i 6 filmova i veliki broj knjiga,
stripova, video igrica i slino. Sa zakljuenjem
Anes Kreo
43
Februar/Veljaa 2016
ORION
Provjerite svoje znanje! Moe li odgovoriti na sljedea pitanja? Zaokrui slovo ispred odgovora kojeg
smatra tonim.
a.
b.
c.
d.
a.
b.
c.
d.
a.
b.
c.
d.
a.
b.
c.
d.
a.
b.
c.
d.
a.
b.
c.
d.
a.
b.
c.
d.
44
ORION
Februar/Veljaa2016
1
2
3
4
5
7
8
Vodoravno
Okomito
8. GOSPODAR PRSTENOVA
45
Februar/Veljaa 2016
46
ORION