Professional Documents
Culture Documents
Nacionalni Okvirni Kurikulum Web Listopad 2011
Nacionalni Okvirni Kurikulum Web Listopad 2011
Nacionalni Okvirni Kurikulum Web Listopad 2011
Republika Hrvatska
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta
Republika Hrvatska
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta
Nakladnik:
dr. sc. Radovan Fuchs, prof. dr. sc. Dijana Vican, Ivan Milanovi Litre, dipl. teol.
Izvrno urednitvo:
elimir Janji, prof., dr. sc. Vini Raki, Jasenka enovi, dipl. pedagog, Vesna Hrvoj-ic, dipl. politolog
Lektura:
Printera grupa
Naklada:
3.500
Zagreb, 2011.
CIP zapis dostupan u raunalnome katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice
u Zagrebu pod brojem 781573
ISBN 978-953-6569-76-2
Imenice i druge sklonjive rijei koje se u Nacionalnomu okvirnomu kurikulumu
koriste u mukomu rodu odnose se i na muke i na enske osobe.
NACIONALNI
OKVIRNI KURIKULUM
ZA PREDKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE TE
OPE OBVEZNO I SREDNJOKOLSKO OBRAZOVANJE
Zagreb, 2011.
Predgovor
Potovani odgojitelji, uitelji, nastavnici, struni suradnici, ravnatelji, djeco, uenici, roditelji, skrbnici i
graani,
znanje, kompetencije, uspjeh i konkurentnost strateke su smjernice Republike Hrvatske. Promijenjen i
promjenljivi svijet trinoga gospodarstva, europskoga suivota, interkulturalnih odnosa, kao i utjecaj
informacijskih tehnologija i znanstvenih postignua, te globalizacijskih procesa zahtijevaju uinkovitije
prilagoavanje pojedinca i drutva. Ovi ciljevi se mogu postii sustavnim i dugoronim promjenama sustava
odgoja i obrazovanja. Promjene na visokokolskoj razini se provode od uvoenja bolonjskoga procesa.
Promjene na niim razinama odgoja i obrazovanja tek prethode. Polazite za sustavne promjene na razini
predkolskoga odgoja, osnovnokolskoga i srednjokolskoga odgoja i obrazovanja je Nacionalni okvirni
kurikulum za predkolski odgoj i obrazovanje te ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje (NOK).
Vrijednosti navedene u NOK-u jasne su tenje koje obvezuju na ostvarenje sve dionike - kako one koji
obnaaju odgojno-obrazovnu djelatnost u odgojno-obrazovnim ustanovama, tako i one koji posredno
sudjeluju u najhumanijoj misiji odgoja i obrazovanja. Vrijednosti, ciljevi i meupredmetne teme osiguravaju
prostor odgoju koliko i obrazovanju. Odreivanjem opega obrazovanja, odnosno temeljnih kompetencija,
osiguravamo svakom ueniku bolje snalaenje u ivotu i pripremamo ga za promjenljiv i nepredvidiv
svijet u kojemu treba biti spreman za cjeloivotno uenje. S odgojno-obrazovnim podrujima i ciklusima
postii emo smislenu povezanost odgojno-obrazovnih sadraja, fleksibilniji nain programiranja i
planiranja odgojno-obrazovnoga rada usmjerenoga prvenstveno na dijete i uenika.
NOK donosi okvir za stjecanje temeljnih i strunih kompetencija. On je osnova za restrukturiranje
prvenstveno nastavnih planova, a potom i predmetnih kurikuluma na razini osnovnokolskoga i
srednjokolskoga odgoja i obrazovanja, vodei rauna o optimalnome optereenju uenika u koli i kod
kue. NOK je osnova za definiranje oekivanih postignua uenika kroz nastavne predmete, te polazite
za ureivanje predmetne strukture odgojno-obrazovne jezgre, izbornih i fakultativnih nastavnih
predmeta. NOK je osnova za sustavnu primjenu meupredmetnih tema koje obvezuju sve nositelje
odgojno-obrazovnoga i nastavnoga rada.
NOK zahtijeva transparentnost rada odgojno-obrazovnih ustanova, uestaliju suradnju s roditeljima,
skrbnicima, lokalnom zajednicom i irim okrujem.
NOK pretpostavlja visoku kompetentnost onih koji pouavaju djecu i uenike, za djelotvorno koritenje
cijeloga repertoara metoda i sredstava, kao i umijea u organizaciji odgojno-obrazovnoga rada i nastave.
Dokument je nastao na uvaavanju povijesti i tradicije hrvatskoga kolstva, zakonskih propisa i
dokumenata koje je donijela Vlada RH, te na analizama relevantnih europskih dokumenata.
Zahvalnost za osmiljavanje i izradbu ovoga vrijednoga i vanoga dokumenta dugujemo mnogima
lanovima i strunjacima u podruju odgoja i obrazovanja triju Vijea za nacionalni kurikulum,
odgojiteljima, uiteljima, nastavnicima, pedagozima, psiholozima, knjiniarima, strunjacima edukacijskorehabilitacijskoga profila, sveuilinim profesorima, akademicima. Zahvalnost dugujemo brojnim
NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM
Sadraj
PREDGOVOR _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 5
UVOD _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 11
208
209
210
251
ODLUKU
o Nacionalnom okvirnom kurikulumu za predkolski odgoj i
obrazovanje te ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje
I.
Ovom se odlukom donosi Nacionalni okvirni kurikulum za predkolski
odgoj i obrazovanje te ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje u
Republici Hrvatskoj.
II.
Sadraj Nacionalnoga okvirnog kurikuluma iz toke I. sastavni je dio ove
odluke.
III.
Ova odluka stupa na snagu s danom donoenja.
MINISTAR
KLASA: 023-03/11-01/00007
URBROJ: 533-04-11-0001
Zagreb, 20. srpnja 2011.
10
UVOD
Razvoj drutva temeljena na znanju i irenje globalizacijskih procesa naglasili su vanost obrazovanja
za osobni i drutveni razvoj. Republika je Hrvatska prepoznala potrebu preobrazbe kolskoga sustava
prema novim zahtjevima vremena, pri emu osobitu vanost imaju promjene u podruju
nacionalnoga kurikuluma.
Hrvatska se obrazovna politika opredijelila za izradbu nacionalnoga kurikuluma koji omoguuje da
se sve sastavnice sustava smisleno i skladno poveu u jednu meusobno povezanu cjelinu.
Nacionalni okvirni kurikulum predstavlja temeljni dokument koji odreuje sve bitne sastavnice
odgojno-obrazovnoga sustava od predkolske razine pa do zavretka srednjokolskoga odgoja i
obrazovanja.
Izradbi Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma prethodio je niz aktivnosti koje pokazuju trajno nastojanje
hrvatske obrazovne politike za poboljanjem kvalitete odgoja i obrazovanja. Vlada Republike Hrvatske
usvojila je 2005. godine dokument Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. 2010. Rije je o
strategijskomu razvojnomu dokumentu temeljenomu na sveobuhvatnu promiljanju sustava odgoja
i obrazovanja. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta 2005. godine poelo je s ostvarivanjem
reformskoga projekta kola poznat pod nazivom Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS) s
kojim su zapoele kvalitativne promjene u osnovnoj koli u dijelu koji se odnosi na programske
sadraje. U 2007. godini izraena je Strategija za izradbu i razvoj nacionalnoga kurikuluma za predkolski
odgoj, ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje. Navedene, a i brojne druge aktivnosti stvorile su
vane pretpostavke za osmiljavanje i provoenje dubljih zahvata u odgojno-obrazovnomu sustavu
na nacionalnoj razini.
Temeljno obiljeje Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma je prelazak na kompetencijski sustav i uenika
postignua (ishode uenja) za razliku od (do)sadanjega usmjerenoga na sadraj. S Nacionalnim se
okvirnim kurikulumom postie usklaivanje svih razina odgoja i obrazovanja koje prethode
visokokolskoj razini (koja je svoj sustav promijenila uvoenjem bolonjskoga procesa).
Prelazak na kompetencijski sustav bio bi nedostatan bez uvaavanja drutveno-kulturnih vrijednosti,
povijesti i tradicije hrvatskoga kolstva i temeljnih smjernica Republike Hrvatske.
U Nacionalnomu okvirnomu kurikulumu su definirane temeljne odgojno-obrazovne vrijednosti, zatim
ciljevi odgoja i obrazovanja, naela i ciljevi odgojno-obrazovnih podruja, vrjednovanje uenikih
postignua te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma. Ukratko su
opisane i meupredmetne teme i njihovi ciljevi. Odreena su oekivana uenika postignua za
odgojno-obrazovna podruja po ciklusima. Naznaena je predmetna struktura svakog odgojnoobrazovnoga podruja. Naime, uspjeno ostvarenje obrazovanja koje vodi prema usvajanju
kompetencija nije u suprotnosti s provoenjem tradicionalne predmetne nastave. Nacionalni okvirni
kurikulum upuuje uitelje i nastavnike na to da nadiu predmetnu specijalizaciju i podjednako
NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM
11
12
I.
NACIONALNI OKVIRNI
KURIKULUM ZA PREDKOLSKI
ODGOJ I OBRAZOVANJE
TE OPE OBVEZNO
I SREDNJOKOLSKO
OBRAZOVANJE
Boris Ljubii:
Hrvatski grb, Sv. Lucija, Jurandvor, Baka, otok Krk
17
Ove su kompetencije danas ciljevi nacionalnih kurikuluma zemalja lanica Europske Unije i njihov
razvoj predstavlja jedan od vanih ciljeva europske obrazovne politike i nacionalnih obrazovnih
politika u europskim zemljama.
drutveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednosti
ciljevi koji izraavaju oekivana uenika postignua tijekom odgoja i obrazovanja
odgovarajui na pitanja: koja znanja svaki uenik treba usvojiti te koje vjetine, sposobnosti
i stavove treba razviti
naela kao smjernice odgojno-obrazovne djelatnosti
metode, sredstva i oblici rada
odgojno-obrazovna podruja kao temeljni sadraj
ocjenjivanje i vrjednovanje uenikih postignua i kole.
18
II.
ODGOJNO-OBRAZOVNE
VRIJEDNOSTI I OPI
ODGOJNO-OBRAZOVNI
CILJEVI
Boris Ljubii:
Zastava hrvatski portski identitet
Znanje. Republika Hrvatska opredijelila se za razvoj drutva znanja jer je znanje temeljna proizvodna
i razvojna snaga u drutvu. Znanje, obrazovanje i cjeloivotno uenje su temeljni pokretai razvoja
hrvatskoga drutva i svakoga pojedinca. Omoguuju mu bolje razumijevanje i kritiko promiljanje
samoga sebe i svega to ga okruuje, snalaenje u novim situacijama te uspjeh u ivotu i radu.
22
2. Odgojno-obrazovni ciljevi
Odgojno-obrazovni ciljevi su:
osigurati sustavan nain pouavanja uenika, poticati i unaprjeivati njihov intelektualni,
tjelesni, estetski, drutveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i
sklonostima
razvijati svijest uenika o ouvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne batine
Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu imbeniku hrvatskoga identiteta,
sustavno njegovati hrvatski standardni (knjievni) jezik u svim podrujima, ciklusima i svim
razinama odgojno-obrazovnoga sustava
odgajati i obrazovati uenike u skladu s opim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima,
ljudskim pravima te pravima djece, osposobiti ih za ivljenje u multikulturnom svijetu, za
potivanje razliitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu
razvoju drutva
osigurati uenicima stjecanje temeljnih (opeobrazovnih) i strukovnih kompetencija,
osposobiti ih za ivot i rad u promjenjivu drutveno-kulturnomu kontekstu prema zahtjevima
trinoga gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija, znanstvenih
spoznaja i dostignua
poticati i razvijati samostalnost, samopouzdanje, odgovornost i kreativnost u uenika
osposobiti uenike za cjeloivotno uenje.
23
I.
III.
NAELA
NACIONALNOGA
OKVIRNOGA
KURIKULUMA
Boris Ljubii:
Ploa za meunarodno priznanje Hrvatske dravnosti,
15. sijenja 1992. godine: priznajemo povijesno pravo hrvatskoga
naroda na samostalnu dravu, slobodni narodi Europe i svijeta,
Anno Domini 1992. / tipografija can you read me
visoka kvaliteta odgoja i obrazovanje za sve osiguravanje materijalnih, tehnikih,
informacijsko-tehnologijskih, higijenskih i drugih uvjeta za ostvarenje najviih obrazovnih
standarda, kao i visokih strunih standarda nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti
jednakost obrazovnih mogunosti za sve svako dijete i svaki uenik ima pravo na svoj
najvii obrazovni razvoj; jednakost obrazovnih mogunosti temelji se na drutvenoj
pravednosti; obrazovanje i kolovanje ne moe biti povlastica manjine niti se moe umanjiti
prema razlikama etnikima, spolnima, rodnima ili drugim drutveno uvjetovanima
obveznost opeg obrazovanja stjecanje temeljnih kompetencija pravo je i obveza
svakoga ovjeka, daje svakome temeljna znanja za ivot i osnova je za daljnje uenje
horizontalna i vertikalna prohodnost osiguravanje mogunosti uenicima da tijekom
obrazovanja promijene vrstu kole (horizontalna prohodnost) te mogunost daljnjega
obrazovanja i stjecanja vie razine obrazovanja (vertikalna prohodnost)
ukljuenost svih uenika u odgojno-obrazovni sustav uvaavanje odgojno-obrazovnih
potreba svakoga djeteta, uenika i odrasle osobe, napose onih koji su izloeni marginalizaciji
i iskljuenosti
znanstvena utemeljenost cjeloviti se sustav odgoja i obrazovanja mijenja, poboljava i
unaprjeuje u skladu sa suvremenim znanstvenim spoznajama
potivanje ljudskih prava i prava djece istinsko potivanje svakoga djeteta i svakoga
ovjeka; ljudsko dostojanstvo
kompetentnost i profesionalna etika odgojno-obrazovna djelatnost podrazumijeva
visoku strunost svih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti i njihovu visoku odgovornost
demokratinost pluralizam, donoenje odluka na demokratski nain; ukljuenost svih
bitnih imbenika u stvaranju odgojno-obrazovne politike i njezino provoenje
samostalnost kole stupanj slobode i neovisnosti kole u osmiljavanju aktivnosti,
programa te projekata za uenike, roditelje, uitelje i ostale kolske djelatnike kao dio
kolskoga kurikuluma i stvaranja identiteta kole; sloboda izbora sadraja, primjene metoda
i organizacije odgojno-obrazovnoga rada u ostvarivanju nacionalnoga kurikuluma
pedagoki i kolski pluralizam stupanj slobode i neovisnosti u stvaranju razliitosti u
pedagokomu i kolskomu radu
europska dimenzija obrazovanja osposobljavanje za suivot u europskomu kontekstu
interkulturalizam razumijevanje i prihvaanje kulturalnih razlika kako bi se smanjili
neravnopravnost i predrasude prema pripadnicima drugih kultura.
26
IV.
ODGOJ I OBRAZOVANJE
USMJERENI NA
DIJETE I UENIKA
Nacionalni okvirni kurikulum promie odgoj i obrazovanje usmjeren na dijete i uenika. Oni
podrazumijevaju:
prilagoivanje odgojno-obrazovnih i nastavnih oblika, metoda i sredstava rada pojedinanim
potrebama i sposobnostima uenika, kako bi se osigurao odgojno-obrazovni uspjeh svakoga
pojedinca
odabir i primjenu odgojno-obrazovnih oblika, metoda i sredstava koji e poticajno djelovati
na razvoj svih podruja djetetove, odnosno uenikove osobnosti
planiranje i pripremu kolskoga i nastavnoga rada prema sposobnostima uenika, pripremajui
razliite sadraje, razliitu organizaciju i tempo nastave
prihvaanje razliitih stilova uenja djeteta, odnosno uenika, kao i razvojnih razlika izmeu
djeaka i djevojica te izmeu pojedinih uenika openito
uvoenje primjerenih oblika i metoda pouavanja i uenja koji e omoguiti aktivno, samostalno
uenje i praktinu primjenu nauenoga
uporabu razliitih relevantnih izvora znanja i nastavnih sredstava koji potiu sudjelovanje,
promatranje, samostalno istraivanje, eksperimentiranje, otkrivanje, zakljuivanje, znatielju te
uenje kako uiti
stvaranje ugodna odgojno-obrazovnoga, razrednoga i kolskoga ozraja koje e poticati
zanimanje i motivaciju djeteta, odnosno uenika za uenje te e mu pruiti osjeaj sigurnosti
i meusobnoga potivanja
prepoznavanje i praenje darovite djece i uenika, odnosno djece i uenika s tekoama u
uenju i ponaanju
pruanje pomoi djeci i uenicima s tekoama i senzibiliziranje ostale djece i uenika za njihove
potrebe, pruanje pomoi i suradnju.
Kurikulumski pristup usmjeren na razvoj kompetencija trai promjene metoda i oblika rada. Predlau
se otvoreni didaktiko-metodiki sustavi koji uenicima, ali i uiteljima i nastavnicima, pruaju
mogunosti izbora sadraja, metoda, oblika i uvjeta za ostvarivanje programskih ciljeva. Radi se o
interaktivnim sustavima, odnosno sustavima koji su otvoreni dijalogu, izboru i odluivanju te
omoguuju samostalno uenje i uenje na temelju suodluivanja. Svoju punu potvrdu nalaze ove
metode, oblici i naini rada: istraivaka nastava, nastava temeljena na uenikovom iskustvu,
projektna nastava, multimedijska nastava, individualizirani pristup ueniku, interdisciplinarni pristup,
tj. povezivanje programskih sadraja prema naelima meupredmetne povezanosti, problemsko
uenje, uenje u parovima, uenje u skupinama i slino. Prednost se daje socijalnomu konstruktivizmu
u kojemu uenik, uz podrku uitelja i nastavnika, sam istrauje i konstruira svoje znanje.
U ostvarivanju odgoja, obrazovanja i nastave potrebna je stalna suradnja i dogovor uitelja i
nastavnika. Postiu se redovitim raspravama o povezanosti odgojno-obrazovnih sadraja iz razliitih
odgojno-obrazovnih podruja ili predmeta, te razmjenom miljenja o metodama, sredstvima
pouavanja i mogunostima organizacije nastave.
Kvalitetno odgojno-obrazovno djelovanje predkolske ustanove i kole podrazumijeva redovitu i
trajnu suradnju s roditeljima i skrbnicima u smislu jasno podijeljene odgovornosti glede ostvarivanja
ciljeva odgoja i obrazovanja u koli.
30
V.
STRUKTURA NACIONALNOGA
OKVIRNOGA KURIKULUMA
ZA PREDKOLSKI ODGOJ
I OBRAZOVANJE TE OPE
OBVEZNO I SREDNJOKOLSKO
OBRAZOVANJE
1. Odgojno-obrazovne razine
Odgojno-obrazovne razine jesu: predkolski odgoj i obrazovanje, osnovnokolsko ope obvezno
obrazovanje i srednjokolsko obrazovanje.
III. ciklus
3 do 6,5 godina
II. ciklus
1 do 3 godine
I. ciklus
6 mjeseci do 1 godine
do 6 mjeseci
34
2. Odgojno-obrazovni ciklusi
Odgojno-obrazovni ciklusi jesu odgojno-obrazovna razvojna razdoblja uenika koja ine jednu
cjelinu. Obuhvaaju nekoliko godina kolovanja tijekom odreene odgojno-obrazovne razine te
imaju zajednike odgojno-obrazovne ciljeve, odnosno oekivanja to sve uenik treba postii u
odreenomu razvojnomu ciklusu. Odgojno-obrazovni ciklusi temelje se na razvojnim fazama
uenika.
Nacionalni okvirni kurikulum odreuje etiri odgojno-obrazovna ciklusa za stjecanje temeljnih
kompetencija (slika 2). Oni su redom:
Prvi ciklus koji ine I., II., III. i IV. razred osnovne kole.
Drugi ciklus koji ine V. i VI. razred osnovne kole.
Trei ciklus koji ine VII. i VIII. razred osnovne kole.
etvrti ciklus odnosi se na I. i II. razred srednjih strukovnih i umjetnikih kola, dok u gimnazijama
obuhvaa sva etiri razreda. Treba imati na umu da se u srednjim strukovnim i umjetnikim
kolama opeobrazovni sadraji mogu pouavati i u zavrnim razredima, ovisno o profilu i
potrebama kole, odnosno uenika.
etvrti se ciklus ujedno odnosi i na stjecanje najnie razine strukovne kvalifikacije, to znai da uenik
moe stei prvu kvalifikaciju u dobi od 16 godina.
35
Dravna matura
N OK
KOLSKI K U RIK U L U M
IV. razred
III. razred
IV. ciklus
II. razred
Srednja
kola
16/17
I. razred
III. ciklus
II. ciklus
VIII. razred
VI. razred
V. razred
IV. razred
I. ciklus
14/15
VII. razred
11/12
Osnovna
kola
III. razred
9/10
II. razred
I. razred
6/7
Odgojno-obrazovni ciklusi ponajprije slue za kurikulumsko planiranje i programiranje odgojnoobrazovnih podruja i predmetnih kurikuluma vodei se naelima meusobne povezanosti i smislene
usklaenosti te jasnim optereenjem uenika tijekom odreenoga obrazovnoga ciklusa, odnosno
jedne kolske godine u jezgrovnomu, razlikovnomu (diferenciranomu) i kolskomu kurikulumu.
Kurikulumsko programiranje podrazumijeva uvaavanje meupredmetnih ili interdisciplinarnih
tema. Kurikulumsko planiranje i programiranje pretpostavlja uvaavanje uenikova angairanja u
koli (kolski rad) i kod kue (domai rad).
U srednjemu strukovnomu obrazovanju odgojno-obrazovni ciklusi nastavljaju se ovisno o razini i
standardu kvalifikacije. Trogodinji strukovni kurikulumi mogu initi jedan ciklus (tri godine), a mogu
initi dva ciklusa (shematski: 2 + 1). etverogodinji opeobrazovni kurikulumi ili strukovni kurikulumi
init e dva ciklusa (shematski: 2 + 2). Pojedini strukovni kurikulumi zbog sloenosti kvalifikacije
mogu biti i dulji od etiri godine.
Za kurikulume umjetnikih kola vrijede isti odgojno-obrazovni ciklusi i ista kurikulumska struktura.
Ope obrazovanje za temeljne kompetencije koje se stjee u osnovnoj i srednjoj koli slui kao
opeobrazovna osnova za stjecanje strukovnih i umjetnikih, kao i obrtnikih kvalifikacija i zanimanja.
36
odnosi se na sve uenike
jednak je i obvezan za sve
uenike, izuzev uenika s
tekoama
ocjenjuje se brojanom
ocjenom
RAZLIKOVNI
(DIFERENCIRANI) KURIKULUM
jedan ili vie izbornih
nastavnih predmeta
ponuenih na nacionalnoj
i/ili kolskoj razini
ini dio obrazovnoga
standarda uenika
ocjenjuje se brojanom
ocjenom
KOLSKI KURIKULUM
fakultativni nastavni predmeti
dodatna i dopunska nastava
izvannastavne aktivnosti
projekti
ekskurzije i druge ponude
kole
moe se ocjenjivati (brojano
ili opisno), ali ne mora
MEUPREDMETNE TEME proteu se kroz sve nastavne predmete jezgrovnoga i razlikovnoga kurikuluma
te kroz kolske kurikulume, ili se programiraju kao posebni nastavni predmeti ili moduli u dijelu kolskoga
kurikuluma
Osnovna kola
Jezgrovni dio za stjecanje temeljnih kompetencija u osnovnoj koli obvezan je i zajedniki svim
uenicima, izuzev uenika s tekoama.
Diferencirani ili razlikovni dio za stjecanje temeljnih kompetencija u osnovnoj koli skup je izbornih
nastavnih predmeta koji se uenicima nudi na nacionalnoj i/ili kolskoj razini. Jezgrovni i diferencirani
(razlikovni) kurikulum ine obrazovni standard uenika. Prema tome, optereenje uenika
diferenciranim kurikulumom jednako je za sve uenike. Diferencirani dio za sve je uenike obvezan,
ocjenjuje se brojanom ocjenom i unosi u kolsku svjedodbu.
kolski kurikulum odnosi se na naine na koje kole implementiraju kurikulumski okvir uzimajui u
obzir odgojno-obrazovne potrebe i prioritete uenika i kole te sredine u kojoj kola djeluje. Izrauje
se u suradnji s djelatnicima kole, uenicima, roditeljima i lokalnom zajednicom. kolski kurikulum
se odnosi na ponudu fakultativnih nastavnih predmeta, modula i drugih odgojno-obrazovnih
programa, realizaciju dodatne i dopunske nastave, projekte kole, razreda, skupine uenika, ekskurzije,
izlete, izvannastavne i izvankolske aktivnosti. Programi kolskoga kurikuluma nisu obvezni. Meutim,
ako se kolski kurikulum odnosi na stjecanje odreenih kompetencija u vidu fakultativnoga predmeta,
dodatne nastave (primjerice, uenje stranoga jezika) ili druge ponude ueniku (primjerice, poseban
kurikulum za darovitoga uenika), odreene aktivnosti (primjerice, poduzetniko uenje), onda se
uenikovo postignue moe vrjednovati opisnom ili brojanom ocjenom. Ova je ocjena izvan
uenikoga standarda i moe se upisati u dodatak svjedodbi ako je transparentno objavljena kao
ponuda na poetku kolske godine.
kolski kurikulum pretpostavlja izradbu izvannastavnih i izvankolskih programa i aktivnosti koje e
kola programski razraditi i uskladiti vodei rauna o sklonostima i razvojnim mogunostima uenika
te o mogunostima kole, a posebice o optimalnome optereenju uenika.
kolski kurikulumi se objavljuju na poetku kolske godine kako bi s njima pravovremeno bili upoznati
uenici i roditelji, obrazovna politika, lokalna zajednica i ira javnost.
37
Strukovno obrazovanje
Jezgrovni dio strukovnoga kurikuluma obuhvaa ukupnost njegova opeobrazovnoga i obveznoga
strukovnoga dijela. Opeobrazovni dio u dvogodinjemu e obrazovnom ciklusu biti minimalan, a
razmjerno sloenosti kvalifikacije bit e povean i produbljen.
Diferencirani (razlikovni) dio strukovnoga kurikuluma ini skup izbornih opeobrazovnih i strukovnih
nastavnih predmeta koji se uenicima nude na nacionalnoj i/ili kolskoj razini. Bitno je voditi rauna
da je optereenje uenika strukovnih kola razlikovnim kurikulumom jednako za sve uenike.
Razlikovni je dio za sve uenike obvezan, ocjenjuje se brojanom ocjenom i unosi u kolsku
svjedodbu.
kolski se kurikulum odnosi na ponudu fakultativnih nastavnih predmeta i/ili modula i drugih
odgojno-obrazovnih programa, realizaciju dodatne i dopunske nastave, projekata kole, razrednoga
odjela ili, skupine uenika, realizaciju ekskurzija, izleta, izvannastavnih i izvankolskih aktivnosti.
Programi kolskoga kurikuluma nisu obvezni.
Dodatna nastava kao dio kolskoga kurikuluma moe se organizirati za uenike koji namjeravaju
nastaviti obrazovanje na razini visokokolskoga obrazovanja, pa e tijekom dodatne nastave obavljati
pripreme za dravnu maturu. kolski kurikulum se odnosi i na stjecanje odreenih kompetencija u
vidu fakultativnoga predmeta. Fakultativni predmet moe biti svaki nastavni predmet koji programski
ini produbljeniji i proireniji sadraj od dijela koji se nalazi u jezgrovnomu i diferenciranomu
(razlikovnomu) kurikulumu. kolski kurikulum moe biti poseban kurikulum za darovitoga uenika.
On moe biti odreena aktivnost koja proizlazi iz profila kole (primjerice, voenje vjebenike
tvrtke). Uenikovo postignue tijekom sudjelovanja u kolskomu kurikulumu ne mora se, ali i moe,
vrjednovati opisnom ili brojanom ocjenom. Ocjena iz kolskoga kurikuluma izvan je obrazovnoga
standarda uenika odreenoga razreda i upisuje se u dodatak svjedodbi.
kolski kurikulum pretpostavlja izradbu izvannastavnih i izvankolskih programa i aktivnosti koje e
kola programski i planski razraditi i uskladiti vodei rauna o sklonostima i razvojnim mogunostima
uenika te o mogunostima kole.
Uenik srednje strukovne kole zavrava srednjokolsko obrazovanje obranom zavrnoga rada.
Izradba zavrnoga rada dio je uenikoga optereenja koje ulazi u jezgrovni i diferencirani (razlikovni)
kurikulum.
U srednjoj strukovnoj koli uenicima se osigurava prohodnost k visokokolskoj razini pristupanjem
polaganju ispita dravne mature. Ispit dravne mature polae se na nacionalnoj razini prema
Pravilniku o polaganju dravne mature, a zavrni se rad izrauje u koli prema Pravilniku o izradbi i
obrani zavrnoga rada.
Priprema uenika srednje kole za polaganje ispita dravne mature, koji pohaaju strukovne
kurikulume u najmanje etverogodinjem trajanju, provodi se neprekidno kroz jezgrovni, diferencirani
(razlikovni) i kolski kurikulum. Razlikovni i kolski kurikulum omoguuju svakomu ueniku stjecanje
irih, dubljih i specifinih znanja i razvoj sposobnosti prema njegovim razvojnim mogunostima te
osobnim sklonostima.
Nacionalni okvirni kurikulum predvia praenje i prepoznavanje uenika trogodinjih strukovnih
kola koji postiu vie od prosjenih postignua, a ujedno pokazuju zanimanje za nastavak
obrazovanja. Zato je tim uenicima potrebno prilagoditi izborne i fakultativne nastavne predmete
kao oblik dodatne nastave ili kao dio kolskoga kurikuluma, ime e im se omoguiti stjecanje irih
i dubljih znanja i razvijanje sposobnosti koje odgovaraju zahtjevima ispita dravne mature, odnosno
zahtjevima uspjenoga nastavka obrazovanja.
38
39
VI.
MEUPREDMETNE
TEME
stei vjetine razvijanja dobrih odnosa s vrnjacima, razumijevanja poloaja i miljenja drugih
uenik radi ire prihvaenosti u drutvu
razviti suradniko uenje prihvaajui uzajamnu komunikaciju, rjeavanje problema raspravom,
razgovorom i dijalogom
razviti sposobnost uvianja posljedica svojih i tuih stavova i postupaka
prihvaati pravila suradnikih odnosa u skupini, solidarnosti, uljudnoga ponaanja, uzajamnoga
pomaganja i prihvaanja razliitosti
odgovorno izvravati preuzete zadatke
razviti sposobnost javnoga nastupanja i govorenja pred drugima (u skupini, razredu, skupovima
i sl.).
43
donositi osvijetene i odgovorne odluke i razumjeti posljedice svojega izbora
razviti samopotovanje i samopouzdanje te razviti i odrati pozitivne, potovanjem ispunjene
odnose s razliitim ljudima u raznolikim situacijama, ukljuujui posao, dom i iru zajednicu
stei znanje i razumijevanje sigurnosnih i zatitnih mjera i radnja u razliitim situacijama te razviti
vjetine sigurnoga ponaanja i postupanja
biti osposobljeni za prepoznavanje, procjenu i upravljanje rizicima i opasnostima u razliitim
situacijama
pravovremeno, pribrano i osvijeteno postupati u razliitim kriznim situacijama, pruajui pomo
sebi i drugima te znajui kome se i kako obratiti za strunu pomo
razviti odgovoran odnos prema ouvanju kvalitete okolia i njegovih izvora i zaliha, zasnovan
na razumijevanju utjecaja razliitih imbenika na promjene u okoliu ili njegovo unitavanje.
44
4. Poduzetnitvo
Opis meupredmetne teme
Osnovni cilj razvoja poduzetnike kompetencije uenika jest razvoj osobina linosti te znanja,
vjetina, sposobnosti i stavova potrebnih za djelovanje pojedinca kao uspjene poduzetne osobe.
Poduzetnika kompetencija ukljuuje razvoj uenika kao poduzetnih, kreativnih i samostalnih osoba
spremnih na prihvaanje promjena i preuzimanje rizika, kao pojedinaca s razvijenim socijalnim i
komunikacijskim sposobnostima i temeljnim znanjima iz podruja gospodarstva i voenja poslova,
te podruja obrta. U osnovi razvoja poduzetnike kompetencije, kao meupredmetne teme koja
se razvija u svim predmetima, jest razvoj poduzetne i inovativne osobe osposobljene za uoavanje
prilika u kojima svoje ideje moe pretvoriti u djelo u razliitim situacijama: obrazovanju, radu i ivotu
openito.
45
46
47
VII.
PREDKOLSKI
ODGOJ
I OBRAZOVANJE
50
identifikacije razliitih izvora uenja i njihove raznovrsne primjene; preuzimanje inicijative, (samo)
organizacije vlastitih aktivnosti i vjetina voenja; sposobnost razumijevanja vlastitih potreba
(tjelesnih, emocionalnih, spoznajnih, socijalnih, komunikacijskih i sl.) i potreba drugih te njihova
zadovoljavanja na drutveno prihvatljiv nain; sposobnost uspostavljanja, razvijanja i odravanja
kvalitetnih odnosa s drugom djecom i odraslima (sudjelovanje, pregovaranje, rjeavanje sukoba);
razumijevanje i potivanje razliitosti meu ljudima; sposobnost zajednikoga (usklaena)
djelovanja djeteta s drugima (drugom djecom i odraslima); sposobnost odgovornoga ponaanja
prema sebi, drugima i okruju (prirodnom i materijalnom); etinost, solidarnost, povjerenje i
tolerancija u komunikaciji s drugima; sposobnost (samo)poticanja na djelovanje, (samo)
organiziranja i (samo)voenja aktivnosti; samostalnost u obavljanju aktivnosti (samostalnost
djetetova djelovanja, miljenja i odluivanja); mogunost prilagodbe novim, promjenjivim
okolnostima (okretnost i prilagodljivost); stvaranje i zastupanje novih ideja (kreativnost);
sposobnost promiljanja i samoprocjene vlastitoga rada i postignua; inicijativnost, inovativnost
i poduzetnike sposobnosti.
Vrijednosti i stavovi: prihvaanje, njegovanje i razvijanje vrijednosti obitelji, zajednice i drutva.
Na osnovi ovih temeljnih odrednica napravit e se pojedinani i posebni kurikulumi u ustanovama
predkolskoga odgoja i obrazovanja te za sve druge aktivnosti koje se odnose na dijete predkolske
dobi.
51
VIII.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
PODRUJA OPEGA
OBVEZNOGA
I SREDNJOKOLSKOGA
OBRAZOVANJA
54
1. Jezino-komunikacijsko podruje
Opis podruja
Osnovna je svrha jezino-komunikacijskoga podruja omoguiti uenicima stjecanje znanja, razvoj
vjetina i sposobnosti te usvajanje vrijednosti i stavova povezanih s jezikom, komunikacijom i
kulturom. To znai da e uenici stei jezina i komunikacijska znanja, sposobnosti i vjetine na
standardnomu hrvatskomu i drugim jezicima, razvijati itateljske interese, literarne sposobnosti,
potrebu za sadrajima medijske kulture te sposobnost kritikoga pristupa razliitim medijima i
njihovim sadrajima.
U okviru jezino-komunikacijskoga podruja pouavaju se i ue hrvatski kao materinski jezik, hrvatski
kao drugi jezik, hrvatski kao strani jezik, jezici nacionalnih manjina, moderni strani jezici, klasini
strani jezici, hrvatski znakovni jezik i ostali jezici osoba s posebnim potrebama.
Jezik kao sredstvo izraavanja podloga je svim ostalim podrujima i predmetima tijekom odgoja i
obrazovanja, esto jedini oblik kojim se uenicima posreduje sadraj nastavnoga predmeta te izravno
utjee na uspjeh u njihovu ovladavanju. U predmetima jezino-komunikacijskoga podruja jezik je
istovremeno i sadraj i sredstvo uenja i pouavanja. Ovladanost jezikom (poglavito materinskim,
ali i drugim i stranima) temelj je za uenje tijekom cijeloga ivota.
Kao sredstvo izraavanja i sporazumijevanja jezik je osnova za intelektualni, moralni, emocionalni,
duhovni, drutveni, estetski, kulturni i tjelesni razvoj pojedinca te njegovo snalaenje i napredovanje
u osobnomu ivotu i iroj zajednici te odgovorno djelovanje u drutvu i prirodi. Jezikom se izraava
kulturno nasljee i prenosi kultura ivljenja, to ukljuuje i vrijednosti, norme i obiaje pojedine
zajednice.
Potrebno je osvijestiti vanost poznavanja hrvatskoga jezika i znanja o njemu kao opega kulturnoga
dobra. Treba razvijati potovanje prema jeziku hrvatskoga naroda, njegovoj knjievnosti i kulturi te
skrbiti o njima jer se tako pridonosi razvoju nacionalnoga identiteta.
Za govornike ostalih materinskih jezika vano je to isto osvijestiti za njihov jezik te osvijestiti nunost
potivanja hrvatskoga kao slubenoga i dravnoga jezika u Republici Hrvatskoj i ovladavanja njime.
Takoer je bitno kod hrvatskih graana razvijati potovanje prema jezicima, knjievnostima i
kulturama pripadnika svih naroda koji ive u Republici Hrvatskoj, Europi i svijetu.
Materinski jezik osnova je za ovladavanje drugim jezicima. Pouavanjem, uenjem i usvajanjem
klasinih i modernih stranih jezika i upoznavanjem njihovih kultura iri se slika svijeta u skladu s
opim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima. Stjecanjem viejezine i meukulturne kompetencije
razvija se svijest pojedinca o potrebi ovladavanja drugim jezicima i upoznavanja njihovih kultura te
potie potivanje razliitosti i toleranciju.
55
razvijati vlastito jezino stvaralatvo i istraivaku radoznalost propitivanjem, razumijevanjem i
rjeavanjem problema stjeui time samopouzdanje te zadovoljstvo radom i postignutim
uspjehom
razumjeti razliite medijske jezike te ih uspjeno rabiti u uenju i komunikaciji, posebno
informacijsko-komunikacijsku tehnologiju
znati pronalaziti razliite izvore informacija i koristiti se njima, procjenjivati njihovu pouzdanost
i korisnost za prouavanje odreene teme, prepoznavati njihov kontekst i autorovu namjeru
osvijestiti povezanost unutar jezino-komunikacijskoga podruja i ostalih odgojno-obrazovnih
podruja stjeui temelje za cjeloivotno uenje.
Prvi ciklus
I. SLUANJE
1. Pripremanje za sluanje
Uenici e:
odabrati temu, oblik, iz vore i namjenu za sluanje jednostavnih neknjievnih i
knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno odabranih
razlikovati spontano sluanje i sluanje s namjerom jednostavnih neknjievnih i
knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno odabranih, zbog vlastitoga zanimanja i
potrebe u svakodnevnomu ivotu
prepoznati i izdvojiti kljune rijei, ideje i jezina obiljeja jednostavnih neknjievnih i
knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno odabranih.
tijekom sluanja procijeniti u razliite svrhe sadrajne, jezine i teorijske podatke u jednostavnim
neknjievnim i knjievnoumjetnikim tekstovima, zadanima i samostalno odabranima.
II. GOVORENJE
1. Pripremanje za govorenje
Uenici e:
isplanirati oblik jednostavnih govorenih cjelina, zadanih i samostalno odabranih te njihovih
dijelova u skladu s temom i namjenom te sluateljem ili publikom
razlikovati i odabrati kljune rijei i ideje u skladu s temom, namjenom i oblikom te sluateljem
ili publikom.
57
usvojiti i primijeniti temeljne strategije samostalnoga i suradnikoga uenja u meudjelatnoj
didaktikoj situaciji i izvan nje.
3. Ostvarivanje govorenja
Uenici e:
oblikovati i izgovoriti jednostavne govorene cjeline, zadane i samostalno odabrane, popraene
primjerenim neverbalnim elementima govorenja s obzirom na namjenu i sluatelja ili publiku
ovladati u govoru pravogovornom normom i rjenikom u skladu s dobi i neverbalnim
elementima za izricanje jednostavnih govorenih cjelina, zadanih i samostalno odabranih, s
obzirom na namjenu i sluatelja ili publiku.
III. ITANJE
1. Pripremanje za itanje
Uenici e:
odabrati temu, oblik, izvore i namjenu za itanje zadanih i samostalno odabranih jednostavnih
neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova
prepoznati i opisati vanost itanja s namjerom jednostavnih neknjievnih i knjievnoumjetnikih
tekstova, zadanih i samostalno odabranih, zbog vlastitoga zanimanja i potrebe u svakodnevnomu
ivotu
prepoznati i izdvojiti kljune rijei, ideje i jezina obiljeja jednostavnih neknjievnih i
knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno odabranih.
58
59
uoiti i prihvatiti razliitosti i vrijednosti hrvatske, svoje i drugih kultura u svojemu bliemu okruju
i u jednostavnim neknjievnim i knjievnoumjetnikim tekstovima, zadanima i samostalno
odabranima.
IV. PISANJE
1. Pripremanje za pisanje tekstova
Uenici e:
isplanirati oblik jednostavnih funkcionalnih i stvaralakih, zadanih i samostalno odabranih,
vezanih tekstova i njihovih dijelova u skladu s temom i namjenom te itateljem, sluateljem ili
publikom
razlikovati i odabrati kljune rijei i ideje u skladu s temom, namjenom i oblikom te itateljem,
sluateljem ili publikom.
Drugi ciklus
I. SLUANJE
1. Pripremanje za sluanje
Uenici e:
odabrati temu, oblik, izvore i namjenu za sluanje jednostavnijih neknjievnih i
knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno odabranih
razlikovati i opisati spontano sluanje i sluanje s namjerom jednostavnijih neknjievnih i
knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno odabranih, zbog vlastitoga zanimanja i
potrebe u svakodnevnomu ivotu
razlikovati i odabrati kljune rijei, ideje, jezina obiljeja i temeljne odlike stila jednostavnijih
neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno odabranih.
61
II. GOVORENJE
1. Pripremanje za govorenje
Uenici e:
isplanirati oblik jednostavnijih govorenih cjelina, zadanih i samostalno odabranih, i njihovih
dijelova u skladu s temom i namjenom te sluateljem ili publikom
odabrati kljune rijei i ideje u skladu s temom, namjenom i oblikom te sluateljem ili publikom
i razlikovati temeljna stilska obiljeja jednostavnijih, zadanih i samostalno odabranih, govorenih
cjelina.
3. Ostvarivanje govorenja
Uenici e:
oblikovati i izgovoriti jednostavne govorene cjeline, zadane i samostalno odabrane, popraene
primjerenim neverbalnim elementima govorenja s obzirom na namjenu i sluatelja ili publiku
ovladati u govoru pravogovornom normom i rjenikom u skladu s dobi i neverbalnim
elementima za izricanje jednostavnih govorenih cjelina, zadanih i samostalno odabranih, s
obzirom na namjenu i sluatelja ili publiku.
III. ITANJE
1. Pripremanje za itanje
Uenici e:
odabrati temu, oblik, izvore i namjenu za itanje zadanih i samostalno odabranih jednostavnijih
neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova
razlikovati i opisati vanost itanja s namjerom jednostavnijih neknjievnih i knjievnoumjetnikih
tekstova, zadanih i samostalno odabranih, zbog vlastitoga zanimanja i potrebe u svakodnevnomu
ivotu
razlikovati i odabrati kljune rijei i ideje, jezina obiljeja i temeljne odlike stila jednostavnijih
neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno odabranih.
63
64
uoiti i prihvatiti razliitosti i vrijednosti hrvatske, svoje i drugih kultura u svojemu bliemu okruju
i u jednostavnijim neknjievnim i knjievnoumjetnikim tekstovima, zadanima i samostalno
odabranima.
IV. PISANJE
1. Pripremanje za pisanje tekstova
Uenici e:
isplanirati oblik jednostavnijih funkcionalnih i stvaralakih, zadanih i samostalno odabranih,
vezanih tekstova i njihovih dijelova u skladu s temom i namjenom te itateljem, sluateljem ili
publikom
odabrati kljune rijei i ideje u skladu s temom, namjenom i oblikom te itateljem, sluateljem
ili publikom i razlikovati temeljna stilska obiljeja jednostavnijih funkcionalnih i stvaralakih,
zadanih i samostalno odabranih, vezanih tekstova.
65
procijeniti i samoprocijeniti svoj tekst i prilagoditi ga itatelju, sluatelju ili publici u razliitim
situacijama
preuzeti odgovornost za napisano u skladu s dobi i u razliitim situacijama.
Trei ciklus
I. SLUANJE
1. Pripremanje za sluanje
Uenici e:
odabrati temu, oblik, izvore i namjenu za sluanje sloenijih neknjievnih i knjievnoumjetnikih
tekstova, zadanih i samostalno odabranih
razlikovati i objasniti spontano sluanje i sluanje s namjerom sloenijih neknjievnih i
knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno odabranih, zbog vlastitoga zanimanja i
potrebe u svakodnevnomu ivotu
razlikovati, objasniti i procijeniti kljune rijei, ideje, jezina obiljeja i odlike stila sloenijih
neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno odabranih.
II. GOVORENJE
1. Pripremanje za govorenje
Uenici e:
isplanirati oblik sloenijih govorenih cjelina, zadanih i samostalno odabranih, i njezinih dijelova
u skladu s temom i namjenom te sluateljem ili publikom
odabrati i procijeniti kljune rijei i ideje u skladu s temom, namjenom i oblikom te sluateljem
ili publikom i razlikovati temeljna stilska obiljeja sloenijih, zadanih i samostalno odabranih,
govorenih cjelina.
67
3. Ostvarivanje govorenja
Uenici e:
oblikovati i izgovoriti sloenije govorene cjeline, zadane i samostalno odabrane, popraene
primjerenim neverbalnim elementima govorenja s obzirom na namjenu i sluatelja ili publiku
ovladati u govoru pravogovornom normom i rjenikom u skladu s dobi i neverbalnim
elementima za izricanje sloenijih govorenih cjelina, zadanih i samostalno odabranih, s obzirom
na namjenu i sluatelja ili publiku.
III. ITANJE
1. Pripremanje za itanje
Uenici e:
odabrati temu, oblik, izvore i namjenu za itanje zadanih i samostalno odabranih sloenijih
neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova
razlikovati i objasniti vanost itanja s namjerom sloenijih neknjievnih i knjievnoumjetnikih
tekstova, zadanih i samostalno odabranih, zbog vlastitoga interesa i potrebe u svakodnevnomu
ivotu
razlikovati, objasniti i procijeniti kljune rijei, ideje, jezina obiljeja i odlike stila sloenijih
neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno odabranih.
izdvojiti i objasniti potrebne, bitne, zanimljive i korisne podatke i vane pojedinosti u sloenijim
neknjievnim i knjievnoumjetnikim tekstovima, zadanima i samostalno odabranima
ovladati tehnikama razliitih vrsta itanja sloenijih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova,
zadanih i samostalno odabranih, u skladu s dobi
primijeniti i objasniti vei broj strategija samostalnoga i suradnikoga uenja u meudjelatnoj
didaktikoj situaciji i izvan nje.
IV. PISANJE
1. Pripremanje za pisanje tekstova
Uenici e:
isplanirati oblik sloenijih funkcionalnih i stvaralakih, zadanih i samostalno odabranih, vezanih
tekstova i njihovih dijelova u skladu s temom i namjenom te itateljem, sluateljem ili publikom
69
odabrati i procijeniti kljune rijei i ideje u skladu s temom, namjenom i oblikom te itateljem,
sluateljem ili publikom i razlikovati temeljna stilska obiljeja sloenijih funkcionalnih i stvaralakih,
zadanih i samostalno odabranih, vezanih tekstova.
70
71
II. GOVORENJE
1. Pripremanje za govorenje
Uenici e:
isplanirati oblik govorene cjeline razliite sloenosti, zadane i samostalno odabrane, i njezinih
dijelova u skladu s temom i namjenom te sluateljstvom ili publikom
odabrati i procijeniti kljune rijei i ideje u skladu s temom, namjenom i oblikom te sluateljstvom
ili publikom i razlikovati temeljna stilska obiljeja sloenih govorenih cjelina, zadanih i samostalno
odabranih, u skladu s ciljevima vrste obrazovanja.
3. Ostvarivanje govorenja
Uenici e:
oblikovati i izgovoriti sloene govorene cjeline, zadane i samostalno odabrane, popraene
primjerenim neverbalnim obiljejima s obzirom na namjenu i sluateljstvo ili publiku
ovladati u govoru sloenih govorenih cjelina, zadanih i samostalno odabranih, pravogovornom
normom i rjenikom s obzirom na namjenu, ciljeve vrste obrazovanja te sluateljstvo ili publiku.
72
izrei vlastito miljenje, doivljaj i stav
procijeniti i samovrjednovati govorenje i prilagoditi ga sluateljstvu ili publici u razliitim
situacijama
preuzeti odgovornost za izgovoreno u razliitim situacijama.
III. ITANJE
1. Pripremanje za itanje
Uenici e:
odabrati temu, oblik, izvore i namjenu za itanje sloenih neknjievnih i knjievnoumjetnikih
tekstova, zadanih i samostalno odabranih
objasniti vanost itanja s namjerom sloenih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova,
zadanih i samostalno odabranih, zbog vlastitoga zanimanja i potrebe u svakodnevnomu ivot
razlikovati, ralaniti i objasniti kljune rijei, ideje, jezina i temeljna stilska obiljeja sloenih
tekstova, zadanih i samostalno odabranih.
73
tijekom itanja procijeniti u razliite svrhe sadrajne, jezine i teorijske podatke u sloenim neknjievnim i knjievnoumjetnikim tekstovima, zadanima i samostalno odabranima
protumaiti i samostalno procijeniti nepoznate tekstove u skladu s ciljevima vrste obrazovanja.
IV. PISANJE
1. Pripremanje za pisanje tekstova
Uenici e:
isplanirati oblik sloenih funkcionalnih i stvaralakih, zadanih i samostalno odabranih, vezanih
tekstova i njihovih dijelova u skladu s temom i namjenom te itateljstvom, sluateljstvom ili publikom
odabrati i procijeniti kljune rijei i ideje u skladu s temom, namjenom i oblikom te itateljstvom,
sluateljstvom ili publikom i razlikovati temeljna stilska obiljeja sloenih funkcionalnih i stvaralakih, zadanih i samostalno odabranih, vezanih tekstova u skladu s ciljevima vrste obrazovanja.
74
primijeniti i objasniti uporabu strategija samostalnoga i suradnikoga uenja u meudjelatnoj
didaktikoj situaciji i izvan nje.
75
II. GOVORENJE
1. Pripremanje za govorenje
Uenici e:
isplanirati oblik govorene cjeline razliite sloenosti, zadane i samostalno odabrane, i njezinih
dijelova u skladu s temom i namjenom te sluateljstvom ili publikom
76
odabrati i procijeniti kljune rijei i ideje u skladu s temom, namjenom i oblikom te sluateljstvom
ili publikom i razlikovati stilska obiljeja govorenih cjelina, zadanih i samostalno odabranih,
razliite sloenosti u skladu s ciljevima vrste obrazovanja.
3. Ostvarivanje govorenja
Uenici e:
oblikovati i izgovoriti govorene cjeline razliite sloenosti, zadane i samostalno odabrane,
popraene primjerenim neverbalnim elementima s obzirom na namjenu i sluateljstvo ili publiku
ovladati u govoru govorenih cjelina razliite sloenosti, zadanih i samostalno odabranih,
pravogovornom normom i rjenikom s obzirom na namjenu, ciljeve vrste obrazovanja te
sluateljstvo ili publiku.
77
III. ITANJE
1. Pripremanje za itanje
Uenici e:
odabrati temu, oblik, izvore i namjenu za itanje zadanih i samostalno odabranih neknjievnih
i knjievnoumjetnikih tekstova razliite sloenosti
obrazloiti vanost itanja zadanih i samostalno odabranih neknjievnih i knjievnoumjetnikih
tekstova razliite sloenosti s namjerom zbog vlastitoga zanimanja i potrebe u svakodnevnomu
ivotu
ralaniti, protumaiti i procijeniti kljune rijei, ideje, jezina i stilska obiljeja neknjievnih i
knjievnoumjetnikih tekstova razliite sloenosti, zadanih i samostalno odabranih.
78
IV. PISANJE
1. Pripremanje za pisanje tekstova
Uenici e:
isplanirati oblik funkcionalnih i stvaralakih, zadanih i samostalno odabranih, vezanih tekstova
razliite sloenosti i njihovih dijelova u skladu s temom i namjenom te itateljstvom,
sluateljstvom ili publikom
odabrati i procijeniti kljune rijei i ideje u skladu s temom, namjenom i oblikom te itateljstvom,
sluateljstvom ili publikom i razlikovati stilska obiljeja funkcionalnih i stvaralakih, zadanih i
samostalno odabranih, vezanih tekstova razliite sloenosti u skladu s ciljevima vrste obrazovanja.
79
B. STRANI JEZICI1
Prvi ciklus2
I. SLUANJE
1. Pripremanje za sluanje
Uenici e:
stei poetni pozitivan stav prema aktivnom sluanju na stranomu jeziku i pokuati prevladati
strah od nerazumijevanja
uoiti najosnovnije posebnosti izgovora i intonacije stranoga jezika.
80
II. GOVORENJE
1. Pripremanje za govorenje
Uenici e:
stei poetni pozitivan stav prema govorenju na stranomu jeziku i pokuati prevladati strah od
pogrjeaka
uoiti najosnovnije posebnosti izgovora i intonacije stranoga jezika te pravilno artikulirati glasove,
izgovarati i naglaavati rijei i fraze te potivati ritam i intonaciju vrlo jednostavnih izriaja
uoiti najosnovnije razlike izmeu pisanja i izgovora vrlo jednostavnih izriaja.
81
III. ITANJE
1. Pripremanje za itanje
Uenici e:
stei temelje pozitivnoga stava prema itanju na stranomu jeziku i pokuati prevladati strah od
nerazumijevanja
itati s pozornou i odrati pozornost na odreeno vrijeme
uoiti najosnovnije posebnosti pravopisa stranoga jezika te ovladati najosnovnijim pravopisnim
pravilima
pri glasnu itanju uoiti razliku izmeu pisanja i izgovora uestalih rijei.
82
rabiti popis rijei u udbeniku te upoznati i koristiti se, samostalno ili uz pomo, razliitim izvorima
pisanih tekstova, ukljuujui i elektronike medije.
IV. PISANJE
1. Pripremanje za pisanje
Uenici e:
stei temelje pozitivnoga stava prema pisanju na stranomu jeziku
uoiti neke najosnovnije razlike izmeu govornoga i pisanoga teksta te razlike u pisanju na
stranomu i materinskomu jeziku
ovladati najosnovnijim pravopisnim pravilima na stranomu jeziku.
83
V. MEUKULTURNO DJELOVANJE
1. Pripremanje za primjereno meukulturno djelovanje
Uenici e:
na vrlo jednostavnim konkretnim primjerima globalno osvijestiti postojanje slinosti i razlika
izmeu vlastite kulture i kulture jezika koji se ui u aspektima svakodnevnoga ivota te u znaenju
i uporabi pojedinih jezinih izriaja
osjetiti temeljnu radoznalost i stei zanimanje za kulturu jezika koji se ui
globalno osvijestiti potrebu tolerantnoga i empatinoga ophoenja u kontaktima s osobama
iz drugih kultura.
Drugi ciklus3
I. SLUANJE
1. Pripremanje za sluanje
Uenici e:
stei poetni pozitivan stav prema aktivnomu sluanju na stranomu jeziku i osnovno
samopouzdanje u sluanju
uoiti i razumjeti osnovne posebnosti izgovora i intonacije stranoga jezika u odnosu na materinski
jezik.
85
verbalnim i neverbalnim reakcijama pokazati pozitivan odnos prema sluanju raznovrsnih
jednostavnih tekstova.
II. GOVORENJE
1. Pripremanje za govorenje
Uenici e:
stei poetni pozitivan stav prema govorenju na stranomu jeziku i osnovno samopouzdanje u
govorenju
uoiti osnovne posebnosti izgovora i intonacije stranoga jezika te pravilno artikulirati glasove,
izgovarati i naglaavati rijei i fraze te potivati ritam i intonaciju jednostavnih izriaja
uoiti razlike izmeu pisanja i izgovaranja jednostavnih izriaja.
86
III. ITANJE
1. Pripremanje za itanje
Uenici e:
stei temelje pozitivnoga stava prema itanju na stranomu jeziku i osnovno samopouzdanje pri
itanju
itati s pozornou i odrati pozornost tijekom itanja
ovladati osnovnim pravopisnim pravilima na stranomu jeziku te izgovorom i reeninom
intonacijom pri glasnu itanju.
87
IV. PISANJE
1. Pripremanje za pisanje
Uenici e:
stei temelje pozitivnoga stava prema pisanju na stranomu jeziku i osnovno samopouzdanje
pri pisanju
uoiti osnovne razlike izmeu govorenih i jednostavnih pisanih tekstova te razlike u pisanju na
stranomu i materinskomu jeziku
ovladati osnovnim pravopisnim pravilima na stranomu jeziku.
88
V. MEUKULTURNO DJELOVANJE
1. Pripremanje za primjereno meukulturno djelovanje
Uenici e:
na jednostavnim konkretnim primjerima osvijestiti postojanje slinosti i razlika izmeu vlastite
kulture i kulture jezika koji se ui u aspektima svakodnevnoga ivota te u znaenju i uporabi
pojedinih jezinih izriaja i naina ponaanja
osjetiti radoznalost i stei zanimanje za kulturu jezika koji se ui
osvijestiti potrebu tolerantnoga i empatinoga ophoenja u kontaktima s osobama iz drugih
kultura i prepoznati postojanje stereotipa i predrasuda te potrebu da ih se razgradi.
89
uz pomo sugovornika (uitelja), a povremeno i samostalno, na vrlo jednostavan nain zatraiti,
potraiti i/ili istraiti dodatne informacije radi razumijevanja kulturoloki uvjetovanih sadraja
ukljuujui i proirenje stereotipnih predodaba.
Trei ciklus4
I. SLUANJE
1. Pripremanje za sluanje
Uenici e:
stei pozitivan odnos prema aktivnomu sluanju na stranomu jeziku i postii samopouzdanje
pri sluanju
uoiti i razumjeti posebnosti izgovora i intonacije stranoga jezika te savladati razlike u izgovoru
glasova i glasovnih skupina stranoga jezika u odnosu na materinski jezik.
90
primjerenim verbalnim i neverbalnim reakcijama pokazati razumijevanje jednostavnih i neto
sloenijih slunih poticaja.
II. GOVORENJE
1. Pripremanje za govorenje
Uenici e:
stei pozitivan odnos prema govorenju na stranomu jeziku i samopouzdanje u govorenju
uoiti posebnosti izgovora i intonacije stranoga jezika te pravilno artikulirati glasove, izgovarati
i naglaavati rijei i fraze te potivati ritam i intonaciju jednostavnih i neto sloenijih izriaja
uoiti razlike izmeu pisanja i izgovaranja jednostavnih i neto sloenijih izriaja.
91
III. ITANJE
1. Pripremanje za itanje
Uenici e:
stei pozitivan odnos prema itanju na stranomu jeziku i samopouzdanje pri itanju
itati s pozornou i odrati pozornost tijekom itanja
ovladati pravopisnim pravilima na stranomu jeziku te reeninom intonacijom pri glasnu itanju.
92
IV. PISANJE
1. Pripremanje za pisanje
Uenici e:
stei pozitivan odnos prema pisanju na stranomu jeziku i samopouzdanje pri pisanju
uoiti razlike izmeu govorenih, jednostavnih i neto sloenijih pisanih tekstova te razlike u
pisanju na stranomu i materinskomu jeziku
ovladati pravopisnim pravilima na stranomu jeziku.
NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM
93
V. MEUKULTURNO DJELOVANJE
1. Pripremanje za primjereno meukulturno djelovanje
Uenici e:
na konkretnim primjerima stei svijest o postojanju slinosti i razlika izmeu vlastite kulture i
kulture jezika koji se ui u aspektima svakodnevnoga ivota te u znaenju i uporabi pojedinih
jezinih izriaja te naina ponaanja
94
usvojiti svijest o potrebi tolerantnoga i empatinoga ophoenja u kontaktima s osobama iz drugih
kultura i prihvatiti injenicu postojanja stereotipa i predrasuda te potrebu da ih se razgradi
osvijestiti utjecaj vlastite kulture na doivljavanje vlastite i strane kulture, kulturnu uvjetovanost
komunikacijskih i kulturnih obrazaca te raznolikost, promjenu i razvoj kao bitne znaajke kultura.
5 P
ostignua na kraju 2. razreda strukovnih kola odreena su na meurazini izmeu i prijelaznoga stupnja (A2+)
prema Zajednikomu europskomu referentnomu okviru za jezike. U strukovnim kolama s pojaanom satnicom
stranoga jezika ta e se postignua takoer morati usloniti. Pri odreivanju oekivanih postignua u uenju
drugoga stranoga jezika u kontinuitetu od 4. razreda osnovne kole, valja provesti prilagodbu ovdje navedenih
postignua s obzirom na manji fond sati prethodnoga uenja. Za odreivanje oekivanih postignua u poetnomu
uenju stranoga jezika kao polazite se mogu uzeti postignua formulirana za pojedine cikluse u osnovnoj koli.
Konkretizacija razlikovnosti oekivanih postignua uenika u prvomu, drugomu i treemu stranomu jeziku odredit
e se predmetnim kurikulumima, a dodatne posebnosti s obzirom na profil kole u kolskim kurikulumima.
NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM
95
razumjeti posebnosti izgovora i intonacije stranoga jezika te savladati razlike u izgovoru glasova
i glasovnih skupina stranoga jezika u odnosu na materinski jezik.
96
II. GOVORENJE
1. Pripremanje za govorenje
Uenici e:
stei pozitivan odnos prema govorenju na stranomu jeziku i samopouzdanje u govorenju
razumjeti posebnosti izgovora i intonacije stranoga jezika te pravilno artikulirati glasove,
izgovarati i naglaavati rijei i fraze te potivati ritam i intonaciju neto sloenijih izriaja
razlikovati pisanje od izgovaranja neto sloenijih izriaja.
97
potivati vlastitu kulturu i druge kulture
usvojiti humanistike vrijednosti kao to su prijateljstvo, suradnja, altruizam i tolerancija te htjeti
aktivno i odgovorno sudjelovati u pitanjima bitnima za zajednicu.
III. ITANJE
1. Pripremanje za itanje
Uenici e:
stei pozitivan odnos prema itanju na stranomu jeziku, samopouzdanje pri itanju te interes i
motivaciju za usvajanje jezika struke
itati s pozornou i odrati pozornost tijekom itanja
razlikovati pisanje od izgovaranja neto sloenijih izriaja
vladati pravopisnim pravilima na stranomu jeziku te reeninom intonacijom pri glasnom itanju.
98
IV. PISANJE
1. Pripremanje za pisanje
Uenici e:
stei pozitivan odnos prema pisanju na stranomu jeziku i samopouzdanje pri pisanju
uoiti razlike izmeu govorenih i neto sloenijih pisanih tekstova te razlike u pisanju na stranomu
i materinskomu jeziku
vladati pravopisnim pravilima na stranomu jeziku.
99
V. MEUKULTURNO DJELOVANJE
1. Pripremanje za primjereno meukulturno djelovanje
Uenici e:
prihvatiti potrebu tolerantnoga i empatinoga ophoenja u kontaktima s osobama iz drugih
kultura te postojanje stereotipa i predrasuda te potrebu da ih se razgradi
osvijestiti utjecaj vlastite kulture na doivljavanje vlastite i strane kulture, kulturnu uvjetovanost
komunikacijskih i kulturnih obrazaca te raznolikost, promjene i razvoj kao bitne znaajke kultura
osvijestiti proturjeja i nesigurnosti u meukulturnoj komunikaciji.
100
koristiti se steenim znanjima o obiljejima kultura i meukulturne komunikacije te tumaiti
pojave strane kulture bez donoenja vrijednosnih prosudba
primijeniti prikladne obrasce ponaanja u poznatim situacijama te iskuati nove obrasce
ponaanja u nepoznatim situacijama
otvoreno, radoznalo i empatino reagirati na strane i nerazumljive sadraje, ponaanja i situacije.
6 P
ostignua na zavretku gimnazijskog kolovanja odreena su na meurazini izmeu prijelaznoga i samostalnoga
stupnja (B1+) prema Zajednikomu europskomu referentnomu okviru za jezike. U gimnazijskim programima s
pojaanom satnicom stranoga jezika navedena e se postignua morati dodatno usloniti. Isto vrijedi i za
postignua u engleskomu jeziku s obzirom na znaajno veu izloenost uenika tomu jeziku u svakodnevnomu
okruju. Za odreivanje postignua u drugomu stranomu jeziku koji se ui u kontinuitetu od 4. razreda osnovne
kole te u poetnomu uenju stranoga jezika te glede razlikovnosti oekivanih postignua uenika u prvomu,
drugomu i treemu stranomu jeziku, usporedi biljeku uz 4. ciklus (srednje strukovne i umjetnike kole).
NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM
101
II. GOVORENJE
1. Pripremanje za govorenje
Uenici e:
stei pozitivan odnos prema govorenju na stranomu jeziku i samopouzdanje u govorenju
usvojiti posebnosti izgovora i intonacije stranoga jezika te pravilno artikulirati glasove, izgovarati
i naglaavati rijei i fraze te potivati ritam i intonaciju sloenijih izriaja
razlikovati pisanje od izgovaranja sloenijih izriaja.
102
tenim i jasnim govorom samostalno sudjelovati u razliitim oblicima sloenije govorne
produkcije i interakcije, ukljuujui i spontani razgovor sa sugovornikom.
III. ITANJE
1. Pripremanje za itanje
Uenici e:
stei pozitivan odnos prema itanju na stranomu jeziku i samopouzdanje pri itanju
itati s pozornou i odrati pozornost tijekom itanja
razlikovati pisanje od izgovaranja sloenijih izriaja
sigurno vladati pravopisnim pravilima na stranomu jeziku te reeninom intonacijom pri glasnu
itanju.
103
IV. PISANJE
1. Pripremanje za pisanje
Uenici e:
stei pozitivan odnos prema pisanju na stranomu jeziku i samopouzdanje pri pisanju
uoiti razlike izmeu govorenih i razliitih sloenijih pisanih tekstova te razlike u pisanju na
stranomu i materinskomu jeziku
sigurno vladati pravopisnim pravilima na stranomu jeziku.
104
V. MEUKULTURNO DJELOVANJE
1. Pripremanje za primjereno meukulturno djelovanje
Uenici e:
prihvatiti potrebu tolerantnoga i empatinoga ophoenja u kontaktima s osobama iz drugih
kultura te postojanje stereotipa i predrasuda te potrebu da ih se razgradi
osvijestiti utjecaj vlastite kulture na doivljavanje vlastite i strane kulture, kulturnu uvjetovanost
komunikacijskih i kulturnih obrazaca te raznolikost, promjene i razvoj kao bitne znaajke kultura
osvijestiti proturjeja i nesigurnosti u meukulturnoj komunikaciji.
105
106
C. KLASINI JEZICI7
Prvi ciklus
U ovomu ciklusu nije predvieno pouavanje i uenje klasinih jezika.
Drugi ciklus
I. ITANJE I PISANJE
1. Razumijevanje pravila za itanje i pisanje
Uenici e:
uoiti osnovne posebnosti izgovora i pravopisa na klasinomu jeziku
stei pozitivan stav prema itanju i pisanju te pokuati prevladati strah od nerazumijevanja
uoiti razlike izmeu itanja i pisanja.
107
2. Ostvarivanje prijevoda
Uenici e:
samostalno i pomou rjenika prevesti jednostavne reenice, fraze ili izreke te prilagoeni tekst
prepoznati najosnovnije strategije suradnikoga i individualnoga uenja
pokazati radoznalost i pozitivan odnos prema prijevodu i razumijevanju teksta.
108
Trei ciklus8
I. ITANJE I PISANJE
1. Razumijevanje pravila za itanje i pisanje
Uenici e:
ovladati posebnostima izgovora i pravopisa na klasinomu jeziku
stei pozitivan stav prema itanju i pisanju te prevladati strah od nerazumijevanja
usvojiti potrebu za itanjem jednostavnijega originalnoga teksta.
2. Ostvarivanje prijevoda
Uenici e:
samostalno i pomou rjenika prevesti reenice, fraze ili izreke te jednostavniji originalni tekst
usvojiti osnovne strategije suradnikoga i individualnoga uenja
pokazati radoznalost i pozitivan odnos prema prijevodu i razumijevanju teksta.
8 U
drugomu klasinomu jeziku, koji se najranije poinje uiti u Treemu ciklusu, postignua e se u predmetnomu
kurikulumu morati prilagoditi, a kao orijentacija mogu posluiti postignua za Drugi ciklus.
NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM
109
110
usvojiti pozitivan stav prema itanju i pisanju te prevladati strah od nerazumijevanja
osvijestiti potrebu za pravilnim itanjem i pisanjem strukovnoga nazivlja te vrlo jednostavna
originalnoga teksta.
2. Ostvarivanje prijevoda
Uenici e:
samostalno, i uz pomo rjenika prevesti reenice, strukovne fraze ili izreke te prilagoen i vrlo
jednostavan originalni tekst
usvojiti osnovne strategije suradnikoga i individualnoga uenja
stei radoznalost i pozitivan odnos prema prijevodu i razumijevanju teksta.
111
112
razumjeti i znati odreeni fond rijei prema jednostavnijim i sloenijim originalnim obraenim
tekstovima
povezati i objasniti veze gramatike vlastitoga jezika, ostalih stranih jezika (koje uenik ui) i
gramatike klasinoga jezika.
2. Ostvarivanje prijevoda
Uenici e:
samostalno, i pomou rjenika, prevesti reenice, fraze ili izreke te jednostavniji i sloeniji
originalni tekst s klasinoga jezika na vlastiti, i obrnuto
usvojiti i primjenjivati strategije suradnikoga i individualnoga uenja
stei interes za razumijevanje teksta te radoznalost i kreativnost u ostvarivanju prijevoda s
klasinoga jezika na vlastiti, i obrnuto.
113
114
2. Matematiko podruje
Opis podruja
U drutvu temeljenom na informacijama i tehnologiji potrebno je kritiki misliti o sloenim temama,
tumaiti dostupne informacije, analizirati nove situacije i prilagoditi im se, donositi utemeljene
odluke u svakodnevnomu ivotu, rjeavati razliite probleme, uinkovito primjenjivati tehnologiju
te razmjenjivati ideje i miljenja.
Budui da matematika izuava kvantitativne odnose, strukturu, oblike i prostor, pravilnosti i
zakonitosti, analizira sluajne pojave, promatra i opisuje promjene u razliitim kontekstima te daje
precizan simboliki jezik i sustav za opisivanje, prikazivanje, analizu, propitivanje, tumaenje i
posredovanje ideja, matematiko obrazovanje uenicima omoguuje stjecanje znanja, vjetina,
sposobnosti, naina miljenja i stavova nunih za uspjeno i korisno sudjelovanje u takvu drutvu.
Pouavanje i uenje matematike ukljuuje stjecanje znanja, vjetina i sposobnosti raunanja,
procjenjivanja te logikoga i prostornoga miljenja. Matematiki pristup problemima obuhvaa
odabir i pravilnu primjenu osnovnih matematikih vjetina, otkrivanje pravilnosti u oblicima i
brojevima, izradbu modela, tumaenje podataka te prepoznavanje i razmjenjivanje s njima povezanih
ideja. Rjeavanje matematikih problema zahtijeva kreativnost i sustavan pristup, to igra glavnu
ulogu u izumima (inovacijama) te znanstvenim i tehnikim otkriima.
Matematiko obrazovanje uenicima omoguuje postavljanje i rjeavanje matematikih problema,
potiui ih pritom na istraivanje, sustavnost, kreativnost, koritenje informacijama iz razliitih izvora,
samostalnost i ustrajnost. Svi uenici mogu i trebaju iskusiti uspjeh u matematikim aktivnostima.
Uei matematiku, stei e samopouzdanje i sigurnost u upotrebi brojeva i razviti vjetine mjerenja,
konstruiranja i prostornoga zora. Nauit e prikupljati, organizirati i tumaiti podatke, upotrebljavati
matematiki jezik i prikaze, generalizirati iz uoenih pravilnosti i veza te apstraktno misliti. Postat e
aktivni sudionici u procesu uenja i tako se osposobiti za cjeloivotno uenje.
Tijekom matematikoga obrazovanja uenici e uvidjeti vanost matematike u svojim ivotima, stei
uvid u povijesni razvoj ove znanosti te spoznati njezinu ulogu i vanost u drutvu tijekom prolosti,
sadanjosti i budunosti. U nastavnomu e procesu nove matematike koncepte, prikaze, vjetine
i procese povezivati s ve poznatima, s kojima imaju iskustva i koje znaju rabiti. Bavit e se
matematikim problemima koji proizlaze iz svakodnevnih, stvarnih i smislenih situacija i time
uspostaviti poveznice izmeu matematike i svakodnevnoga ivota te drugih podruja odgoja,
obrazovanja i ljudske djelatnosti. Imat e prilike primijeniti matematiku u proirivanju i primjeni
vlastitih znanja, vjetina i sposobnosti. Primjerene matematike aktivnosti i istraivanja izvodit e
samostalno i skupno (suradniki), to e ih osposobiti za pristup problemima koji ukljuuju primjenu
matematike u raznolikim kontekstima.
115
prepoznati i razumjeti povijesnu i drutvenu ulogu matematike u znanosti, kulturi, umjetnosti
i tehnologiji te njezin potencijal za budunost drutva
biti osposobljeni za apstraktno i prostorno miljenje te logiko zakljuivanje
uinkovito komunicirati matematika znanja, ideje i rezultate sluei se razliitim prikazima
uinkovito primjenjivati tehnologiju
stei vrste temelje za cjeloivotno uenje i nastavak obrazovanja.
Prvi ciklus
I. MATEMATIKI PROCESI
1. Prikazivanje i komunikacija
Uenici e:
opisati rijeima matematike objekte, ideje, postupke i rjeenja te ih prikazati slikama, crteima,
didaktikim materijalima, dijagramima i brojevima
odabrati i primijeniti prikladan prikaz u skladu s razmatranom situacijom, povezati razliite prikaze
i prelaziti s jednih na druge
samostalno protumaiti tekstni matematiki zadatak
izraziti ideje i rezultate govornim i matematikim jezikom, u skladu s dobi, i to u usmenomu,
pisanomu i vizualnomu obliku
sasluati i razmjenjivati matematike ideje i objanjenja te suradniki rjeavati zadatke.
2. Povezivanje
Uenici e:
uspostaviti veze izmeu usvojenih matematikih ideja, pojmova, prikaza i postupaka
povezati matematiku s vlastitim iskustvom, svakodnevnim ivotom i drugim odgojnoobrazovnim podrujima
usporediti, grupirati i razvrstati objekte i pojave prema odreenom kriteriju u jednostavnim
konkretnim situacijama.
116
5. Primjena tehnologije
Uenici e:
istraivati i uiti matematiku pomou depnih raunala i primjerenih obrazovnih raunalnih
programa.
2. Algebra i funkcije
Algebra i funkcije ne postoje u ovomu ciklusu.
3. Oblik i prostor
Uenici e:
opisati poloaj i smjer upotrebom svoje orijentacije i jednostavnih koordinata (npr. kvadratna
mrea)
prepoznati, imenovati, izgraditi, opisati, usporediti i razvrstati crte, plohe te jednostavne
dvodimenzionalne i trodimenzionalne oblike i njihove dijelove
skicirati jednostavne ravninske oblike te ih nacrtati sluei se geometrijskim priborom
prepoznati i prikazati jednostavne ravninske i prostorne oblike u razliitim poloajima
117
istraiti i predvidjeti rezultate sastavljanja i rastavljanja ravninskih i prostornih oblika rabei stvarne
materijale
prepoznati osnovne geometrijske oblike u svakodnevnomu ivotu.
4. Mjerenje
Uenici e:
usporediti i procijeniti duljinu, obujam, masu, vrijeme i temperaturu te ih izmjeriti rabei
odgovarajue mjerne ureaje i kalendar
navesti i rabiti standardne mjerne jedinice za duljinu, povrinu, obujam (litre), masu, vrijeme i
temperaturu u svakodnevnomu ivotu
raunati s novcem (kune i lipe) u svakodnevnomu ivotu
izraunati opseg jednostavnih likova, osobito trokuta, pravokutnika i kvadrata te povrinu
pravokutnika i kvadrata
priblino ili tono izmjeriti povrinu jednostavnih likova prebrojavanjem jedininih kvadrata
odrediti mjeriva obiljeja jednostavnoga objekta ili pojave u svakodnevnim situacijama i
primijeniti mjerenje pri rjeavanju problema.
5. Podatci
Uenici e:
prikupiti, razvrstati i organizirati podatke koji proizlaze iz svakodnevnoga ivota te ih prikazati
jednostavnim tablicama, piktogramima (slikovnim dijagramima) i stupastim dijagramima
proitati i protumaiti podatke prikazane jednostavnim tablicama, piktogramima i stupastim
dijagramima
prebrojiti razliite ishode u jednostavnim situacijama rabei stvarne materijale i dijagrame
primjenjivati osnovni jezik vjerojatnosti (ishod, mogu, nemogu, siguran, sluajan, vjerojatan,
pravedna igra, nepravedna igra i slino)
usporediti vjerojatnosti ishoda (manje vjerojatan, jednako vjerojatan, vjerojatniji).
6. Infinitezimalni raun
Infinitezimalni raun ne postoji u ovomu ciklusu.
Drugi ciklus
I. MATEMATIKI PROCESI
1. Prikazivanje i komunikacija
Uenici e:
prikazati matematike objekte, ideje, postupke i rjeenja rijeima, slikama, crteima, didaktikim
materijalima, dijagramima, grafovima, tablicama, brojevima, simbolima i misaono
118
odabrati i primijeniti prikladan prikaz u skladu s razmatranom situacijom, povezati razliite prikaze
i prelaziti s jednih na druge
samostalno se sluiti obveznom matematikom literaturom
izraziti ideje i rezultate govornim i matematikim jezikom, u skladu s dobi, razliitim nainima
(usmeno, pisano, vizualno i slino)
sasluati i razmjenjivati matematike ideje i objanjenja te suradniki raditi u skupinama.
2. Povezivanje
Uenici e:
uspostaviti veze i odnose meu matematikim objektima, idejama, pojmovima, prikazima i
postupcima te oblikovati cjeline njihovim nadovezivanjem
povezati matematiku s vlastitim iskustvom, svakodnevnim ivotom i drugim odgojnoobrazovnim podrujima
usporediti, grupirati i klasificirati objekte i pojave prema odreenom kriteriju.
5. Primjena tehnologije
Uenici e:
istraivati i uiti matematiku pomou depnih raunala i primjerenih raunalnih programa
rabiti tehnologiju za crtanje, za prikupljanje, organiziranje i prikazivanje podataka i informacija
te u situacijama kojima su u sreditu zanimanja matematike ideje (radi rastereivanja od
raunanja).
119
2. Algebra i funkcije
Uenici e:
na brojevnom pravcu s prikladnom jedininom duinom prikazati cijele brojeve i jednostavnije
racionalne brojeve zapisane kao razlomak ili decimalni broj
uoiti pravilnosti u svezi s brojevima, njihovim zapisima i raunskim operacijama i primjenjivati ih
rabiti ope brojeve (slova) u zapisivanju jednostavnih formula i izraza te umjesto njih uvrstiti
konkretne vrijednosti
rijeiti jednostavne linearne jednadbe i uvrtavanjem provjeriti tonost dobivenoga rjeenja
rijeiti jednostavni problemski zadatak zadan rijeima upotrebom algebarskih simbola (brojevna
reenica, formula, linearna jednadba)
prepoznati proporcionalne veliine te primjenjivati omjere i proporcionalnost u jednostavnim
svakodnevnim situacijama.
3. Oblik i prostor
Uenici e:
sluiti se geografskim kartama i jednostavnim koordinatama u ravnini (kvadratna mrea) te
odrediti udaljenost dviju toaka na brojevnom pravcu
prepoznati, imenovati, izgraditi, usporediti i klasificirati ravninske i prostorne geometrijske oblike
te istraiti, uoiti, opisati i primijeniti njihova geometrijska svojstva
skicirati jednostavne ravninske oblike te ih nacrtati i konstruirati pomou geometrijskoga pribora
i jednostavnoga raunalnoga programa za crtanje
nacrtati i konstruirati osnosimetrinu i centralnosimetrinu sliku jednostavnih ravninskih likova
te prepoznati sukladne trokute, centralnosimetrine i osnosimetrine likove
istraiti i predvidjeti ishode sastavljanja i rastavljanja sloenijih ravninskih i prostornih oblika
rabei stvarne materijale
120
rabei makete te kvadratne i trokutaste mree toaka, skicirati prostorne oblike sastavljene od
kocaka i njihove tlocrte, nacrte i bokocrte
prepoznati geometrijske oblike, sukladnost i simetriju u svijetu oko sebe te ih primjenjivati.
4. Mjerenje
Uenici e:
usporediti, procijeniti i izmjeriti duljinu, obujam, masu, vrijeme, temperaturu i kut
preraunati standardne mjerne jedinice za duljinu, povrinu, obujam, masu, vrijeme, temperaturu
i kut te ih primijeniti u svakodnevnomu ivotu
raunati s novcem u svakodnevnim situacijama
priblino i tono odrediti udaljenost dviju toaka, povrinu likova i obujam jednostavnih tijela
brojanjem jedininih duina, kvadrata i kocaka te prelijevanjem tekuine
neizravno izmjeriti duljinu koristei se proporcionalnou (mjerilo karte)
primijeniti formule za opseg, povrinu i zbroj unutarnjih kutova trokuta i etverokuta te obujam
kocke i kvadra
odrediti mjeriva obiljeja objekta ili pojave u svakodnevnim situacijama i primijeniti mjerenje
pri rjeavanju problema.
5. Podatci
Uenici e:
prikupiti, razvrstati i organizirati podatke te ih na prikladan nain prikazati tablicom, tablicom
frekvencija, piktogramom, stupastim i krunim dijagramom te sustavnom listom
proitati i protumaiti podatke prikazane tablicama, slikama, listama te razliitim grafovima i
dijagramima
odrediti i primijeniti aritmetiku sredinu, raspon i medijan niza numerikih podataka
odrediti broj svih moguih i, za dani dogaaj, povoljnih ishoda u jednostavnim situacijama
primjenjivati jezik vjerojatnosti (ishod, dogaaj, suprotan dogaaj, sluajni pokus, mogu,
nemogu, siguran, sluajan, nasumian, vjerojatan, ansa, vjerojatnost i dr.)
procijeniti i izraunati vjerojatnost dogaaja u jednostavnim situacijama te ju prikazati u obliku
razlomka, decimalnoga broja i postotka.
6. Infinitezimalni raun
Infinitezimalni raun ne postoji u ovomu ciklusu.
121
Trei ciklus
I. MATEMATIKI PROCESI
1. Prikazivanje i komunikacija
Uenici e:
organizirano prikazati matematike objekte, ideje, postupke i rjeenja rijeima, slikama, crteima,
maketama, dijagramima, grafovima, listama, tablicama, brojevima, simbolima i misaono
odabrati i primijeniti prikladan prikaz u skladu sa situacijom i namjerom, povezati razliite prikaze
i prelaziti s jednih na druge
prikupiti i tumaiti informacije primjerena matematikoga sadraja iz raznovrsnih izvora
izraziti ideje, rezultate i znanje jasnim govornim i matematikim jezikom razliitim nainima
(usmeno, pisano, vizualno i dr.)
raditi u skupinama uz razmjenu i sueljavanje ideja, miljenja i stavova.
2. Povezivanje
Uenici e:
uspostaviti i razumjeti veze i odnose meu matematikim objektima, idejama, pojmovima,
prikazima i postupcima te oblikovati cjeline njihovim nadovezivanjem
povezati matematiku s vlastitim iskustvom, svakodnevnim ivotom u kui i zajednici te drugim
odgojno-obrazovnim podrujima
usporediti, grupirati i klasificirati objekte i pojave prema zadanomu ili izabranomu kriteriju.
122
5. Primjena tehnologije
Uenici e:
istraivati i analizirati matematike ideje, eksperimentirati s njima te provjeravati pretpostavke
pomou depnih raunala i raznovrsnih raunalnih programa, osobito programa dinamine
geometrije i programa za izradbu proraunskih tablica
razlono i uinkovito rabiti tehnologiju za prikupljanje, organiziranje, prikazivanje, predstavljanje
i razmjenu podataka i informacija, za rjeavanje problema i modeliranje te u situacijama kojima
su u sreditu zanimanja matematike ideje (radi rastereivanja od raunanja i grafikoga
prikazivanja)
razumjeti prednosti i nedostatke primjene tehnologije.
2. Algebra i funkcije
Uenici e:
primijeniti postotke i postotni raun u konkretnim situacijama
uvrstiti konkretne vrijednosti u formulu i izraunati vrijednost preostale veliine
prepoznati i primijeniti proporcionalnost i obrnutu proporcionalnost u jednostavnim situacijama
prikazati jednostavnu ovisnost dviju veliina (linearna, ista kvadratna, drugi korijen) rijeima,
tablicom pridruenih vrijednosti, formulom i grafiki, opisati takve prikaze te ih prevesti s jednoga
na drugi
rijeiti linearne jednadbe i jednostavne sustave dviju linearnih jednadbi s dvije nepoznanice
te uvrtavanjem provjeriti tonost dobivenoga rjeenja
prevesti jednostavan problem u algebarske simbole (brojevna reenica, linearna jednadba,
sustav dviju linearnih jednadbi), isplanirati njegovo rjeavanje, rijeiti ga i utvrditi smislenost
dobivenoga rjeenja.
123
3. Oblik i prostor
Uenici e:
nacrtati u pravokutnom koordinatnom sustavu u ravnini toku zadanu koordinatama i pravac
zadan jednadbom te oitati koordinate toke
prepoznati, imenovati, izgraditi i klasificirati ravninske i prostorne geometrijske oblike te istraiti,
uoiti i precizno opisati njihova geometrijska svojstva
primijeniti osnovne odnose i zakonitosti u svezi s ravninskim i prostornim geometrijskim oblicima,
ukljuujui sukladnost i slinost trokuta
skicirati ravninske oblike te jednostavnije meu njima nacrtati i konstruirati pomou
geometrijskoga pribora i raunalnoga programa dinamine geometrije
skicirati i nacrtati tlocrte, nacrte, bokocrte i mree prostornih oblika te izgraditi prostorne oblike
na temelju njihovih ravninskih prikaza
osnosimetrino i centralnosimetrino preslikati, translatirati i rotirati jednostavne likove, poveati
i smanjiti jednostavni lik u zadanu omjeru rabei geometrijski pribor i raunalni program
dinamine geometrije
prepoznati ravninske i prostorne oblike te sukladnost, slinost i simetriju u svakodnevnomu
okruju i umjetnosti te ih upotrijebiti za opis i analizu svijeta oko sebe.
4. Mjerenje
Uenici e:
usporediti, procijeniti i izmjeriti duljinu, obujam, masu, vrijeme, temperaturu i kut te izraunati
povrinu i prosjenu brzinu
preraunati standardne mjerne jedinice za duljinu, povrinu, obujam, masu, vrijeme, temperaturu,
kut i prosjenu brzinu te ih primijeniti u svakodnevnomu ivotu
neizravno izmjeriti duljinu primjenjujui proporcionalnost i slinost
primijeniti Pitagorin pouak i druge osnovne formule u svezi s mjerivim obiljejima jednostavnih
likova i tijela
odrediti mjeriva obiljeja objekta ili pojave u svakodnevnim situacijama, odabrati primjerene
mjerne jedinice i mjerne ureaje te primijeniti mjerenje pri rjeavanju problema.
5. Podatci
Uenici e:
prikupiti, klasificirati i organizirati podatke te ih na prikladan nain, pomou raunala i bez njega,
prikazati sustavnom listom, tablicom, tablicom frekvencija, linijskim, stupastim i krunim
dijagramom, grafikonom, brkatom kutijom (box and whiskers dijagram) i grafom
proitati, tumaiti i analizirati podatke prikazane na razliite naine
odrediti i primijeniti frekvenciju i relativnu frekvenciju za dane podatke te aritmetiku sredinu,
medijan, kvartile, mod, raspon i interkvartilni raspon niza numerikih podataka
argumentirano i uinkovito odrediti broj moguih i povoljnih ishoda u jednostavnim situacijama
i izraunati vjerojatnost
procijeniti vjerojatnost konkretnoga sluajnoga dogaaja tumaei ju kao relativnu frekvenciju.
6. Infinitezimalni raun
Infinitezimalni raun ne postoji u ovomu ciklusu.
124
2. Povezivanje
Uenici e:
uspostaviti i razumjeti veze i odnose meu matematikim objektima, idejama, pojmovima,
prikazima i postupcima te oblikovati cjeline njihovim nadovezivanjem
povezati matematiku s vlastitim iskustvom, svakodnevnim ivotom u kui i zajednici te na
radnomu mjestu i drugim odgojno-obrazovnim podrujima
usporediti, grupirati i klasificirati objekte i pojave prema zadanomu ili izabranomu kriteriju.
125
5. Primjena tehnologije
Uenici e:
istraivati i analizirati matematike ideje, eksperimentirati s njima te provjeravati pretpostavke
pomou depnih raunala i raznovrsnih raunalnih programa, naroito programa dinamine
geometrije i programa za izradu proraunskih tablica
razlono i uinkovito rabiti tehnologiju za prikupljanje, organiziranje, prikazivanje, predstavljanje
i razmjenu podataka i informacija, za rjeavanje problema i modeliranje te u situacijama kojima
su u sreditu zanimanja matematike ideje (radi rastereivanja od raunanja i grafikog
prikazivanja)
razumjeti prednosti i nedostatke primjene tehnologije.
2. Algebra i funkcije
Uenici e:
primijeniti postotke i postotni raun u konkretnim situacijama
uvrstiti konkretne vrijednosti u formulu i izraunati vrijednost preostale veliine
prepoznati i primijeniti proporcionalnost i obrnutu proporcionalnost u jednostavnim situacijama
opisati i izvesti jednostavne ovisnosti (veze) dviju veliina formulama, tablicama, grafovima i
rijeima; prevesti iz jednoga od navedena etiri oblika u drugi te itati, usporeivati i tumaiti
ovisnosti (veze)
rijeiti linearne jednadbe, linearne nejednadbe i sustave dviju linearnih jednadbi raunski,
grafiki i uz pomo raunala
prepoznati i protumaiti karakteristina svojstva jednostavnih grafova (monotonost, periodinost)
i njihove karakteristine toke (nultoke, ekstremi, toke vane za odreenu situaciju), te
usporeivati jednostavne grafove
primjenjivati linearne i jednostavne eksponencijalne ovisnosti te linearne jednadbe, linearne
nejednadbe i sustave dviju linearnih jednadbi u modeliranju situacija iz svakodnevnoga
ivota.
126
3. Oblik i prostor
Uenici e:
nacrtati u pravokutnomu koordinatnomu sustavu u ravnini toku zadanu koordinatama i pravac
zadan jednadbom te oitati koordinate toke
prepoznati, opisati, usporediti i primijeniti svojstva i odnose ravninskih i prostornih geometrijskih
oblika radi crtanja, mjerenja, raunanja i zakljuivanja
skicirati, opisati i protumaiti ravninske prikaze prostornih oblika
opisati i rabiti pravilnosti i svojstva geometrijskih uzoraka
rabiti geometrijski pribor i jednostavni raunalni program za crtanje, raunanje, rjeavanje
praktinih zadataka i zakljuivanje
prepoznati ravninske i prostorne oblike u svakodnevnomu okruju i umjetnosti te rjeavati
praktine zadatke sa stvarnim objektima prikazujui ih pomou geometrijskih likova i tijela.
4. Mjerenje
Uenici e:
usporediti, procijeniti i izmjeriti duljinu, obujam, masu, vrijeme, temperaturu i kut te izraunati
povrinu i prosjenu brzinu
preraunati standardne mjerne jedinice za duljinu, povrinu, obujam, masu, vrijeme, temperaturu,
kut i prosjenu brzinu te ih primijeniti u svakodnevnomu ivotu
primijeniti proporcionalnost i slinost u mjerenju
primijeniti Pitagorin pouak i druge osnovne formule u svezi s mjerivim obiljejima likova i tijela
odrediti mjeriva obiljeja objekta ili pojave u svakodnevnoj situaciji, odabrati primjerene mjerne
jedinice i mjerne ureaje te primijeniti mjerenje pri rjeavanju problema.
5. Podatci
Uenici e:
prikupiti, klasificirati i organizirati podatke te ih na prikladan nain, pomou raunala i bez njega,
prikazati za potrebe statistike analize
proitati, tumaiti i analizirati podatke prikazane na razliite naine
odrediti i primijeniti srednje vrijednosti (aritmetika sredina, medijan, mod) i rasprenost (raspon,
interkvartilni raspon) niza numerikih podataka
rabiti jednostavne raunalne programe za statistiku obradu podataka
izraunati vjerojatnost dogaaja u jednostavnim situacijama i procijeniti vjerojatnost tumaei
ju kao relativnu frekvenciju.
6. Infinitezimalni raun
Infinitezimalni raun ne postoji u ovomu ciklusu.
127
2. Povezivanje
Uenici e:
uspostaviti i razumjeti veze i odnose meu matematikim objektima, idejama, pojmovima,
prikazima i postupcima te oblikovati cjeline njihovim nadovezivanjem
povezati matematiku s vlastitim iskustvom, svakodnevnim ivotom u kui i zajednici te na
radnomu mjestu i drugim odgojno-obrazovnim podrujima
usporediti, grupirati i klasificirati objekte i pojave prema zadanom ili izabranom kriteriju.
128
modelirati situacije i procese iz drugih odgojno-obrazovnih podruja te svakodnevnoga
osobnoga, profesionalnoga i drutvenoga ivota
izgraivati novo matematiko znanje rjeavanjem problema i modeliranjem situacija.
5. Primjena tehnologije
Uenici e:
istraivati i analizirati matematike ideje, eksperimentirati s njima te provjeravati pretpostavke
pomou depnih raunala i raznovrsnih raunalnih programa, naroito programa dinamine
geometrije i programa za izradbu proraunskih tablica
razlono i uinkovito rabiti depno raunalo za raunanje i tehnologiju za prikupljanje,
organiziranje, prikazivanje, predstavljanje i razmjenu podataka i informacija, za rjeavanje
problema i modeliranje te u situacijama kojima su u sreditu zanimanja matematike ideje (radi
rastereivanja od raunanja i grafikoga prikazivanja)
razumjeti prednosti i nedostatke primjene tehnologije.
2. Algebra i funkcije
Uenici e:
utvrditi, izraziti i predvidjeti pravilnosti u brojevnim nizovima zadanima navoenjem lanova te
analizirati nizove zadane rekurzivno ili opim lanom (osobito aritmetiki i geometrijski niz)
uvrstiti konkretne vrijednosti u formulu (osobito u funkciju zadanu formulom), izraunati
vrijednost preostale veliine te u formuli izraziti jednu veliinu pomou ostalih
raunati s potencijama, jednostavnim algebarskim izrazima, faktorijelima i binomnim
koeficijentima
opisati i izvesti jednostavne ovisnosti (veze) dviju veliina formulama, tablicama, grafovima i
rijeima; prevesti s jednoga od navedena etiri oblika na drugi te itati, usporeivati i tumaiti
ovisnosti (veze)
prepoznati, odrediti i protumaiti karakteristine elemente i svojstva jednostavnih funkcija,
analizirati linearne, kvadratne, eksponencijalne, logaritamske i trigonometrijske funkcije te rabiti
njihova svojstva
129
raunski, grafiki i uz pomo raunala, u skupu realnih brojeva rijeiti linearne, kvadratne,
eksponencijalne i logaritamske jednadbe i nejednadbe i sustave jednadba
primijeniti funkcije i njihove grafove te jednadbe i nejednadbe u rjeavanju matematikih
problema i problema u ostalim odgojno-obrazovnim podrujima i svakodnevnomu ivotu.
3. Oblik i prostor
Uenici e:
rabiti koordinatne zapise toke, pravca i krunice te primijeniti koordinatnu geometriju za
prikazivanje i istraivanje svojstava geometrijskih oblika
prikazati vektore u ravnini, zbrajati ih, mnoiti skalarom te primijeniti vektore i operacije s njima
za prikazivanje i istraivanje svojstava geometrijskih oblika
prepoznati, opisati i primijeniti sukladnost i slinost geometrijskih oblika
skicirati, opisati i tumaiti ravninske prikaze prostornih oblika
rabiti geometrijske transformacije ravnine za opisivanje pravilnosti i svojstava geometrijskih
uzoraka
prepoznati ravninske i prostorne oblike i njihova svojstva u svakodnevnomu okruju i umjetnosti
te ih upotrijebiti za opis i analizu svijeta oko sebe.
4. Mjerenje
Uenici e:
preraunati standardne mjerne jedinice za duljinu, povrinu, obujam, masu, vrijeme, temperaturu,
kut i brzinu te ih primijeniti u svakodnevnomu ivotu
odrediti mjeriva obiljeja likova i tijela primjenjujui osnovne formule, proporcionalnost, slinost,
Pitagorin pouak, trigonometrijske omjere i pouke o sinusima i kosinusu te ih rabiti u raunanju
duljine, mjere kuta, povrine i obujma
odrediti mjeriva obiljeja objekta ili pojave u svakodnevnoj situaciji te primijeniti mjerenje pri
rjeavanju matematikih problema i problema u ostalim odgojno-obrazovnim podrujima i
svakodnevnomu ivotu.
5. Podatci
Uenici e:
sustavno prikupiti, klasificirati i organizirati podatke te ih prikazati i analizirati pomou srednjih
vrijednosti (aritmetika sredina, medijan, mod) i rasprenosti (raspon, interkvartilni raspon,
standardna devijacija)
procijeniti parametar srednje vrijednosti uza zadanu pouzdanost
prepoznati priblinu linearnu vezu dviju varijabli, odrediti njezine koeficijente te ju rabiti pri
modeliranju
protumaiti sloene dogaaje, izraziti ih pomou skupovnih operacija te izraunati njihovu
vjerojatnost
primijeniti normalnu razdiobu.
130
6. Infinitezimalni raun
Uenici e:
izraunati prirast i prosjeni prirast tablino zadanih funkcija te jednostavnih formulom zadanih
funkcija
protumaiti derivaciju funkcije fizikalno (brzina promjene) i geometrijski (koeficijent smjera
tangente u toki) te derivirati polinome
pomou derivacije ispitati tok i nacrtati graf polinoma, ponajprije kvadratnoga i kubnoga
izraunati neodreeni integral polinoma
geometrijski protumaiti odreeni integral te izraunati odreeni integral polinoma rabei
Newton-Leibnizovu formulu
primijeniti derivaciju i odreeni integral pri rjeavanju jednostavnih problema.
131
3. Prirodoslovno podruje
Opis podruja
Prirodoslovlje se osniva na spoznajama temeljnih prirodnih znanosti: fizike, kemije, biologije,
geografije, geologije. One se razvijaju zahvaljujui ovjekovoj radoznalosti i njegovoj potrebi za
odgovorima na pitanja o svojemu postanku, razvoju, ulozi i mjestu u prirodi i svemiru. Na taj je nain
prirodoslovlje dio kulture svake ljudske zajednice. Ono istrauje i opisuje prirodu, svijet ive i neive
tvari, u rasponu od atomske jezgre, preko sustava sumjerljivih ovjeku, do najudaljenijega djelia
svemira.
ovjek uoava osjetilima i instrumentima stalne mijene u prirodi, a prirodne znanosti istrauju
zakonitosti, uzroke i sile koje upravljaju tim mijenama. Spoznaje temeljnih prirodnih znanosti izravno
pridonose tehnolokomu napretku te osiguravaju odriv razvoj na Zemlji. U prirodoslovnomu
podruju sakupljena su stoljeima usvajana znanja koja ine temelj svih tehnologija kojima se ovjek
danas koristi. Primjena tih znanja oituje se u medicini, prijevozu, komunikacijama, proizvodnji hrane
i drugih dobara, proizvodnji i prijenosu energije, istraivanju i uporabi prirodnih bogatstava,
usklaivanju ovjekovih potreba s ouvanjem prirode, kulturi stanovanja, informiranju, umjetnosti,
istraivanju postanka svemira. Znanja prikupljena u prirodoslovlju opa su svojina ovjeanstva pa
prirodoslovlje odlikuje demokratinost i internacionalnost. Uenjem prirodoslovlja razvija se sustav
vrijednosti koji uenike odgaja u smislu ravnopravnosti i odgovarajuega nagraivanja za njihova
postignua.
Kako bi se prilagodili brzom razvoju znanosti, tehnike i tehnologije i odnosili se odgovorno prema
prirodi, okoliu i zdravlju te pridonosili odrivu razvoju, uenici trebaju stei temeljnu prirodoslovnu
kompetenciju. Uenjem prirodoslovlja uenici razvijaju logiko, stvaralako i kritiko miljenje to
pridonosi aktivnom ovladavanju okolnostima koje zahtijevaju znanje i strunost. Uenici stjeu
temeljna znanja o prirodnim pojavama i sustavima: gibanjima i silama u dijelu prirode u kojemu
ovjek ivi, elektromagnetskim i termodinamikim pojavama, relativistikim gibanjima i silama,
odnosu tvari i energije, meudjelovanju osnovnih estica, razvoju svemira na kozmolokoj razini te
kvantiziranoj slici mikrosvijeta. Uoavaju vanost otkria fiziara kao osnove za osmiljavanje i izvedbu
suvremenih ureaja.
Uenici upoznaju svojstva tvari koje izgrauju ivi i neivi svijet i procese u kojima te tvari sudjeluju,
materijale koji se iz prirode dobivaju jednostavnim postupcima, ali i one proizvedene u suvremenoj
industriji. Otkria kemiara i biologa, koja se osnivaju na oponaanju prirodnih procesa, pokreu
nove tehnologije u proizvodnji hrane i lijekova te pridonose razvoju medicine.
Uenici se upoznaju sa strukturom i funkcioniranjem ivih sustava. Polazei od stanice kao osnovne
jedinice ivoga bia, otkrivaju se molekulski i submolekulski temelji ivota, tajne nasljeivanja i
procesi kojima se genetiki zapis ostvaruje u nekom od raznolikih oblika ivota. Uenici ue o
jedinkama i ivotnim zajednicama ekosustava te o prilagodbi ivih bia uvjetima okolia tijekom
evolucije.
Uenici upoznaju geoprostor i njegove zakonitosti, stjeu temeljna znanja o prirodnim pojavama i
procesima na Zemlji, nastanku, izgledu i znaenju ekolokoga i prostornoga sustava. Ue da je
ekoloki sustav rezultat meuzavisnosti ovjeka i prirode, a prostorni sustav rezultat procesa u
regijama. Ue o meuodnosu prirodnih elemenata i drutvenih pojava i procesa, o snalaenju u
prostoru i predoavanju prostora, razumijevanju i vrjednovanju podataka o ekolokim i prostornim
sustavima. Pripremaju se za aktivno i savjesno djelovanje u drutvu te odgovoran odnos prema
okoliu i prirodnim bogatstvima.
Nastava je prirodoslovlja problemski i istraivaki usmjerena na prikladan (praktini) rad u laboratoriju
i u prirodnoj okolini. Slui se razliitim metodama i pristupima pruajui tako osnovu za studij i
cjeloivotno uenje. Eksperimentalni pristup omoguuje viekratno ponavljanje i istraivanje pojava
132
133
usvojiti znanja potrebna za ouvanje prirode, odgovorno se odnositi prema uporabi prirodnih
bogatstava uz odrivi razvoj, uvajui prirodnu ravnoteu i bioloku raznolikost
usvojiti meunarodni sustav fizikih veliina i pripadajuih mjernih jedinica
znanstvena postignua staviti u povijesni okvir
uoiti temeljne sile i gibanja u prirodi, izvore, pretvorbe i prijenos energije, elektromagnetske i
valne pojave, upoznati grau atoma i atomske jezgre
upoznati svojstva i strukturu tvari te promjene tvari u kemijskim procesima
upoznati ivotni ciklus ivih bia i njihov evolucijski razvoj, grau tijela, ulogu organa, grau ive
stanice, vanost gena i njihovu ulogu u nasljeivanju
razviti sposobnost tumaenja prirodno-geografskih pojava i procesa na Zemlji, na lokalnoj i
globalnoj razini.
Prvi ciklus
I. PRIRODA I OVJEK
1. Povijest znanosti i razvoj civilizacije
Uenici e:
opisati svoj odnos prema prirodi
navesti primjere utjecaja velikih otkria na svakodnevni ovjekov ivot
opisati kako su se tijekom razvoja ovjeanstva mijenjala tumaenja prirodnih pojava.
2. Istraivanja i komuniciranje
Uenici e:
izvesti jednostavan pokus koristei se jednostavnim mjernim instrumentima
postavljati pitanja o prirodnim pojavama i prirodnim procesima te prikupljati podatke iz razliitih
izvora
promatrati i opisati (rijeima i crteom) kljune znaajke promatranog objekta, pojave ili procesa
raspravljati o moguim rezultatima izvedenog pokusa i izrei zakljuak
crteom prikazati rezultate jednostavnog pokusa
napraviti jednostavne modele.
3. Odrivi razvoj
Uenici e:
izraziti potovanje prema prirodi, ivim biima, drugim ljudima i samima sebi
imenovati neka najpoznatija zatiena podruja na moru i kopnu u Hrvatskoj
izraziti suosjeanje za osobe koje pate i za druga ugroena bia
134
opisati znaaj vode u ivotu ovjeka
navesti primjer obnovljivoga izvora energije.
3. Prirodna osnova Zemlje (reljef, klima, voda, tlo, biljni i ivotinjski svijet)
Uenici e:
prepoznati i opisati elemente prirodne osnove u mjestu i zaviaju (reljef, klima, vode, tlo, biljni
i ivotinjski svijet)
razlikovati tipove krajolika u Hrvatskoj.
4. Prirodna bogatstva
Uenici e:
prepoznati i nabrojiti prirodna bogatstva
opisati prirodu i uinke promjena na sustave na Zemlji.
135
2. Struktura i svojstva
Uenici e:
navesti i opisati agregacijska stanja vode
opisati kruenje vode u prirodi
opisati svojstva zraka.
IV. IVOT
1. Bioraznolikost
Uenici e:
opisati raznolikosti u zaviajnoj prirodi
raspraviti zato su raznolikost i razliitost bogatstvo prirode
imenovati znaajne biljne i ivotinjske vrste iz najbliega okolia
opisati neke zajednike osobine razliitih ivih bia
na temelju promatranja opisati promjene godinjih doba i povezati ih s promjenama u ivotu
ivih bia iz najbliega okolia
razlikovati uzgojene od samoniklih biljaka i domae od divljih ivotinja.
2. ovjek i zdravlje
Uenici e:
navesti glavne dijelove tijela i opisati njihovu osnovnu ulogu
usporediti ovjeka s drugim ivim biima
raspraviti i opisati kako se pridravanjem osnovnih higijenskih navika, pravilnom prehranom i
tjelesnom aktivnou moe sauvati zdravlje.
136
3. ivotni procesi
Uenici e:
navesti i opisati nekoliko zajednikih osobina ivih bia i obrazloiti ih na primjeru ovjeka
razlikovati ivu od neive prirode
navesti i opisati glavne dijelove biljke i opisati ovisnost biljaka o ivotnim uvjetima
opisati nain prehrane biljaka i ivotinja.
4. Nasljeivanje i evolucija
Uenici e:
usporediti slinosti i razlike meu organizmima s obzirom na srodstvo
imenovati neke glavne skupine ivih bia.
5. Ekosustavi
Uenici e:
objasniti znaaj ovjekova skladna ivota s prirodom
navesti glavne ekoloke imbenike
objasniti na primjerima kako promjene ekolokih imbenika tijekom godinjih doba utjeu na
iva bia
opisati osnovne ivotne zajednice, mogue promjene u njima te mjere zatite
primijeniti znanja o zbrinjavanju otpada na ekoloki prihvatljiv nain.
V. GIBANJA I SILE
1. Gibanja
Uenici e:
opisati promjenu poloaja tijela u ovisnosti o vremenu te primijeniti na ostale jednostavne
primjere vremenskih pojava u prirodi
procijeniti, izmjeriti, izraziti brojem i mjernom jedinicom trajanja dogaaja ili prirodnoga procesa.
2. Sile i polja
Uenici e:
na jednostavnim primjerima opisati djelovanje jednog tijela na drugo
opisati djelovanje stalnoga magneta na predmete od razliitoga materijala te meusobno
djelovanje dvaju magneta.
3. Elektrodinamika
Uenici e:
opisati elektrinu struju na primjerima uporabe rasvjete i kuanskih ureaja te navesti naine
izbjegavanja opasnosti od djelovanja elektrine struje na ovjekovo zdravlje.
137
VI. ENERGIJA
1. Rad i energija
Uenici e:
opisati znaaj Sunca za ivot na Zemlji
raspraviti toplinsko i svjetlosno djelovanje Sunca
opisati potrebu zatite od Sunca
opisati promjene u pojavnim oblicima vode izazvane zagrijavanjem i hlaenjem.
4. Evolucija svemira
Uenici e:
nacrtati vidljive objekte na nebu: Sunce, Mjesec i zvijezde
na temelju promatranja opisati glavna obiljeja zvijezda
na temelju promatranja, tijekom etiri tjedna, razlikovati izgled Mjeseca.
Drugi ciklus
I. PRIRODA I OVJEK
1. Povijest znanosti i razvoj civilizacije
Uenici e:
na odreenim primjerima analizirati odnos ovjeka i prirode
usporediti razvoj civilizacije tijekom povijesnih razdoblja
opaati prirodne pojave i usporediti njihova objanjenja s onima iz razliitih povijesnih razdoblja.
138
2. Istraivanja i komuniciranje
Uenici e:
promatrati, odrediti i biljeiti kljune znaajke promatranoga objekta, pojave ili procesa
prepoznati mogue opasnosti i primijeniti odgovarajue mjere zatite
opisati sadraj provedenoga promatranja ili izvedenoga pokusa
prikazati rezultate pokusa crteom, tablicom ili jednostavnim grafikonom
na temelju promatranja neposredne stvarnosti ili nakon izvoenja jednostavnih pokusa, izrei
jezino jasan i utemeljen zakljuak o objektu, pojavi ili procesu.
3. Odrivi razvoj
Uenici e:
ukazati na ogranienost neobnovljivih izvora energije
imenovati obnovljive i neobnovljive izvore energije te raspraviti o uinkovitosti i utjecaju na
okoli
navesti primjere nejednake proizvodnje i potronje hrane u svijetu
opisati ekoloki nain proizvodnje hrane
objasniti na jednostavnom primjeru kako lokalne promjene utjeu na biosferu
imenovati neka najpoznatija zatiena podruja na moru i kopnu u Hrvatskoj
raspraviti probleme zatite prirode na primjeru iz vlastitoga okruja
imenovati zatiena podruja na moru i kopnu u Hrvatskoj.
139
3. Prirodna osnova Zemlje (reljef, klima, voda, tlo, biljni i ivotinjski svijet)
Uenici e:
opisati elemente prirodne osnove u Hrvatskoj i u svijetu
opisati prirodno-geografske procese u zaviaju, Hrvatskoj i svijetu.
4. Prirodna bogatstva
Uenici e:
razlikovati prirodna bogatstva u Hrvatskoj i na pojedinim kontinentima
opisati povezanost elemenata prirodne osnove i prostornoga rasporeda prirodnih bogatstava
u zaviaju, Hrvatskoj i svijetu.
2. Struktura i svojstva
Uenici e:
opisati neka svojstva tvari (vrelite, talite, gustou, topljivost).
140
IV. IVOT
1. Bioraznolikost
Uenici e:
upotrijebiti mikroskop pri promatranju
opisati neke ovjeku korisne i tetne mikroorganizme
razlikovati osnovne tipove ivotnih zajednica.
2. ovjek i zdravlje
Uenici e:
razlikovati tjelesne osobine mukoga i enskoga spola
opisati promjene u djevojica i djeaka u pubertetu
objasniti znaaj zdrave prehrane i odravanja higijene za ovjekovo zdravlje
opisati imbenike koji mogu trajno naruiti zdravlje.
3. ivotni procesi
Uenici e:
opisati na temelju promatranja razliite faze u ivotu nekih organizama i usporediti ih sa ivotnim
putem ovjeka
opisati grau i ulogu biljnoga i ivotinjskoga organizma.
4. Nasljeivanje i evolucija
Uenici e:
na primjerima opisati i pokazati kako su se iva bia mijenjala tijekom prolosti
opisati zajednika svojstva i srodstvo pojedinih skupina ivih bia
opisati ovjekovu ulogu u odabiru i uzgoju biljaka i ivotinja.
5. Ekosustavi
Uenici e:
opisati prilagodbe ivih bia odreenim tipovima stanita u Hrvatskoj i objasniti kako na njih
mogu utjecati promjene u okoliu
objasniti ovjekovu ulogu u iskoritavanju, mijenjanju i zatiti prirode
opisati promjene tvari i protok energije kroz hranidbene lance.
141
V. GIBANJA I SILE
1. Gibanja
Uenici e:
opisati gibanja tijela i primijeniti ga na razliite prirodne pojave kao to su: vjetar, valovi i iva
bia
izmjeriti i izraziti brojem i mjernom jedinicom te prikazati histogramom prijeeni put u jednakim
vremenskim razmacima pri gibanju tijela.
2. Sile i polja
Uenici e:
prema primjerima opisati meudjelovanja dvaju tijela na primjerima
raspraviti o meudjelovanju dvaju magneta na daljinu
opisati Zemljino magnetsko djelovanje.
3. Elektrodinamika
Uenici e:
spojiti jednostavni strujni krug uporabom elektrine baterije, vodia i aruljice
raspraviti jednostavni model elektrinoga strujnoga kruga.
VI. ENERGIJA
1. Rad i energija
Uenici e:
opisati razliite oblike energije i pretvorbu jednoga oblika u drugi oblik energije
obrazloiti vanost Suneve energije za ivot na Zemlji.
142
4. Evolucija Svemira
Uenici e:
navesti, na temelju promatranja, razlike zvjezdanoga neba tijekom razliitih godinjih doba
crteom prikazati Zemlju u Sunevu sustavu i Mjesec kao njezin prirodni satelit
raspraviti, na temelju promatranja, vidljivost zvijezda i planeta kroz dalekozor (teleskop)
objasniti zvijezde kao objekte istovrsne Suncu te njihov izgled na nebu
opisati Sunce kao glavni izvor energije na Zemlji.
Trei ciklus
I. PRIRODA I OVJEK
1. Povijest znanosti i razvoj civilizacije
Uenici e:
razlikovati geocentrini i heliocentrini sustav
razlikovati znanstveno i religijsko objanjenje postanka svijeta
povezati povijest znanosti s razvojem tehnike konkretnim primjerima.
2. Istraivanja i komuniciranje
Uenici e:
provesti jednostavno istraivanje zadanoga problema pomou pokusa ili promatranja
usporediti i sistematizirati rezultate pokusa (ili promatranja)
prikazati rezultate (opaanja i/ili mjerenja) tablicom, grafiki, matematikim izrazom, kartom ...
prilikom objanjavanja prirodnih pojava i procesa te prikazivanja rezultata pokusa (ili promatranja)
koristiti se prirodoslovnim pojmovima i modelima te podatcima (dobivenim mjerenjem)
predoenima u tablicama i grafikonima
pronai podatke u strunoj literaturi, asopisima ili u bazi podataka na mrei (internetu)
sluiti se meunarodnim sustavom mjernih jedinica.
3. Odrivi razvoj
Uenici e:
navesti osnovne probleme o kakvoi i koliini pitke vode na Zemlji
raspraviti vanost elektrine energije
143
razlikovati naine iskoritavanja mora i ukazati na tetnost pretjerana iskoritavanja
opisati i analizirati glavne uzroke globalnih promjena
analizirati zbrinjavanja opasnoga otpada
raspraviti o vrijednostima koje potiu odrivi razvoj.
3. Prirodna osnova Zemlje (reljef, klima, voda, tlo, biljni i ivotinjski svijet)
Uenici e:
opisati i usporediti elemente prirodne osnove na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i
kontinentalnoj razini
objasniti prirodno-geografske procese u zaviaju, regiji, Hrvatskoj i na pojedinim kontinentima.
4. Prirodna bogatstva
Uenici e:
objasniti utjecaj elemenata prirodne osnove na prostorni raspored i vrjednovanje prirodnih
bogatstava u Hrvatskoj, Europi i svijetu.
2. Struktura i svojstva
Uenici e:
opisati djelovanje tvari na iva bia
opisati estinost tvari, upotrijebiti modele i osnovnu simboliku
opisati vrstou veza meu esticama i povezati ju s talitem i vrelitem
razlikovati kalavost i kovnost
povezati ionsku strukturu i vodljivost
povezati topljivost i polarnost otapala
razlikovati iste tvari i smjese
razlikovati jednostavne tvari i sloene tvari
predloiti metode za odvajanje tvari iz smjesa.
IV. IVOT
1. Bioraznolikost
Uenici e:
opisati neke vrste ivih bia i svrstati ih u pripadajue sustavne kategorije
navesti vanost mikroorganizama u kruenju tvari na Zemlji.
145
2. ovjek i zdravlje
Uenici e:
opisati organe i njihovu ulogu u ovjekovu tijelu
navesti i opisati najee poremeaje u radu organskih sustava ovjekova tijela
opisati kako ivani sustav i hormoni upravljaju razliitim procesima u organizmu
opisati oplodnju, razvoj embrija i fetusa te roenje djeteta.
3. ivotni procesi
Uenici e:
opisati ulogu metabolikih procesa u stanici
opisati ivotne cikluse stanice
usporediti grau i ulogu ovjekovih organskih sustava s graom i ulogom organskih sustava
predstavnika glavnih skupina ivotinja.
4. Nasljeivanje i evolucija
Uenici e:
imenovati glavne dijelove stanice i opisati njihovu grau i uloge
utvrditi postojanje nasljedne molekule kojom se informacija prenosi na potomstvo
na temelju promatranja, opisati razliite faze ivotnih ciklusa biljaka i ivotinja
obrazloiti vanost varijabilnosti za nastanak novih vrsta i njihov opstanak u promjenjivim
uvjetima.
5. Ekosustavi
Uenici e:
opisati meuovisnost i prilagodbe ivih bia u ekosustavima Hrvatske i pojedinih kontinenata
opisati primjere koji pokazuju kako prirodne promjene i ljudska djelatnost utjeu na ekosustave
definirati vanost ozonskoga omotaa u odnosu na Sunevo zraenje i opasnosti smanjivanja
ozonskoga omotaa.
V. GIBANJA I SILE
1. Gibanja
Uenici e:
objasniti i primijeniti prijeeni put, srednju i trenutanu brzinu i ubrzanje (akceleraciju) na
primjerima nejednolikoga, jednolikoga i jednoliko ubrzanoga pravocrtnoga gibanja
uz primjene, objasniti slobodni pad
razliitim prikazima opisati gibanja.
146
2. Sile i polja
Uenici e:
objasniti, izmjeriti i razlikovati masu, silu teu i teinu
primijeniti drugi i trei Newtonov zakon gibanja
istraiti i primijeniti opis sile trenja i elastine sile
prema primjerima, opisati i izmjeriti tlak
istraiti i primijeniti ravnoteu na poluzi
opisati meudjelovanje elektrinih naboja te djelovanje elektrine i magnetske sile na daljinu.
3. Elektrodinamika
Uenici e:
sastavljati i crtati strujne krugove istosmjerne struje i objasniti ulogu svakog dijela strujnoga
kruga
istraiti i opisati elektrinu struju, elektrini napon i otpor za razliite materijale i agregacijska
stanja
izmjeriti elektrinu struju i napon te primijeniti Ohmov zakon
objasniti zatitu od elektrinoga udara i pomo unesreenome
prikazati i navesti primjenu magnetskoga uinka elektrine struje i pojavu induciranja elektrinoga
napona u zavojnici, gibanjem magneta u odnosu na zavojnicu.
VI. ENERGIJA
1. Rad i energija
Uenici e:
objasniti kinetiku i potencijalnu energiju, povezati ih s radom te opisati pretvorbe energije
opisati, objasniti i primijeniti rad sile i snagu na primjerima iz svakodnevnoga ivota
opisati i navesti razlike izmeu unutarnje energije, topline i temperature te objasniti promjenu
unutarnje energije
opisati prijelaze izmeu agregacijskih stanja
izraunati rad i snagu elektrine struje pomou izmjerenih veliina
objasniti zakon ouvanja energije na razliitim primjerima.
147
4. Evolucija svemira
Uenici e:
opisati poloaj i obiljeja Sunca u galaksiji Mlijeni put te planete i veliinu Suneva sustava
objasniti pojam galaksije te raspraviti brojnost galaksija u svemiru, brojnost zvijezda u svakoj
galaksiji te udaljenost i vidljivost najblie galaksije.
usporediti udaljenosti Sunca i drugih zvijezda od Zemlje pomou vremena potrebna svjetlosti
da od njih stigne do Zemlje
analizirati udaljenosti u svemiru pomou brzine svjetlosti.
2. Istraivanja i komuniciranje
Uenici e:
objasniti prirodne pojave/meudjelovanja pozivajui se na osnovna naela prirodnih znanosti
rabei znanstveno nazivlje
analizirati primjere izvedenih pokusa i primijeniti metode obrade i prikazivanja rezultata
raspraviti i obrazloiti zakljuke.
148
3. Odrivi razvoj
Uenici e:
analizirati ovisnost gospodarskoga razvoja o izvorima energije
analizirati ovisnost gospodarskoga razvoja sa stajalita razliitih drutvenih skupina te ih prikazati
na razliite naine
objasniti energetsku uinkovitost i usporediti obnovljive izvore energije s neobnovljivima
analizirati probleme vodoopskrbe u svijetu
raspraviti prednosti i nedostatke pojedinih izvora energije
analizirati naine na koje se zbrinjava otpad na lokalnoj i globalnoj razini
procijeniti mogunosti poveanja zatienih podruja u Hrvatskoj i svijetu.
3. Prirodna osnova Zemlje (reljef, klima, voda, tlo, biljni i ivotinjski svijet)
Uenici e:
opisati razlike meu elementima prirodne osnove na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i
kontinentalnoj razini
istraiti i analizirati prirodno-geografske procese na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i
kontinentalnoj razini.
4. Prirodna bogatstva
Uenici e:
istraiti odnos ovjeka prema prirodnim bogatstvima u njegovu zaviaju, Hrvatskoj i svijetu.
149
2. Struktura i svojstva
Uenici e:
pomou modela strukture tvari objasniti svojstva agregacijskih stanja
uoiti trodimenzijsku (prostornu) strukturu molekula i objasniti posljedina svojstva tvari
(stereoizomerija).
IV. IVOT
1. Bioraznolikost
Uenici e:
analizirati poveznicu izmeu bioloke raznolikosti i odriva razvoja
definirati znanstveni nain svrstavanja ivih bia.
2. ovjek i zdravlje
Uenici e:
objasniti osnove grae i uloge ovjekova organizma
150
primijeniti i obrazloiti osnovna naela zatite zdravlja i higijene te razviti pozitivne stavove o
odgovornosti za vlastito zdravlje i zdravlje drutva u cjelini
raspraviti ovisnosti i tetne pojave koje ugroavaju zdravlje i ivot
usporediti i obrazloiti razliita stajalita o spolnosti; razlike u spolnoj orijentaciji, kontracepciji,
pobaaju i spolno prenosivim bolestima.
3. ivotni procesi
Uenici e:
opisati temeljni proces kojim se genska informacija prenosi s roditelja na potomstvo
objasniti kako stanice koriste tvari i energiju za odravanje ivota.
4. Nasljeivanje i evolucija
Uenici e:
objasniti univerzalnost stanine grae
opisati strukturu i ulogu molekula odgovornih za prijenos genskih informacija
navesti i objasniti temeljne principe nasljeivanja
objasniti zajedniko podrijetlo ivih bia
opisati procese koji su doveli do nastanka bioraznolikosti.
5. Ekosustavi
Uenici e:
analizirati ovjekov utjecaj na prirodu i promjene ekosustava te predvidjeti mogue posljedice
toga djelovanja na lokalnoj i globalnoj razini.
V. GIBANJA I SILE
1. Gibanja
Uenici e:
primijeniti pojmove pomak, put, brzina i ubrzanje (akceleracija) na pravocrtnim gibanjima i na
jednolikomu krunomu gibanju
analizirati okomiti (vertikalni) i vodoravni (horizontalni) hitac.
2. Sile i polja
Uenici e:
opisati impuls sile i koliinu gibanja
primijeniti prvi, drugi i trei Newtonov zakon gibanja
primijeniti opi zakon gravitacije
izmjeriti centripetalnu silu i primijeniti njezin izraz
NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM
151
primijeniti opis djelovanja sila u tekuinama i plinovima
prikazati i objasniti meudjelovanje elektrinih naboja te primijeniti Coulombov zakon i osnovne
pojmove za elektrino polje.
3. Elektrodinamika
Uenici e:
objasniti pojmove o kojima je ovisno gibanje elektrinoga naboja, i pojmove koji ga opisuju te
ih primijeniti na strujne krugove istosmjerne i izmjenine struje
izmjeriti napon, elektrinu struju i otpor te primijeniti Ohmov zakon na strujne krugove
istosmjerne i izmjenine struje
primijeniti opis magnetskoga uinka elektrine struje te djelovanje sile na naboj u gibanju i na
vodi kojim tee struja u magnetskomu polju
izvesti pokusom i primijeniti Faradayev zakon indukcije.
VI. ENERGIJA
1. Rad i energija
Uenici e:
primijeniti koncepte rada, snage, kinetike i potencijalne energije
primijeniti zakone koji opisuju idealni plin i zakone termodinamike
objasniti i primijeniti elektrinu potencijalnu energiju te rad i snagu elektrine struje
primijeniti zakon ouvanja energije.
152
opisati i objasniti fotoelektrini efekt estinom naravi svjetlosti
objasniti primjenu nuklearne energije.
4. Evolucija svemira
Uenici e:
na temelju promatranja, opisati glavne objekte u svemiru: zvijezde, zvijea, galaksije i nakupine
galaksija
objasniti teoriju Velikoga praska kao poetak prostor-vremena te irenje i hlaenje svemira nakon
Velikoga praska
raspraviti proimanje svemira gravitacijskom silom
opisati evoluciju Sunca i njegova zraenja
opisati starost Zemlje u odnosu na svemir te utvrditi vremensko razdoblje postojanja Homo
sapiensa na Zemlji
objasniti termonuklearne procese u zvijezdama i zraenje energije
opisati odnos tamne i vidljive tvari u svemiru.
2. Istraivanja i komuniciranje
Uenici e:
objasniti prirodne pojave/meudjelovanja/procese pozivajui se na osnovna naela prirodnih
znanosti rabei znanstveno nazivlje
koristiti se modelima pri objanjenju odreenih prirodnih procesa
primijeniti osnovna naela pri rjeavanju hipotetskih problema i zadataka
povezivati teoriju i pokus
osmisliti i provesti pokuse (promatranja) kojima se istrauje meuzavisnost pojedinih varijabla
uz kontrolu ostalih varijabla
analizirati, vrjednovati i tumaiti sakupljene podatke i izvore podataka
koristiti se informacijskom tehnologijom u sakupljanju, obradi i prikazivanju podataka
procijeniti ogranienja u primijenjenim metodama, tehnikama, modelima i teorijama.
153
3. Odrivi razvoj
Uenici e:
analizirati utjecaj ovjekove djelatnosti na promjene poljoprivrednih povrina i prirodnih stanita
raspraviti o zatiti i poboljanju ljudskoga zdravlja na globalnoj i regionalnoj razini
povezati potronju energije s oneienjem atmosfere
ukazati na prepreke s kojima se susreemo u nastojanju da ivimo u suglasju s prirodom
usporediti postupke dobivanja elektrine energije i njihova utjecaja na okoli
analizirati naine na koje se zbrinjava otpad na lokalnoj i globalnoj razini
procijeniti mogunosti poveanja zatienih podruja u Hrvatskoj i svijetu
obrazloiti potrebu razvoja novih tehnologija (fuzijske elektrane, nova goriva, nanotehnologija).
3. Prirodna osnova Zemlje (reljef, klima, voda, tlo, biljni i ivotinjski svijet)
Uenici e:
izdvojiti prednosti i nedostatke elemenata prirodne osnove i planirati njihovo optimalno
vrjednovanje
istraiti, analizirati, usporediti i vrjednovati prirodno-geografske procese na lokalnoj, regionalnoj,
nacionalnoj i kontinentalnoj razini
objasniti razlike meu sustavima odgovornim za promjene na Zemljinoj povrini.
4. Prirodna bogatstva
Uenici e:
istraiti i usporediti naine vrjednovanja i racionalnoga raspolaganja prirodnim bogatstvima na
lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj, kontinentalnoj i globalnoj razini.
154
2. Struktura i svojstva
Uenici e:
objasniti svojstva tvari u razliitim agregacijskim stanjima (pomou modela strukture tvari)
povezati strukturu atoma s poloajem elementa u PSE
iz poloaja u PSE predvidjeti neka svojstva elementnih tvari i jednostavnijih spojeva
modelima strukture molekula objasniti svojstva (polarnost, optika aktivnost) tvari
povezati apsorpcijske spektre (UV, IR, MS, NMR) sa strukturom molekula
uoiti trodimenzijsku (prostornu) strukturu molekula i objasniti posljedina svojstva tvari
(stereoizomerija)
opisati kiralnost i kompleksnost biolokih spojeva.
155
IV. IVOT
1. Bioraznolikost
Uenici e:
procijeniti odnose koji utjeu na bioloku raznolikost i odrivosti ivota u biosferi
opisati znaaj i ulogu mikroorganizama, protoktista, biljaka, ivotinja u biosferi i objasniti njihovu
povezanost s ovjekom
analizirati kako je velika raznolikost ivoga svijeta utemeljena na jedinstvenoj molekularnoj
organizaciji
analizirati utjecaj evolucijskih procesa na bioraznolikost.
2. ovjek i zdravlje
Uenici e:
analizirati osnove grae i uloge ovjekova organizma
navesti najee uzroke poremeaja zdravlja i obrazloiti naine prevencije i lijeenja
usporediti i obrazloiti razliita stajalita o spolnosti; razlike u spolnoj orijentaciji, kontracepciji,
pobaaju i spolno prenosivim bolestima.
3. ivotni procesi
Uenici e:
analizirati povezanost grae i uloge ivih organizama
usporediti razlike u razmnoavanju i razvoju razliitih skupina ivih bia.
156
4. Nasljeivanje i evolucija
Uenici e:
analizirati osnovna naela nasljeivanja i zajedniko podrijetlo i razvoj ivoga svijeta
objasniti molekulsku organizaciju stanice, genski zapis i sintezu proteina
analizirati kako evolucijski procesi utjeu na bioraznolikost
objasniti mogunosti izmijene genskoga materijala, kloniranje pojedinih biljnih i ivotinjskih
vrsta te raspraviti razliite oblike njihove primjene.
5. Ekosustavi
Uenici e:
razlikovati odnose u biosferi i analizirati posljedice ovjekova djelovanja na nju
analizirati uzajamnu ovisnost ivih bia u ekosustavima
objasniti kako meudjelovanje ekolokih imbenika i prirodnoga odabira utjeu na gensku
snagu populacije.
V. GIBANJA I SILE
1. Gibanja
Uenici e:
primijeniti opis pravocrtnih gibanja i jednolikoga krunoga gibanja pomou kinematikih veliina
u rjeavanju problema
analizirati sloena gibanja
objasniti i navesti razlike izmeu translacije (pomaka) i rotacije (vrtnje) tijela.
2. Sile i polja
Uenici e:
primijeniti prvi, drugi i trei Newtonov zakon gibanja
primijeniti opi zakon gravitacije
opisati dinamiki i primijeniti jednoliko kruno gibanje
objasniti inercijske i akcelerirane sustave
primijeniti zakon ouvanja koliine gibanja
primijeniti osnovne koncepte mehanike fluida
prikazati i objasniti meudjelovanje elektrinih naboja i primijeniti Coulombov zakon
primijeniti osnovne pojmove za magnetsko, elektrino i gravitacijsko polje.
3. Elektrodinamika
Uenici e:
izmjeriti i objasniti elektrine veliine u strujnim krugovima
NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM
157
primijeniti Ohmov zakon i zakon ouvanja elektrinoga naboja na strujne krugove istosmjerne
i izmjenine struje
opisati i primijeniti magnetsko polje elektrine struje
primijeniti opis djelovanja sile na naboj u gibanju i na vodi kojim tee struja u magnetskomu
polju te opis sile meu vodiima kojima tee struja
istraiti i primijeniti Faradayev zakon indukcije.
VI. ENERGIJA
1. Rad i energija
Uenici e:
primijeniti koncepte rada i energije u mehanikim sustavima
objasniti osnove unutarnje energije tvari na temelju gibanja sastavnih estica (kinetika teorija
unutarnje energije)
primijeniti koncepte rada i energije u termodinamikim sustavima
primijeniti koncepte rada i energije u elektromagnetskim sustavima
primijeniti zakon ouvanja energije.
158
objasniti dobivanje nuklearne energije
objasniti na primjerima osnove poluvodike elektronike i nanotehnologije.
4. Evolucija Svemira
Uenici e:
na temelju promatranja, opisati glavne objekte u svemiru: zvijezde, zvijea, galaksije i nakupine
galaksija te razlikovati zvijezde po veliini, temperaturi i starosti
objasniti teoriju Velikoga praska kao poetak prostor-vremena te irenje i hlaenje svemira
nakon Velikoga praska
raspraviti proimanje svemira gravitacijskom silom
objasniti procese formiranja i evolucije zvijezda (supernove, neutronske zvijezde, pulsari, kvazari,
crne jame) te evoluciju Sunca
opisati starost Zemlje u odnosu na svemir te utvrditi vremensko razdoblje postojanja Homo
sapiensa na Zemlji
opisati odnos tamne i vidljive tvari u svemiru
prikazati i objasniti jednostavne modele i simulacije planetnih i zvjezdanih sustava.
159
160
161
razviti kritinost i kompetencije za estetsko vrjednovanje i dizajn proizvoda i usluga
postati dobro obavijeteni potroai koji e moi ocijeniti tehnika svojstva proizvoda i usluga
biti osposobljeni za pravilan i sretan izbor nastavka kolovanja i zanimanja.
Prvi ciklus
I. TEHNIKO STVARALATVO
1. Praktini rad izradba proizvoda estetskim oblikovanjem materijala
Uenici e:
oblikovati razliite rukotvorine, primjerice suvenire i druge prigodniarske radove ili uporabne
predmete od razliitih materijala, bez primjene alata
osmisliti i napraviti rukotvorine kao suvenire i druge uporabne predmete prema predlocima
i slobodnomu izboru iz hrvatske narodne batine, i to oblikovanjem razliitih materijala i
uporabom pribora i jednostavnih alata
opisati i komentirati postupak izradbe rukotvorine
razviti finu motoriku sastavljanjem konstrukcijskih elementa.
162
163
opisati kakvim opasnostima ovjek moe biti izloen zbog neispravna rukovanja ureajima
razlikovati baterije prema vrsti, obliku i primjeni te objasniti razliku izmeu baterije i akumulatora
razlikovati nekoliko vrsta aruljica i objasniti vanost uporabe tednih arulja u kuanstvu.
4. Suvremene tehnologije
Uenici e:
opisati kako suvremeni tehniki alati i ureaji slue ljudimau brzomu i uspjenu obavljanju
djelatnosti u graditeljstvu, poljoprivredi, prometu i medicini te u svakodnevnomu ivotu.
5. Tehnika i okoli
Uenici e:
razlikovati smee od otpada
objasniti vanost zatite i ouvanja okolia te opasnosti koje prijete zagaivanjem okoline
izazvane nebrigom svakoga pojedinca
sakupljati, razvrstavati i pravilno odlagati otpad iz kole i vlastitoga doma
djelovati na ouvanje istoe voda
sudjelovati u kolskim eko-akcijama: sakupljanju otpada i urednu odravanju okolia.
164
opisati to su datoteke i datotene mape i gdje su one smjetene
obavljati osnovne operacije s mapama i datotekama (stvaranje mapa i podmapa, premjetanje
i kopiranje mapa i datoteka, obavljanje tih radnja povlaenjem mia).
5. Obradba teksta
Uenici e:
upotrebljavati jednostavan program za pisanje tekstova i savladati uporabu tipkovnice i mia u
pripremi teksta
pravilno ureivati tekst uporabom velikih i malih slova i interpunkcijskih znakova
oblikovati orijentaciju i izgled stranice
pohranjivati tekstove u datoteke i otvarati datoteke s prethodno pohranjenim tekstovima.
165
jednostavnim naredbama za pravocrtno kretanje i okretanje likova na zaslonu monitora crtati
jednostavne geometrijske oblike tragovima koje likovi ostavljaju na svojemu putu
prepoznati da nizovi naredbi ine program koji se moe pohraniti u datoteku i kasnije opet
pokrenuti i preoblikovati.
Drugi ciklus
I. TEHNIKO STVARALATVO
1. Praktini rad izradba proizvoda estetskim oblikovanjem materijala
Uenici e:
napraviti tehniki crte za izradbu planiranoga proizvoda
u suradnji s drugim uenicima i obradom razliitih materijala, napraviti uporabne predmete na
nain tradicijskih obrta svojstvenih kraju u kojemu kola djeluje
napraviti i estetski oblikovati odreeni proizvod po vlastitom izboru i vlastitoj zamisli za osobne
potrebe, za ukraavanje uionice ili za trite.
166
opisati funkcije pojedinih komponenti u zbirci za sastavljanje mehatronikih i robotskih sustava
izraivati vlastite modele funkcionalnih konstrukcija od konstrukcijskih elemenata
sastavljati jednostavne modele semafora, mehatronikih i robotikih te njima slinih sustava
upravljati konstrukcijom runo i pomou raunala potujui naela promjene brzine i smjera
okretanja
opisati funkciju hvataljke ili prihvatnice
koristiti se gotovim algoritmima i programima i izraivati vlastite za upravljanje robotskim
konstrukcijama pomou raunala.
167
objasniti da tehnologije nisu dobre same po sebi jer one mogu biti loe ako se njima loe upravlja
ili se njima slui u neasne svrhe
objasniti kako tehnika i tehnologija utjeu na znanstveni razvoj, kakvou i nain ivljenja
spoznati da su informacijsko-komunikacijske tehnologije znatno izmijenile suvremeni svijet i
utjecale na razvoj globalizacije.
4. Suvremene tehnologije
Uenici e:
spoznati da su napretkom tehnologija stvoreni mnogi tehniki sustavi koji omoguuju otkrivanje
bolesti, lijeenje i odravanje tjelesnoga i duevnoga zdravlja ljudi
spoznati da je ovjek stvorio umjetne ekosustave u kojima uzgaja biljke i ivotinje
obrazloiti zato razliiti postupci u poljoprivredi i stoarstvu zahtijevaju razliite vremenski
usklaene postupke, naprave i sustave
spoznati da prometna sredstva zahtijevaju odravanje te da djelovanje prometnih sustava bitno
ovisi o ljudima koji, na razliite naine, sudjeluju u odvijanju prometa
spoznati da su graevinski objekti sloeni tehniki objekti u koje se ugrauje vie sustava i
podsustava te da se moraju redovito odravati.
5. Tehnika i okoli
Uenici e:
spoznati da tehnologije, pored koristi za ovjeka, imaju i tetne uinke na okoli i cijeli ekosustav
spoznati da otpad, ako se njime dobro gospodari, moe donijeti gospodarsku i ekoloku korist
(preradba stakla, recikliranje papira, preradba metalnoga otpada, bioloki otpad koji slui za
kompost i dobivanje energije i slino)
usvojiti stav o potrebi ponaanja u skladu s pravilima zatite okolia i ouvanja prirodne ravnotee
u svakodnevnomu ivotu.
168
169
5.Obradba teksta
Uenici e:
rabiti napredni program za obradu teksta te se koristiti razliitim raspoloivim postupcima za
ureivanje teksta
oblikovati izgled stranice mijenjanjem irina rubnica te umetanjem simbola, broja stranica,
zaglavlja i podnoja
pripremati tekst rasporeen u vie stupaca, s umetanjem crtea i tablica
pisaem ispisivati pripremljeni tekst.
Trei ciklus
I. TEHNIKO STVARALATVO
1. Praktini rad izradba proizvoda estetskim oblikovanjem materijala
Uenici e:
prema zadanoj skici ili predloku, napraviti tehniki crte za izradbu odreenoga proizvoda
uporabom pribora i raunala
na osnovi tehnikoga crtea i razliitim postupcima obrade, napraviti razliite uporabne
proizvode od drva, drvnih preraevina, kamena, plastike, metala ili ega drugoga sluei se
runim mehanikim i elektrinim alatima, ureajima i strojevima
napraviti ili sklapati razliite modele prema radnoj listi s uputama.
170
171
navesti pravila i obrazloiti tehnoloke razloge uredna odravanja radnoga mjesta, sredstava i
materijala za rad
obrazloiti fizike, gospodarske, ekoloke i drutvene tete koje mogu nastati zbog neracionalne
organizacije i nepridravanja pravila rada na siguran nain.
172
opisati princip rada generatora istosmjerne i izmjenine struje
sklapati elektrine instalacije, prema elektrinoj shemi ili predloku, na eksperimentalnoj ploi
opisati proces proizvodnje i prijenosa elektrine energije.
4. Suvremene tehnologije
Uenici e:
obrazloiti kako je sprega prirodnih znanosti i tehnike dovela do izgradnje vrlo naprednih
medicinskih ureaja i sustava
spoznati kako napredak u poljoprivrednim tehnologijama neposredno utjee na smanjenje
broja ljudi koji proizvode hranu za potrebe cjelokupnoga stanovnitva
spoznati da se poljoprivredni proizvodi, osim za prehranu, koriste i u druge svrhe
utvrditi da su prometna vozila sloeni tehniki sustavi koji se sastoje od vie podsustava i
elemenata koji moraju skladno djelovati
spoznati da se u prometnim sustavima koristi informacijska i komunikacijska tehnologija za
svrhovito usklaivanje prometnih procesa
spoznati da se graevinski objekti moraju graditi u skladu sa zakonskim odredbama i propisima
te da se uvjeti graenja odreuju planovima prostornoga ureenja.
5. Tehnika i okoli
Uenici e:
rukovati predmetima i sredstvima rada (ureajima, strojevima postrojenjima i opasnim
materijalima) ne ugroavajui vlastitu sigurnost, sigurnost drugih i okolia
zbrinjavati razliite vrste otpada i rasporeivati otpad namijenjen preradbi (reciklai)
obrazloiti potrebu ouvanja prirode i planskoga gospodarenja prirodnim zalihama kao
preduvjetom odriva razvoja
obrazloiti zbog ega su odluke o razvoju i uporabi nekih tehnikih rjeenja esto nagodbe
izmeu koristi za gospodarske imbenike i mogue tetnosti za okoli
spoznati da tehnologije znatno pomau u sprjeavanju ili uklanjanju teta koje uzrokuju prirodne
katastrofe
spoznati ekoloku, gospodarsku i energetsku vrijednost pravilnoga odlaganja, rasporeivanja i
preradbe otpada.
173
174
3. Interdisciplinarne primjene
Uenici e:
pripremiti svoje vlastite programe u kojima e rjeavati jednostavne matematike zadatke
odnosno primijeniti znanja steena u matematici
pripremiti programe koji pokazuju primjenu raunala za rjeavanje jednostavnih zadataka u
nastavi fizike, kemije, biologije i ostalih predmeta.
175
2. Osnove poduzetnitva
Uenici e:
spoznati da se poduzetnitvo moe zasnovati na proizvodnji proizvoda ili pruanju usluga te
da moe postojati samo ako postoji potranja za proizvodom ili uslugom
spoznati temeljni tijek proizvodnje: od dizajna proizvoda, prikupljanja ulaznih sirovina za
ostvarenje proizvoda do uporabe alata i strojeva za oblikovanje i sastavljanje obraenih materijala
u gotov proizvod
obrazloiti kako se u dobro organiziranoj proizvodnji koristi razliitim tehnologijama (za
mehaniku termiku i kemijsku obradu)
obrazloiti kako se u pruanju usluga moe koristiti razliitim tehnologijama te kako se u
proizvodnji kakva proizvoda moe uspostaviti proizvodni lanac i proizvodnja u suradnji kojom
svaki proizvoa ostvaruje zaradu
obrazloiti vanost promidbe za uspjenost odreene proizvodnje ili uslune djelatnosti te
podrke za odravanje proizvoda
obrazloiti suradniki (kooperantski) odnos u proizvodnomu lancu: sudjelovanje malih, srednjih
i velikih proizvoaa te obrtnika
objasniti meuzavisnost valjana odvijanja proizvodnih procesa ili uslune djelatnosti i kakvoe:
osposobljenosti ljudi koji u njima sudjeluju
prepoznati da u svjetskomu trinom natjecanju proizvodnja ili usluna djelatnost moe opstati
samo kreativnou i trajnim prilagodbama svih sudionika novim trinim okolnostima.
176
4. Tehnika i okoli
Uenici e:
objasniti zato se ne moe prihvatiti ni jedan sloeniji projekt ako nema i studiju utjecaja na
okoli
spoznati da je tehnologija vana za provoenje opaanja u prirodnomu okruenju i na temelju
prikupljenih informacija donositi odluke o razliitim postupcima
obrazloiti da se tehnolokim procesima utjee na naruavanje prirodne ravnotee, ali i da se
prilagoavanjem tehnologija moe smanjiti utjecaj tetnih uinaka na okoli.
177
178
4. Interdisciplinarne primjene
Uenici e:
vrjednovati gotove raspoloive programe s obzirom na njihovu uporabe u izuavanju razliitih
predmeta
prepoznati da se raunala upotrebljavaju u svim granama gospodarstva, u svim djelatnostima,
u znanosti i obrazovanju
prepoznati da su mnoga raunala ugraena u razliite tehnike, naprave i sustave u kojima
mjere, nadziru i upravljaju procese koji se u njima odvijaju.
179
5. Drutveno-humanistiko podruje
Opis podruja
Svrha je drutveno-humanistikoga podruja pridonijeti razvoju uenika kao samostalnih i
odgovornih osoba, pojedinaca i graana koji e biti sposobni razumjeti i kritiki promiljati poloaj
i ulogu ovjeka u suvremenomu svijetu te aktivno sudjelovati u drutvenomu, kulturnomu,
gospodarskomu i politikomu razvoju vlastitoga drutva, s posebnom odgovornou za njegov
demokratski razvoj.
U okviru drutveno-humanistikoga podruja uenici se bave osobnim, drutvenim, gospodarskim,
politikim, kulturnim, religijskim i etiko-moralnim pitanjima ovjekova ivota i drutva u razliitim
vremenima i na razliitim prostorima.
U drutveno-humanistikomu podruju uenici se upoznaju sa sadrajima koji pridonose
razumijevanju uvjeta ivota i rada u prolosti i sadanjosti kako bi se osposobili za ivot i rad u
budunosti. Ue o ljudima, odnosima meu njima, odnosu ljudi prema svijetu koji ih okruuje, o
kulturnomu razvoju ovjeka i drutva. Prouavaju i vrjednuju prole i sadanje dogaaje, razmatraju
pitanja vezana za postizanje pravednih i mirotvornih meuljudskih odnosa, drutvenih odnosa,
meunarodnoga poretka i socijalno-gospodarske sigurnosti. Razmatraju pitanja o drutvenim
sustavima, drutvenim strukturama, gospodarskim i politikim poredcima, europskim integracijama
i globalizacijskim procesima.
Odgajaju se za vrjednovanje i uvanje prirodne, materijalne, duhovne, povijesne i kulturne batine
Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta te vrjednovanje i uvanje europske i svjetske kulturne
batine. Upoznaju etiko-moralne vrijednosti, vjerske i kulturne tradicije i vrijednosne sustave, osobito
kranstvo, ali i druge religije te nereligijske svjetonazore sve to tvori civilizacijski i etiki temelj
Europe.
Prouavaju zakonitosti u prostornim odnosima, prostorna ustrojstva i osposobljuju se za uvanje i
unaprjeivanje okolia. Bave se pitanjima identiteta, spolnosti, ouvanja i unapreivanja vlastitoga
zdravlja i zajednikoga ivota u koli, obitelji i drutvu. Prouavaju pitanja razliitosti i jednakopravnosti
pojedinaca, spolova, kultura, rasa, vjera, siromanih i bogatih.
Znanje, sposobnosti i vrijednosti steene unutar drutveno-humanistikoga podruja predstavljaju
temelj za uenikov odgovoran odnos prema samome sebi, prema drugima i prema svemu to ga
okruuje. Ta znanja, sposobnosti i vrijednosti pomau u oblikovanju vlastitoga identiteta u vremenu
velikih promjena i pluralizma, u razumijevanju i potivanju drugih i drugaijih te za djelatno i
odgovorno sudjelovanje u drutvenomu ivotu.
razviti valjan odnos prema radu te usvojiti znanja, vjetine, sposobnosti i vrijednosti koje
omoguuju preuzimanje uloga i odgovornosti u osobnomu, obiteljskomu i javnomu djelovanju,
posebice u zalaganju za demokratski razvoj drutva
razviti kritiko promiljanje vlastitoga djelovanja u drutvu te stei znanja, vjetine, sposobnosti
i stavove koji pogoduju razvoju poduzetnosti i stvaralatva
razviti samopouzdanje i sigurnost u osobne sposobnosti i identitet te razviti sposobnost
uravnoteenoga odnosa prema vlastitomu i zajednikomu dobru
upoznati temeljne ivotne i religijsko-etike poglede i razumjeti njihovu zavisnost o vremenu i
kulturi te moi izraziti, objasniti i razvijati svoje stavove u skladu s vlastitim vjerskim, etikomoralnim i kulturnim identitetom
razviti komunikacijske, organizacijske i socijalne vjetine, usvojiti meukulturne kompetencije
koje omoguuju razumijevanje i prihvaanje drugoga i drukijega bez obzira na spol, kulturnu,
socijalnu, rasnu, religijsku, nacionalnu i etniku pripadnost
razviti sposobnost za prepoznavanje problema i pitanja na koja treba pronai odgovor, za
planiranje i provoenje istraivanja, oblikovanje obrazloenih zakljuaka te iznoenje ishoda
svojega rada na razliite naine, u razliite svrhe i za razliitu publiku
razviti valjan stav i umijee uenja iz svih raspoloivih izvora, pripravnost za cjeloivotno uenje
te preuzeti odgovornost za vlastito uenje i profesionalni razvoj.
Prvi ciklus
I. SOCIJALNE VJETINE I METODE IZUAVANJA POJAVA
U DRUTVENO-HUMANISTIKOMU PODRUJU
1. Razliiti izvori podataka, sakupljanje, vrjednovanje
i predstavljanje podataka
Uenici e:
izraziti, verbalno i neverbalno, svoja razmiljanja, spoznaje i osjeaje (npr. govor, pisanje, crtanje,
slikanje, glumu itd.)
pronalaziti i predstaviti, u skladu sa svojom dobi, osnovne injenice o prirodi, drutvu, kulturi,
religiji, ovjeku i njegovu djelovanju u prolosti i sadanjosti u zaviaju i Hrvatskoj (govor, pisanje,
crtanje i slikanje, kartografsko predoavanje, gluma itd.)
rabiti medijske sadraje i razlikovati korisne sadraje od oni koji to nisu.
181
182
2. Povijest Hrvatske
Uenici e:
nabrojiti i opisati osnovne dogaaje i okolnosti koje su oblikovale i oblikuju zaviaj i domovinu
opisati djelovanje nekih vanih pojedinaca u prolosti hrvatskoga naroda
prepoznati vanost poznavanja hrvatske povijesti i sudjelovati u ouvanju zaviajne i hrvatske
batine.
183
2. Proizvodnja i potronja
Uenici e:
razlikovati potrebe od elja i mogunosti
prepoznati i opisati potroaka prava i odgovornosti te objasniti vanost izbora zdrave hrane,
igraaka i drugih proizvoda.
3. Profesionalno usmjeravanje
Uenici e:
razlikovati zanimanja u koli, obitelji i uoj zajednici
razlikovati zanimanja koja su ukljuena u ostvarivanje kakva poduzetnikoga pothvata ili u rad
poduzea
donositi odluke o planiranju svoga slobodnoga vremena i izboru izvannastavnih aktivnosti.
184
Drugi ciklus
I. SOCIJALNE VJETINE I METODE IZUAVANJA POJAVA
U DRUTVENO-HUMANISTIKOMU PODRUJU
1. Razliiti izvori podataka, sakupljanje, vrjednovanje
i predstavljanje podataka
Uenici e:
izraziti, verbalno i neverbalno, svoja razmiljanja, spoznaje, osjeaje i stavove (npr. govor, pisanje,
crtanje, slikanje, gluma itd.)
185
pronalaziti, na razliite naine predstaviti i vrjednovati osnovne podatke o prirodi, drutvu, kulturi,
religiji, ovjeku i njegovu djelovanju u prolosti i sadanjosti u svijetu (govor, pisanje, crtanje i
slikanje, kartografsko predoavanje, gluma)
nabrojiti i opisati razliite naine na koje se isti dogaaji i pojave mogu tumaiti/prikazati
(znanost, umjetnost, mediji, muzejski postavi itd.)
pratiti, nabrojiti i opisati dogaaje u drutvenoj sredini iz vie izvora podataka te uoiti osnovne
probleme u drutvenoj sredini.
uvati batinu te iskazati valjan odnos prema hrvatskoj kulturnoj batini i domovini te prema
drugim kulturama, europskoj i svjetskoj kulturnoj batini.
2. Povijest Hrvatske
Uenici e:
tumaiti povijesne dogaaje iz razliitih razdoblja s ciljem slaganja slike batine Republike
Hrvatske i razvijanja smisla za kronologiju
nabrojiti i opisati osnovne dogaaje i okolnosti koje su oblikovale i oblikuju hrvatsku domovinu
i njezino okruje
razmotriti hrvatske povijesne teme kako bi otkrili kako su povijesni dogaaji i pojedinci utjecali
na oblikovanje hrvatskoga drutva i svakodnevice
smjestiti povijesne dogaaje, pojave i osoba u odgovarajue povijesno razdoblje.
187
2. Proizvodnja i potronja
Uenici e:
prepoznati utjecaj naina proizvodnje i pripremanja hrane na njezinu kakvou
navesti osnovna prava i odgovornosti potroaa
usporediti cijene i prepoznati razlike izmeu informacije i reklame.
188
3. Profesionalno usmjeravanje
Uenici e:
razlikovati zanimanja koja su ukljuena u ostvarivanje kakva poduzetnikoga pothvata ili u rad
poduzea te prepoznati ulogu i vanost svakog pojedinca za uspjeh cjeline
osvijestiti samopouzdanje utemeljeno na vlastitim sposobnostima kojima mogu zadovoljiti
svoje potrebe i pridonijeti razvoju sredine u kojoj uenik ivi
utemeljeno donositi odluke o planiranju svoga slobodnoga vremena i izboru izvannastavnih i
izvankolskih aktivnosti.
189
prepoznati i procijeniti kako vlastita vjera i vrijednosti, te vjera i vrijednosti drugih ljudi, utjeu
na stvarno djelovanje.
Trei ciklus
I. SOCIJALNE VJETINE I METODE IZUAVANJA POJAVA
U DRUTVENO-HUMANISTIKOMU PODRUJU
1. Razliiti izvori podataka, sakupljanje, vrjednovanje
i predstavljanje podataka
Uenici e:
ralaniti i razliitim nainima predstaviti i vrjednovati podatke o prirodi, drutvu, kulturi, religiji,
ovjeku i njegovim djelatnostima u Hrvatskoj i u Europi
190
vrjednovati informacije koje posreduju javni mediji te objasniti razliite uloge medija, posebice
ulogu medija u oblikovanju stavova i ponaanja ljudi
pratiti, nabrojiti i objasniti drutvene dogaaje iz razliitih izvora informacija
pratiti i objasniti razvoj drutvenih dogaaja u mjesnoj zajednici s obzirom na okoli, kulturnu
batinu, gospodarstvo, drutvenu solidarnost, humanitarno djelovanje
povezati drutveno-humanistika, matematika i prirodoslovna znanja i primijeniti ih u rjeavanju
praktinih pitanja iz razliitih podruja drutvenoga i gospodarskoga ivota.
191
2. Povijest Hrvatske
Uenici e:
razmotriti i ralaniti teme iz hrvatske povijesti, uoavati slijed povijesnih dogaanja, usporediti
vremenska razdoblja i drutva
prepoznati i vrjednovati utjecaj nacionalnih manjina i europskih naroda na oblikovanje
hrvatskoga drutva i kulture
razmotriti teme iz hrvatske povijesti te uoiti povezanost sa svjetskim dogaanjima
vrjednovati vanost povijesnih dogaaja i pojedinaca za oblikovanje hrvatskoga drutva.
192
2. Proizvodnja i potronja
Uenici e:
razjasniti zato je potrebno, u pripremanju i troenju hrane, voditi rauna o cijeni, zdravlju i
ouvanju okolia
objasniti i opisati osnovna prava i odgovornosti potroaa
napraviti proraune za upravljanje osobnim novanim sredstvima i onima svojega kuanstva,
ocjenjivati posljedice upravljanja svojim novanim sredstvima te se uinkovito baviti
mogunostima tednje.
3. Profesionalno usmjeravanje
Uenici e:
donositi obrazloene odluke o vlastitomu obrazovanju, profesionalnomu i osobnomu razvoju
odgovorno se odnositi prema vlastitomu uspjehu u obrazovanju
prepoznati svoje talente i sposobnosti za odreena podruja rada i stvaralatva na temelju
postignuta kolskoga uspjeha i sudjelovanja u djelatnostima kole te suradnje s razliitim
ustanovama i organizacijama u mjesnoj zajednici
navesti osnovne imbenike potrebne za pokretanje i odravanje posla.
193
194
predstaviti osnovna kranska moralna naela i prosuivati naine kako stvoriti pravednije,
solidarnije i tolerantnije drutvo u skladu s kranskim odgovorima na moralna pitanja
objasniti povezanost evanelja i temeljnih ljudskih vrijednosti kao to su dostojanstvo ljudske
osobe, jednakost, sloboda, ljubav, ljudska prava i slino
objasniti i kritiki prosuditi izriaje kranske vjere o posljednjim stvarima i raspravljati o njima.
195
196
objasniti osnovnu drutvenu strukturu, ustanove, drutvene procese i odnose u hrvatskomu
drutvu
primijeniti steena znanja u analizi hrvatskoga drutva koristei se jednostavnim istraivakim
metodama, argumentiranim raspravama, pisanjem eseja i slino
objasniti procese europskoga integriranja i globalizacijske procese te njihov utjecaj na hrvatsko
drutvo i utjecaj hrvatskoga drutva na te procese (npr. gospodarstvom, kulturom, mirnim
suivotom).
2. Povijest Hrvatske
Uenici e:
vrjednovati vanost kulturnih, gospodarskih i politikih utjecaja na razvoj hrvatskoga drutva
ralaniti i razmotriti glavne dogaaje i drutvene strukture, njihove uzroke i posljedice te struje
i nositelje promjena u zaviajnoj i hrvatskoj povijesti
opisati i obrazloiti kontekst i vezu hrvatske povijesti s povijeu susjednih naroda te europskom
i svjetskom povijesti
prikazati hrvatski nacionalni kulturni identitet u odnosu na kulturne identitete Europe i svijeta.
197
2. Proizvodnja i potronja
Uenici e:
objasniti meuovisnost razliitih dijelova svijeta i procijeniti utjecaj globalizacije na proizvoae,
potroae i okoli
razlono objasniti i, na vlastitom primjeru, opisati vanost potroake etike i otpornosti na
manipulacije reklamama
objasniti naine kojima se tite njihova potroaka prava, zdravlje, novac i okoli
obrazloiti zato i kako treba tedjeti
objasniti zato je rad temeljna drutvena vrijednost
198
objasniti zato se, plaanjem proizvoda i usluga, dio sredstava izdvaja za zajednike drutvene
potrebe te protumaiti posljedice utaje poreza.
3. Profesionalno usmjeravanje
Uenici e:
istraiti i razlono objasniti mogunosti nastavka kolovanja i daljnjega usavravanja
prepoznati svoje talente i sposobnosti za odreena podruja rada i stvaralatva na temelju
postignutoga kolskoga uspjeha i sudjelovanja u djelatnostima kole te suradnje s razliitim
ustanovama i organizacijama u mjesnoj zajednici, Hrvatskoj i Europi
odgovorno koristiti svoje znanje, sposobnosti i vjetine/umijea u profesionalnomu napredovanju.
199
200
201
202
2. Povijest Hrvatske
Uenici e:
vrjednovati vanost kulturnih, gospodarskih i politikih utjecaja na razvoj hrvatskoga drutva
predstaviti i kritiki tumaiti glavne dogaaje i drutvene strukture, njihove uzroke i posljedice,
struje i nositelje promjena u zaviajnoj i hrvatskoj povijesti te objasniti razmatrane pitanja sa
stajalita vie ukljuenih strana
opisati i kritiki obrazloiti kontekst i vezu hrvatske povijesti s povijeu susjednih naroda te s
europskom i svjetskom povijeu
prikazati hrvatski nacionalni kulturni identitet u odnosu na kulturne identitete Europe i svijeta
razluiti, predstaviti i objasniti razliita tumaenja prolih i sadanjih dogaaja i drutvenih pojava
i procesa u hrvatskoj povijesti
razlono prosuditi o vrijednostima bitnima za razvoj hrvatskoga drutva.
203
ralaniti i protumaiti proces modernizacije hrvatskoga drutva u kontekstu procesa europskoga integriranja i globalizacijskih procesa te njegov utjecaj na pojedinca
razluiti i kritiki tumaiti suvremene dogaaje u Republici Hrvatskoj, europskom kontinentu i
svijetu, poloaj i ulogu Republike Hrvatske u europskim integracijama i svjetskim organizacijama
prikazati i vrjednovati utjecaj drutveno-ekonomskoga razvoja na pojedinca te njegove dobre
i loe utjecaje na okoli.
2. Proizvodnja i potronja
Uenici e:
istraujui globalizaciju trita, objasniti meuovisnost razliitih dijelova svijeta i procijeniti utjecaj te globalizacije na dobavljae, potroae i okoli
razlono objasniti i, na vlastitom primjeru, opisati vanost potroake etike i otpornosti na manipulacije
objasniti naine kojima se tite njihova potroaka prava, zdravlje, novac i okoli
obrazloiti zato i kako treba tedjeti
objasniti zato je rad temeljna drutvena vrijednost
objasniti zato se, plaanjem proizvoda i usluga, dio sredstava izdvaja za zajednike drutvene
potrebe te protumaiti posljedice utaje poreza.
204
3. Profesionalno usmjeravanje
Uenici e:
istraiti i razlono objasniti mogunosti nastavka kolovanja i daljnjega usavravanja
prepoznati svoje talente i sposobnosti za odreena podruja rada i stvaralatva na temelju postignuta kolskoga uspjeha i sudjelovanja u djelatnostima kole te suradnje s razliitim ustanovama i organizacijama u mjesnoj zajednici, Hrvatskoj i Europi.
205
206
istraujui tradicije, obrede i obiaje velikih religija, utvrditi mjesto tih religija u suvremenomu
ivotu
opisati i objasniti osnovne simbole, obrede, vjerovanja u svjetskim religijama
objasniti prinose vjerovanja i temeljnih vrijednosti svjetskih religija na razvoj Hrvatske danas i u
prolosti
oblikovati vlastite odgovore na izazove i mogunost hrvatske vjerske i kulturne razliitosti i
proiriti to na globalni kontekst.
207
6. Umjetniko podruje
Opis podruja
Svrha je umjetnikoga podruja osposobiti uenike za razumijevanje umjetnosti i za aktivan odgovor
na umjetnosti svojim sudjelovanjem, zatim za uenje razliitih umjetnikih sadraja i razumijevanje
sebe i svijeta pomou umjetnikih djela i medija te za izraavanje osjeaja, iskustava, ideja i stavova
umjetnikim aktivnostima i stvaralatvom.
Umjetniko odgojno-obrazovno podruje ine Vizualne umjetnosti i dizajn, Glazbena kultura i
umjetnost, Filmska i medijska kultura i umjetnost, Dramska kultura i umjetnost te Umjetnost pokreta
i plesa.
Umjetnosti pridonose osobnomu doivljaju i razumijevanju svijeta, oblikuju uvjerenja, stavove i
svjetonazore, pokreu osjeajnost, pojaavaju ranija iskustva, razvijaju kritiku svijest i omoguuju
viziju drugaijega svijeta.
Umjetnostima se potie propitivanje, istraivanje, proiavanje, povezivanje i izraavanje ideja,
osjeaja i iskustava u likovnomu djelu ili uratku, glazbi, filmskomu i medijskomu stvaralatvu,
govornomu izriaju, gesti, pokretu i plesu.
Izraavanje putem kreativnoga procesa pridonosi djetetovu cjelovitu razvoju: viestrukoj inteligenciji,
kreativnomu i simbolikomu miljenju, izraajnim i praktinim oblikovnim sposobnostima te
osobnosti. Takoer potie samopouzdanje, ustrajnost, samodisciplinu, spontanost i elju za
slobodnim istraivanjem, razvija pozornost, koncentraciju, osjetljivost za mjeru i ciklinost te
pospjeuje sposobnost samoizraavanja i kritikoga miljenja.
Umjetnika djela i stvaralake aktivnosti pridonose oblikovanju identiteta uenik, jaanju njihova
integriteta i samopotovanja te stvaranju kulturne i ekoloke svijesti. Odgoj i obrazovanje za
umjetnost pomou umjetnosti stvara kreativne pojedince koji aktivno sudjeluju u oblikovanju kulture
svoje neposredne i ire okoline.
Umjetnosti u odgoju i obrazovanju pridonose umnomu, osjetilnomu, osjeajnomu, drutvenomu,
tjelesnomu, duhovnomu i kreativnomu razvoju uenik, omoguuju povezivanje uenikih
individualnih znanja, spoznaja i iskustava s drugim odgojno-obrazovnim podrujima te njihovo
integriranje u ire drutvene i kulturne vrijednosne sustave i svjetonazore.
Uenjem pomou umjetnosti, upoznavanjem i koritenjem razliitih izvora podataka, umjetnikih
jezika, tehnolokih postupaka, naina izraavanja i komunikacijskih tehnologija, stvaranjem vlastitih
umjetnikih ostvaraja, sudjelovanjem u umjetnikim aktivnostima, odgovorom na umjetnika djela
i stvaralatvo te na umjetnike ostvaraje drugih uenika, uenike se osposobljava za istraivanje
razliitih komunikacijskih putova prema drugim sadrajima, ljudima i kulturama.
Odgoj pomou umjetnosti i za umjetnost bitno pridonosi oblikovanju osobnih te drutvenih i
kulturnih uvjerenja i svjetonazora, stvaranju osobnoga i drutvenoga, nacionalnoga i europskoga
kulturnoga identiteta te stjecanju univerzalnih humanistikih vrjednota, potivanju razlika meu
ljudima i kulturama, razvijanju empatije, suradnje, solidarnosti te osobne, drutvene i kulturne
odgovornosti.
Umjetniko podruje senzibilizira uenike za kulturu i kulturna dogaanja u iroj drutvenoj zajednici,
za razumijevanje i ouvanje kulturne batine, kako one koju ine autorska umjetnika djela tako i
one koju ine oblici tradicijske kulture i umjetnosti, za odgovoran odnos prema prirodi i njezinim
bogatstvima te za kreativnost u svakodnevnomu ivotu. Ono je u meupovezanosti s ostalim
odgojno-obrazovnim podrujima, a steena znanja i vjetine te ovladavanje jezicima umjetnosti
osposobljavaju uenike za uinkovitu svakodnevnu javnu, poslovnu i privatnu komunikaciju, za
cjeloivotno uenje i za uspjeno sudjelovanje na tritu rada.
208
Umjetniko odgojno-obrazovno podruje podijeljeno je u est polja. Pet polja odnose se na zasebne
vrste umjetnikoga izraza i uenikoga stvaralatva, dok je prvo polje sjedinjujue i odnosi se na
zajednike, sukladne i nadopunjujue odgojno-obrazovne djelatnosti u poljima obuhvaenima
ovim odgojno-obrazovnim podrujem. Sukladno opim postignuima navedenima u prvomu polju
te opim ciljevima odgojno-obrazovnoga podruja uenika se postignua u svim drugim poljima
dalje razrauju prema posebnostima umjetnikoga izraza na koji se odnose.
209
Prvi ciklus
I. AKTIVNO OPAANJE I RAZUMIJEVANJE SVIJETA UMJETNOSTI I
SUDJELOVANJE U UMJETNIKOMU ODGOJU I STVARALATVU
1. Opaanje i doivljavanje umjetnikoga stvaralatva i aktivnosti
te estetskih vrijednosti (percepcija i recepcija)
Uenici e:
aktivnom panjom i svim osjetilima pratiti umjetniko stvaralatvo i aktivnosti te primati njihove
poruke
uoiti, prepoznati i opisati osnovne sastavnice umjetnikoga izraza i estetske vrijednosti u djeci
primjerenim umjetnikim aktivnostima i oblicima stvaralatva te u neposrednu okruju
jednostavnim rijeima opisati svoj doivljaj umjetnikoga stvaralatva i aktivnosti.
210
211
iskazati stvaralake sposobnosti za rjeavanje jednostavna likovnoga problema i sposobnosti
donoenja odluka primjenom planiranja, razradbe i vrjednovanja u ostvarenju zadataka
osjetiti radost i zadovoljstvo vizualnoga izraavanja i sudjelovanja u likovno-vizualnim
aktivnostima.
212
213
214
215
216
Drugi ciklus
I. AKTIVNO OPAANJE I RAZUMIJEVANJE SVIJETA UMJETNOSTI I
SUDJELOVANJE U UMJETNIKOMU ODGOJU I STVARALATVU
1. Opaanje i doivljavanje umjetnikoga stvaralatva i aktivnosti
te estetskih vrijednosti (percepcija i recepcija)
Uenici e:
razlikovati posebne estetske i etike vrijednosti i opredjeljenja u primjerenim umjetnikim
djelima, u svojemu stvaralatvu, u stvaralatvu drugih te u svojemu okruju
povezivati novo iskustvo s ve steenim znanjem i doivljenim iskustvima u umjetnosti i izvan
nje
usvojiti pozitivan odnos prema umjetnikomu stvaralatvu i aktivnostima, prema vlastitom
stvaralatvu i stvaralatvu drugih uenika
znati opisati svoj doivljaj umjetnikoga stvaralatva i aktivnosti.
217
samostalno ili u skupini oblikovati jednostavne stvaralake cjeline namijenjene javnom izlaganju
ili izvoenju
osjetiti zadovoljstvo i izraziti radost samostalnoga i zajednikoga umjetnikoga stvaranja.
218
odgovoriti estetskim doivljajem na vizualni poticaj likovnoga djela i oblika od prirodnoga i
nainjenoga okruja
prepoznati odreene estetske vrijednosti u promatranomu dijelu likovno-umjetnikoga djela,
likovnoga ostvaraja i okruja
rijeima iskazati svoj estetski doivljaj odreenoga dijela likovno-umjetnikog djela.
219
pokazati i rijeima iskazati zanimanje i potovanje prema vrijednostima hrvatske kulture i kulture
drugih naroda, ukljuujui muzejske ustanove i galerije
prepoznati odreene estetske vrijednosti u likovno-umjetnikomu djelu, likovnom ostvaraju i
okruju
u svojemu likovnomu radu izraziti brigu za radno okruje i iru okolicu, urbanu i prirodnu
djelomino samostalno primjenjivati kriterije vrjednovanja pri vrjednovanju vlastitih likovnih
radova i radova drugih uenika
pri vrjednovanju likovnih radova iskazati samokritinost prema vlastitomu radu te afirmativno
izraavanje i konstruktivnu kritiku likovnih ostvarenja drugih uenika.
220
221
usavravati vlastiti glazbeni izraz te potivati posebnosti individualnoga razvoja ostalih
iskazati samokritinost u vlastitomu glazbenom stvaralatvu jednako u stvaranju (produkciji)
i izvoenju (reprodukciji)
usavravati sposobnosti poticajnoga izraavanja i kritikoga stava pri vrjednovanju vlastitih i
drugih umjetnikih nastojanja i ostvarenja.
222
223
225
Trei ciklus
I. AKTIVNO OPAANJE I RAZUMIJEVANJE SVIJETA UMJETNOSTI I
SUDJELOVANJE U UMJETNIKOMU ODGOJU I STVARALATVU
1. Opaanje i doivljavanje umjetnikoga stvaralatva i aktivnosti
te estetskih vrijednosti (percepcija i recepcija)
Uenici e:
razlikovati posebne estetske i etike vrijednosti i opredjeljenja te prepoznavati i usporeivati
posebna obiljeja i elemente izraza u primjerenim umjetnikim djelima, u svojemu stvaralatvu,
u stvaralatvu drugih te u svojemu okruju
objediniti novo iskustvo s ve steenim znanjem i doivljenim iskustvima u umjetnosti i izvan
nje
iskazati pozitivan odnos prema umjetnosti kao bitnomu dijelu kulture drutva.
226
izraziti, usmeno ili pisano, svoje miljenje o umjetnikim ostvarenjima i aktivnostima koje su
doivjeli ili su sudjelovali u njihovu oblikovanju
prepoznavati osnovne strukturne, anrovske i stilske znaajke umjetnikih ostvarenja
iznijeti osobne stvaralake razloge, prinose i rjeenja u umjetnikim aktivnostima ili stvaralatvu
povezivati spoznaje steene umjetnikim iskustvom s osobnim ivotnim iskustvom i znanjima
iz drugih odgojno-obrazovnih podruja
upoznati i prihvatiti umjetnika postignua i nasljee te tradicijsku batinu hrvatske kulture i
kultura drugih naroda i zajednica.
227
228
iskazati potovati i njegovati razliitosti meu ljudima te upoznavati naine pozitivna
meuljudskoga odnoenja i rjeavanja problema
primjenjivati jezik simbola i znakova u vizualnoj i svakodnevnoj komunikaciji
multimedijski izraavati i razvijati odreenu ideju, ukljuujui informacijsko-komunikacijsku
tehnologiju.
229
prepoznati, koristiti i isprobati razliite metode i tehnike rada pri prouavanju glazbenih djela ili
tijekom njihova stvaranja i izvoenja te tijekom stvaranja ili izvoenja vlastitih glazbenih
ostvarenja
stei i razvijati samopotovanje glazbenim aktivnostima.
230
231
povezivati spoznaje steene vlastitim filmskim i medijskim iskustvom sa znanjima iz drugih
odgojno-obrazovnih podruja i predmeta (npr. knjievnosti, povijesti, drugih umjetnikih
podruja i slino)
usvojiti pozitivan kritiki odnos prema filmskoj i medijskoj kulturi i stvaralatvu na odabranim
primjerima hrvatske i svjetske filmske umjetnosti primjerenih dobi uenika te razviti svijest o
hrvatskoj i svjetskoj filmskoj i medijskoj batini.
na siguran nain istraivati teme i probleme ivota oko njih, meuljudskih odnosa i vlastita
odrastanja te ih oblikovati u javne dramske iskaze
nauiti potovati i njegovati razliitosti meu ljudima te putem dramskih postupaka (forumkazalite i sl.) upoznavati naine pozitivnoga meuljudskoga odnoenja i nenasilnoga rjeavanja
sukoba, naroito meu vrnjacima.
233
235
237
238
stei vjetinu objedinjavanja razliitih izvora podataka u filmski ili medijski oblik ili poruku
stei trajno uporabljive vjetine tumaenja i uporabe filmskih i medijskih postupaka, sredstava,
tehnologija i oblika.
239
240
241
242
moi izraziti svoju osobnost, osjeaje, stavove i ideje u odgovarajuemu umjetnikomu obliku
umjetnikim jezicima i sredstvima propitivati i istraivati teme meuljudskih odnosa, ivotnih
opredjeljenja, drutvenih sukoba te osobnoga sazrijevanja i oblikovanja identiteta.
243
prepoznati i jednostavnim crteom oznaiti pojedine kompozicijske odnose na primjerima
poznatih i, njima slinih, novih primjera likovno-umjetnikih djela
uoiti, opisati i usporediti osobine razliitih umjetnikih razdoblja i stilova, odnosno umjetnikih
pravaca
u imenovanju i opisu elemenata forme i kompozicijskih odnosa te osobina likovno-umjetnikih
djela razliitih stilova i pravaca primijeniti odgovarajui likovni, odnosno vizualni jezik (traenim
rjenikom i pojmovima)
opisati svoj doivljaj odabranih djela vizualnih umjetnosti i dizajna
usvojiti trajan pozitivan stav o likovnoj umjetnosti, odnosno vizualnim umjetnostima i dizajnu.
244
245
246
razlikovati posebne estetske i etike vrijednosti i opredjeljenja u umjetnikim filmskim i medijskim
ostvarenjima, u svojemu stvaralatvu te u stvaralatvu drugih
upoznati znaajke glavnih tradicija i razdoblja svjetske i hrvatske filmske i medijske umjetnosti
u oblicima uenja u kojima se rabe filmski i medijski postupci, sredstva, tehnologije i oblici
povezati novo znanje s doivljenim iskustvom i ve steenim znanjem drugih odgojnoobrazovnih podruja
oblikovati i braniti vlastiti ukus i sklonosti prema filmskomu i medijskomu stvaralatvu i
umjetnosti.
247
249
250
251
252
razumjeti znaajke dobre komunikacije i njezina znaenja u obiteljskomu, vrnjakomu i
drutvenomu okruenju
razviti samopotovanje i samopouzdanje te razumjeti njihovo znaenje za razvoj i odrastanje
razumjeti pojmove spola i spolnosti te znaaj odgovorna spolnoga ponaanja i jednakopravnosti
spolova
razumjeti znaenje i osobitosti pojmova sprjeavanja bolesti i promicanja zdravlja
moi prepoznati razliite oblike tjelesnoga i duevnoga nasilja i zlostavljanja te naine njihova
sprjeavanja.
Prvi ciklus
I. TJELESNO VJEBANJE I ZDRAVLJE
Uenici e:
usvojiti osnovna znanja o uvanju i unaprjeivanju zdravlja
prepoznati i razumjeti temeljne zakonitosti utjecaja tjelesnoga vjebanja na organizam
stei spoznaju o znaaju osobnoga zdravlja
prepoznati i osvijestiti vrijednost redovita i pravilna odravanja osobne higijene
razviti svijest o potrebi provoenja tjelesnoga vjebanja u primjerenim zdravstveno-higijenskim
uvjetima
stei spoznaju o znaaju pravilne prehrane za rast i razvoj
usvojiti osnovna znanja o uvanju okolia za vrijeme tjelesnoga vjebanja
prepoznati i osvijestiti znaaj upornosti tijekom tjelesnoga vjebanja.
253
2. Rizina ponaanja
Uenici e:
prepoznati tvari koje imaju tetno djelovanje na ljudski mozak i tijelo
osvijestiti neposredne i dugorone posljedice uzimanja tvari tetnih po zdravlje
osvijestiti tetnost puenja i konzumiranja alkohola
povezati pijenje alkoholnih pia s nesreama i ozljedama te tetnim posljedicama za ljudski
organizam
zapamtiti da je zabranjeno maloljetnicima prodavati i posluivati alkoholna pia.
254
4. Prehrana i zdravlje
Uenici e:
prepoznati namjenu namirnica te njihovu primjenu i vrijednost u ouvanju i unaprjeenju
zdravlja i razvoja
opisati dostupnost namirnica i njihovu pravilnu zastupljenost u obrocima
nabrojiti naine pravilnoga uvanja namirnica
opisati utjecaj oglaavanja i promidbe namirnica na nain prehrane.
Drugi ciklus
I. TJELESNO VJEBANJE I ZDRAVLJE
Uenici e:
razviti svijest o vlastitomu zdravlju i zdravlju drugih
prepoznati i razumjeti temeljne zakonitosti o utjecaju tjelesnoga vjebanja na organizam
prepoznati i osvijestiti vrijednost redovita i pravilna odravanja higijene obue i odjee
usvojiti osnovna znanja o pravilnoj prehrani za vrijeme bavljenja tjelesnim vjebanjem
prepoznati i osvijestiti vanosti vjebanja u prirodnim uvjetima
razviti osobnu odgovornost za vlastito zdravlje
prepoznati i razumjeti potrebu uvanja okolia za vrijeme tjelesnoga vjebanja
prepoznati i osvijestiti vanosti ustrajnosti tijekom tjelesnoga vjebanja.
NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM
255
256
2. Rizina ponaanja
Uenici e:
opisati utjecaj vrnjaka, medija i drutvenoga okruenja na osobne stavove o uporabi sredstava
ovisnosti
povezati uporabu alkohola i droga sa smanjenom sposobnou odluivanja
djelovati u rizinim situacijama povezanima sa sredstvima ovisnosti (stanje opijenosti, dostupnost
sredstava ovisnosti)
povezati zlouporabu sredstava ovisnosti sa tetnim uincima na pojedince, obitelj i prijatelje
razluiti utjecaj i rizike interneta i virtualne stvarnosti na tjelesno, socijalno i mentalno zdravlje.
4. Prehrana i zdravlje
Uenici e:
primijeniti temeljna znanja o pravilnoj prehrani i prehrambenim navikama
objasniti prehrambene potrebe u razliitim razdobljima i okolnostima ivota
objasniti kako oglaavanje i mediji djeluju na prehrambene navike
prihvatiti nunost redovite tjelesne aktivnosti i uravnoteene prehrane u ouvanju zdravlja
pridonijeti odabiru namirnica i planiranju obiteljske prehrane.
257
Trei ciklus
I. TJELESNO VJEBANJE I ZDRAVLJE
Uenici e:
prepoznati i osvijestiti vrijednosti zdravlja kao nezamjenjiva imbenika svih ljudskih aktivnosti
prepoznati i razumjeti ope zakonitosti o utjecaju tjelesnoga vjebanja na organizam
prepoznati i osvijestiti vrijednost redovita i pravilna odravanja higijene opreme i sredstava
usvojiti temeljna znanja o ulozi pravilne prehrane za vrijeme bavljenja portom
prepoznati i osvijestiti potrebe za redovitom kontrolom zdravlja
razviti ekoloku svijest o potrebi ouvanja prirode i zatiti okolia
usvojiti osnovna znanja o initeljima koji uvjetuju nastanak bolesti.
biti osposobljeni za primjenu nauenoga u portsko-rekreativnim aktivnostima
biti osposobljeni za snalaenje u urgentnim situacijama.
2. Rizina ponaanja
Uenici e:
argumentirati negativna djelovanja sredstava ovisnosti i mogue tjelesne, mentalne,
emocionalne, socijalne i pravne posljedice njihove zlouporabe
analizirati djelovanja pojedinih sredstava ovisnosti na budue ivotne izbore i ishode
razvijati i stei drutvene vjetine za odupiranje pritisku vrnjaka i donoenje pravilnih odluka u
rizinim situacijama.
4. Prehrana i zdravlje
Uenici e:
analizirati povezanost kljunih sastavnica hrane, utroka energije i utjecaja na zdravlje
opisati poremeaje prehrane, mogue uzroke i naine suoavanja
primijeniti znanja o pravilnoj prehrani u planiranju svakodnevne prehrane
analizirati utjecaj medija na doivljavanje vlastitoga tijela i izgleda.
259
biti osposobljeni za samoocjenjivanje antropolokih obiljeja
biti osposobljeni za primjenu mjera sigurnosti na skijalitu i klizalitu
prepoznati i osvijestiti temeljne zakonitosti glede optereenja pri tjelesnomu vjebanju
prepoznati i primijeniti opremu i sredstva na skijalitu i klizalitu.
2. Rizina ponaanja
Uenici e:
argumentirati utjecaj alkohola i psihoaktivnih tvari na ponaanje i odluke glede meuljudskih i
spolnih odnosa
pravilno postupiti u sluaju nezgode i hitnih stanja zbog zlouporabe alkohola ili psihoaktivnih
tvari
razlikovati specifine situacije zlouporabe alkohola i droga u razliitim kulturama, zemljama i
podrujima
usvojiti vjetine vrnjake pomoi i podrke pri rizinomu ponaanju u grupi ili razredu.
261
objasniti i usvojiti pojmove odgovorna spolnoga ponaanja i odnosa
analizirati vanost, trajnost i odgovornost roditeljstva te njegov utjecaj na ivotne mogunosti
i odabire.
4. Prehrana i zdravlje
Uenici e:
razmotriti utjecaj drutva i medija na prehrambene navike
opisati temeljna prava potroaa na obavijetenost i potivanje zakonskih propisa o namirnicama
i prehrani
pruiti vrnjaku pomo i potporu u problemima poremeaja prehrane u grupi ili razredu.
262
263
2. Rizina ponaanja
Uenici e:
argumentirati utjecaj alkohola i psihoaktivnih tvari na ponaanje i odluke glede meuljudskih i
spolnih odnosa
pravilno postupiti u sluaju nezgode i hitnih stanja zbog zlouporabe alkohola ili psihoaktivnih
tvari
razlikovati specifine situacije zlouporabe alkohola i droga u razliitim kulturama, zemljama i
podrujima
usvojiti vjetine vrnjake pomoi i podrke pri rizinomu ponaanju u grupi ili razredu.
4. Prehrana i zdravlje
Uenici e:
razmotriti utjecaj drutva i medija na prehrambene navike
opisati temeljna prava potroaa na obavijetenost i potivanje zakonskih propisa o namirnicama
i prehrani
pruiti vrnjaku pomo i potporu u problemima poremeaja prehrane u grupi ili razredu.
264
IX.
OEKIVANA POSTIGNUA
UENIKA U STRUKOVNOMU
I UMJETNIKOMU ODGOJU
I OBRAZOVANJU
268
razvijene poduzetnike kompetencije
osposobljenost za samoorganizirano uenje.
Zahtjevi glede ostvarivanja pojedinih razina kompetencija ovisit e o razvojnomu stanju uenika te
razini strukovnoga odgoja i obrazovanja. Na viim razinama pozornost bi trebala biti usmjerena vie
na razvoj kompetencija istraivakoga rada i kritikoga miljenja, samoorganiziranoga uenja,
socijalnih kompetencija usmjerenih na profesionalni etos i zahtjeve radne kulture, na razvijanje i
jaanje svijesti o sebi, osjetljivosti za druge, razumijevanju drugih i razvijanju drutveno poeljna
ponaanja.
Odgojno-obrazovni ciljevi strukovnoga kurikuluma kao i kurikuluma umjetnikih kola odredit e
se oekivanim postignuima uenika.
O razini srednjokolskoga odgoja i obrazovanja, odnosno o sloenosti kvalifikacije ovisit e i
kurikulumski opseg pojedinih odgojno-obrazovnih podruja i nastavnih predmeta. Strukovni,
odnosno umjetniki kurikulum ovisi o opsegu kvalifikacije, to je mjerilo optereenja uenika u
strukovnomu, odnosno umjetnikomu obrazovanju.
Sadraji nastave u strukovnim kolama ustrojit e se kao nastavni predmeti (matematika, povijest,
fizika itd.) ili kao moduli, ovisno o naravi predmeta i/ili usmjerenju strukovne kvalifikacije (primjerice,
integracija kemije i fizike ili biologije i kemije i tako dalje).
Strukovni kurikulum odreuje odnos teorijske i praktine nastave. Ovaj odnos ovisi o vrsti i sloenosti
poslova unutar odreenoga zanimanja, odnosno o kompetencijama koje uenik treba stei da bi
odgovorno i djelotvorno obavljao poslove za koje je stekao strukovnu kvalifikaciju.
Nacionalni okvirni kurikulum pretpostavlja meupredmetne teme koje su dio jezgrovnoga,
diferenciranoga ili razlikovnoga i kolskoga kurikuluma. kola ih moe programski oblikovati prema
vlastitim potrebama i mogunostima u module ili integrirane nastavne predmete, potujui
sposobnosti i sklonosti uenika. Potrebno je odrediti meupredmetne sadraje koji e biti integrirani
u sve nastavne predmete (primjerice, odgoj i obrazovanje za zdravlje, odgoj i obrazovanje za ljudska
prava, odgoj i obrazovanje za meukulturno razumijevanje, odgoj i obrazovanje za poduzetnitvo,
preventivne programe i drugo). U tom smislu veoma je vano vrijednosno odreenje kolskoga
kurikuluma i oivotvorenje odgojne uloge kole.
S obzirom na individualni pristup ueniku s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, vano je
izraditi razlikovne programe prilagoavajui ih sposobnostima i sklonostima uenika.
Radi uinkovitijega osiguravanja horizontalne, ali i vertikalne prohodnosti potrebno je i
opeobrazovnomu i strukovnomu dijelu strukovnoga kurikuluma pridruiti tzv. kreditne bodove
(ECVET European Credits for Vocational Education and Training) kojima se izraava opseg steenih
kompetencija, odnosno optereenje uenika. Kreditni bodovi pridruuju se nastavnomu predmetu,
modulu i kvalifikaciji, a u odgojno-obrazovnom procesu uenika ukljuuju, meu ostalima, i uenikov
samostalni i domai rad.
Strukovno obrazovanje zavrava izradbom i obranom zavrnoga rada i dobivanjem svjedodbe za
steenu razinu, profil i opseg kvalifikacije.
Umjetniko obrazovanje regulira se posebnim propisima.
269
X.
DJECA I UENICI
S POSEBNIM
ODGOJNO-OBRAZOVNIM
POTREBAMA
acionalnim okvirnim kurikulumom osiguravaju se djeci i uenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama uvjeti za uenje u skladu s njihovim mogunostima i potrebama.
Prema Planu razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. 2010. i Zakonu o odgoju i obrazovanju
u osnovnoj i srednjoj koli (2008.), meu uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
ubrajamo uenike s tekoama razliite pojavnosti i stupnja oteenja te darovite. Radi se o
raznorodnoj skupini djece i uenika za koje su nune razlike u ciljevima, odnosno oekivanim
postignuima, sadrajima i metodama uenja i pouavanja sukladno njihovim individualnim
sposobnostima i posebnostima. Nacionalnim okvirnim kurikulumom osiguravaju se uvjeti za
praenje odgojno-obrazovnoga procesa i uenicima koji zbog bolesti ne mogu due vrijeme
pratiti nastavu.
Sve skupine zahtijevaju prilagodbe odgojno-obrazovnoga procesa, odnosno odgojno-obrazovnu
potporu razliite vrste i razine. Nuna pretpostavka u planiranju kurikuluma za rad s djecom s
posebnim odgojno-obrazovnim potrebama trajno je i kvalitetno profesionalno usavravanje kadrova
te suradnja meu svim nositeljima odgojno-obrazovnoga procesa u radu s djecom i uenicima: od
nositelja odgojno obrazovne politike do osoblja u odgojno-obrazovnoj ustanovi, vanjskih strunjaka
i suradnika, meuresornih ustanova, obitelji, lokalne zajednice i udruga.
U tu svrhu odgojno-obrazovna ustanova ima mnogostruke zadae, osiguravajui uenicima
potrebnu potporu koja se ostvaruje u ustanovi ili/i izvan nje. U suradnji s lokalnom zajednicom
razvija se mrea sluba i programa za izravnu potporu djeci i uenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama, obiteljima te odgojno-obrazovnim ustanovama koje pohaaju.
Sustavnim dodiplomskim i poslijediplomskim studijima te trajnim strunim razvojem odgojitelja,
uitelja, nastavnika i strunih suradnika osigurava se potrebna osposobljenost za rad s uenicima s
posebnim odgojno-obrazovnim potrebama i njihovim roditeljima.
Ovo ukljuuje prepoznavanje potreba i poznavanje osobina djece i uenika s tekoama i darovite
djece i uenika, poznavanje odgojno-obrazovnih metoda i oblika rada i njihovu stvarnu primjenu,
pogotovo poznavanje izvedbe individualizirane i diferencirane (razlikovne) nastave i vrjednovanja
uspjenosti, vodei rauna o mogunostima svakog uenika, njegovim talentima i potrebi za uspjehom.
272
Ukljuivanje u sustav
Predkolske ustanove
Odgojno-obrazovna
ustanova pod posebnim
uvjetima
273
274
socijalnih, emocionalnih i tjelesnih potreba talentirane i darovite djece i uenika, uz stalno praenje
i vrjednovanje njihovih postignua.
Iako meu talentiranom i darovitom djecom i uenicima postoje znatne razlike, opisuje ih se kao
one koji imaju vee spoznajne mogunosti, razvijenu sposobnost brega razumijevanja sloenih
ideja i pojmova, ue bre i s dubljim razumijevanjem od svojih vrnjaka, pokazuju veliku znatielju
za odreeno podruje, stvaralake mogunosti, domiljatost i sposobnost stvaranja velikoga broja
ideja te sposobnost sagledavanja s razliitih motrita. Talentirana i darovita djeca i uenici mogu
imati tekoe koje ometaju prepoznavanje postojanja talenta ili darovitosti. Tekoe mogu biti na
motorikom, osjetilnom, emocionalnom planu, odnosno u uenju i ponaanju. Nestalna su u radu,
ne zavravaju zadatke, u neprestanu su nemiru i slino. Doimaju se prosjenima i ispodprosjenima,
postiu ishode ispod svojih mogunosti. Ova djeca i uenici zahtijevaju posebno dijagnostiko
ispitivanje i paljivo osmiljenu potporu.
Za darovite uenike sainjava se individualizirani kurikulum koji sadrajem i koliinom odgovora
potrebama pojedinca ili skupine. Kurikulum treba odraavati naprednu razinu miljenja i rjeavanja
problema, to i jest svojstvo ovih uenika, dubinu i sloenost sadraja koji im pruaju odgovarajui
izazov i teinu te priliku za stvaralako izraavanje. Individualizirani kurikulum ueniku omoguuje
i ukljuuje oblike potpore kojima se otklanjaju ili smanjuju prepreke za postizanje postavljenih ciljeva.
Razlikovnost
Programi u redovitoj nastavi
- obogaenje
- izvannastavne aktivnosti
- proirenje
- radionice
- ubrzanje (akceleracija)
- mentorstvo
- klubovi, kampovi
- natjecanje
275
Proirenje
Proirenje predstavlja vertikalnu prilagodljivost koja ueniku omoguuje bre napredovanje
kurikulumom. Moe sadravati ubrzanje (akceleracija), kada uenici preskau dijelove gradiva kako
bi se bre kretali prema cilju. Takoer, sadraje se opega kurikuluma moe obogatiti tako da postanu
sloeniji, ime se uenika uvodi u dublje upoznavanje pojedinih sadraja, uz napredovanje njemu
svojstvenom brzinom.
Ubrzanje (akceleracija)
Ubrzanje znai ranije ukljuenje uenika u redovito osnovnokolsko obrazovanje ili mogunost
prelaska u vie razrede, i to tijekom iste kolske godine. Ubrzanje moe biti unutar samo jednoga
predmeta. Odluka o ranijemu ukljuivanju i prelasku u vie razrede donosi se nakon pomne procjene
o njegovu utjecaju na pojedinoga uenika, a kad je jednom provedeno, zahtijeva pozorno praenje
kako ono utjee na uenika. Pri donoenju ove odluke osobito treba uzeti u obzir uenikovu dob,
emocionalni i tjelesni razvoj, potporu roditelja, obrazovnu potporu i uenikovo zanimanje i
motiviranost.
Mentorstvo
Mentori za pojedina podruja strunjaci su koji, osim prenoenja znanja i razvijanja vjetina i
sposobnosti, imaju ulogu voditelja, uitelja, uzora i prijatelja darovitoga uenika. Daroviti mogu biti
podloni tekoama koje proizlaze iz nesklada intelektualnoga, drutvenoga i emocionalnoga stupnja
zrelosti pa im mentor, uz akademsku, prua drutvenu i emocionalnu podrku. Dakle, mentorstvo
ima dvojaku ulogu: pomo pri razvijanju talenta ili darovitosti i podupiranje suradnjom i suosjeanjem.
Mentori mogu biti uitelji, odnosno nastavnici, struni suradnici, stariji uenici, volonteri te gostujui
strunjaci.
Natjecanja
Uenici se upuuju na razliita natjecanja s podruja koja ih zanimaju, ime im se prua prilika za
iskazivanje sposobnosti i talenata te njihovo vrjednovanje i samovrjednovanje. Smatra se da
natjecanja mogu posluiti za prepoznavanje talentirane i darovite djece i uenika te kao odgojnoobrazovna ponuda. Natjecanja mogu biti gradska i opinska, upanijska, dravna i meunarodna
te pojedinana i skupna.
276
Programi izvrsnosti
Programi izvrsnosti jesu odgojno-obrazovna podrka darovitima u razvijanju njihovih naglaenih
sklonosti i mogunosti. Ostvaruju se u suradnji kole sa znanstveno-istraivakim ustanovama, s
gospodarstvom, s istaknutim strunjacima za pojedino podruje te s razliitim udrugama. Mogu se
provoditi na lokalnoj, podrunoj, nacionalnoj i meunarodnoj razini. Programe izvrsnosti prijavljuje
kola sama ili u suradnji s drugim ustanovama ili strunim osobama, a odobrava ih ministarstvo
nadleno za obrazovanje, nakon postupka vrjednovanja. Programi se izvrsnosti ostvaruju seminarima,
ljetnim i zimskim kolama, kampovima za darovite, uenike skupine, uenje putem interneta.
Kako bi se uinkovitije odgovaralo na potrebe darovitih, osim rada s djecom i uenicima, na trajnomu
strunomu razvoju u programima izvrsnosti radi se i s roditeljima, odgojiteljima i uiteljima,
nastavnicima i strunim suradnicima.
277
XI.
OCJENJIVANJE
I VRJEDNOVANJE
UENIKIH
POSTIGNUA
to se vrjednuje i ocjenjuje
Vrjednovanje se temelji na cjelovitu (holistikom) pristupu praenja i poticanja individualnoga razvoja
svakog djeteta i uenika, a odgojno-obrazovna ustanova, predkolska i kolska, duna je osigurati
sustavno pouavanje uenik, poticanje i unaprjeivanje njihova razvoja u skladu s njihovim
sposobnostima i sklonostima, te sustavno praenje njihova napredovanja. Pritom se oekuje
pozitivna usmjerenost na djetetovu, odnosno uenikovu osobnost i postignua. To znai da se
nastoji uoiti i poticati ono u emu dijete ili uenik ima mogunost uspjeti, a izbjegavaju se one
aktivnosti za koje je jasno da uenik u njima ne moe postii kakav zadovoljavajui uspjeh. Ovo
posebno vrijedi za ope obvezno obrazovanje koje treba temeljiti na pedagogiji uspjeha kao sredstvu
za ostvarivanje takva pedagokoga polazita.
kolsko ocjenjivanje treba sadravati kvalitativnu i kvantitativnu procjenu svih uenikovih postignua
i zalaganja: prosudbu vrijednosti uenikova usmenoga i pisanoga odgovora; procjenu uenikovih
sposobnosti i mogunosti za ulaganje napora; procjenu o uenikovu koritenju vlastitih mogunosti
i procjenu uenikova zalaganja i rada na satu. U vrjednovanju se posebno treba posvetiti pozornost
praenju razvoja motorikih sposobnosti i sazrijevanju u emocionalnomu podruju.
Ocjenjivanje obuhvaa odgovornost i suradnju. Ocjenjivanje ponaanja usmjereno je procjenjivanju
uenikova odnosa prema drugim osobama, prema okoliu i prema njegovu pridravanju pravila.
Predmetom praenja i ocjenjivanja su i meupredmetne teme: osobni i socijalni razvoj, zdravlje
sigurnost i zatita okolia, uiti kako uiti, poduzetnitvo, uporaba informacijske i komunikacijske
tehnologije, graanski odgoj i obrazovanje te kompetencije koje se stjeu sudjelovanjem u razliitim
samostalnim, razrednim i kolskim projektima. Vana je varijabla praenja i ocjenjivanja i
osposobljenost te uenikova motiviranost za cjeloivotno uenje.
Stalno praenje uenikova rada i ocjenjivanje potiu uenika i pridonose razvoju radnih navika.
Javnou ocjene uenik ostvaruje svoja prava i razvija sposobnost samoocjenjivanja.
Samovrjednovanje
Vrjednovanje uenikovih aktivnosti i uspjeha treba sluiti osposobljavanju za samovrjednovanje radi
razvijanja svijesti o vlastitim znanjima i steenim kompetencijama te o vanosti stalnoga uenja.
Istodobno, vrjednovanje uenikovih aktivnosti i rezultata treba pridonijeti stjecanju pozitivne slike
o sebi te poticati uenike na planiranje svoga rada i samostalno donoenje odluka, to se postie
upuivanjem uenik na analizu i promiljanje o svomu uenju i uenju drugih radi osposobljenosti
za vrjednovanje i samovrjednovanje.
Da bi razvili vjetine samoocjenjivanja i samovrjednovanja, uenici moraju biti voeni u provjeravanju
procesa uenja te prilikom ocjenjivanja svojih znanja, vjetina i sposobnosti u uenju i radu. To nalae
stalno uiteljevo obavjetavanje uenik o radu. Uenici moraju biti voeni i poticani kako bi
ocjenjivali svoje uenje i uspjeh na razliite naine i tako razvijali sposobnosti samoocjenjivanja i
samovrjednovanja.
kolske ocjene
kolske ocjene, bez obzira kako su iskazane, slue raspoznavanju (dijagnozi), predvianju (prognozi)
i poticanju (motivaciji). Formativnim ispitivanjem valja osigurati dodatni poticaj uenju i odrediti
kakvou i koliinu znanja i drugih ishoda uenja, nadzirati i usmjeravati uenikovo napredovanje,
zavrno ocijeniti i vrjednovati uinkovitost samog procesa i strategija uenja.
280
281
283
XII.
PRAENJE
I VRJEDNOVANJE
OSTVARENJA
NACIONALNOGA
KURIKULUMA
286
Nacionalni okvirni kurikulum podrazumijeva vrjednovanje svih kurikulumskih sastavnica, kao i nositelja
odgojno-obrazovnoga rada u odgojno-obrazovnim ustanovama.
Nain provedbe vanjskoga vrjednovanja i koritenje rezultatima vrjednovanja odgojno-obrazovnih
ustanova odreuje se posebnim pravilnikom.
287
12. Katarina Cvijanovi, dipl. defektologinja, Osnovna kola Augusta enoe, Zagreb
13. prof. dr. sc. Aleksandra imeija, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Matematiki odsjek,
Sveuilite u Zagrebu
14. akademik Stjepan Damjanovi, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Filozofski fakultet,
Odsjek za kroatistiku, Sveuilite u Zagrebu
15. akademkinja Dunja Falievac, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Filozofski fakultet,
Odsjek za kroatistiku, Sveuilite u Zagrebu
16. prof. dr. sc. Vladmir Findak, Kinezioloki fakultet, Sveuilite u Zagrebu
17. mr. Lidija Horvat-Dunjko, izv. prof., Muzika akademija, Sveuilite u Zagrebu
18. dr. sc. Anka Jurevi-Lozani, Uiteljski fakultet, Sveuilite u Zagrebu, podrunica Petrinja
19. prof. dr. sc. Vladimir Juri, Filozofski fakultet, Odsjek za pedagogiju, Sveuilite u Zagrebu
20. akademik Nikola Kallay, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Prirodoslovno-matematiki
fakultet, Kemijski odsjek, Sveuilite u Zagrebu
21. V
ojislav Kraneli, prof., Ekonomska i birotehnika kola, Bjelovar
22. prim. dr. sc. Marina Kuzman, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb
23. Zvonimir Laktai, prof., Sindikat hrvatskih uitelja, Zagreb
24. prof. dr. sc. Milan Matijevi, Uiteljski fakultet, Sveuilite u Zagrebu
25. Branimir Mihalinec, prof., Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim kolama Hrvatske, Zagreb
26. prof. dr. sc. Josip Milat, Filozofski fakultet, Odsjek za pedagogiju, Sveuilite u Splitu
27. prof. dr. sc. Nikola Mrvac, Grafiki fakultet, Sveuilite u Zagrebu
28. prof. dr. sc. Biserka Nagy, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Bioloki odsjek, Sveuilite u Zagrebu
29. prof. dr. sc. Vlatko Previi, Filozofski fakultet, Odsjek za pedagogiju, Sveuilite u Zagrebu
30. Meri Pupai, prof., Osnovna kola Tina Ujevia, ibenik
31. akademik Tomislav Raukar, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Filozofski fakultet,
Odsjek za povijest, Sveuilite u Zagrebu
32. doc. dr. sc. Ruica Razum, Katoliki bogoslovni fakultet, Sveuilite u Zagrebu
33. Boena Strugar, dipl. odgojiteljica, Sindikat radnika u predkolskome odgoju
i obrazovanju Hrvatske, Zagreb;
34. S
tjepan Uroi, prof., Tehnika kola Kutina, Kutina
35. Senija Zeli-Paveli, prof., Prirodoslovna i grafika kola, Rijeka
Vijee za nacionalni kurikulum u ovom je sastavu, na temelju javne rasprave predloilo ministru znanosti,
obrazovanja i porta, u kolovozu 2009., prihvaanje Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma s prijedlogom za
detaljnijom razradbom pojedinih odgojno-obrazovnih podruja.
289
2. Matematiko podruje
prof. dr. sc. Aleksandra imeija, Prirodoslovno-matematiki fakultet,
Matematiki odjel, Sveuilite u Zagrebu
prof. dr. sc. Hrvoje Kraljevi, Prirodoslovno-matematiki fakultet,
Matematiki odjel, Sveuilite u Zagrebu
3. Prirodoslovno podruje
prof. dr. sc. Biserka Nagy, Prirodoslovno-matematiki fakultet,
Bioloki odjel, Sveuilite u Zagrebu
5. Drutveno-humanistiko podruje
prof. dr. sc. Ruica Razum, Katoliki bogoslovni fakultet,
Sveuilite u Zagrebu
6. Umjetniko podruje
Emil Robert Tanay, prof., Akademija likovnih umjetnosti,
Sveuilite u Zagrebu
290
Boris Ljubii:
CROATIA hrvatska knjiga
291