Srednja kola fra Andrije Kaia Mioia

Makarska

Zavrni rad:

Vaueri i instrumenti plaanja u poslovanju

putnike agencije

Mentor:

Uenik: Toni uul, 4.e

prof. Sylva Gojak

Zanimanje: Hotelijersko-turistiki tehniar

Makarska, lipanj 2015.

0

S A D R A J:

1. UVOD..............................................................................................................................2

2. VAUER TURISTIKA UPUTNICA.....3

2.1.TO JE VAUER..........................................................................................................3
2.2.IZDAVANJE VAUERA...............................................................................................4
3. TURISTIKI ILI PUTNIKI EK.................................................................................6
4. KREDITNA KARTICA...................................................................................................8
4.1. POVIJEST KREDITNE KARTICE.............................................................................8
4.2. SVRHA KREDITNE KARTICE..................................................................................9
4.3. VRSTE KREDITNIH KARTICA...............................................................................10
5. EK PO TEKUEM RAUNU BANKOVNI EK.................................................12
6. BANKOVNA DOZNAKA............................................................................................13
7. GOTOVINSKO PLAANJE.........................................................................................14
8. ZAKLJUAK................................................................................................................15
8. LITERATURA...............................................................................................................16
9. PRILOZI........................................................................................................................16

1. UVOD
Putnike agencije na turistikom tritu moraju utvrditi kojim e se instrumentima plaanja
koristiti u poslovanju.
Instrumenti poslovanja su svi vrijednonosni papiri i neki drugi poslovni dokumenti koji su
preduvijet za uspjeno obavljanje agencijskog posla i i provoenje jednog turistikog
aranmana.
Zajednike osobine instrumenata poslovanja:

Njima se rezervira i/ili plaa ili kupuje neka usluga ili roba

Tehniki elementi sadraja instrumenata

Napredak tehnologije otvara nove mogunosti u svijetu financijskih transakcija. Od

nekadanjag plaanja razmjene robe za robu, preko pojave novanica koji je preuzeo
dominantnu ulogu kao sredstvo plaanja pa do pjave ekova i kreditnih kartica kao
instrumenata plaanja.
U turizmu razlikujemo 6 vrsta instrumenata plaanja:
1. Vauer (voucher)
2. Turistiki ili putniki ek
3. Kreditne kartice
4. ek po tekuem raunu tj. bankovni ek
5. Bankovna doznaka
6. Gotovinsko plaanje
Namjena vauera je samo rezervacija, dok je kod ostalih, uz rezervaciju, namjena i
plaanje.

2. VAUER (TURISTIKA UPUTNICA)

2.1 to je vauer?
Vauer je isprava koju izdaje putnika agencija, kojom se ona obvezuje davatelju usluga
platiti njegove usluge pruene klijentu agencije. Korisnik usluge plaa paualnu cijenu, to
znai da su u cijeni istaknutoj na dokumentu uvrtene sve usluge u aranmanu. Naziv
Vouchera potjee iz engleskog glagola to vouch to znai jamiti to znai da korisnik ono
to je platio dobiva odmah, zbog toga je iz psiholokih razloga potreban neki dokument koji
jami da e usluga biti relizirana.

Slika br.1 Primijer vauera

Vauer se sastoji od 8 vanih elemenata (slika br. 1):

Naziv tvrtke koja ga izdaje

Naziv davatelja usluga

Ime osobe kojoj se vauer izdaje

Usluge koje e biti pruene gostu

Vrijeme u koje e usluge biti pruene

Datum

Potpis i peat

Serijski broj vauera

Prednosti vauera:
3

Naspram turistikoj potranji:

-Turist je osloboen noenja platenih sredstava (gotovine, ekova i sl.)
-Turist je siguran da e dobiti odreenu uslugu, te se oslobaa neizvjesnosti za
vrijeme putovanja.

Naspram turistike ponude:

-Osigurano slobodno mjesto za klijenta
-Pravna sigurnost (da osoba koja e odsjesti u destinaciji bude upravo ta osoba koja
je platila)
Za davatelja usluge nema samo pogodnosti jer vauer u praksi je u velikom broju
sluajeva bio uzrok nelikvidnosti i nesolventnosti hotelijera. Upravo zato jer
prihvatom vauera ''podrumskih agencija'' hotelijer se pretvara u kreditora agencije.

2.2. IZDAVANJE VAUERA

Kada klijent unaprijed uplati ugovoreni iznos za odreenu uslugu koju eli dobiti na tono
odreenom mjestu i u tono odreeno vrijeme agencija e mu izdati vauer na kojem su
navedene sve usluge.
Vauer se izdaje u vie kopija, a to ovisi o nainu poslovanja putnike agencije ili o
realizaciji aranmana. Nakon dolaska turista davatelj usluga odmah uzima originalni vauer
te na temelju toga mu prua sve navedene usluge jer na vaueru piu sve usluge kojima e
se turist koristiti u odreenom razdoblju.
Po pravilu u vaueru nije istaknuta vrijednost usluga nego samo paualna cijena agencije,
posebice u originalu. Vrijednost jednio moe biti istaknuta na kopijama kako bi davatelj
usluga vidio to je stranka platila.
Najee se izdaje kao original i dvije do etiri kopije:

Originalni vauer: Nakon ispunjenih ugovornih odnosa agencija ga predaje klijentu.

Prva kopija (avizo-vauer): Prosljeiva se davatelju usluga dobavljau usluga.

Druga kopija: Takoer ide davatelju usluga, a s tim da je on potvruje i vrati

agenciji.

Trea kopija: Prosljeuje se agencijskom zastupniku u destinaciji.

etvrta kopija: Ostaje u agenciji kao temeljnica za knjigovodstvo.

Vauer se ne ubraja meu vrijednonosne papire ve u legitimacijske papire (dokaz da je

osoba koja ga prezentira klijent putnike agencije), jer ako se izgubi, zaboravi, oteti ili sl.,
korisnik nije izgubio pravo na usluge, a to se moe dokazati uvidom u neku od kopija
vauera.
Putnika agencija u praksi ispostavlja vauer kao kumulativni vauer (prikazano u prilogu
br. 1) ili dokument u obliku knjiice.
Spesifikacija kumulativnog vauera je oblik jednog lista tj. isprava koja sadri sve usluge
na jednom listu, dok kod dokumenta u obliku knjiice (svenja) su vaueri ispostavljeni za
svaku uslugu posebno te su sloeni prema redosljedu putovanja kojim se korisnik koristi
predvienim uslugama.
Na turistikom tritu postoji vie vrsta vauera kao to su vaueri prema financijskim
obvezama koje preuzima agencija ili klijent te posebni oblici vauera.
Vauere prema financijskim obvezama dijelimo na:
Potpuno pokriveni vauer: Agencija se obvezuje plaati sve usluge navedene u
vaueru.
Djelomino pokriveni vauer: Agencija se obvezuje plaati samo jedan dio usluga
navedenih u vaueru ili na ogranieni novani iznos. Ostatak plaa klijent.
Nepokriveni vauer: Nepokriveni vauer je zapravo samo rezervacija usluge, dok se
agencija mie od plaanja jer gost direktno plaa usluge davatelju.
Posebni oblici vauera su:

 Potvrda o primitku pologa za hotelske usluge (eng. Credit voucher): Klijetu ga

zdaje agencija kad primi uplatu predujma ili pologa, a na temelju toga duna je
rezervirati traene usluge kod dobavljaa usluga. Klijentu je ova potvrda dokaz o
uplati novca i jamstvo rezerviranog smjetaja.
Hotelski vauer: Koristi se obino u alotmanskim ugovorima i to za usluge koje e
pruiti hotelijer, a danas u praksi ga moe izdavati i hotel jer on ne prua samo
hotelsku uslugu (smjetaj i prehranu) ve i dodatne usluge poput kupalita, welness
centra, sportsko-rekreativnih programa i sl.
Agencijski vauer: Agencija ga izdaje za razne usluge odjedanput i pojedinano,
npr. Za doek i ispraaj, razgledavanje, izlet i sl.
Vaueri u zranom prometu:
-

XO-vauer: izdaju ga agencije i zrani prjevoznici te slui za konzumaciju

zemaljskih usluga izmeu dva leta u zranim lukama. Najee se upotrebljava
kod IT aranmana.

MCO-vauer: koristi se kad uplatitelj prijevoznike zrakoplovne karte i punik

nisu iste osobe, u tom sluaju naruitelj uplauje kartu u nekoj treoj zemlji za
odreenu osobu, a putnika agencija ili zrakoplovna kompanija izdaju MCOvauer.

3. TURISTIKI ILI PUTNIKI EK

Turistiki ek zdaje putnika agencija ili banka kao bezuvjetni nalog za isplatu odreene
svote gotovine ili pruanja neke usluge. Kupiti ga moe fizika osoba za gotovinu kod
preuzimanja te glasi na ime i na okrugli iznos.
Nastao je u ranoj povijesti agencijskog poslovanja u Europi kod Cooka tj. istodobno kada
su 1845. godine u Americi nastali ekovi (American Express).
Tadanji potpredsjednik American Expressa objavio je turistiko putovanje po Europi koji
se plaao kreditnim pismom, meutim to nije bio optimalni nain plaanja. Zato je uveo
novi instrument plaanja putniki ek.

Putniki ek je od svih instrumenata plaanja preuzeo od:

Klasinog eka naziv i prenosivost

Novanica okrugli iznos i oblik

Kreditnog pisma sustav djelovanja

Slika br. 2 Primijer putnikog eka

Bitni elementi putnikog eka su:

Serijski broj eka

Naziv novarske ustanove koja je izdala ek

Mjesto na kojem se ek koristi

Naziv valute i iznos

Mjesto i datum unovenja eka

Potpis vlasnika eka kod preuzimanja (tzv. prvi potpis)

Potpis vlasnika eka pri njegovoj uporabi na prodajnome mjestu ili u mjenjanici.

Putniki ek ovjeren od strane agencije ili banke prezentira se davatelju koji zauzvrat daje
novac (banka ili mjenjanica) ili prua uslugu.
Kod prodaje ekova, vlasnik eka prvi potpis stavlja kod preuzimanja, a drugi potpis kad ga
podnosi na naplatu. Ukoliko na eku postoje oba potpisa obavezno se treba traiti trei
potpis na poleini. Ovi ekovi u pravilu nemaju rok valjanosti, meutim ukoliko postoji
onda je naveden na ''licu'' eka.
7

Najpoznatiji izdavatelji ekova u svijetu su velike agencije kao to su American Express,

Thomas Cook, New York i sl. Danas se u turistikom prometu sve rijee koristi jer ga
zamjenjuju drugi instrumenti plaanja kao to su kreditne kartice i internet bankarstvo.

4. KREDITNA KARTICA
4.1. Povijest kreditne kartice
Za kreditne kartice bitna je godina 1958. kada za podruje Kalifornije 'Bank od America''
izdaje BankAmericard, tj. prve moderne kreditne karice na svijetu. Za razliku od
dosadanjih ''metalnih ploica'' koje je izdala kompanije Western Union od 1914. koje su
predstavljale samo odgodu plaanja s klijentovog rauna, moderne kreditne kartice su bile
elektronike sa magnetskim trakama, sline dananjim.
Karticu poinju izdavati financijske institucije diljem svijeta tako da su 1974. godine banke
SAD-a osnovale National BankAmericard tj. NABANCO, a meunarodne banke IBANCO.
Kartica nije bila uspjena, ubrzo nakon toga nastaju problemi. Banke ne ele izdavati
kartice pod imenom Bank od America, stoga 1977. BankAmericard postaje VISA kartica
kakva se danas koristi, a IBANCO postaja Visa international.
Jedne veeri ameriki poduzetnik Frank McNamara je odveo svoje prijatelje na veeru,
koja se pretvorila u nonu moru kada je Frank shvatio da je zaboravio novanik kod kue.
Neugodna situacija potaknula je ideju kako bi bilo korisno imati karticu koja bi se mogla
koristiti kao sredstvo plaanja i time zamijenila potrebu za gotovinom. Zajedno s
prijateljem Ralphom Schneiderom, McNamara iste godine pokree Diners Club Card, prvu
modernu kreditnu karticu. Diners je ispoetka zamiljen kao kartica za poslovne ljude koja
omoguuje plaanje rukova i boravak u hotelima pa se u poetku najvie koristila za te
svrhe, s vremenom interes za njenu uporabu je rastao pa Western Airlines 1955. godine
omoguuje kupovinu avio-karata putem kreditne kartice. Koncept je bio odlian korisnici
su bili sretni jer vie nisu morali brinuti koliko gotovine imaju kod sebe
8

Primjer Dinersa slijedila je 1958. Bank of America sa svojom kreditnom karticom

BankAmericard koja je s vremenom prerasla u Visa kreditnu karticu, a u to vrijeme pojavila
se i American Express kreditna kartica. Trite se snano razvijalo, sve je vie trgovina i
banaka priznavalo upotrebu kreditnih kartica pa je do 1966. postalo jasno da je potrebno
uvesti reda na novonastalom tritu.

Slika br. 3 prva Diners kartica

Bankarske kartice pojavljuju se tek 1980-ih godina, a krajem 80-ih pojavljuju se i
specijalizirane trgovake kartice koje su izdavali veliki lanci trgovina. Poetkom 90-ih
dogodio se bum platnih kartica kada banke potpisuju franizne ugovojre sa Visom i
Europayom.
Diners kartica bila je prva svjetska katrica koja se pojavila u Hrvatskoj kad je tadanji
predsjednik Diners Club Internationala 1969. godine potpisao ugovor za osnivanje Diners
Cluba u zagrebu.

4.2. Svrha kreditnih kartica

Kreditna kartica je legitimacijsk papir na osnovi kojeg korisnik kartice od davatelja usluge
ili trgovca trai uslugu ili robu, dok je ovaj obvezan pruiti uslugu ili prodati robu.
Uz to, to je isprava kojom se dokazuje ovlast zakonskog vlasnika kartice da od fizikih ili
pravnih osoba koje su sklopile ugovor sa izdavateljima kartice zahtjeva ispunjenje usluge
ili proaju robe. Izdavatelj kreditne kartice iznosi punu odgovornost za plaanje robe ili
9

usluge koja je takvom karticom plaena.Kreditne kartice se esto nazivaju i ''plastini

novac'' jer se kreditnom karticom koristi platitelj (dunik) kao zamijenu za robu ili uslugu.
Nastale su na slinoj ideji kao i vauer i putniki ek.
Kartica uvijek glasi na ime i neoporeziva je. Slui za viekratnu uporabu uvijek je u
vlasnitvu izdavatelja kartice, tj. kreditne institucije koja ju je izdala.

Slika br. 4 Kreditne kartice

U poslovanju kreditinim karticama na tritu se susreeemo sa tri subjekta;

Kreditna organizacija
-Izdavatelj je kartice te ima interes u sredstvima koja se akumuliraju iz lanarine,
sredstvima od provizije prodajnih mjesta, nizu dodatnih poslovnih aranmana te
''zadravanju'' uplata prema prodajnim mjestima.

Korisnik kartice
-Ima sigurnost i kredit (odgodu plaanja).

Prodajno mjesto:
-Interes je u privlaenju kupaca vee platee mogunosti i u poveanju prometa.
Koristi se psihologijom kupnje, tj. klijent lake i bre troi kad kupuje ''na potpis''
nego s kad mora odvojiti gotovinu.

4.3. Vrste kreditnih kartica

10

Prema pruhvatu (akceptiranju):

Kartice koje vrijede u zemlji izdavanja i internacionalne kreditne kartice koje

vrijede i prihvaene su n meunarodnom tritu.

Prema raunu uz koji je kartica vezana:

Debitne kartice:
-

Debitne kartice nalazimo u 2 oblika: osobne i poslovne dok se rauni plaaju

trajnim nalogom u banci koja je partner izdavatelja kartice i banka korisnika.
Debitna kartica u praksi se jo zove ''plati sada (pay now)''. Osnovna
karakreristika debitne kartice je da korisnik plaa svoje trokove odmah
nakon kupnje ili realizacije odreene usluge tako da se nakon plaanja ili
podizanja gotovine sa rauna automatski zaduuje bankovni raun korisnika
za vrijednost prodaje ili podignute gotovine.

Kreditne kartice:
-

U poslovnoj praksi esto se nazivaju ''plati poslije (pay later)''. Vezane zu uz

kreditnu liniju te u trenutku transakcije korisnik ne mora imati novac na
raunu, nego u trenutku dospijea koji nastupa odgodom, koju odreuje
izdavatelj kartice.
Postoje dvije vrste kreditnih kartica: ''charge'' i ''revolving''.
''Charge'' kreditna kartica je kartica s kojom korisnik ima pravo na kupnju i
podizanje gotovine do dogovorenog limita kojeg odreuje njegovo
financijsko stanje, i ostale predispozicije, a potroeni iznos korisnik kartice
podmiruje u cijelosti nakon isteka obraunskog razdoblja u dogovorenom
roku.
Za razliku od ''charge'', kod revolving kreditne kartice korisnik na dan
dospijea plaa samo odreeni postotak dospjelih trokova, a ostatak
nastavlja plaati u jednakim obrocima (ratama) pri sljedeim dospijeima s
obraunanom kamatom.

Pretplatnike kartice:

11

U poslovnoj praksi naziva se ''plati prije (pay before)'' s kojom korisnik

unaprijed osigurava sredstva, prije nego to doe do transakcije. Pod ovom
karticom se misli na ''smart kartice i elektroniki novanik'' koje su obje ''ip
kartice''.

Prema korisniku:

Osobna kartica: Izdaje se za osobne potrebe.

Poslova kartica: Izdaje se za potrebe poslovanja.

Osnovna kartica: Izdaje se svakoj punoljetnoj osobi koja zatrai karticu i dokae
svoju financijsku stabilnost i sposobnostt podirivanja dugova u svakom
trenutku.

Dodatna kartica: Nositelj osnovne kartice moe dobiti i dodatnu karticu, za

jednog ili vie punoljetnih lanova obitelji za koje preuzima/ju jamstvo za sve
njihove trokove. U poslovnoj praksi esto se naziva i obiteljska kartica.

Bankovna kartica: Instrument raspolaganja sredstvima na raunu klijenta u

banci, za plaanje robe i usluga te podizanje gotovine. Omoguava izravan
pristup raunu bez fizikog dodira s bankom. Naziva se jo i financijska kartica.

Ostale kartice

5. EK PO TEKUEM RAUNU BANKOVNI EK

Bankovni ek je ek kojim vlasnik tekueg rauna u banci raspolae sredstvima na tom
raunu (bankovni ek prikazan je u prilogu br. 2). Slui za podizanje gotovine ili za
plaanje roba i usluga. Bankovni ek je neprenosiv na drugu osobu i ne moe se indosirati,
a se ta odredba nalazi na eku. ek u trenutku izdavanja obavezno mora imati pokrie na
tekuem raunu. Bankovni ekovi sve se manje i manje koriste, jedno vrijeme se
pregovaralo o ukidanju ali jo uvijek postoji starija populacija koja ne vjeruje karticama te
jo uvijek koriste ekove.

12

Vlasnik eka mora prezentirati uredan i valjan ek (na eku ne smije biti ispravljanja,
precrtavanja, mrljanja i sl., takoer fiziki ne smije biti oteen), ekovnu garantnu
iskaznicu i osobnu iskaznicu dok zaposlenik na prodajnome mjestu mora provjeriti sve
bitne elemente tog eka (posebno treba pripaziti da nije upisan vei iznos od doputenog
ogranienja); usporeuje upisane podatke na eku s podatcima na garantnoj ekovnoj
iskaznici i provjerava vlasnikov identitet.
Klijent na temelju ovog eka dobiva protuvrijednost isplate u kunama u poti ili banci, a
prodajna mjesta smiju njime samo naplaivati robe ili usluge, a ne isplaivati gotovinu.
Putnika agencija u svom radu obino prima kao sredstva plaanja i bankovne ekove ali
stvar je agencije s kojom e izdavateljima ekova potpisati ugovor o reguliranju obveza u
radu s tim ekovima. Rabi se samo u domaem platnom prometu te glasi na ime i
neprenosiv je.
Uz njega klijent redovito dobiva ekovnu iskaznicu u banci izdavatelja te popis serije i
brojeva izdanih ekova. Svaka banka ima svoja ogranienja (limite) koje propisuje u svezi s
akceptiranjem (prihvaanjem) tog eka na prodajnim mjestima.

6. BANKOVNA DOZNAKA
Bankovna doznaka je nalog koji izdaje jedna banka drugoj za isplatu odreene svote novca
treoj osobi. Ovaj nalog banka izdaje na temelju naloga svog komitenta, koji je upuuje da
s osnova njegova pokria izvri novanu doznaku fizikoj ili pravnoj osobi koju je on u
svom nalogu naznaio (Bankovna doznaka prikazana u prikogu br. 3).
Svaka bankovna doznaka treba sadravati:

Naziv isplatne banke

Ime nalogodavcai

Ime korisnika

Iznos

Osnovu na ime ega se vri isplata

13

Eventualno moe sadravati uvjete pod kojima se isplata moe izvriti ili druge napomene i
naziv banke nalogodavca.
U meunarodnim plaanjima domaa banka po nalogu svog komitenta nalae inozemnoj
banci isplatu odreene novane svote u stranoj valuti u obliku odobrenja na raunu ili
isplate u gotovu korisniku.
Doznake u turistikom poslovanju mogu biti obine i brzojavne. Obine su one koje se
usmjeravaju na odredinu banku korespondenta pismenim putem sa zahtjevom da se
odreena svota isplati treoj osobi odmah ili na odreeni dan uz potpise ovlatenih osoba
banaka-korespondenata. Ukoliko se nalogodavcu uri s doznakom u inozemstvo, on moe
banci u svojoj zemlji izdati nalog za telegrafsku isplatu (telegraphic transfer, krat. TT) ili
telefaks isplatu (cable transfer; krat. CT).

7. GOTOVINSKO PLAANJE
Gotovinom se danas ostvaruju konana plaanja (i u putnikim agencijama), zbog ega ovu
vrstu novca nazivamo i definitivnim novcem, tj. sredstvom plaanja sa svojstvom primarne
likvidnosti. Gotovinom novanicama i kovanicama kao novanom formom i
instrumentom plaanja, podmiruju se dugovi u gospodarskom prometu izmeu fizikih i
pravnih osoba predajom novca od stranke dunika vjerovniku.
U radu agencije kao gospodarskog subjekta potrebna je i blagajnika gotovina koja
udovoljava potrebama svakodnevnoga novanog optjecaja, a nalazi se u trezorima
poslovnih banaka i FINA-e. Ovom gotovinom opskrbljuju se i putnike agencije u svom
poslovanju. (Blaganiki izvjetaj prikazan je u prilogu br. 4)
Korisnik ovih sredstava (putnika agencija) ima obvezu da gotovinu primljenu tijekom
dana na vlastitoj blagajni (dnevni utrak) uplati istog dana ili najkasnije sutradan na
blagajni poslovne banke, FINA-e ili pote u korist svog irorauna (Uplatnica je prikazana
u prilogu br. 5).

14

Takoer je regulirana mogunost obavljanja isplata gotovine za odreene namjene i u

manjim iznosima.
Odreen je tzv. blagajniki minimum, tj. iznos gotovine koju agencije mogu dnevno
drati u blagajnama i njom plaati raznovrsne nabave i usluge, ako pojedinane isplate ne
premauju odreeni (doputeni) iznos (Isplatnica prikazana u prilogu br. 6).

8. ZAKLJUAK
Tijekom povijesti naini plaanja su se mijenjali. Dugio je prevladavalo plaannje
gotovinom koju neki gospodarski subjekti i dan danas primjenjuju. Meutim, s naglim
razvojem tehologije, a zbog potreba zadovoljavanja sve vee mase potroaa na tritima se
javlja ideja o stvaranju novih sredstava u platnom prometu.
Razvija se spesifian instrument jamstva plaanja na turistikom tritu vauer te kao
sredstva plaanja kreditne kartice, putniki ek i narazini tuzemnih plaanja bankovni
graanski ek.
Svi novi naini plaanja imaju jednu zajedniku osobinu, a to je oslobaanje gosta noenja
gotovine te bezbrian boravak u destinaciji.
Dok na svjetskom turistikom tritu u plaanjima turistikih usluga prevladavaju sredstva i
jamstva bezgotovinskih plaanja, u Hrvatskoj se i dalje daje prednost gotovinskom
plaanju.

15

9. LITERATURA
Knjige, udbenici:
1. ani Bunja, Branka Kralj, Damir Metrov: Organizacija poslovanja putnikih agencija,
K, Zagreb.

10. PRILOZI
Prilog br 1. primijer kumulativnog vauera

16

Prilog br. 2 Bankovni ek

Prilog br. 3 Bankovna doznaka

Prilog br. 4 Blagajniki izvjetaj

17

Prilog br. 5 Primijer uplatnice

Prilog br. 6 primijer isplatnice

18

OCJENA IZRADBE I OBRANE ZAVRNOG RADA

Datum predaje pisanog dijela zavrnog rada:

_____________________
(mentor je prihvatio izradbu)

Ocjena Izradbe zavrnog rada:

_____________________

Ocjena Obrane zavrnog rada:

_____________________

Opa ocjena izradbe i obrane zavrnog rada:

_____________________

Obrazloenje ocjene:__________________________________________
___________________________________________________________
___________________________________________________________
___________________________________________________________
___________________________________________________________

Povjerenstvo na obrani zavrnog rada:

1. ________________________________
2. ________________________________
3. ________________________________
4. ________________________________
5. ________________________________

Predsjednik povjerenstva:

Mentor:
19

_______________________

______________________

Konzultacijski list za uenika:

______________________________,

razred:______

Rb.

Datum
konzultacija

Biljeke o napredovanju

20

Potpis mentora