ISSN 1864-6168

SUSTAV UPRAVLJANJA KVALITETOM U LOGISTICI

Funda D.1
1
Visoka kola za poslovanje i upravljanje, s pravom javnosti Baltazar Adam Kreli
Zaprei, Hrvatska

Saetak: Zbog velike konkurencije i sve veih zahtjeva

potroaa kvaliteta je postala temeljni imbenik opstanka
na tritu, ne samo pojedinih djelatnosti i organizacija
ve i cjelokupnoga dravnog gospodarstva.
Sustav
upravljanja
kvalitetom
podrazumijeva
organizacijsku strukturu, odgovornosti, postupke,
procese i resurse za ostvarenje upravljakih ciljeva.
U suvremenim uvjetima logistika je poslovna funkcija
koja koordinira kretanje materijala, kretanje proizvoda i
robe u fizikom, informacijskom i organizacijskom
pogledu.
Menaderi za logistiku upravljaju informacijama i
materijalima, planiraju, upravljaju ili mijenjaju ukupni
lanac stvaranja dodane vrijednosti organizacija.
Uinkovito rjeenje spomenutih poslova moe biti sustav
upravljanja kvalitetom.
Kljune rijei: kvaliteta, upravljanje kvalitetom, sustav
upravljanja kvalitetom, sustav upravljanja kvalitetom u
logistici

Ne postoji jedna definicija kvalitete. Teko je definirati

njeno znaenje (Kondi, 2004., str. 4.). Razlog je u tome
to je sva kvaliteta zapravo vienje kvalitete. Ono to
korisnik vidi kao kvalitetu, to jest kvaliteta (Kelly, 1997.,
str. 19.). Deming kae da je kvaliteta predvidljiv omjer
standardizacije i kustomizacije uz nisku cijenu i
usmjerenost prema tritu, a Juran kvalitetom smatra
prikladnost potrebama (fitness for use) procijenjenu od
strane korisnika.
Kvaliteta je integralni dio ljudske spoznaje koja se
kree po beskonanoj spirali napretka...nikada ne
dostiui granicu (Injac, 1999., str. 99.). Nema ljudske
djelatnosti koja kvaliteti ne posveuje pozornost.
Kvaliteta procesa ili radnje, sustava ili osobe, kvaliteta
organizacije ili njihove kombinacije samo su neka od tih
podruja. Ako kvalitetu analiziramo sa stajalita
organizacije kao subjekta, neizostavno je pitanje kvalitete
procesa (osnovni dio bilo kojeg sustava) i proizvoda
(izlaz sustava) kao imbenika potpune kvalitete.

Abstract: Quality has become a fundamental factor for

survival on the market, not only for specific activities and
organizations, but also the entire country's economy in
the conditions of strong competition and increasing
demands of consumers.
The quality management system includes organizational
structure, responsibilities, procedures, processes and
resources for the achievement of management objectives.
In modern terms logistics means a business function that
deals with the coordination of movement of materials,
products and goods in the physical, informational and
organizational aspects.
Managers of logistics manage information and materials,
plan, manage or change the total chain of creating added
value of organizations. Effective tool in addressing these
tasks may be a quality management system.
Key words: quality, quality management, quality
management system, quality management system in
logistics

Kvaliteta je stupanj izvrsnosti koji organizacija moe

postii u isporuivanju proizvoda ili usluga svojim
korisnicima. Armstrong (2001., str. 64.) razlikuje tri vrste
kvalitete: kvalitetu rjeenja (projekta, dizajna), kvalitetu
usklaenosti i kvalitetu kao zadovoljstvo korisnika. Za
organizaciju je najvanije zadovoljstvo korisnika.
Kvaliteta je razina zadovoljenja potreba i zahtjeva
potroaa, odnosno usklaenost s njihovim sve veim
zahtjevima i oekivanjima (Avelini, 2000., str. 17.). Cilj
je pribliiti proizvod/uslugu razini oekivanja korisnika.
Zbog velike konkurencije i sve veih zahtjeva potroaa
kvaliteta je postala temeljni imbenik opstanka na tritu,
unosnosti i razvoja ne samo pojedinih djelatnosti i
organizacija ve i cjelokupnoga dravnog gospodarstva.
U razvijenim je zemljama kvaliteta neto to se gradi,
razvija i stalno unaprjeuje.
Sustav normi ISO 9000 definira kvalitetu kao stupanj
do kojeg skupina postojeih svojstava ispunjava
zahtjeve. Kvaliteta je prema tome stupanj na kojem
odreeni proizvodi i usluge zadovoljavaju ljudske
potrebe, odnosno ukupnost osobina i znaajka proizvoda
ili usluga na kojima se temelji njihova sposobnost da
zadovolje izriite elje ili oekivane zahtjeve.

1. UVOD
Pojam kvalitete potjee od grke rijei qualitas (svojstvo,
vrsnoa, vrijednost, kakvoa, odlika, znaajka,
sposobnost). U najopenitijem smislu, kvaliteta je
svojstvo ili osobina koja oznaava odreeni predmet ili
pojavu i razlikuje ih od ostalih predmeta ili pojava.

94

ISSN 1864-6168
Prema hrvatskom prijevodu norme ISO 8402, kvaliteta je
ukupnost svojstava kojeg entiteta (1.1) koja ga ine
sposobnim da zadovolji izraene ili pretpostavljene
potrebe (HRN EN ISO 8402, 1995., str. 8.), pa je
ENTITET ono to moe biti pojedinano opisano ili
razmatrano.
NAPOMENA: Entitet moe biti npr.:
x radnja ili proces (1.2)
x proizvod (1.4)
x organizacija (1.7), sustav ili osoba
ili svaka njihova kombinacija (HRN EN ISO
8402, 1995., str. 12.).
Iz ovih definicija proizlazi da je kvaliteta radnja, proces,
proizvod, organizacija, sustav, osoba ili neka od njihovih
kombinacija.
Pristupi kvaliteti mijenjali su se tijekom vremena, ovisno
o tome tumai li se kvaliteta s filozofskog, ekolokog,
proizvodnog, korisnikog ili nekog drugog stajalita.

strukture kojima se dolazi do nekih rezultata (Knoll,

2000., str. 65.).
Zadovoljavanje visokih zahtjeva za kvalitetom uvjet je
poslovnog opstanka. Temeljna je relacija: vea kvaliteta
= vea uinkovitost. Rije je o suvremenome pristupu
kvaliteti koji trai i uklanja greke u samome zaetku,
odnosno nastoji preventivnim aktivnostima sprijeiti
njihovo nastajanje (Skoko, 2000., str. 84.). Takva
filozofija ugraena je u niz normi ISO 9000. Kvaliteta je
sredstvo za stalno i sustavno praenje i unapreivanje
naina poslovanja organizacije. Temeljna odrednica
kvalitete jest kvaliteta poslovnog sustava, a nakon toga
kvaliteta proizvoda.
Ukljuivanje svih lanova organizacije pribliava nas
potpunom upravljanju kvalitetom (Total Quality
Management, TQM). TQM je sustav upravljanja
usmjeren na stalno unapreivanje proizvoda kako bi se
izgradila visoka razina zadovoljstva korisnika i njihova
odanost organizaciji. Prema hrvatskome prijevodu norme
ISO 8402, potpuno upravljanje kvalitetom je nain
upravljanja organizacijom (1.7) usredotoen na kakvou
(2.1), utemeljen na sudjelovanju svih lanova
organizacije te koji zadovoljavanjem korisnika (1.9) tei
za dugoronim uspjehom i boljitkom za sve lanove
organizacije i zajednice u cjelini (HRN EN ISO 8402,
1995., str. 24. - 26.).

Tumaimo li kvalitetu sa stajalita organizacije, njene bi

znaajke bile sljedee (Gaparovi, 1996., str. 91.):
* kvaliteta proizvoda;
* kvaliteta usluge u tijeku procesa potronje proizvoda;
* korektan odnos prema zaposlenicima;
* poten odnos prema vlasti;
* potivanje zakona, morala i obiaja;
* zatita okolia i opa sigurnost u procesu proizvodnje i
potronje proizvoda.

Potpuno upravljanje kvalitetom je sustav upravljanja koji

osigurava postizanje i odravanje eljene kvalitete,
poveanje fleksibilnosti, efikasnosti
i efektivnosti
poslovanja (Avelini, 2000., str. 3.). TQM-om se
korisniku nastoji pruiti ono to on eli. Veina korisnika
potpunog upravljanja kvalitetom istie da kvaliteta nije u
proizvodu, ve u njegovoj primjeni. U uspjenim
organizacijama kvaliteta je svaiji posao. Njihov je
krajnji cilj odueviti korisnika kvalitetom proizvoda kao i
stalnom brigom za njegove potrebe.

Kvaliteta je strateki cilj organizacije. Njena visoka

razina i stalno poboljavanje primarno je za sve poslovne
procese i zaposlenike, to organizacijsko vodstvo stavlja
pred nove izazove, ponajprije kako upravljati kvalitetom.

2. UPRAVLJANJE KVALITETOM
Da bi se ostvarili zahtjevi kvalitete, kvalitetom treba
svjesno upravljati. Iz tvrdnje proizlazi da je upravljanje
kvalitetom sastavni dio funkcije upravljanja, ija je
uloga ostvarivanje ciljeva kvalitete to se ogledaju ne
samo u osiguravanju ve i poboljavanju kvalitete putem
upravljanja aktivnostima koje proizlaze iz utvrene
politike i planova kvalitete, a ostvaruju se u okviru
sustava kvalitete primjenom, uz ostalo, i odgovarajueg
praenja kvalitete (Skoko, 2000., str. 10.).

Prema postavkama tradicionalne filozofije, kvaliteta je

stanje proizvoda koje se ustanovljuje kontrolom na kraju
procesa, kada je proizvod ve gotov i kada je teko bilo
to uiniti glede njihova poboljanja (Skoko, 2000., str.
84.). Temelj tradicionalnog pristupa ini kontrola
proizvoda na kraju procesa. Za lou kvalitetu krivi su
kontrolori ili odjeli za kvalitetu.

Upravljanje kvalitetom je dio upravljanja kojim se

ostvaruju ciljevi kvalitete kroz planiranje, praenje,
osiguravanje i poboljavanje kvalitete. U suvremenim
uvjetima upravljanje kvalitetom postaje poslovna
funkcija kao i bilo koja druga funkcija (npr. financijska),
s time to u njoj moraju sudjelovati ljudi svih
specijalizacija i iz svih odjela u organizaciji.

Suvremeni pristup kvaliteti trai i uklanja greke u

samome zaetku, odnosno nastoji preventivnim
aktivnostima sprijeiti njihovo nastajanje. Prema
filozofiji kvalitete utemeljenoj na totalnosti, kvaliteta se
ugrauje u proizvod (Build it in) uklanjanjem svih
uzroka pogreaka, odnosno nedostataka ve prije njihova
nastanka, uz prihvaanje osnovnog cilja (mota)
proizvodnje bez pogreaka, odnosno nedostataka (Zero
defect) ili, to je zapravo isto, izrade dobrih proizvoda iz
prvog pokuaja (Make it right the first time). To, dakle,
znai otprve izraivati dobre proizvode, i to svaki put
(isto, str. 84.).

Uinkovito upravljanje organizacijom ostvaruje se

pomou raznih modela. Jedan od njih je sustav
upravljanja kvalitetom. Pod sustavom upravljanja
kvalitetom podrazumijevaju se ustrojstvo, postupci,
procesi i druga potrebna sredstva za primjenu upravljanja
kvalitetom (HRN EN ISO 8402, 1995., str. 24.). Sustav
upravljanja kvalitetom obuhvaa sve aktivnosti, procese i

95

ISSN 1864-6168
Kvaliteta se moe promatrati sa stajalita:
a) drutva (razina do koje se proizvod potvrdio na tritu)
b) trita (razina do koje proizvod zadovoljava korisnike
u odnosu na konkurenciju i zakon ponude i potranje)
c) potroaa (razina do koje odreena usluga zadovoljava
potrebe korisnika)

Sustav niza normi ISO 9000 slubeno vrijedi od 1987.

godine kao jedinstveni sustav za uporabu u cijelome
svijetu radi potpune zatite interesa korisnika proizvoda
na tritu. Nastanak tih normi smatra se vanim
preokretom u pristupu kvaliteti na meunarodnoj razini.
Filozofija niza normi ISO 9000 odnosi se na stajalite da
se ne moe postii vrhunska kvaliteta bez kvalitetnog
upravljanja, organizacije, sustava, utvrenih nadlenosti,
postupaka i uputa o radu, stalnog praenja i vrednovanja
kvalitete i njenog poboljavanja. Sve spomenute etape
koje treba potivati u razvoju, proizvodnji i plasmanu
proizvoda ine sustav kvalitete koji je dio poslovnog
sustava organizacije.

Kvaliteta je nain razmiljanja, sustav vrijednosti, cijela

filozofija poslovanja (Deeljin, Vuji, 1995., str. 148).
to je razvoj drutva na vioj razini to su i zahtjevi za
kvalitetom stroi. Kvaliteta proizvoda proporcionalna je
dostignutom drutvenom i civilizacijskom stupnju
razvoja. U razvijenim zemljama zahtjevi za kvalitetom su
bitno drukiji nego u nerazvijenim zemljama. Razvijene
zemlje tite se od loe ili nedovoljne kvalitete normama
(standardima) i propisima, represijom (npr. sudska
zabrana), zatvaranjem trita, povlaenjem proizvoda s
trita ili oduzimanjem prava pruanja usluga.

Kao potvrda valjanosti uspostavljenog sustava

upravljanja kvalitetom slui nezavisno vrednovanje,
nakon ega se izdaje meunarodno priznati certifikat.
Odravanje i unapreivanje dostignute kvalitete
kontrolira se trogodinjim ponovnim vrednovanjem te
godinjim kontrolnim pregledima elemenata sustava.

Cilj je svake organizacije postizanje uspjeha u

poslovanju. Taj se uspjeh iskazuje, uz ostalo, u
dokazanoj kvaliteti proizvoda. Meutim, kvaliteta je
subjektivna kategorija i podlona je razliitim
shvaanjima i kriterijima. Ono to korisnika u pogledu
kvalitete zadovoljava danas, sutra moe biti potpuno
neprihvatljivo.

Temeljno je naelo niza normi ISO 9000 univerzalnost,

bez obzira na podruje uporabe. Od japanske doktrine
preuzet je stav da je u sreditu interesa poslovna
sposobnost sustava kojim treba kvalitetno upravljati da bi
rezultati bili dobri. Od amerike doktrine preuzeto je
naelo prema kojemu je ishodite odnosa izmeu
korisnika i organizacije ispunjavanje zahtjeva. Razvoj
svakog novog proizvoda ili modifikacija postojeih
temelji se na potrebama korisnika.

Norme za upravljanje kvalitetom pojavile su se kao

nunost kod pokuaja reguliranja ove problematike.
Norme za upravljanje kvalitetom su elementi, upute,
preporuke koje vrijede za sustav upravljanja kvalitetom
pod kojim podrazumijevamo ustrojstvo, postupke,
procese i druga potrebna sredstva za primjenu
upravljanja kvalitetom.

Namjena normi ISO 9000 (Skoko, 2000., str. 158.):

1) pri
primjeni
sustava
radi
poveanja
konkurentske sposobnosti organizacije;
2) kod zahtjeva korisnika da su odreeni elementi i
procesi kvalitete dio sustava kvalitete
organizacije;
3) u vrednovanju sustava kvalitete organizacije od
strane korisnika;
4) u vrednovanju sustava kvalitete organizacije od
strane certifikacijske organizacije.

3. SUSTAV UPRAVLJANJA KVALITETOM

Norme za upravljanje sustavima kvalitete javile su se
prije svega kao potreba jedinstvenog upravljanja velikim
i potencijalno osjetljivim sustavima. Stoga su se sustavi,
poput vojnih, prvi upustili u razvijanje norme.
Sljedei kronoloki slijed pokazuje neke kljune etape u
razvoju norma koje nisu bile specifine za proizvod, ve
za sustav upravljanja:
x 1959: MIL Q-9858 (American Military
Standard US Military Specification)
x 1964. 1975: CAN 3-Z 299.1 299.4
x 1970: AQAP (Allied Quality Assurance
Publications)
x 1974: BS 4891, BS 5179 (UK Ministry od
Defence Standards)
x 1979: BS 5750 (Parts 1, 2 & 3 Published)
x 1987: ISO 9000 (Series Published)
x 1994: ISO 9000 (First Revision of ISO 9000
Undertaken)
x 1996: HRN EN ISO
x 2000: ISO 9001 (Issue of Second Revision of
ISO 9000)
x 2008: ISO 9001 (Issue of Third Revision of ISO
9000).

Zadaa je ove meunarodne norme (Funda, 2008., str.

21.) specificirati zahtjeve za sustav upravljanja
kvalitetom, ukoliko organizacija eli:
a) pokazati sposobnosti da ima stalno osigurane
proizvode koji udovoljavaju zahtjevima korisnika i
zahtjevima primjene;
b)poveati
zadovoljstvo
korisnika
kroz
uinkovitu primjenu sustava, ukljuujui proces za stalno
unapreivanje sustava.
Uvoenje sustava upravljanja kvalitetom i njegovo
nezavisno vrednovanje radi potvrivanja sukladnosti s
odabranom normom sloen je proces koji se moe
podijeliti na etiri etape ili skupine aktivnosti:
1. Opredijeljenost uprave za kvalitetu
2. Izradu potrebne dokumentacije
3. Primjenu sustava upravljanja kvalitetom u praksi
4. Nezavisno vrednovanje sustava upravljanja
kvalitetom.

96

ISSN 1864-6168
Za uspjeno uvoenje i kasnije odravanje sustava
upravljanja kvalitetom vane su sve spomenute etape.
Optimalno vrijeme potrebno za cijeli proces uvoenja je
izmeu etiri i est mjeseci i ovisi ponajprije o sinergiji
svih imbenika ukljuenih u implementaciju sustava
upravljanja kvalitetom.

uinkovitosti. Organizacije koje ne ulau u razvoj

logistike sve vie e gubiti bitku s konkurencijom.
Sustav upravljanja kvalitetom moe doprinijeti
optimizaciji i razvoju poslovanja organizacija koje se
bave proizvodnjom, trgovakom ili uslunom
djelatnou, ali i dravnog i javnog sektora. Osobito
moe biti uinkovit u podruju upravljanja sustavom
nabave i opskrbe, prometa i kretanja, odravanja
tehnikih sustava, odravanja objekata i infrastrukture,
materijalno-financijskog poslovanja itd.

4. SUSTAV UPRAVLJANJA
KVALITETOM U LOGISTICI
Sustav
upravljanja
kvalitetom
podrazumijeva
organizacijsku strukturu, odgovornosti, postupke,
procese i resurse za ostvarenje upravljakih ciljeva. S
obzirom na to da je rije o upravljakom poslovnom
sustavu, moemo govoriti o sustavu upravljanja
kvalitetom.

Strunjaci za logistiku u organizacijama upravljaju

zaokruenim procesima poevi od nabave, proizvodnje i
prodaje pa sve do potroaa. Podruja rada su
menadment logistike, dispozicija skladita, dispozicija
transporta, menadment pedicije, logistika unutar
organizacije, Supply Chain Management, menadment
nabave itd.

Sustav upravljanja kvalitetom oblikovan na temelju ovog

koncepta postavlja istodobno korisniku i organizaciji
dodatne zahtjeve. Od korisnika trai jasno specificiranje
svojih potreba, a od organizacije dokaze uinkovitosti
kao jamstvo postizanja ugovorene kvalitete.

Menaderi za logistiku upravljaju informacijama i

materijalima na razini organizacija. Uz to moraju znati
planirati, upravljati ili mijenjati ukupni lanac stvaranja
dodane vrijednosti.

Uspostavljeni sustav upravljanja kvalitetom moe

pomoi kod rjeavanja veine problema. Ali treba znati
da tek uvedeni sustav ne daje brze rezultate. S obzirom
na to da je rije o procesu koji traje, korist od sustava
upravljanja kvalitetom ne treba oekivati odmah, pa ak
ni kratkorono.

Poznavanjem naela i metoda uspostave i odravanja

sustava upravljanja kvalitetom, zatim metoda, tehnika,
postupaka i alata u sustavu kontrole kvalitete proizvoda i
usluga te vrednovanja sustava upravljanja kvalitetom,
menaderi dobivaju uinkoviti alat u planiranju,
organizaciji i provedbi logistikog sustava.

Iako se korist od sustava upravljanja kvalitetom ne moe

generalizirati, mogu se izdvojiti neke zajednike:
a) duboko razumijevanje poslovanja, procesa,
korisnika i njihovih potreba;
b) usmjeravanje na preventivu i prepoznavanje
problema unaprijed;
c) ukljuivanje svakog pojedinog zaposlenika i
podizanje razine organizacijske kulture.

5. ZAKLJUAK
Danas se organizacije, bez obzira na veliinu, suoavaju
sa zahtjevima unosnosti, kvalitete, tehnologije i odrivog
razvoja. Da bi stalni pritisak pretvorili u konkurentske
prednosti, organizacije trebaju sustavno odravati i
unaprjeivati svoje poslovanje.

Krajnji su rezultati:
1) smanjeni operativni i proizvodni trokovi;
2) bolja uporaba svih resursa;
3) stabilna kvaliteta proizvoda;
4) pouzdani rokovi isporuke;
5) zadovoljniji korisnik;
6) vei prihodi zbog poveanog zadovoljstva
korisnika i poveanja opsega poslovanja.

Sustav upravljanja kvalitetom usmjeren je na stalno

unaprjeivanje proizvoda i/ili usluga kako bi se izgradila
visoka razina zadovoljstva korisnika i njihova odanost
organizaciji.
Primjena sustava upravljanja kvalitetom podrazumijeva
ne samo ostvarenje vrhunske kvalitete u poslovanju ve
djelovanje na sve imbenike: organizaciju, rukovoenje,
meuljudske odnose, materijalne i ljudske resurse i dr.

U suvremenim uvjetima logistika oznaava poslovnu

funkciju koja se bavi koordinacijom svih kretanja
materijala, proizvoda i robe u fizikom, informacijskom i
organizacijskom pogledu.

Sustav upravljanja kvalitetom izvrstan je alat za

kvalitetnije funkcioniranje logistikog sustava. U
meusobnoj kombinaciji mogu znatno doprinijeti
poslovnoj uinkovitosti organizacije i olakati
suoavanje s izazovima ubrzanoga svjetskog trita.

Logistika je vaan dio gospodarstva. Logistika razmatra

probleme koji nastaju u protoku proizvoda i informacija
u organizacijama i mrei organizacija.
Da se ostvari to vei profit, racionalni koncept i dobro
upravljanje opskrbom postaje iznimno vano za uspjeh i
jaanje kompetitivnih prednosti organizacija. Moderna
logistika ima sve znaajniju ulogu u podizanju razine

97

ISSN 1864-6168

6. LITERATURA
1. Armstrong, M. Kompletna menaderska znanja.
Zagreb : M.E.P. Consult, 2001.
2. Avelini, H.I. Upravljanje potpunom kvalitetom
(Total Quality Management). Zbornik Integralni sustavi
upravljanja potpunom kvalitetom. Opatija : Fakultet za
turistiki i hotelski menadment, 2000. Str. 1.- 50.
3. Deeljin, J., Vuji, V. Vlasnitvo, poduzetnitvo,
management. Zagreb : Alineja, 1995.
4. EN ISO 9001, Quality management systems
Requirements, Fourth edition, 2008.
5. Funda, D. Potpuno upravljanje kvalitetom u
obrazovanju. Zagreb : Kigen, 2008.
6. Gaparovi, V. Teorija rasta i upravljanja rastom
poduzea. Zagreb : kolska knjiga, 1996.
7. HRN EN ISO 8402 Upravljanje kakvoom i
osiguravanje kakvoe. Zagreb : Dravni zavod za
normizaciju i mjeriteljstvo Republike Hrvatske, 1995..
8. HRN EN ISO 9001:2009 Sustavi upravljanja
kvalitetom Zahtjevi (ISO 9001:2008; EN ISO
9001:2008). Zagreb : Hrvatski zavod za norme, 2009.
9. Injac, N. Sustavi kvalitete 2000 : velika revizija
normi ISO 9000. Zagreb : Oskar, 1999.
10. Kelly, J. M. Upravljanje ukupnom kvalitetom.
Zagreb : Potecon, 1997.
11. Knoll, J. Razvoj kvalitete u obrazovanju
odraslih i u visokim uilitima. Perspektive i tendencije
obrazovanja odraslih u Europi (izbor tekstova). Zagreb :
Hrvatska zajednica pukih otvorenih sveuilita, 2000.
Str. 59.-67.
12. Kondi, . Kvaliteta i ISO 9000 primjena.
Varadin : Zrinski, 2004.
13. Skoko, H. Upravljanje kvalitetom. Zagreb :
Sinergija d.o.o., 2000.

98