EKSKLUZIVNI FELJTON OBRA^UN PAVELI]A I LUBURI]A

D 2.80 EUR/A 3.20 EUR/L 3.20 EUR

NL 3.20 EUR/B 3.20/15 Kn
100 Din/4 USD/4.30 CHF/35 SEK/
30 DKK/33 NOK/2.20 GBP/95 CZK

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

Smjena Dragana ^ovi}a

TRA@I SE JO[
KOOPERATIVNIJI
IVO POGORELI] ZA SB

BRINE ME
MRAK NA LICIMA
SARAJLIJA

BESPLATAN
TV PRILOG

Sadr`aj

437
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
D.O.O. Pres-Sing
Predsjednik Upravnog odbora
Asim METILJEVI]
Direktor
Erbein RE[IDBEGOVI]
Glavni i odgovorni urednik
Senad AVDI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Senad AVDI]
Asim METILJEVI]
Edin AVDI]
Novinari
Suzana MIJATOVI], Adnan BUTUROVI],
Danka SAVI], Mehmed PARGAN,
Dario D@AMONJA, Nedim HASI], Suzana [A^I],
Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],
Nid`ara AHMETA[EVI], Adisa ^E^O

SMJENA ^LANA PREDSJEDNI[TVA BiH: Nakon {to

ga je smijenio visoki predstavnik Paddy Ashdown,
biv{i ~lan Predsjedni{tva Dragan ^ovi} pred Sudom
BiH izjasnio se o optu`nici i vlastitoj krivnji

Dopisnici
Mirha DEDI] (Beograd), Nijaz HAMZA (Ljubljana),
Boris JELENACA - KOSOR (Zagreb)
Design
Edin SPAHI]
DTP
Atif D@IDI]
Lektor
Sedina LON^ARI]
Sekretar redakcije
Ismira TAHIROVI]
Marketing i prodaja
Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija
Mario ILI^I]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni
444-041, 262-630
telefaks
444-895
Adresa
^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034
Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK
3060510000025213
140-101-00006860-17
Volksbank Sarajevo
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih
glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i
sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog
ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od
12.6.2001. "Slobodna Bosna" je oslobo|ena pla}anja poreza
na promet proizvoda i usluga.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

Porezni identifikacijski broj 4200333040003

e-mail: sl.bos@bih.net.ba

14 BITKA ZA
ENERGOPETROL
Regionalni nafta{ki
obra~un
[est velikih svjetskih kompanija zainteresirano je za dokapitalizaciju ekonomski uni{tenog bosanskohercegova~kog
Energopetrola: na{ novinar otkriva {ta
}e donijeti veliki obra~un najozbiljnijih
kandidata - austrijskog OMV-a i
ma|arskog MOL-a udru`enog s
hrvatskom Inom

17 SMJENE, OSTAVKE,
SU\ENJA
Doki}a brani {efica
kabineta, a ^ovi}a
odvjetnici
Nakon {to je sud u Banjoj Luci potvrdio
optu`nicu protiv dr`avnog ministra
prometa i komunikacija BRANKA
DOKI]A, kojom se tereti za pronevjeru
vi{e od miliona maraka, njegov kabinet
je pokrenuo sna`nu kampanju prema
stranim diplomatama sa ciljem spa{avanja svog {efa

28 INTERVJU
Prvi ~ovjeka Japana
u BiH

Yoshiaki Kotaki, otpravnik poslova

Japana u BiH, za na{ list govori o
ogromnoj pomo}i koju je njegova
zemlja, jedna od vode}ih ekonomskih
sila u svijetu, u posljednjoj deceniji
uputila narodu i vlastima u BiH,
na~inima

kontrole utro{ka tih sredstava,

Bosancima u Japanu i Japancima u BiH

48 BOSANSKI TEFTER
NENADA FILIPOVI]A
Tajkunizacija bosanskohercegova~ke
duhovnosti
U seriji historijsko-sociolo{kih eseja na{
suradnik, jedan od vode}ih bosanskih
filologa koji `ivi na relaciji SAD-BiH
pi{e o poslijeratnom uru{avanju
temeljnih bosanskohercegova~kih kulturnih institucija od strane nove politi~ke
i duhovne elite; kako je protjeran
Historijski arhiv grada Sarajeva da bi na
njegovim temeljima bio izgra|en
novokomponovani spomenik nacionalnom romantizmu BO[NJA^KI INSTITUT Adila Zulfikarpa{i}a

52 KAD MI KA@E[,
PA[A
Slom reprezentativnog
nogometa
Nogometna reprezentacija BiH u samo
~etiri dana do`ivjela je dva vezana
sportska poni`enja, nakon sramotnog
poni`enja u Belgiji svoj bijedni~ki status
u evropskom nogometu u~vrstila je i
dodatnom blama`om u utakmici protiv
Litvanije u Sarajevu; na{ novinar otkriva
za{to je ovakav rasplet o~ekivan i realan
sve dok umjesto ozbiljnih sportskih
autoriteta nogometnim vrhom u na{oj
zemlji vlada organizirana kriminalnozlo~ina~ka organizacija

No}as spaljujemo iluzije

Pi{e

Senad Avdi}

Paddy Ashdown u
Generalnoj skup{tini
UN-a pohvalio je Vladu
Republike Srpske zato
{to je posljednjih
mjesec dana u Haag
poslala 10-ak optu`enih
za najte`e ratne
zlo~ine!? Od Todovi}a
do Pandurevi}a. Koga je
poslala Vlada RS u
Haag? Nikoga, naravno.
Lord je Ashdown pred
Generalnom skup{tinom
UN-a bezo~no lagao {to,
u najmanju ruku, nije
pristojno a ni higijenski
4

SLOBODNA BOSNA 31. 3. 2005.

SMIJETE LI SE SM
Terzi} kao kazalj
Ashdownovoj tempira

ije najstra{nije u dana{njoj

Bosni i Hercegovini {to se ona
iz sekunde u sekundu dramati~no i u`urbano raspada po
svakom svojem {avu: ono {to
uve}ava i sjen~i tu tragediju jeste horsko
odbijanje svih konstituenata vlasti (dakle,
doma}eg - nesposobnog i inozemnog ignorantskog) da to priznaju. Ta hladnokrvna, be{}utna ignorancija koja
spre~ava ovda{nju elitu da lasno zaklju~i
kako je jedan plus jedan, plus jo{ jedan
jest jednako nula, jeste mnogo te`a, turobnija i beznade`nija od samog stanja u
kojem se Bosna i Hercegovina na{la.
Dakle, najgori indikator na{e propasti
sadr`an je u na{oj nesposobnosti (odbijanju, svejedno) da prepoznamo da smo
propali; a da ne govorimo koliko smo
svjetlosnih godina daleko od mogu}nosti
da razumijemo za{to nam se, kako i pod
kojim okolnostima propast desila i koliko
je svako od nas pojedina~no njoj doprinio
ili je, pak, usporio i odgodio.
Dan nakon {to je Bosna i Hercegovina
ostala bez jednog od trojice svojih predsjednika, smijenjenog zbog optu`bi za
mamutski kriminal, dan nakon {to je za
kriminal sli~ne prirode optu`en i dr`avni
ministar za saobra}aj i komunikacije, premijer, Adnan Terzi} se zove (gluho bilo, o
zdravlju se zborilo), crkava na press konferenciji od {ege i to pred televizijskim
kamerama. Novinari informi{u premijera
da mu je 24 sata ranije ministar optu`en
za kriminal a Terzi} i dalje crkava od smijeha i veli da to prvi put ~uje!? U svakoj
dr`avi ure|enoj barem po standardima
Bjelorusije ili Sjeverne Koreje ta bi
spodoba iste sekunde prestala biti premijer: prvo, zato {to ne ~ita {tampu i ne
gleda televiziju; drugo, iz razloga {to ne
komunicira sa svojim ministrom i, tre}e,
jer zna a javno la`e da ne zna.
Ali, ovdje u Bosni i Hercegovini taj
film ne}ete gledati: ~im je ble}ak od premijera u kratkom roku priznao {ta sve ne
zna a {to svi gra|ani od ~ijih poreza pla}u
prima i ~ijim novcem bezrazlo`no i
besproduktivno krstari planetom, u zagrljaj ga je do~ekao njegov {ef - posljednji
neokolonijalisti~ki fosil moderne civi-

lizacije Paddy Ashdown: njihov zajedni~ki, razdragani gromoglasni smijeh

~ekirao im je kartu za egzoti~ni planetarni
brod ludaka koji }e valjda jednom
isploviti iz bosanskohercegova~kih teritorijalnih voda!?
Na press konferenciji pored Terzi}a i
Ashdowna parkirana je bila i telefonska
spravica (Krimolovac) na koju gra|ani
BiH mogu u po dana u po no}i od{mekati
sve bandite i kriminalce koji su im dostupni. I niko da se javi na tu spravicu da,
eventualno, ka`e: Gospodine Terzi}u,
imam pouzdana saznanja da je Paddy
Ashdown nezakonito kupio vilu na
Jablani~kom jezeru. Provjerite...! Ili,
Gospodine Ashdown, imam dokaze da je
gospodin Terzi} protivzakonito, u saradnji sa Mladenom Ivani}em, odobrio da
pranje vozila iz voznog parka Vije}a ministara vr{i jedna pr~varnica iz Lukavice
za {ta su najvjerovatnije premijer i ministar dobili pare!?
Ne, ne, telefon Krimolovaca nije
zazvonio, dvojica su se {ereta tokom
press konferencije strasno izgrlili i slatko
ismijali dosadnim novinarima koji su se
drznuli pokazati minimum respekta i
odgovornosti za posao koji rade Ashdown
i Terzi}!?

edam dana prije toga dr`avni je

premijer kazao kako u BiH ne
`ivi niko od optu`enih ratnih
zlo~inaca. Rekle mu to doma}e i
inozemne obavje{tajne strukture. Strinu iz Travnika nije uspio ~uti,
ali bi ona bez sumnje to potvrdila. U isto
vrijeme Paddy Ashdown u Generalnoj
skup{tini UN-a pohvalio je Vladu
Republike Srpske zato {to je posljednjih
mjesec dana u Haag poslala 10-ak
optu`enih za najte`e ratne zlo~ine!? Od
Todovi}a do Pandurevi}a. Koga je poslala
Vlada RS u Haag? Nikoga, naravno. Lord
je Ashdown pred Generalnom skup{tinom
UN-a bezo~no lagao {to, u najmanju
ruku, nije pristojno a ni higijenski.
Predsjednik RS Dragan ^avi} i ministar
policije Darko Matija{evi} bili su samo
pedantni dispe~eri ratnim zlo~incima na
njihovom u`urbanom proputovanju iz

MIJATI
jka na
anoj bombi
Moskve, preko Beograda i Banje Luke, u
Haag. Potpuno iznena|uje {to u Ujedinjenim nacijama, no{en istim entuzijazmom, Ashdown nije pohvalio i profesionalno (reformsko) pona{anje kontrolora
leta u Beogradu i Banjoj Luci, kao i
~vrstu odlu~nost stjuardesa da osumnji~ene za ratne zlo~ine energi~no proprate do nadle`nih carinika u nizozemskoj zra~noj luci!?

vo bi trebao biti vedri nastavak

mu~ne pri~e sa po~etka teksta.
Ali, ta je vrsta dramatur{kog
transponiranja u ovda{njoj Bosni i Hercegovini nemogu}a a
povrh toga i nemoralna. Nije istinita, niti
ta~na, naime.
Prije nekoliko mjeseci tradicionalni
zamjenik Visokog predstavnika u BiH,
ameri~ki ambasador Donald Hays okupio
je u jednoj na smrt bolesnoj velikoj tvornici u Tuzlanskom kantonu vode}e
regionalne privrednike. Pri~ao im Hays u
pogonima tvornice kako su svi oni skupa
ometeni u razvoju uslijed jezive komunisti~ke doktrine u kojoj su stasavali,
u~ili se poslu i `ivotu op}enito. Pa onda
poentirao: Za{to se u ovoj tvornici
umjesto predratnog socijalisti~kog turobnog asortimana ne bi proizvodile
gljive! Rije~ je ina~e o jednoj od
najve}ih petrohemijskih kompanija na
Balkanu koja je samo na zapadno tr`i{te
prije rata dnevno izvozila vi{e nego {to je
Hays zaradio tokom petogodi{njeg
beskorisnog smucanja po Bosni i
Hercegovini!? Ali svi okupljeni privrednici i menad`eri su od{tutjeli nakon
budala{tine uglednog gosta!?
A o ~emu to sve skupa svjedo~i? O
onome {to smo na po~etku poku{ali
markirati: da je tragediju BiH mogu}e
zaustaviti, ili barem usporiti tek onda
kada se pravilno i sveobuhvatno odredi
njena dubina, lociraju njeni uzroci i
identificiraju njeni kreatori: ne desi li se
to, ostaje nam samo da se smijemo
zajedno sa krajnje komplementarnim
doma}im i stranim barabama Terzi}em i
Ashdownom - i tako sve dok ne pokrepamo ili ne umremo od smijeha!

SEDAM DANA & LJUDI

^ETVRTAK, 24. MART
TELEVIZIJA PINK pravi emisiju o pogubnom utjecaju tabloida i sli~nog medijskog
sme}a na mentalno stanje naroda pa se iz krajnje nejasnih razloga me|u diskutantima na{la jedna stolica i za mene. Ni{ta posebno, osim {to me zanimala reakcija publike koju su sa~injavali sarajevski i banjalu~ki srednjo{kolci. Ako je i{ta va`nog bilo te
ve~eri, onda je to ~injenica da nisam mogao razabrati ko je od klinaca koji su nas,
centralne goste podjebavali iz Banje Luke a ko iz Sarajeva. Moja susjeda za stolom
pjeva~ica Selma Bajrami iskreno priznaje da ne ~ita Slobodnu Bosnu jerbo joj je politika upropastila djetinjstvo. A odsustvo politike spa{ava joj mladost i karijeru. Prihvatam. Mo`e i tako; samo ako }e se budu}i
sukobi u ovoj zemlji svesti na razli~ito vi|enje Selminih i Karleu{inih sisa, tetova`a, tijela ili tela. Svejedno.
PETAK. 25. MART
DONALD HAYS, Amerikanac, prvi zamjenik dva posljednja visoka predstavnika,
nakon {to mu je kona~no istekao mandat u BiH vratio se tu`na srca u rodnu Ameriku
i odmah tugaljivo zaklju~io da u BiH ama ba{ ni{ta ne valja, da je sve crno da crnje ne
mo`e biti, da su perspektive jo{ u`asnije. Pet Haysovih godina u BiH uz pla}u od 40
hiljada maraka mjese~no obogatilo mu je ra~un za 2,5 miliona maraka. Ne dao Bog
da je umjesto Haysa u Ameri~kom centru za mir svjedo~io neki ovda{nji radnik, recimo Agrokomerca: za pet
godina on je dobio tri pileta i {est topsova! A Babo mu u zatvoru... [ta li bi nam tek on mogao nagovoriti!?
SUBOTA, 26. MART
BARI[A ^OLAK, predsjednik HDZ-a i ministar sigurnosti, na zasjedanju
Generalne skup{tine Ujedinjenih nacija uhvatio na krivoj nozi Paddyja Ashdowna, i
ismijao njegov optimisti~ki, ohrabruju}i redovni godi{nji izvje{taj o prilikama u BiH.
Bilo bi zabavno da je Ashdown ukorio ^olaka tvrdnjom da ne prenosi slu`beni stav
svoje Vlade. Tada bi ^olak, sasvim sigurno, informirao Vije}e sigurnosti da Vlada u
kojoj je on ministar ve} pola godine ne postoji, mada Ashdown tvrdi suprotno!
NEDJELJA, 27. MART
Kardinal VINKO PULJI] usred uskr{nje mise iza{ao iz blagdanskog tematskog
okvira i nepogre{ivo prozvao me|unarodne du`nosnike kako nakon {to napuste BiH
po~inju od ovda{njeg naroda praviti budale koje su upravo ti du`nosnici zarobili u
dejtonsku luda~ku ko{ulju. Mudro, odmjereno, hrabro, odgovorno: pogotovo ako je
tom prigodom kardinal Pulji} imao na umu Haysovo ameri~ko posipanje pepelom a
ne smjenu Dragana ^ovi}a iz Predsjedni{tva BiH.
PONEDJELJAK, 28. MART
AHMET PA[ALI], opskurni i notorno korumpirani predratni novinar Oslobo|enja,
a ve} desetak godina direktor nogometne reprezentacije BiH, jedini u medijima ima
pravo tuma~iti poraz na{e reprezentacije protiv Belgije i sav u`as koji se tom prigodom
desio. I to je najbolja ilustracija vi{egodi{nje pogibelji ovda{njeg nogometa: samo se
u BiH zna ko je direktor reprezentacije; koga je briga za direktora Gr~ke, prvaka
Evrope: va`an je trener Otto Renhagel i onaj {to je glavom zabio gol Portugalu. Samo
kod nas direktor sjedi na klupi: trenerskoj, a ne zatvorskoj, na`alost...
UTORAK, 29. MART
NERMINA KURSPAHI] dobila [estoaprilsku nagradu grada Sarajeva. Znam da
}e ogroman broj poreskih obveznika ostati zapanjen pred pitanjem za{to ona i ko
je ona uop}e? A oni, zanemarljiva manjina, koji bar malo uvida imaju u Nerminin opus
gun|at }e uvrije|eno: Za{to tek sada?!
SRIJEDA, 30. MART
ADNAN TERZI] u nazo~nosti Paddyja Ashdowna rekao da ne zna da je ministar u njegovoj Vladi Branko Doki} optu`en za kriminal. Ne zna ni to da je dan
ranije Ashdown Doki}a pozvao da podnese ostavku. Nakon toga Terzi} se zagrlio sa
Ashdownom i zajedno se grohotom po~eli smijati. Problem je u tome {to Ashdown
folira da je budala, a Terzi} to su{tinski jeste u punom svom kapacitetu!

31. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

MINI MARKET
NAJNOVIJI DEMOKRATI

Sead Avdi} osniva novu stranku

kojom }e prepoloviti SDU!
Nakon {to se razi{ao sa SDP-om a odmah potom i sa novoosnovanom partijom SDU-om, Sead Avdi} je odlu~io formirati novu
politi~ku stranku ~iji }e naziv najvjerovatnije biti Nezavisni
demokrati BiH. Avdi} ra~una na podr{ku tri op}inske organizacije
SDU-a u Tuzlanskom kantonu (Srebrenik, Tuzla, Grada~ac) koje su
listom otkazale poslu{nost Miri Lazovi}u i priklonile se smijenjenom predsjedniku Seadu Avdi}u. Tako|er, Avdi} ra~una i na
podr{ku op}inskih vije}nika SDU-a u sarajevskoj op}ini Stari Grad
koji su u me|uvremenu formirali klub nezavisnih vije}nika. Ukoliko
Avdi} uspije realizirati najavljene prijetnje, bit }e to te`ak udarac za
Socijaldemokratsku uniju ~iji bi broj pristalica mogao biti prepolovljen. Naime, na posljednjim izborima SDU je osvojila tek 1,2 posto
glasova pri ~emu su ~etiri op}inske organizacije koje pristaju uz
Avdi}a osvojile oko 0,6 posto.
(M.A.)

Pojedinac i grad va`niji su od svih, i od

naroda ponaosob
SEMIHA BOROVAC, gradona~elnica Sarajeva

[UTI, DA TE B

Reformatori obavje{t
ma|arski KGB-ovac
udba{ Fer{ zadovo

^EMU VAKAT, TOME I FAKAT

Nakon 17 godina liderstva

Rasim Kadi} principijelno
odstupio sa ~ela Liberala!
Od osnutka 1988. godine do danas Liberalna stranka BiH
mijenjala je nekoliko puta svoj naziv, strana~ka obilje`ja, statut i
programske ciljeve, ali nikada i nikako svoga predsjednika Rasima
Kadi}a! Po broju godina provedenih na ~elu partije
Kadi} je apsolutni rekorder u
BiH, {to naravno nije neki
kompliment budu}i da
je njegova partija sve
Rasim Kadi}
te godine jedva uspijevala prekora~iti
izborni prag. No, na
izborima 2002. godine
kada su Liberali ostali
bez ijednog zastupnika u
entitetskim parlamentima,
Kadi} se nakon
dvogodi{njeg promi{ljanja
te{ka srca definitivno odlu~io
povu}i a svoju predsjedni~ku
poziciju ustupiti profesorici
Lamiji Tanovi}.
Nakon Kadi}eva
povla~enja s partijskog trona
neslavnu titulu predsjednika s
najdu`im sta`om preuzeo je
Ibrahim Spahi}, predsjednik
GDS-a, minorne partije koja
tako|er jedva uspijeva obezbijediti
parlamentarni status. (M.A.)

SLOBODNA BOSNA 31. 3. 2005.

REFORME PRO FORME: Ma|arski ekspert Kalman

Kocsis

Delegaciju biv{ih radnika FOSS-a i OBS-a koji nisu izabrani

u novu dr`avnu obavje{tajnu agenciju (OSA-u) pro{le je nedjelje primio predsjednik komisije za nadzor zakonitosti rada obavje{tajne slu`be SDP-ovac Tomislav Limov. Otpu{tenim radnicima FOSS-a i OSA-e (predvo|enim nekad visokopozicioniranim
obavje{tajcima Edhemom Be{i}em i Predragom ]erani}em)
Limov je kazao kako ima ~vrsta uvjeravanja ~elnih ljudi OSA-e
Almira D`uve i Riste Zari}a da je prijem u novu slu`bu protekao
potpuno u skladu sa zakonom. Limov je kazao da su mu ista
uvjeravanja dali me|unarodni supervizori koje je anga`irao
OHR tokom procesa reformiranja obavje{tajnog aparata u BiH,
Ma|ar Kalman Kocsis, dugogodi{nji visokopozicionirani
du`nosnik sovjetskog KGB-a, te Slovenac Drago Fer{, jedan od
najperspektivnijih kadrova u biv{oj jugoslovenskoj tajnoj policiji koju je godinama nadzirao i usmjeravao Fer{ov zemljak Stane
Dolanc.
Ni Kocsis ni Fer{ nisu potvrdili da je izbor ljudi u OSA-u
vr{en u strana~kim centralama, te da su na konkursu za prijem u
ovu slu`bu pometeni svi obavje{tajci iz oba entiteta koji su na
bilo koji na~in bili uklju~eni u otkrivanje i hap{enje ratnih
zlo~inaca, prije svih Radovana Karad`i}a i Ratka Mladi}a.
(S. Avdi})

Smatram da institucija Predsjedni{tva BiH

i dalje treba ostati troglava
BORISLAV PARAVAC, predsjedavaju}i
Predsjedni{tva BiH

BOLJE ^UJEM

tajne zajednice u BiH,

Kocsis i slovena~ki
oljni reformama!?

LUD ILI ZBUNJEN: Tomislav Limov

MA\ARSKO MORE - NE MORE

Kako je krvnik iz
Keraterma Novi}
polo`io moralni
test za posao o
OSA-i?!
U razgovoru za jednu nezavisnu me|unarodnu televiziju,
Kalman Kocsis je nedavno kazao kako je reforma obavje{tajnog
sektora u BiH provedena uspje{no uprkos opstrukcijama koje su
prije svega dolazile iz pojedinih medija. Ovaj dugogodi{nji ma|arski
KGB-ovac posebno je apostrofirao destruktivnu ulogu Slobodne
Bosne. Kocsis je na pitanje novinara kako je mogu}e da je u
dr`avnoj tajnoj slu`bi uposlen istra`itelj iz kraji{kih logora smrti
Goran Novi} (ne}ak direktora SIPA-e Sredoja Novi}a), odgovorio
kako je sa ovim krvnikom obavljen razgovor tokom kojeg je on
kazao da je njegov anga`man u Keratermu bio plod ratnih okolnosti, obja{njavaju}i da je on istra`iteljski posao nad hiljadama
Bo{njaka i Hrvata u Keratermu obavljao profesionalno, te da
nikog nije mu~io, a pogotovo likvidirao. Nakon ovakvog iskrenog
obja{njenja, Kocsis je zaklju~io da ratna pro{lost ne bi trebala biti
prepreka izboru Novi}a na jednu od visokih funkcija u Obavje{tajnosigurnosnoj slu`bi Bosne i Hercegovine!?

@ENA DVADESET I JEBAN

Gradona~elnicu Sarajeva
Borovac u politiku uveo
Raif Dizdarevi} a u SDA
Mufid Memija!
Novoizabrana gradona~elnica Sarajeva Semiha Borovac nije
politi~ki aktivna posljednjih deset godina, kako pi{e poslovi~no
neobavije{teni Dnevni avaz, nego skoro dva puta dulje. Prvo
zaposlenje pripravnica Semiha Memija (kasnije udata Borovac)
dobila je krajem sedamdesetih godina u Republi~kom sindikatu BiH
kada je na njegovom ~elu bio Raif Dizdarevi}, Semihin kom{ija iz
Fojnice i prijatelj njenog oca Mehe. U Republi~kom sindikatu BiH
Semiha je dugo vremena
bila na ~elu tima koji se brinuo za razvoj samoupravnih dohodovnih odnosa u
organizacijama udru`enog
rada. Nakon kaljenja u
Sindikatu, Semiha, kao provjereni komunisti~ki kadar,
prelazi na rad u Op}insku
konferenciju Socijalisti~kog
saveza radnog naroda Novo
Sarajevo gdje ostaje sve do
po~etka rata.
Semiha Borovac
Semiha Memija-Borovac
ina~e je bliska rodica novinara Mufida Memije, nekada{njeg savjetnika prvog predsjedavaju}eg Predsjedni{tva BiH Alije
Izetbegovi}a. Memija je kasnije u Izetbegovi}ev kabinet doveo svog
sestri}a Mirzu Hajri}a, a upu}eni tvrde da je presudno doprinio i
politi~kom usponu svoje rodice Semihe koja je od prijeratne aktivistice Sindikata i Socijalisti~kog saveza dospjela do gradona~elnice
glavnog grada BiH. Po obrazovanju je pravnica i proteklih godina je
uz tuzlansku `eljeznu lady Seadu Palavri} predstavljala najborbeniju SDA-ovsku aktivistkinju u sferi zalaganja za vladavinu prava...
(A.M.)
DE GE RS

Bijeljinskog {efa DGS-a \ur~i}a

od hap{enja spasilo studijsko
putovanje u Englesku
Najodgovornija osoba Dr`avne grani~ne slu`be na podru~ju
Bijeljine je komandir jedinice Vitomir \ur~i}. Polovicom februara
ove godine iz magacina DGS-a za oduzete stvari prilikom grani~nih
kontrola nestale su kutije sa zaplijenjenim cigaretama i ~okoladama
koje su iz Srbije tokom posljednjih pola godine {vercovali srbijanski
i bosanskohercegova~ki kriminalci. Po{to je odgovorna osoba za ove
propuste bio upravo \ur~i}, protiv njega je u skladu sa zakonom
pokrenut disciplinski postupak. Me|utim, umjesto da disciplinski
odgovara \ur~i} je poslan na jednomjese~nu obuku u Veliku

31. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

MINI MARKET
Britaniju. Kako saznajemo u Bijeljini, od disciplinskog postupka
vjerovatno ne}e biti ni{ta jer je istraga o nelegalnom izuzimanju
cigareta i ~okolada jo{ uvijek u toku, a odgovorno lice (\ur~i}) na
slu`benom putu.
(M.F.)
TRGOVA^KI SAPUTNICI

Ministri Stranke za BiH Kurtovi}

i Had`iahmetovi}ka potpisali
klju~ne zakone o slobodnoj
trgovini
Upadljiva je {utnja visokih du`nosnika Stranke za BiH koji nijemo i s pristojne distance posmatraju uzavrelu polemiku o {tetnosti
ugovora o slobodnoj trgovini potpisanih s dr`avama iz bh. okru`enja.
Sve sporne ugovore o slobodnoj trgovini potpisali su upravo ministri iz Stranke za BiH - najprije Mirsad Kurtovi} a kasnije Azra
Had`iahmetovi}. Izuzetak je samo Ugovor s Hrvatskom koji je potpisao Martin Ragu` 2000. godine kada je bio predsjedavaju}i
Vije}a ministara BiH.
Iako najpozvaniji, du`nosnici Stranke za BiH {ute kao zaliveni:
ne ogla{avaju se o rekordnom deficitu, {ute o uvozni~kom lobiju, ni
slova da zucnu o uni{tavanju doma}e proizvodnje...
Upu}eni tvrde da je predsjednik Stranke za BiH Safet Halilovi}
izri~ito zahtijevao od svojih suradnika da dr`e jezik za zubima.
Takvu naredbu Halilovi} je izdao nakon {to se nedavno susreo s
Jerkom Ivankovi}em, jednim od vlasnika kompanije Lijanovi}i, s
kojim je postigao pakt o nenapadanju. Ivankovi} je obe}ao da }e
kadrove Stranke za BiH po{tedjeti prozivki s protestnih skupova
poljoprivrednih proizvo|a~a a Halilovi} je zauzvrat obe}ao da }e
se Stranka za BiH dr`ati po strani.
(A.M.)

Azra Had`iahmetovi}

SLOBODNA BOSNA 31. 3. 2005.

Jadranka Kosor po~ela se pona{ati kao despot

izgubljen u prostoru i vremenu
IVO SANADER, premijer Republike Hrvatske

KONA^NI OBRA^UN Z

Biv{i na~elnik i amba

ozbiljno ugro`en ambic
koje podr`avaju su
Op}inski odbor Stranke demokratske akcije (SDA) Zenica,
ina~e najmnogobrojniji u BiH, zakazao je za 2. april izbornu sjednicu na kojoj bi trebao biti izabran novi predsjednik Op}inskog
odbora SDA. Za tu funkciju kandidovala su se trojica kandidata:
Besim Spahi}, aktuelni predsjednik, Muhamed Begagi} i Mirsad
Ibrakovi}. Za sve trojicu je Centrala stranke iz Sarajeva ve} dala
saglasnost. Me|utim, ono {to Centrala SDA u Sarajevu nastoji
skloniti od o~iju javnosti jeste ~injenica da ve} du`e vremena u
Op}inskom odboru SDA Zenica traju `estoki unutarstrana~ki
obra~uni! Zeni~ka SDA podijeljena je u dva suprotstavljena tabora. Oko Besima Spahi}a, aktuelnog predsjednika Op}inskog odbora, nekada{njeg na~elnika i ambasadora BiH u Turskoj, okupili su
se umjereniji ~lanovi stranke, dok nasuprot njega stoji na~elnik
zeni~ke Op}ine Husein Smajlovi} uz kojeg je ugledni zeni~ki
privrednik Salko D`enanovi} zvani Mrki, nekad sitni trgovac, a
sada vlasnik lanca prodavnica i firme D`enanovi}.

BEGAGI] ILI SPAHI]

Sude}i po pri~ama koje kolaju zeni~kim strana~kim koloarima, najozbiljniji kandidat za predsjednika Op}inskog odbora je
Muhamed Begagi} zvani Alba{ koji uvijek djeluje iz drugog
plana. Naime, Begagi} javno zagovara jedinstvo stranke i sebe
predstavlja kao jedinog mogu}eg arbitra izme|u dvije suprotstavljene struje. Me|utim, dobro upu}eni u strana~ke odnose u
zeni~koj SDA tvrde da se Begagi} odavno priklonio struji
na~elnika Smajlovi}a jer u predstoje}em velikom gra|evinskom
pothvatu Op}ine Zenica vidi materijalnu korist za sebe. Naime,

BITKA ZA ZENICU:
Neizvjesni
unutarstrana~ki
izbori u SDA

Ako je za RS vrijedilo izgubiti glavu, onda

vrijedi izgubiti i slobodu
DRAGAN ^AVI], predsjednik Republike Srpske

ZENI^KIH SDA-ovaca

asador Besim Spahi}

cijama svojih protivnika
umnjivi biznismeni
KANDIDAT BEZ [ANSI

Ibrakovi} o~ekuje
rasplet sukoba
Spahi}-Begagi}
Tre}i kandidat za predsjednika Op}inskog odbora SDA Zenica
Mirsad Ibrakovi} biv{i je na~elnik Policijske uprave Zenica, a trenutno obna{a funkciju na~elnika odjeljenja Ministarstva odbrane
Federacije BiH u Zenici. Prema mi{ljenju mnogih, njegove {anse da
bude izabran za predsjednika zeni~kog SDA vrlo su minimalne.
Glavna borba, koja je odavno po~ela na brojnim strana~im sastancima na kojima se mogu ~uti prijetnje i psovke, vodit }e se izme|u
Spahi}a i Begagi}a.
Op}ina Zenica raspisala je javni tender za izgradnju sportskorekreativnog centra Kamberovi} polje ~ija }e izgradnja ko{tati
oko 20 miliona KM. Na raspisani javni natje~aj javila su se ~etiri
ponu|a~a ali, kako se i o~ekivalo, posao je dobila firma Salke
D`enanovi}a. Upravo iz tog razloga Begagi} se odlu~io prikloniti struji na~elnika Smajlovi}a. Koliko je nezaja`ljiv i `eljan vlasti
kandidat za predsjednika Op}inskog odbora SDA Zenica Begagi},
najbolje svjedo~e brojne funkcije koje obna{a. Pored du`nosti
aktuelnog potpredsjednika SDA Zenica, Begagi} je i predsjednik
Islamske vjerske zajednice Zenica, predsjednik Skup{tine
Nogometnog kluba ^elik, delegat u Nogometnom savezu BiH i
direktor Komunalnog preduze}a Alba!

RAT ZA IZGRADNJU
KAMBEROVI] POLJA
Kako saznajemo, nadle`ni istra`ni organi na dr`avnom nivou
vr{e provjere Begagi}a koje se odnose na njegove kriminalne
aktivnosti. To se posebno odnosi na slu~aj ru{enja dr`avnog
Javnog komunalnog preduze}a Komrad Zenica i uspostavljanje
KP Alba u kojem obna{a du`nost direktora. Preko njema~kog
kooperanta iz Berlina Begagi} je uvezao polovne ma{ine i ostala
sredstva prikazav{i ih kao nove. Time je navodno bud`et Zeni~kodobojskog kantona i Op}ine Zenica o{tetio za blizu 1,5 miliona
KM. Upravo zbog te afere Begagi} je dobio nadimak Alba{. Osim
toga, sumnjiva je i njegova ratna pro{lost. Muhamed Begagi} bio
je komandant 303. brdske brigade i direktno je sara|ivao sa pripadnicima sporne jedinice El Mud`ahid. Da je uspostavio dobre
veze sa mud`ahedinama, svjedo~i i sljede}i primjer. Naime,
komanda 303. brdske brigade tokom rata bila je smje{tena u direkciji preduze}a Zmajevac iz Zenice, a nakon osloba|anja tog prostora u njega se uselila firma Bedr Bosna koju su osnovali biv{i pripadnici spomenute jedinice.
(M. Fazli})

ENGLESKI KVOCIJENT

Ashdown u Americi tra`io

podr{ku da u BiH ostane jo{
pola godine!?
Iz visokih diplomatskih izvora Slobodna Bosna doznaje da je visoki
predstavnik me|unarodne zajednice
Paddy Ashdown
pokrenuo sna`nu diplomatsku aktivnost
kako bi za jo{ najmanje {est mjeseci produljio svoj mandat u
BiH! Visoki inostrani
diplomata povjerio
nam je informaciju
prema kojoj Ashdown
nije odletio u Ameriku da se konsultira
o politi~koj sudbini i
statusu Dragana
^ovi}a nego je
tamo boravio kako
bi rje{avao vlastiti diplomatski status. Nismo uspjeli doznati na
kakve je reakcije nai{la Ashdownova molba, no doznali smo klju~ne
argmente britanskog lorda za njegov daljni ostanak u BiH. Ameri~ke
sugovornike Ashdown je poku{ao uvjeriti da se BiH nalazi pred
dono{enjem nekoliko va`nih reformskih odluka, da je na~injen
vidan napredak, ali da to jo{ uvijek nije dovoljno za prelazak BiH
iz dejtonske u briselsku fazu. U najkra}em, Ashdown procjenjuje da BiH jo{ najmanje godinu ne mo`e funkcionirati bez stalnog
nadzora visokog predstavnika.
Ashdown je svjestan gubitka kredibiliteta u politi~ko-diplomatskim krugovma Evrope (izuzev mati~ne zemlje - Velike Britanije)
pa je svoju lobisti~ku kampanju zapo~eo u Americi, gdje jo{ nije
potro{io sav politi~ki kredit.
Vijest da je Ashdown zatra`io produljenje mandata, u redovima
bh. opozicije odjeknula je poput groma, budu}i da bi se naredni parlamentarni izbori u BiH (2006. godine) u tom slu~aju odr`ali pod
politi~kim pokroviteljstvom britanskog lorda izrazito naklonjenog
vladaju}im nacionalisti~kim partijama.
(M.A.)
KOJA GORA, A KOJA BOLJA, IVO

Tek kad je ostao bez funkcije,

Kom{i} se sjetio Ustava!
Tek kad je izgubio svaku nadu da }e u raspodjeli gradske vlasti
i njemu pripasti neka va`na funkcija, Ivo Kom{i}, potpredsjednik
SDU-a i vije}nik u Gradskoj skup{tini Sarajeva, digao je svoj glas
protiv o~iglednog kr{enja ustavnog na~ela o ravnopravnosti tri konstitutivna naroda. Za Kom{i}a je kr{enje Ustava to {to su i pred31. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

MINI MARKET
sjednica Gradske skup{tine i gradona~elnica Sarajeva iz reda istog
naroda, no namjerno zaboravlja da je problem nastao mnogo ranije,
kada su zahvaljuju}i glasovima i Kom{i}eve partije konstituirane
jednonacionalne vlasti u ~etiri gradske op}ine Sarajeva. Jezi~ak na
vagi u toj politi~koj hajdu~iji bila je upravo Kom{i}eva SDU koja je
debelo naplatila svoju politi~ku poslu{nost: u Gradskom vije}u
Sarajeva SDU je dobila ~etiri puta vi{e mandata nego {to joj pripada na osnovu izbornih rezultata! Me|u nagra|enim poslu{nicima iz
SDU-a bio je i Kom{i} koji je do zadnjeg dana bio uvjeren da }e zasjesti u fotelju predsjednika Gradskog vije}a, a kako se to nije desilo, Kom{i} se namah dosjetio kr{enja ustavnog principa o konstitutivnosti tri naroda.
Umjesto da bude nagra|en, Kom{i} je iz ove farse iza{ao
nagr|en.
(A.M.)
ONA HO]E BANJALU^KOG
DEMAGOGLIJU

Sredoje Novi} uz pomo}

OHR-a krije da je stekao
uslove za penziju!
Sredoje Novi}, ~ije imenovanje za direktora SIPA-e treba
potvrditi ministar sigurnosti BiH Bari{a ^olak, te Vije}e ministara
BiH, ima neskrivenu podr{ku OHR-a i visokog predstavnika Paddyja
Ashdowna. Novi}ev oficir za vezu sa kabinetom Ashdowna je izvjesna Snje`ana Stefan. I nema nikakve sumnje da bi Novi} ve} bio
potvr|en kao direktor SIPA-e da ministru ^olaku nije upu}ena anonimna dojava koja bi to mogla ozbiljno ugroziti. Naime, u spomenutoj dojavi, izme|u ostalog, stoji da je Novi} odavno stekao uvjete za
mirovinu u koju je morao da ode po sili zakona. Prema zakonu o policijskim slu`benicima BiH, u ~lanu 119. stoji da policijskom
slu`beniku po sili zakona prestaje radni odnos kada napuni 40 godina radnog sta`a. S obzirom da se policijskim poslovima Novi}
po~eo baviti 1970. godine pro{loga stolje}a, te da policajci imaju
beneficirani radni sta`, on je ve} odavno prevalio zakonom predvi|eni prag. Potvr|ivanjem Novi}a za direktora SIPA-e Vije}e ministara BiH prekr{ilo bi zakon koji je samo donijelo i usvojilo. (M.F.)
BESPLATNI LIFT-HANSA

Vrhovni sud Federacije presudio

da SB nije slagala kada je
Radon~i}a nazvala
izbjeglicom iz Podgorice!
Vrhovni sud Federacije BiH pro{le je nedjelje poni{tio presudu
Kantonalnog suda u Sarajevu koji je prije nekoliko mjeseci presudio
da je Slobodna Bosna oklevetala vlasnika Avaza Fahrudina
Radon~i}a kada je prije dvije godine za njega napisala da je izbjeglica iz Podgorice! Podsjetimo, Kantonalni sud je prije tri mjeseca presudio da SB treba platiti Radon~i}u nov~anu od{tetu za
du{evnu bol koja je nastala nakon na{eg teksta u kojem smo
Radon~i}a tretirali kao izbjeglicu iz Podgorice koja se na vol{eban

10

SLOBODNA BOSNA 31. 3. 2005.

Gospodine Tihi}u, koristite li Klasovu jufku,

al iskreno?
NENAD GLU[ICA, novinar NTV 99

ISTRA@IVANJE EKONOMSKOG POLO

U BiH najbolje `iv

Srbi, a Bo{njac
Zabrinut sam za dr`avu u kojoj se jedan narod poti~e da je ne
do`ivljava kao svoju. Zabrinut sam za hrvatski narod koji se sustavno i kontinuirano nastoji svesti na konstitutivnu manjinu.
Ostajem ~lan Predsjedni{tva po volji onih koji su me izabrali jer
njih nipo{to ne `elim izdati, razo~arati, iznevjeriti, rekao je u
svom posljednjem javnom nastupu u funkciji ~lana Predsjedni{tva
BiH Dragan ^ovi} nekoliko sati prije nego {to }e ga Paddy
Ashdown uz mnogo tuge i nelagode smijeniti.

PLA]A NAJVE]A U HRVATA

No, odstranimo li ove ^ovi}eve pateti~ne nacionalne `alopojke, mnogo }emo vi{e o stvarnom ekonomskom i socijalnom
polo`aju Hrvata u BiH saznati iz posljednjeg istra`ivanja UNDP-a,
UN-ove agencije za rano upozoravanje. Agencija PRISM
Research, koja je provodila ovo (do sada javnosti nedostupno)
istra`ivanje krajem pro{le godine, ustanovila je sljede}e: 16,8
posto ispitanih Hrvata potvrdilo je da se njihova mjese~na primanja kre}u u rasponu od 800 do 1.100 KM mjese~no. Istovremeno,
istu koli~inu novca u ku}ni bud`et mjese~no prima 7,5 posto ispi-

RASPODJELA SIROMA[TVA: U BiH `ivi

6,1 posto Hrvata ~ija se mjese~na
primanja kre}u u rasponu od 1.500
do 2.000 KM; u istom blagostanju
`ivi 1,9 posto Bo{njaka i 0,7 posto
anketiranih Srba
tanih Bo{njaka, te 7,9 posto anketiranih Srba. Nesrazmjer je
daleko izra`eniji u platnoj kategoriji mjese~nog porodi~nog
bud`eta koji se kre}e izme|u 1.100 i 1.500 KM. Tolika su primanja 14,4 posto anketiranih Hrvata, dok toliki mjese~ni prihod ima
3,5 posto ispitanih Bo{njaka i svega 1,8 posto anketiranih Srba. U
BiH `ivi 6,1 posto Hrvata ~ija se mjese~na primanja kre}u u
rasponu od 1.500 do 2.000 KM; u istom blagostanju `ivi 1,9 posto
Bo{njaka i 0,7 posto anketiranih Srba. Kona~no, u skupinu
povla{tenih porodica ~iji mjese~ni prihodi prelaze 2.000 KM
mjese~no svrstalo se 1,9 posto Hrvata, 1,2 posto Bo{njaka i niti
jedan posto bosanskohercegova~kih Srba.
Prema istom istra`ivanju 39,2 posto anketiranih Hrvata izjasnilo se da su njihova primanja ve}a od 800 KM {to je za sebe priznalo 14,1 posto Bo{njaka, te 10,4 posto Srba.

SIT, GLADAN, GLADNIJI

Naime, najve}i broj anketiranih gra|ana, njih 37,9 posto,
imaju mjese~na primanja u rasponu od 100 do 400 KM. S druge
strane, ako gra|ane podijelimo u nacije, ili konstitutivne narode,
dolazi se do podatka da oko 60 posto ispitanika bo{nja~ke
nacionalnosti tvrdi da su im mjese~na primanja manja od vrijednosti potro{a~ke korpe u BiH. Postotak Srba koji imaju primanja
vrijednosti ispod potro{a~ke korpe iznosi oko 50 posto dok je postotak Hrvata sa istom visinom primanja najmanji i iznosi 20 poto.

Rugaju nam se oni koji su nam obukli lu|a~ku ko{ulju

zvanu Dayton
VINKO PULJI], kardinal

O@AJA KONSTITUTIVNIH NARODA

e Hrvati, najlo{ije
i `ive onako!
Bez ikakvih primanja evidentirano je 4 posto ispitanika u BiH {to
upu}uje na ~injenicu da su nezaposleni i bez osiguranih primanja.
Najvi{i postotak anketiranih bez ikakvih primanja je iz bo{nja~ke
nacionalne skupine gdje 4,9 posto ispitanika tvrdi da ne ostvaruju
bilo kakav vid primanja. Postotak anketiranih lica srpske nacionalnosti bez ikakvih primanja je ne{to ni`i i iznosi 3,7 posto, dok je
ovaj postotak kod pripadnika hrvatske nacionalnosti najmanji i ~ak
je ispod 1 posto, stoji u izvje{taju Sistema ranog upozoravanja
UNDP-a. Na osnovu provedenog istra`ivanja, barem prema
odgovorima anketiranih, stanje }e ostati manje-vi{e nepromijenjeno sa blagom tendencijom pogor{anja. Prema nacionalnoj
strukturi anketiranih, najve}i pesimisti su Srbi, a najve}i optimisti
Hrvati. Tako 19,8 posto ispitanih Srba o~ekuje pogor{anje
ekonomske situacije, 19,5 posto Bo{njaka dijeli isto mi{ljenje, dok
samo 7,8 posto Hrvata o~ekuje pogor{anje.
Ovo istra`ivanje UNDP-a otkriva da je u BiH nezaposleno oko
464 hiljade ljudi. Prema podacima izvje{taja iz Sistema ranog upozoravanja, stanje u FBiH i dalje je nepovoljnije nego u RS. U FBiH
broj nezaposlenih u 2004. godini pove}an je za preko 17 hiljada
ljudi, dok taj broj u RS iznosi ne{to preko 2 hiljade. Od januara
2003. godine do kraja 2004. godine broj nezaposlenih porastao je
u FBiH za 32 hiljade, a u RS za oko 4,5 hiljada ljudi. Svaki peti
zaposleni ~ovjek u BiH misli da postoji mogu}nost kako }e posao
izgubiti u naredna tri mjeseca.
Dvanaest posto anketiranih gra|ana BiH smatra da `ive na
rubu egzistencije, dok njih 35 posto vjeruje da `ive ispod prosjeka.
Samo 6,2 posto anketiranih smatra da `ive iznad prosjeka, a da
prosje~no `ive odgovorilo je 40 posto anketiranih. Osamdeset
posto ispitanika smatra da ne}e mo}i u{tedjeti ne{to novca u
narednom periodu, dok svega 1,7 posto smatra da }e si mo}i
priu{titi najve}i luksuz - {tednju.
(M. Fazli})
UVOZ-IZVOZ

Hrvatsku i
srbijansku robu
pola gra|ana
do`ivljava kao
doma}u
^ak 43 posto gra|ana BiH proizvode iz Hrvatske i SCG smatraju doma}im proizvodima. Stoga ne iznena|uje podatak da je vanjskotrgovinski deficit BiH u pro{log godini bio za 311 miliona KM
ve}i u pore|enju sa 2003. godinom. Ubjedljivo najve}i deficit BiH ima
u razmjeni sa Hrvatskom i u protekloj godini iznosi preko 1,4 milijarde KM. Nakon Hrvatske slijedi Slovenija, sa kojom BiH ima deficit
ve}i od 871 miliona KM, nakon ~ega slijede Njema~ka, Italija, te
Srbija i Crna Gora.

na~in enormno obogatila tokom i nakon rata u Sarajevu. Advokatski

tim SB ulo`io je `albu Vrhovnom sudu koja je pro{le nedjelje i
uva`ena, a presudom suda Radon~i}ev Avaz je du`an na ime sudskih tro{kova na{oj novinskoj ku}i platiti 6 hiljada maraka.
Nekoliko mjeseci ranije Kantonalni sud u Sarajevu odbacio je
tu`bu 40 novinara Avaza koji su tu`ili glavnog i odgovornog urednika SB Senada Avdi}a koji je njihov list nazvao medijskom Al
Quaidom. Novinari Avaza su za tu klevetu i du{evne boli koje
im je ona proizvela tra`ili finansijsku nadoknadu od ~ak 400 hiljada maraka! Bilo je to deseta odba~ena tu`ba Radon~i}evog
pravnog sektora protiv Slobodne Bosne i njenih novinara.
Uglavnom, ova dva sudska procesa dovoljna su bila kako bi se
napokon iskristalizirala jedna revolucionarna stvar za ovda{nje novinarstvo: ko god od sad pa ubudu}e napi{e da je Dnevni avaz
medijska Al Qaida, odnosno medijska teroristi~ka organizacija
koju je osnovao izbjeglica iz Podgorice Fahrudin Radon~i} bit }e u
potpunosti oslobo|en rizika sudskog procesuiranja, temeljem dvije
pravomo}ne presude izre~ene na Kantonalnom sudu u Sarajevu i
Vrhovnom sudu Federacije! Jer, te su tvrdnje napokon i sudski valorizirane kao neporeciva i neupitna istina!
(S.A.)
S REISOM U RUCI STAJA[E EMINA

Na me|unarodnoj konferenciji o
slobodnoj trgovini u Dohi BiH
predstavljaju reis Ceri}
i njegova k}erka Emina!?
Ve} smo se od ranije privikli da nas na me|unarodnim konferencijama i poslovnim forumima predstavlja alternativni ministar
inostranih poslova BiH reisu-l-ulema Mustafa ef. Ceri}. Ni Peta
konferencija o demokraciji i slobodnoj trgovini koja se upravo odr`ava
u Dohi (Katar) nije mogla pro}i
bez vje~itog putnika ef. Ceri}a.
Ako je ef. Ceri} ve} morao
otputovati u Katar, bio je red da sa
sobom povede nekog od ovda{njih
poslovnih ljudi zainteresiranih za
razvoj slobodne trgovine i
unapre|enje ekonomske
suradnje BiH i Katara.
Ceri} je, me|utim, na
vi{ednevnu ekskurziju
u Dohu poveo svoju
jedva punoljetnu
k}erku Eminu!
Ina~e, ukupni
godi{nji obim
ekonomskih odnosa
izme|u BiH i Katara
neznatno je ve}i od
tro{kova koje }e u Dohi
napraviti ef. Ceri} i
njegova k}erka
Mustafa ef. Ceri}
Emina!
(A.M.)

31. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

11

MINI MARKET
BAYAT HAYAT

Patriota i branilac Sarajeva

Had`ifejzovi} apelovao na
gledaoce da utakmicu
Belgija-BiH gledaju na
DSF-u a ne na BHT-u!
Ovogodi{nji dobitnik [estoaprilske nagrade grada Sarajeva
Senad Had`ifejzovi}, odjavljuju}i svoj subotnji Centralni dnevnik
na NTV Hayat, preporu~io je gledateljima te emisije da nogometnu
utakmicu izme|u Belgije i Bosne i Hercegovine gledaju na
njema~kom satelitskom kanalu DSF a ne na ovda{njoj Bosanskohercegova~koj televiziji koja je osigurala prava za prenos tog
sportskog doga|aja. Ovaj provjereni bosanskohercegova~ki patriota, autor dijasporskog bestselera Srat u`ivo, na taj je na~in svom
poslodavcu na Hayatu, he}imu za televizore i insane, vije}niku
Gradske skup{tine Eminu [vraki}u dao posljednji argument da ga
predlo`i za najve}e priznanje koje dodjeljuje grad Sarajevo!
(S. A.)
OBRA^UN KOD OK MORALA

Ima li ^olak snage da izbori

Hrvatima pripadaju}e ~elno
mjesto u SIPA-i?!
Dr`avni ministar sigurnosti i predsjednik HDZ-a BiH Bari{a
^olak imat }e u narednim danima priliku pokazati da li su on i njegove strana~ke kolege kona~no skupili hrabrosti da Visokom predstavniku jednom ka`u NE, ili }e i dalje biti marionete u rukama
Paddyja Ashdowna i njegove administracije. Nakon istupa pred
Vije}em sigurnosti Ujedinjenih naroda, gdje se ^olak
kriti~ki osvrnuo na rad me|unarodnih sudaca i
tu`itelja u BiH (nejasno je samo za{to, prije
New Yorka, o tome nije govorio i u Sarajevu),
tek }e se vidjeti ho}e li ministar sigurnosti
biti jednako odlu~an i kada je izbor direktora
SIPA-e posrijedi. Budu}i da je odranije poznato da je apsolutni favorit OHR-a i Misije
Europske policije Sredoje Novi}, premda je
ranijim me|ustrana~kim sporazumom dogovoreno da pozicija direktora Dr`avne agencije
za istrage i za{titu pripada Hrvatima, za o~ekivati je da }e ^olak, ako je do sada {utio, barem u
ovom slu~aju istrajati u svojim zahtjevima. Ili je za
Bari{u ^olaka najve}i problem {to, umjesto
kandidata HDZ-a Gordana Bradvice,
neuporedivo bolje reference za
prvog ~ovjeka dr`avne policije ima Dragan Luka~?!
(S.M.)
Bari{a ^olak

12

SLOBODNA BOSNA 31. 3. 2005.

Vojislav Ko{tunica je ubica i mafija{

^EDOMIR JOVANOVI], biv{i
potpredsjednik Vlade Srbije

PRO ET
CONTRA

SLA@ETE LI SE SA IZJAVOM PRE

PO^INJEN VE]I GENOCID NAD S

LJUBO
BERBEROVI]
akademik

NE

Naravno da se ne sla`em sa
izjavom Pere Bukejlovi}a. Kakve god
hiljade `rtava se smi{ljale, to ne
dosti`e genocid u Srebrenici. Ja jesam
za to da se utvrde sve ~injenice o ratu
i zlo~inima koji su po~injeni u ratu. U
tom pogledu ne treba izostavljati
nikoga i ni{ta. Apsurdno je poku{avati
izmi{ljenim brojevima poricati brojeve `rtava za koje se zna. To je jedan
znak pristrasnosti i apeliranja na
najni`a i najprimitivnija raspolo`enja.

MILIJANA BOJI]
predsjednica Saveza udru`enja zarobljenih
i nestalih lica RS

NE ZNAM

Ne mogu ni potvrditi, ni negirati

izjavu premijera Republike Srpske Pere
Bukejlovi}a. Smatram da to treba
ostaviti pravosudnim organima da
utvrde. Ja znam da su po~injeni zlo~ini
i u Srebrenici i u Sarajevu, dakle na obje
strane. Treba pustiti organima da utvrde
istinu, a na{a pojedina~na mi{ljenja nisu
toliko relevantna koliko ono {to trebaju
utvrditi nadle`ni organi.

BO@IDAR GAJO
SEKULI]

profesor na Fakultetu politi~kih nauka

u Sarajevu
Ovu izjavu smatram klasi~nom
demago{kom praksom. To je kori{tenje
tragi~nih `rtava rata i zapo~injanje
kratkoro~nih i sumnjivih politi~kih ciljeva. ^ak i kada bi Bukejlovi}eva licitacija sa brojem `rtava bila ta~na, {to
nije nikako mogu}e, ona ne bi mogla
opravdati gotovo ~etverogodi{nji teror
nad svim gra|anima Sarajeva. Mislim
da bi trebalo podr`ati rad Komisije
Mirsada Toka~e u smislu njenog prerastanja u komisiju na dr`avnom nivou. To govorim zbog toga {to su
njegovi dosada{nji rezultati pokazali da je ukupni broj `rtava rata
u BiH, kako civilnih tako i vojnih, mo`da uveliko manji nego {to
se to tvrdilo sa svih strana tokom rata, a i poslije njega.

NE

Ve} sam dugo na ovoj poziciji i odlu~io sam se povu}i za

razliku od Zlatka Lagumd`ije
RASIM KADI], lider LDS-a

I POSLIJE RASIMA - RASIM

EMIJERA RS PERE BUKEJLOVI]A DA JE U SARAJEVU

SRBIMA NEGO U SREBRENICI NAD BO[NJACIMA?
TIHOMIR GLIGORI]
zastupnik Predstavni~kog doma
u Parlamentu BiH

NE ZNAM

Li~no mislim da to treba ispitati i

onda iza}i u javnost sa stavovima.
Nikada ne bih `elio prejudicirati stvari.
Na ovo pitanje te{ko je odgovoriti sa da
ili ne. Mi smo formirali Komisiju za
istra`ivanje, i ja uvijek smatram da je
potrebno utvrditi istinu, a potom je
saop{titi javnosti. Smatram da je licitiranje sa nesre}nim ljudima zaista te{ko
i ja zaista nisam pristalica toga.

Tihi}evi savjetnici Deli}

i Softi} dru`e se u Haagu!
Iako se ve} punih mjesec dana nalazi u pritvorskoj jedinici
Ha{kog tribunala u Scheveningenu, umirovljeni general Armije BiH
Rasim Deli}, prema informacijama sa slu`bene web-strane
dr`avnog Predsjedni{tva, i dalje je savjetnik za vojna pitanja
bo{nja~kog ~lana Sulejmana Tihi}a.
Da se Tihi}, barem zvani~no, jo{ uvijek nije odrekao generala
Deli}a, dokaz je i plo~ica s njegovim (Deli}evim) imenom koja stoji
na vratima praznog ureda doskora{njeg savjetnika za vojna pitanja
(a dana{njeg ha{kog optu`enika) u Predsjedni{tvu BiH. Odmah do
nekada{njeg Deli}evog, nalazi se ured Sakiba Softi}a, savjetnika
za ustavno-pravna pitanja bo{nja~kog ~lana dr`avnog Predsjedni{tva i pravnog zastupnika BiH po tu`bi za agresiju i genocid
protiv Srbije i Crne Gore pred Me|unarodnim sudom pravde u Den
Haagu. No, problem je {to se dvojica Tihi}evih savjetnika, iako njihove urede u Predsjedni{tvu BiH dijeli samo zid, u posljednje vrijeme ~e{}e vi|aju u Haagu nego u Sarajevu.
(S.M.)
JA SIN SAM SVOJ

SR\AN DIZDAREVI]
predsjednik Helsin{kog komiteta
za ljudska prava u BiH

NE

To je krajnje apsurdno, nemoralno,

uvredljivo. Ova izjava Pere Bukejlovi}a
nema apsolutno nikakve veze sa istinom. Ona predstavlja odraz jedne
ponovne orijentacije nacionalisti~kih
stranaka da se vrate tom rakursu o
ugro`enosti sopstvenog naroda, o
zlo~inima koji su nad njima po~injeni.
Sve to se ~ini s ciljem dodatne homogenizacije i rasturanja Bosne i Hercegovine

MIRJANA KUSMUK
urednica Nezavisnih novina
Ne sla`em se ni s ~im {to ka`e Pero
Bukejlovi}, pa tako ni s ovom njegovom izjavom. Da budem iskrena, oni
koji su gurnuli ove narode u rat, zna~i
SDS i SDA, samo vade kov~ege i prebrojavaju `rtve. A za dobar ukus, to je
malo previ{e. Ako pogledamo informativne emisije ili novine, vidimo da prebrojavaju samo one kov~ege za koje su
njihove politike odgovorne. Slikaju se
pored njih poku{avaju}i ponovo da
podignu nacionalni adrenalin svojih
naroda. Ipak, `rtve su `rtve i ne mogu se porediti.

Trgova~ki gigant Interex

demantuje svoje veze
sa Bakirom Izetbegovi}em
Jedan od vode}ih trgovinskih lanaca u cijeloj Evropi, francuski
Intermarche, koji u BiH posluje pod imenom Interex, suo~ava se s
posve neuobi~ajenim opstrukcijama: ve} nekoliko godina uporno se
{ire glasine da iza lanca Interexovih shoping centara stoji Bakir
Izetbegovi}! Nedavno je to ustvrdio i jedan radikalski poslanik u
Skup{tini Srbije nakon {to je Interex otvorio moderni shoping centar
u sredi{tu ^a~ka. Poslovodstvo Interexa obratilo se Skup{tini Srbije
sa zahtjevom da demantira navode radikalskog poslanika uz prijetnju da }e, u suprotnom, zatra`iti milionsku od{tetu.
Sa sli~nim problemom Interex se suo~io i u Prijedoru, gdje je jo{
prije ravno godinu dana kupio gra|evinsko zemlji{te na kojem je namjeravao izgraditi shoping centar. Interex je zemlji{te kupio na javnoj licitaciji, blagovremeno je obezbijedio potrebnu bankarsku garanciju,
ali ni nakon vi{e od godine nije uspio zapo~eti gradnju. Jednostavno,
vije}nici Skup{tine op}ine Prijedor ne usu|uju se glasati za Interex
budu}i da se gradom uveliko pri~a kako iza Interexa stoji kapital
Bakira Izetbegovi}a! U Interexu su uvjereni da te pri~e lansiraju lokalni
trgovci upla{eni konkurencijom inostranog trgovinskog diva, no nije
im jasno kako su op}inski vije}nici nasjeli na tu propagandu budu}i
da im je u svakom ~asu dostupna sva dokumentacija vezana za kapital i vlasni~ku strukturu Interexa.
(M.A.)

NE

31. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

13

BITKA ZA ENERGOPETROL

KO ]E KONTROLIR

VELIKA IGRA KRUPNIH

IGRA^A: Za dokapitalizaciju
Energopetrola zainteresirane
su najja~e regionalne naftne
kompanije

Ma|ari, Austrijanci i Hrvat

uspostaviti kontrolu nad r
14

SLOBODNA BOSNA 31. 3. 2005.

Regionalni nafta{ki obra~un

RATI NAFTU U BiH

Foto: Milutin Stoj~evi}

[est velikih svjetskih kompanija zainteresirano je za dokapitalizaciju ekonomski

uni{tenog bosanskohercegova~kog Energopetrola; na{ novinar otkriva {ta }e
donijeti veliki obra~un najozbiljnijih kandidata - austrijskog OMV-a i ma|arskog
MOL-a udru`enog s hrvatskom Inom
Pi{e

Asim Metiljevi}

orba regionalnih kompanija za

dokapitalizaciju sarajevskog
Energopetrola - nekada najve}eg bh. distributera nafte ~iji su
dugovi u me|uvremenu prema{ili vrijednost cjelokupne imovine - ulazi
u dramati~nu zavr{nicu. Ni najve}i optimisti u Vladi Federacije BH nisu mogli
naslutiti da }e se u borbu za preuzimanje
iskasapljenog i ekonomski uni{tenog
Energopetrola uklju~iti prakti~no svi
va`ni igra~i na regionalnom tr`i{tu nafte i
da }e se oko posrnulog Energopetrola
zavrtiti basnoslovne sume novca nekoliko
puta ve}e od ukupne imovine iskazane u
po~etnom privatizacijskom bilansu. Iz
krugova bliskih lobisti~kim timovima
zainteresiranih kompanija doznajemo da
je dokapitalizacija Energopetrola prema{ila iznos od 100 miliona KM i da bi u
kona~nici mogla dosti}i sumu od ~ak 180
miliona KM - koliko je navodno spreman
platiti jedan od favoriziranih strate{kih
partnera.

BIZNIS VRIJEDAN
MILIJARDU DOLARA
Interes za dokapitalizaciju Energopetrola pokazalo je {est kompanija: hrvatska
Ina i ma|arski MOL - zajedni~ka ponuda,
austrijski OMV, slovenski Petrol, bugarski Prista Oil, Investicijski fond S&A

Capital iz Londona, Intrade iz Sarajeva uz

podr{ku kuvajtske KIA-e, te Euro
In`injering iz Tuzle.
Borbu za preuzimanje Energopetrola
treba posmatrati u kontekstu regionalne
borbe za tr`i{no pozicioniranje vode}ih
naftnih kompanija. Sama vrijednost Energopetrola (pedesetak miliona KM) potpuno je zanemarljiva u usporedbi sa
zna~ajem naftnog tr`i{ta BiH na kojem se
godi{nje obrne vi{e od milijardu dolara!
Naime, prema dostupnim podacima,
pro{logodi{nja potro{nja nafte u BiH
prema{ila je 900 miliona tona, a u 2005.
godini porast }e za jo{ desetak procenata.
Sasvim je razumljivo da }e lavovski dio
tog golemog biznisa pripasti budu}em
strate{kom partneru Energopetrola. No,
najva`niji razlog zbog kojeg je tr`i{na
vrijednost sarajevskog Energopetrola
vi{estruko nadma{ila knjigovodstvenu
treba tra`iti izvan BiH. Naime, glavni
favoriti za preuzimanje Energopetrola od
ranije vode `estoku bitku za osvajanje
dominantne pozicije na regionalnom
tr`i{tu nafte. To se prije svega odnosi na
austrijski OMV - vode}u naftnu kompaniju u jugoisto~noj Evropi koja je sticajem
razli~itih okolnosti potpuno istisnuta s
balkanskog tr`i{ta: naime, hrvatska Ina
prije godinu dana u{la je u strate{ko partnerstvo s ma|arskim MOL-om a srbijanski Beopetrol s ruskim naftnim divom
Lukoilom. Jedini na~in da Austrijanci
ostanu sna`nije prisutni na balkanskom
tr`i{tu je preuzimanje sarajevskog Ener-

gopetrola - jo{ uvijek najve}eg lokalnog

distributera nafte u BiH. Iako se za
dokapitalizaciju Energopetrola natje~e
{est regionalnih kompanija, posve je izvjesno da }e se najzna~ajnija utakmica
voditi izme|u austrijskog OMV-a i ma|arskog MOL-a koji nastupa zajedni~ki s
hrvatskom Inom. Dakako, ne treba potcijeniti ambicije i realnu snagu slovenskog
Petrola i, osobito, sarajevske tvrtke
Intrade iza koje stoji kuvajtska KIA, no
njihovi izgledi su osjetno slabiji od izgleda OMV-a te MOL-a i Ine, kompanija s
dugom tradicijom u naftnom biznisu i
sna`nim ekonomskim zale|em.

U VELIKOM FINALU
OMV, MOL I INA
Austrijski OMV i ma|arski MOL ve}
su se sudarili prije dvije godine na
hrvatskom tr`i{tu kada je hrvatska Vlada
tada{njeg premijera Ivice Ra~ana odlu~ila
prodati kontrolni paket dionica (25 posto
plus jedna dionica) nacionalne naftne
kompanije Ine. Za natje~aj se prijavilo
desetak kompanija, ali su se u finalu
suo~ile samo dvije: ma|arski MOL i austrijski OMV - dva najve}a i najsna`nija
igra~a na regionalnom tr`i{tu nafte.
Austrijanci su dugo va`ili za apsolutnog
favorita, no kona~nu pobjedu odnio je
ma|arski MOL koji je za ~etvrtinu vlasni{tva u Ini platio fantasti~nih 505 miliona dolara, odnosno 80 miliona dolara
vi{e nego {to je ponudio austrijski OMV.
Osim toga, MOL se obvezao da ne}e

ti preko Energopetrola `ele

regionalnim tr`i{tem nafte
31. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

15

BITKA ZA ENERGOPETROL

izvla~iti dividende iz Ine naredne tri

godine a povrh svega preuzeo je obavezu
investirati 1,6 milijardi dolara u strate{ke
poslove Ine! Hrvatski analiti~ari bili su
jednoglasni u ocjeni da je MOL za ~etvrtinu Ine platio previsoku cijenu, odnosno
da je u tu cijenu ura~unata i cijena
budu}eg {irenja na ostatak balkanskog
tr`i{ta, prije svega BiH i Srbije. Partnerstvom s Inom MOL je `elio podi}i
sna`nu branu austrijskom konkurentu
OMV-u i to je skupo platio, o~ekuju}i da
}e investiciju opravdati kasnijim lak{im
prodorom na ostatak balkanskog tr`i{ta.
Direktor MOL-a Gyorgy Mosony povodom kupnje dijela Ine izjavio je da je
strate{ki cilj MOL-a prodor na cijelo
balkansko tr`i{te jer je to jedini na~in da
se relativno male isto~noevropske kompanije odupru apetitima sna`nijih zapadnoevropskih multinacionalki.

SILAJD@I]EV
ENERGETSKI LOBI
Po svemu sude}i, u zavr{nicu borbe za
preuzimanje Energopetrola u}i }e OMV te
MOL i Ina, a jedina kompanija koja bi im
mo`da mogla pomrsiti ra~une je Intrade,
iza koje financijski stoji Kuvajtska investicijska agencija (KIA) te mo}ni politi~ki
lobi Harisa Silajd`i}a i Stranke za BiH.
Silajd`i}ev lobi kontrolira najva`nije
energetske punktove u BiH od
Elektroprivrede BiH, preko Energopetrola, do Federalnog ministarstva
energetike i rudarstva - koje }e de facto
izabrati strate{kog partnera Energopetrolu.
Intrade se ve} oku{ao u energetskom
biznisu: zajedno sa slovenskim Istrabenzom izgradio je ~etiri mini hidroelektrane
u srednjoj Bosni a najozbiljniji je kandidat
za izgradnju jo{ dvije hidroelektrane srednje veli~ine na Drini (Ustikolina) i Bosni
(Vranduk). Silajd`i} je javno podr`ao kandidaturu tvrtke Intrade, uz napomenu da
}e kuvajtska KIA stati iza ambicioznih
poslovnih operacija Intradea u BiH.
U po~etku se {pekuliralo da }e Intrade
nastupiti zajedno sa slovenskim partnerom Istrabenzom, no to se ipak ne}e
desiti. Naime, Istrabenz se jo{ pro{le
godine po~eo izvla~iti iz posla s naftom
preusmjeriv{i se na elektri~nu energiju,
vodu i hranu. Nakon {to je prodao svoj
udio u zajedni~koj kompaniji s OMV-om,
Istrabenz je preuzeo kontrolni paket dionica Kolinske i Droge a nedavno je kupio
i srbijanski Grand - najve}eg regionalnog
proizvo|a~a kafe.

ULOGA AUSTRIJSKE
BANKE
Osim od Silajd`i}evog mo}nog lobija,
ve}ina kompanija zainteresiranih za
dokapitalizaciju Energopetrola zazire i

16

SLOBODNA BOSNA 31. 3. 2005.

TRI NAJVE]A KANDIDATA ZA KUPOVINU

ENERGOPETROLA

MOL - MA\ARSKA
Do 1991.
godine ma|arski
MOL je bio u stoprocentnom
dr`avnom
vlasni{tvu a danas
je u vlasni{tvu
dioni~ara - uglavnom inozemnih budu}i da
dionice MOL-a kotiraju na tri evropske
berze. Naga|a se da je me|u najve}im
dioni~arima MOL-a ruski Yukos, {esta
naftna kompanija na svijetu. MOL posjeduje 800 benzinskih pumpi u Ma|arskoj,
Slova~koj i Rumuniji a vlasnik je i nekoliko
velikih naftnih polja u Rusiji, te najve}eg
distributera nafte u slova~koj Slovnafta.
Pro{logodi{nji prihod od prodaje iznosio je
4,5 milijarde dolara {to MOL svrstava u
sami vrh isto~noevropskih naftnih kompanija, odmah iza austrijskog OMV-a.

INA - HRVATSKA

Poslovnu 2004. godinu hrvatska naftna

kompanija Ina okon~ala je s 200 miliona
dolara neto dobiti. U sastavu Ine posluju tri

zbog prili~no nejasnog statusa Energopetrolova duga kod austrijske banke

HVB. Dug od oko 30 miliona KM nastao
je puno ranije kod Central profit banke i
do sada je nekoliko puta reprogramiran.
Zajedno s Central profit bankom austrijska HV banka preuzela je i hipoteku
Energopetrola ~ime je stekla mogu}nost
da aktivno sudjeluje kod odabira strate{kog partnera Energopetrola. Naime,
cjelokupna imovina Energopetrola nalazi
se pod hipotekom {to prakti~no zna~i da
je Vlada Federacije nominalni a HVB
stvarni vlasnik Energopetrola! U poslovnim krugovima se {pekulira da austrijski
bankari preferiraju austrijski OMV i da bi
njihov glas mogao biti itekako va`an kod
izbora budu}eg Energopetrolova partnera.
No, istovremeno, {pekulira se i kako
je trojna vladaju}a koalicija SDA, HDZ i
Stranka za BiH sklonija partnerstvu s
hrvatskom Inom i ma|arskim MOL-om
preko kojih bi se kona~no mogao razrije{iti decenijski spor oko vlasni{tva nad
Energopetrolovim pumpama u Hrvatskoj

rafinerije nafte, u Rijeci, Zagrebu i Sisku, te

450 benzinskih pumpi u Hrvatskoj i BiH. Ina
je u Srbiji imala 120 benzinskih pumpi no
one su u{le u sastav novoformirane kompanije Beopetrol koju je u me|uvremenu
kupio rusku Lukoil za 117 miliona eura.
Ina je ujedno i najve}i vlasnik JANAFa, jugoslovenskog naftovoda dugog 759
kilometara kojim se opskrbljuju sve rafinerije nafte na prostoru biv{e Jugoslavije.

OMV - AUSTRIJA
Pro{logodi{nja neto
dobit austrijskog OMV-a
sko~ila je za
64 posto - sa
394 na 642 miliona eura. S ukupnim
prometom od 9,8 milijardi eura OMV je
ubjedljivo vode}i proizvo|a~ nafte i plina u
srednjoj i isto~noj Evropi. Raspola`e impresivnom maloprodajnom mre`om od 1.300
benzinskih pumpi u Austriji, Italiji,
Hrvatskoj, Sloveniji i Rumuniji. Pro{le
godine austrijski OMV je preuzeo vode}eg
rumunskog distributera nafte Rompetrol, a
kupio je i 50-postotni udio u do tada zajedni~koj kompaniji u Sloveniji OMV-Istrabenz.
Vlada Austrije vlasnik je 35 posto
dionica u OMV-u a jo{ toliko dr`i investicijski fond IPC iz Abu Dabija, dok je ostatak
dionica u vlasni{tvu malih dioni~ara.

i biv{oj Herceg Bosni (ukupno 44 benzinske pumpe!) te vrijednog terminala u

Luci Plo~e. Uz to, Ina ra~una i na sna`nu
politi~ku podr{ku hrvatske vlade i osobito
hrvatskog predsjednika Stjepana Mesi}a
koji se, kako smo doznali, aktivno uklju~io u lobisti~ku utakmicu oko Energopetrola. Prije nekoliko mjeseci hrvatski
predsjednik Mesi} zajedno s direktorom
Ine Tomislavom Dragi~evi}em u Cavtatu,
gdje se odr`avao Regionalni ekonomski
forum, namjenski se susreo s bh. premijerom Adnanom Terzi}em a jedina tema
njihova skoro dvosatnog sastanka bila je
dokapitalizacija Energopetrola. Upravo je
na tom sastanku bh. premijer Terzi} prvi
put izlo`io ideju o dokapitalizaciji Energopetrola - {to u stvarnosti zna~i formiranje nove zajedni~ke kompanije. Nasuprot tome, hrvatska strana je bila sklonija
privatizaciji, odnosno preuzimanju Energopetrola no kako su federalnim zakonom
dr`avne firme isklju~ene iz privatizacije,
Ina je prihvatila ponu|eni model dokapitalizacije.

Doki}a brani {efica kabineta, a ^ovi}a odvjetnici

Nakon {to je sud u Banjoj Luci potvrdio optu`nicu protiv dr`avnog ministra
prometa i komunikacija BRANKA DOKI]A, kojom se tereti za pronevjeru vi{e od
milion maraka, njegov kabinet je pokrenuo sna`nu kampanju prema stranim
diplomatama sa ciljem spa{avanja svog {efa; na{a novinarka otkriva ulogu koju u
toj kampanji ima RAVIJJOJLA PAVLOVI], Doki}eva {efica kabineta, koja je u
Vije}e ministara stigla ekskluzivno iz Kanade

Doki}eva {efica kabineta

RAVIJJOJLA strane diplomate
korumpira rakijom
koju je pekao Doki} na
svom banjalu~kom imanju!?
Pi{e

Suzana Mijatovi}

ko je suditi prema reakcijama iz

Vije}a ministara, sasvim izgledno sudsko procesuiranje dr`avnog ministra prometa i komunikacija Branka Doki}a, pored
njegovog strana~kog lidera i ministra
vanjskih poslova BiH Mladena Ivani}a,
najvi{e je zabrinulo {eficu Doki}evog
sarajevskog ureda Ravijjojlu Pavlovi}.
Kako tvrde neke njezine kolege,
gospo|ica Pavlovi}, koja je za Doki}evu
najbli`u suradnicu imenovana u maju
pro{le godine, posljednjih je dana
pokrenula pravu ofanzivu, a sve u cilju
spa{avanja ugleda i ~asti svog {efa
Doki}a.

PATNJA I PRATNJA
Navodno da je Pavlovi}eva ve} kontaktirala osoblje nekoliko veleposlanstava
u BiH, poku{avaju}i osigurati diplomatsku potporu Doki}evom ostanku na
ministarskom polo`aju i nakon {to je
optu`nica protiv njega potvr|ena. (^ak se
naga|a kako je Pavlovi}ka posljednjih
dana stranim diplomatama dijelila
doma}u rakiju koju Doki} pe~e na svom

OPTU@NICA, SMJENA
ILI OSTAVKA: Branko
Doki}, ministar u Vije}u
ministara, tek {to je
povukao prethodnu
ostavku morat }e
pisati novu

31. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

17

SMJENE, OSTAVKE, SU\ENJA

NI PO BABI]U NI PO PUN^EVIMA

Doki}ev zet, osu|eni kriminalac Savi~evi}

javno prijetio Dragomiru Babi}u da }e ga
on i njegov punac ubiti i zakopati!
Neposredno pred zaklju~enje ovog
broja Slobodne Bosne, u srijedu (30.
marta), Doki}ev zet Sa{a Savi~evi} verbalno je u jednom banjalu~kom kafi}u
napao predsjednika nevladine organizacije
Narodni front Dragomira Babi}a. Optu`iv{i ga da je novinarima (izme|u ostalih
i Slobodne Bosne) dostavio informaciju o
njegovom pomilovanju, te da stoji iza medijske kampanje protiv Branka Doki}a, agresivni je Savi~evi} (prije sedam dana smo
pisali da je osu|en zbog vi{e te{kih kaznenih djela) pred vi{e svjedoka otvoreno
prijetio Babi}u. Uz napomenu kako je
davno predlagao puncu da Babi}a ubiju i NA UDARU DOKI]EVIH BATINA[A: Dragomir
zakopaju na banjolu~kom groblju [ehitluci, Babi}, predsjednik Narodnog fronta
imanju u okolini Banje Luke?!) No, jo{ je
rano prognozirati koliko je u tom poslu
bila uspje{na.
Dakako da lobiranje gospo|ice Pavlovi} nije samo izraz brige za Doki}evu
dalju politi~ku karijeru ili, mo`da,
proizilazi iz njezine ljubavi prema ministru (premda }e zlobnici re}i kako

me|u njima postoje obostrane simpatije), nego je motivirano i osobnim

interesima {efice ureda, koja je taj
odgovorni posao u dr`avnom Ministarstvu prometa i komunikacija
dobila a da prethodno nije imala
nijednog dana radnog iskustva. Naime,
prema podacima iz njezinog radnog

Savi~evi} je, za svaki slu~aj, napomenuo

kako se za predsjednika Narodnog fronta
raspituju neki ljudi s Istoka?! Nakon tog
incidenta, Dragomir Babi} je Sa{u
Savi~evi}a prijavio policiji, gdje mu je
re~eno kako }e protiv Doki}evog
nesta{nog zeta biti podnesena kaznena
prijava. Budu}i da je odlukom o pomilovanju
koju je predsjednik Republike Srpske
Dragan ^avi} donio 10. januara Savi~evi}u
zatvorska kazna zamijenjena uvjetnom osudom u trajanju od dvije godine, za o~ekivati
je da }e on, napokon, zavr{iti tamo gdje mu
je, da nije bilo politi~kih pritisaka i lobiranja, odavno mjesto, u banjalu~kom zatvoru
Tunjica.
dosjea, Ravijjojla Pavlovi} je zavr{ila
Srednju poljoprivrednu {kolu u Fo~i
(?), dok je navodnu fakultetsku diplomu iz Kanade, gdje je `ivjela prije
dolaska u Sarajevo, predala na nostrifikaciju u Banju Luku. Koliko je poznato, njezin jedini dosada{nji posao u
BiH bio je u ratnom periodu, kada je

SU\ENJE PDP-a PROTIV SB

Glavni Doki}ev svjedok protiv na{eg lista

je Ivani} a Ivani}ev - Doki}!?
Branko Doki} je prije pola godine Kantonalnom sudu u Sarajevu tu`io Slobodnu
Bosnu i njene novinare zbog neosnovanih
tvrdnji i klevete tra`e}i da mu na{ list sa 30
hiljada KM nadoknadi du{evne bolove koje mu
je svojim pisanjem o njegovom kriminalu
prouzro~io. U isto vrijeme Slobodnu Bosnu je
tu`io i Doki}ev strana~ki {ef, i kolega iz Vije}a
ministara BiH Mladen Ivani}, tako|er zahtijevaju}i 30 hiljada kao od{tetu za pretrpljenu
materijalnu i nematerijalnu {tetu. Zanimljivo je
kako je Doki} kao svog klju~nog svjedoka na
sudu predlo`io Mladena Ivani}a, dok je krunski
svjedok Ivani}evog po{tenja na istom sudu,
poga|ate, bio Branko Doki}. I jedan i drugi su,
pride, za rezervnog svjedoka koji }e posvjedo~iti o njihovom zakonitom radu, poslovanju i
moralu predlo`ili istu osobu: Momira Jungi}a
(tako|er PDP-ovca), nekada{njeg direktora
Telekoma Srpske, koji je smijenjen zbog
kriminala!?

18

SLOBODNA BOSNA 31. 3. 2005.

PRIJATELJSKE I POSLOVNE VEZE: Mladen Ivani} i Branko Doki}

Doki}a brani {efica kabineta, a ^ovi}a odvjetnici

radila kao prevoditeljica francuskim

vojnicima UNPROFOR-a.
Nekolicina sugovornika, ina~e uposlenika Vije}a ministara BiH, potvrdila
nam je kako je Pavlovi}eva funkciju
{efice Doki}evog ureda (a nakon {to je
njezina prethodnica oti{la na bolovanje),
preuzela ravno iz aviona. Nekoliko
dana kasnije, kao ~lanica dr`avnog izaslanstva, otputovala je s ministrom na
slu`beno putovanje koje se, zamalo,
pretvorilo u diplomatski skandal, budu}i
da je gospo|ica Pavlovi} putovala s
kanadskom putovnicom (bosanskohercegova~ke dokumente tada nije ni
imala). Iako nije jasno ~ime je to

PO^ETAK SU\ENJA ^OVI]U, LIJANOVI]IMA, & COMP

VILA RAVIJJOJLA:
Ravijjojla Pavlovi} je
zavr{ila Srednju
poljoprivrednu {kolu
u Fo~i (?), dok je
navodnu fakultetsku
diplomu iz Kanade,
gdje je `ivjela prije
dolaska u Sarajevo,
predala na
nostrifikaciju
u Banja Luku.
zaslu`ila silno povjerenje Branka
Doki}a, Pavlovi}eva je, zasigurno, jedina {efica ureda u Vije}u ministara BiH
koja, gotovo na svim slu`benim putovanjima, u stopu prati svog ministra.
Posebice kada se zna da ministar Doki}
govori engleski jezik (kojim se slu`i u
slu`benim kontaktima izvan BiH), te da
je malo vjerojatno kako mu je na nekom
od tih putovanja bila potrebna prevoditeljica za francuski jezik.

PRIVILEGIJE IZ
BUD@ETA
Osim ovih privilegija, gospo|ici
Pavlovi} se, a sve po nalogu ministra
Doki}a, u Sarajevu pla}a iznajmljeni stan,
s tim da uredno prima i naknadu za odvojeni `ivot (valjda od obitelji koja `ivi u
Kanadi). Navodno da je nedavno uputila
slu`beni zahtjev Vije}u ministara da joj se
odobri i naknada za hranarinu, uz obrazlo`enje kako mjese~nu pla}u tro{i na
skupu, markiranu odje}u, kakva dolikuje jednoj {efici ureda?! Tako|er nije
tajna da Ravijjojla Pavlovi} uvijek ima na
raspolaganju slu`beni automobil i voza~a
koji je o tro{ku dr`avnog Ministarstva
prometa i komunikacija BiH vozi na svim
privatnim putovanjima, uklju~uju}i i ona
izvan BiH!

PRVO POJAVLJIVANJE PRED SUDOM BiH: Dragan ^ovi} sa odvjetnikom Josipom

Muselimovi}em prije izja{njavanja o krivici

Autor optu`nice, {vedski tu`itelj

Mattson pred izja{njavanje o
krivici osumnji~enih oti{ao na
godi{nji odmor!?
Nakon {to vi{enedjeljni pritisak
me|unarodnih diplomata nije prisilio
Dragana ^ovi}a, ~lana Predsjedni{tva
BiH, da podnese ostavku zvog podizanja
optu`nice protiv njega i jo{ pet osoba

optu`enih za sudjelovanje u aferi

Lijanovi}i, kao {to se o~ekivalo,
^ovi}a je posljednjeg utorka Paddy
Ashdown smijenio sa du`nosti ~lana
Predsjedni{tva BiH. Samo 24 sata kasnije
31. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

19

SMJENE, OSTAVKE, SU\ENJA

ASHDOWN NEMA OVLASTI DA GA SMIJENI: Mato Tadi}, predsjednik Ustavnog suda

BiH, sa odvjetnikom Nikicom Gr`i}em ispred Suda BiH

OPTU@ENI ZA MITO: Bra}a Ivankovi} - Lijanovi} u sredi{tu su sudsko-politi~ke afere

PROFESOR RIMSKOG PRAVA OPTU@EN ZA KORUPCIJU: Zdravko Lu~i}

20

SLOBODNA BOSNA 31. 3. 2005.

^ovi}, predsjednik Ustavnog suda

BiH Mato Tadi} te ~etvorica bra}e
Slavo, Jerko, Jozo i Mladen Ivankovi}-L
Lijanovi} kao i profesor
Pravnog fakulteta u Sarajevu Zdravko Lu~i} pojavili su se pred Sudom
BiH gdje su se trebali izjasniti o
optu`nici koja je podignuta protiv
njih.
Kako se i o~ekivalo, smijenjeni
~lan dr`avnog Predsjedni{tva
Dragan ^ovi}, predsjednik Ustavnog suda BiH Mato Tadi}, bra}a
Ivankovi}-Lijanovi}, te profesor
Pravnog fakulteta u Sarajevu
Zdravko Lu~i}, na prvom
pojavljivanju pred Sudom BiH,
sredinom ovog tjedna, izjasnili su
se da nisu krivi. Sedmorica
optu`enih su, tako|er, negirali
krivnju po svim to~kama optu`nice koja ih tereti za zlouporabu
polo`aja i ovlasti, vi{emilijunske
porezne utaje, primanje ili davanje mita, najavljuju}i da }e, preko
svojih odvjetnika, u narednih petnaest dana, ulo`iti prigovore.
Budu}i da je ova optu`nica u
javnosti ve} odavno publicirana,
jedina novost u odnosu na dosada{nje dokaze je otkri}e novih
pet za{ti}enih svjedoka, ~iji
iskazi nikada nisu prezentirani
obrani optu`enih. (Dakako, ukoliko ovi svjedoci i postoje, u {to,
s puno razloga, valja posumnjati.)
Jednako se, tako, osim iskaza
svjedoka S1 (osobe s inicijalima
Z.N.), svjedo~enje ostalih
za{ti}enih svjedoka uop}e ne
spominje u optu`nici?!
Znakovito je, tako|er, da se tijekom izja{njavanja o krivnji optu`ene sedmorke, u sudnici nije pojavio {vedski tu`itelj Mats
Mattson, koji istragu u ovom predmetu vodi ve} mjesecima. Umjesto
Mattsona, optu`nicu je zastupao
kanadski tu`iteljski dvojac, {ef
Posebnog odjela za organizirani
kriminal, privredni kriminal i
korupciju tu`itelj John McNair i
njegov kolega i zemljak Jonathan
Ratel. Mattson je, navodno, oti{ao
na godi{nji odmor, mada neke njegove kolege tvrde kako nisu sigurne da }e se u Sarajevo i vratiti?!
Ina~e, kako saznajemo, u [vedsku
je prije nekoliko mjeseci
premje{ten i klju~ni za{ti}eni svjedok Z.N. koji je Tu`iteljstvu BiH
podastro klju~ne dokaze temeljem
kojih je podignuta optu`nica protiv
^ovi}a, Tadi}a. Lu~i}a i
Lijanovi}a...

Novi dizajn lu|a~ke ko{ulje Mirnesa Ajanovi}a

MIRNES AJANOVI], predratni i ratni voza~ autobusa, danas neugledni

predsjednik jo{ neuglednije Bosanske stranke (BOSS), pro{le je nedjelje
divlja~ki zloupotrijebio govornicu tuzlanskog Op}inskog vije}a za vi{esatni
primitivni obra~un sa Slobodnom Bosnom i njenim novinarom Mehmedom
Parganom; na{ novinar nastavio je istra`ivati socio-patolo{ke
korijene fenomena tuzlanskog Bruce Leeja

RAM ZA SLIKU
NEIZLIJE^ENOG POSLANIKA
^UVAJTE MI MIRNESA navodno su bile posljednje rije~i koje
su izgovorili Izetbegovi}, Tito, Che
Gevara i Bruce Lee!
Pi{e

Mehmed Pargan

TEROR SA SKUP[TINSKIH
GOVORNICA: Mirnes Ajanovi}
je na sjednici Op}inskog vije}a
Tuzla nekoliko sati zloupotrebljavao svoju poslani~ku poziciju

^uvajte mi Mirnesa! Za govornicom Federalnog parlamenta, samo podsje}anja radi da to ka`emo, ove rije~i je
svojevremeno izgovorio Mirnes Ajanovi}, tvrde}i kako citira rahmetli Aliju
Izetbegovi}a, koji je na samrtni~koj
postelji ostavio porodici i narodu u amanet mladoga politi~ara koji }e umjeti
naslijediti njegovo djelo. To je kazao u
objektiv televizijskih kamera, glume}i
`alost za odlaskom Dede, spu{tenim,
tihim glasom, za koji ~ak i glumci tvrde
da je tehnika koju je dobro savladao,
najvjerovatnije u nekoj dun|erskoj {koli
glume. Ajanovi}eva politi~ka orijentacija
punu deceniju, od objavljivanja nacionalisti~kog pamfleta Manifest bo{nja~ke
republike, zaista je bila bazirana na
potrebi da se Bo{njaci kao narod posmatraju potpuno izdvojeno. ^ak ni
sam Izetbegovi}, za koga se tvrdilo
da je cijeli `ivot posvetio stvaranju
male islamske d`amahirije na dijelu
bosanskohercegova~ke teritorije, ni-

kada nije bio tako radikalan koliko je to

bio Ajanovi}, niti su se njegove metode
ikada pribli`avale diktatorskim, {to se za
Ajanovi}eve ba{ i ne bi moglo kazati.
Ipak, nije slu~ajan Mirnesov istup pred
vascijelim bo{nja~ko-muslimanskim gledateljstvom jer je radikalno krilo SDA
uvijek bilo premalo diferencirano od politike Bosanske stranke Mirnesa Ajanovi}a,
koja je Bosnu ustvari permanentno vidjela kao bo{nja~ku.

BRUCE LEE
U OBRA^UNU
SA BUKVAMA
To se de{avalo u vrijeme dok su se
sjednice Federalnog parlamenta direktno
prenosile, upravo zahvaljuju}i Mirnesovoj patolo{koj potrebi, odnosno inicijativi da se svi njegovi istupi (dominantni u
odnosu na ve}inu pristojnih i normalnih
poslanika), direktno televizijski prenose.
Kada se upali crveno svjetlo na kameri,
on se pona{a ko bik u koridi i jurca prema
govornici. Od kada nema televizijskih
prenosa Federalnog parlamenta, Ajanovi}evi istupi skoro da su postali normalni,
kazao nam je jedan federalni poslanik.
31. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

21

MALI ZMAJ OD BOSNE

No duga je povijest Ajanovi}evog psihopatskog do`ivljaja svijeta. Njegov drug

iz dje~a~kih dana kazao je na{em novinaru kako je Ajanovi} jo{ kao dijete svijet gledao kroz o~i borca za pravdu Bruce
Leeja, kultnog junaka karate-filmova u
sedamdesetim i osamdesetim godinama:
Dok smo se mi igrali, Mirnes se u`ivljavao u ulogu Bruce Leeja. Mi smo ganjali curice, a on je i{ao sam u {umu i
vje`bao karate. Zezali su ga tada da ide
tamo da tu~e bukve. Njegova soba bila je
izlijepljena posterima Bruce Leeja, on se
~ak {i{ao kao Bruce Lee. I danas ima
takvu frizuru mo`ete uporediti na fotografijama. Mirnes je odli~an karatista.
Nakon rane faze u kojoj se Mirnes
vidio u svom filmu kao dje~ak kojemu
niko ne smije kazati ni rije~ jer on posjeduje snagu i vje{tinu da svakoga i{uta ko
bukvu, on je poslije rata, ra~unaju}i na
ljude koji se jo{ uvijek s nostalgijom
sje}aju Josipa Broza, iskoristio revolucionarno djelo Tita da oko sebe okupi
navodni antifa{isti~ki front. Na plakatima
koje je {tampao BOSS bila je ~ak i
fotografija Mirnesa Ajanovi}a kompjuterski ura|ena kao u kamenu, aludiraju}i na
trajanje ideje koju promovira ova stranka.
Dakle, sve ono {to je dobro Josip Broz
uradio BOSS je trebao nastaviti. Ajanovi}
se u tom trenutku identificirao sa Titom, a
na BOSS-ovom predizbornom spotu
pu{tani su govori i video snimci Josipa
Broza Tita.
U fazi u kojoj je Mirnes pozivao
gra|ane BiH na revoluciju, oblijepiv{i
plakatima ~itavu Tuzlu, on se poistovje}ivao sa revolucionarom Che Gevarom. Che je gledao sa Mirnesovih crvenih
plakata pozivaju}i na revoluciju. Che je
bio BOSS, a BOSS je Mirnes. Posljednje
poistovje}ivanje sa Izetbegovi}em, dakle,
bilo je samo kontinuitet Ajanovi}evog
bje`anja od svoje vjerovatno nepostoje}e
izvorne li~nosti. U totalnom idejnom
ko{maru Ajanovi} i danas pola`e cvije}e
na svako mjesto gdje bi se mogla prona}i
bista Josipa Broza, koga su isti oni
Bo{njaci ~iji on `eli biti ideolo{ki predvodnik, odnosno Alija poslije Alije, prozvali muslimanomrscem i protivnikom
Bo{njaka. U tom ko{maru je jedino i
mogu}e da voza~ autobusa Mirnes Ajanovi} dr`i lekcije akademicima, profesorima, in`enjerima.

BALIJAGI]EM
PROTIV FATMIRA
U intelektualnoj i moralnoj nemogu}nosti da sebe ~vrsto idejno postulira na
du`i rok, Ajanovi} se ve`e za sli~nu mentalno-intelektualnu kastu: unutar nje
jedno je vrijeme guru bio njegov kum
Fatmir Alispahi}, koji je stihijskom skri-

22

SLOBODNA BOSNA 31. 3. 2005.

SVJEDOK ZLO^INA ILI NJIHOV ZA[TITNIK

Ajanovi} u Bijeljini teretio

Be{lagi}a za zlo~ine nad
Srbima u Tuzli!
Samo godinu dana nakon {to je na
op}inskim izborima 1998. godine stavio kao
svoga kandidata tada{njeg gradona~elnika
Tuzle Selima Be{lagi}a, bez prethodne
konsultacije s njim, Mirnes Ajanovi} izazvao
je novi skandal. Tada je naime {tampao
plakat na kojem je postavio pitanje: Da li je
Selim Be{lagi} ratni zlo~inac i da li su u
Tuzli postojali logori za Srbe? Nedugo
poslije toga bio je ekskluzivni gost na
Bijeljinskoj televiziji, ~iji }e se snimak kasnije koristiti, zajedno sa Mirnesovim
plakatom, za podizanje optu`nice za ratne
zlo~ine protiv grupe Tuzlaka. Vjeruju}i da
su Tuzlaci zaboravili na ovu sramnu epizodu, on pet godina poslije pokre}e inicijativu
da se iz bud`eta brane Tuzlaci jer oni su
samo branili slobodu ovoga grada.
Manipulant Ajanovi} u tom trenutku je valj-

da procijenio da je to politi~ki profitabilno i

stavio se u za{titu osumnji~enih.
Malo je poznato da je sedam godina
prije spornoga plakata {ofer Mirnes
Ajanovi} dobrovoljno oti{ao u policijsku
jedinicu u tuzlanskom naselju Kreka. U
prvim sedmicama rata u ovom gradu, policijska stanica je dobila informaciju da je
nedaleko od nje prona|en jedan gra|anin
Tuzle, srpske nacionalnosti, u be`ivotnom
stanju, vezan za cijevi radijatora. Dva policajca koja su izvr{ila uvi|aj nisu prona{li
nikakve indicije da je u pitanju samoubistvo. Taj slu~aj je danas tako|er predmet
optu`nice u Bijeljini, u kojoj se tereti grupa
Tuzlaka, ~iju za{titu Mirnes tra`i. Interesantno je da je u istoj smjeni kada je prona|en (samo)ubijeni Srbin u policijskoj stanici Kreka bio i Mirnes Ajanovi}.

OD SPASITELJA
TUZLE DO RATNOG
ZLO^INCA: Selima
Be{lagi}a Ajanovi} je
cinkario vlastima RS
za zlostavljanje
Srba u Tuzli

bomanijom modelirao Mirnesa prema

aktualnim dnevno-politi~kim potrebama i
izazovima.
No ni to dugo nije trajalo. Ajanovi} se
odrekao usluga kuma Alispahi}a i bacio
se u zagrljaj svog novog idejnog sponzora: opskurnog tuzlanskog advokata Faruka Balijagi}a. Faza u koju je u{ao
zbli`iv{i se sa Balijagi}em mo`e se smatrati i najopasnijom u njegovoj dosada{njoj karijeri: uz Balijegi}evo sufliranje
Mirnes je ~itavo u`e i {ire okru`enje
pretvorio u svoga latentnog neprijatelja.
Balijagi}evim savjetima zahvaljuju}i,

niko vi{e ne zna koliko je Ajanovi}

predao tu`bi u posljednjoj deceniji. U
Tu`ila{tvu u Tuzli je jedno vrijeme u uglu
kancelarije stajala ove}a hrpa tu`bi, na
koju su svakodnevno dono{ene nove.
Tu`ioci i sudije bili su izbezumljeni jer
nisu mogli Ajanovi}u dokazati da njegova
tu`ba na koju ga hu{ka njegov kompromitirani advokat i pravni savjetnik nema
osnova ili da je izgubio slu~aj.
Jedan poslanik je pro{le godine na
Federalnom parlamentu upitao poslanike
da li mogu i pretpostaviti {ta bi se desilo
ukoliko bi u bilo kojoj kafani na Mirnesov

Novi dizajn lu|a~ke ko{ulje Mirnesa Ajanovi}a

na~in bilo ko vrije|ao i nipoda{tavao

druge, aludiraju}i na to da se Parlament
Federacije srozao na nivo ispod bilo koje
kafane. Da u kafani vrije|a i pljuje po
ljudima, on bi bio naglava~ke izba~en. U
parlamentima u BiH u kojima je Ajanovi}
njemu je dopu{teno da prosipa {ovinisti~ko-fa{isti~ke uvrede, da se obra~unava
ne samo s pojedincima nego i ~itavim
dru{tvenim skupinama. Na posljednje
dvije sjednice Op}inskoga vije}a Tuzle
Ajanovi} je autora ovoga teksta nazvao
monstrumom. Razlog tome bilo je {to
sam, elaboriraju}i njegovu inicijativu da
se iz op}inskoga bud`eta u Tuzli izdvoje
sredstva za odbranu Tuzlaka koji su se
borili za slobodu Tuzle 15. maja na Br~anskoj Malti a optu`eni su za ratni
zlo~in, napisao kako }e se poslije eventualnog dono{enja ovakve odluke mo`da
javiti i komandant JNA Mile Dubaji} za
pomo} jer se, iz njegove perspektive
gledano, 15. maja on na Br~anskoj Malti
borio za slobodu Tuzle.

NAJVE]I NEPRIJATELJI
TUZLE
U otvorenom pismu predsjednici
Op}inskog vije}a Nadi Mladini autor
ovoga teksta je zatra`io da se vije}nici
ograde od Ajanovi}evih istupa u kojima
je ~ak i izbjeglice sveo na manje vrijednu
dru{tvenu skupinu, ali se desilo nevjerovatno teroriziranje poslanika od strane
Ajanovi}a. Umjesto da se demokratski
ogradi od obra~una sa novinarima, redakcijama, izbjeglicama, Op}insko vije}e je
{utnjom odobrilo Mirnesovo verbalno
nasilje. Jedini je Ferhat Hrusti}, predsjednik Kluba SDP-a, kazao da se SDP
ogra|uje od Ajanovi}evog siktanja protiv

TU@BAMA DO KROVA NAD GLAVOM

Kako je Mirnes ostao

du`an 50.000 maraka
Tehnogradu?!
Mirnes Ajanovi} je, prema tvrdnji njegovih suradnika, u posljednjih nekoliko
godina pro{irio svoj stambeni prostor
kupiv{i sebi i svojoj majci po jedan stan u
novogradnji, u atraktivnom naselju
Stupine, sa ukupnom povr{inom od blizu
200 kvadratnih metara. U ovom dijelu
grada cijena stambenog prostora se kre}e
oko 1.200 maraka po jednom kvadratnom
metru i pomalo je nejasno kako je narodni
tribun Ajanovi} uspio kupiti ove stanove.
No, nedavno je u vezi s ovom kupovinom u
javnost isplivalo nekoliko interesantnih
detalja. Naime, posljednjih dana u posjed
tuzlanskih novinara do{lo je pismo koje je
odvjetnik Faruk Balijagi} uputio tuzlanskom preduze}u Tehnograd, poku{av{i da
rije{i problem sa Ajanovi}evim dugom od
60.000 maraka ovoj firmi. U tom pismu je
odvjetnik Balijagi} tra`io da se napravi
cesija sa Direkcijom za izgradnju i da se
taj dug izbri{e, ali je tada{nji direktor
Ekrem [ehovi} to odbio tvrde}i da
Direkcija nije du`na ni Ajanovi}u ni
Balijagi}u. Problem nije rije{en ni do
novinara. Zanimljivo, Televizija Tuzla je
prenijela ~itav sat Mirnesovog novog
divljanja, a ovo ogra|ivanje, koje je trajalo ne{to manje od dvije minute, potpuno
je izrezano iz priloga zbog ~ega je ova

AJANOVI]EVI PRAVNI I INTELEKTUALNI MENTORI I GURUI: Nepismeni advokat

Faruk Balijagi} i {izofreni skriboman Fatmir Alispahi}

danas, jedino je dug smanjen na 50.000

maraka. Interesantno je ipak da Ajanovi}
do sada nije tu`en. U tuzlanskoj ~ar{iji
postoje sumnje da je on trebao tu razliku
odraditi u parlamentu zala`u}i se za
smanjenje gra|evinskih taksi i renti. Po{to
mu to nije po{lo za rukom, dug je do danas
ostao. Direktor Tehnograda Hamza [ari}
kazao je za na{ list da je ugovor sa
Ajanovi}em prilikom kupovine stanova i
podrazumijevao da stan bude pla}en
dugom Direkcije koji iznosi oko 40.000
maraka po odre|enim tu`bama, tako da je
cesijom trebalo biti sve zatvoreno
(pla}eno), ali je odlazak Ekrema [ehovi}a
s mjesta direktora to usporilo. Sud je taj
dug priznao i on se ti~e odre|enih tu`bi
i sudskih sporova koje je valjda Ajanovi} dobio protiv Direkcije i Direkcija je
to priznala. Mi smo sada to inicirali da
ide u naplatu da bi se postigao kontinuitet jer ne znamo mi {ta }e biti sa
Direkcijom i kako }e novi direktor prihvatiti te dugove, a nama treba trag,
kazao je [ari}.
ku}a prijavljena Regulatornoj agenciji za
komunikacije. Moglo bi se desiti da i
Tuzlanska televizija, koja Ajanovi}a i
odr`ava jo{ u politi~kom `ivotu, bude
ka`njena zbog pristrasnosti, posebice {to
je u posljednjih mjesec dana prozvana da
je prenosila Ajanovi}eve la`i i uvrede.
Obja{njenje direktora ove medijske ku}e
Semira Salihovi}a ovom novinaru bilo je
da je prilikom snimanja tog dijela sjednice kaseta bila na kraju!
Mirnes Ajanovi} je, kazano psihijatrijskim rje~nikom, klasi~nom projekcijom poistovjetio sebe i Tuzlu i kritike
upu}ene na svoj ra~un on je prebacio na
Tuzlake i Tuzlu. On je optu`io Slobodnu
Bosnu i ovog novinara da su po~inili
zlo~in prema Tuzli, da su najve}i protivnici Tuzle, da izjedna~avaju `rtve s
agresorima... Bio je to jedan od najve}ih
poraza demokratske Tuzle od prvih
vi{estrana~kih izbora. U gradu koji nema
jo{ uvijek rije{eno pitanje snabdijevanja
vodom, u kojem su pokrenute na desetine ve}ih i manjih klizi{ta, a poplave
prijete da ugroze naselja, Ajanovi} je
govornicu koristio da punih sat vremena
pljuje po Slobodnoj Bosni i otvoreno prijeti ovom novinaru.
31. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

23

MOSTARSKI POVRATNIK

POLITI^KI COM
MOSTARSKOG GRAD
Nakon pet godina prisilne politi~ke apstinencije, IVAN PRSKALO, dugogodi{nji
(do)gradona~elnik Mostara, posljednjih nedjelja agresivnom medijskom kampanjom najavljuje povratak u politiku, pa ~ak otkriva kako }e se kandidirati za predsjednika svoje nekada{nje politi~ke stranke HDZ BiH za koju tvrdi da je izgubila
moralni ugled zbog kriminala svojih ~elnika; na{a novinarka podsje}a kako je
Prskalo tokom ~etiri godine, koliko je vladao dijelom Mostara, kriminalnim
poslovima postao jedan od najbogatijih tajkuna u Hercegovini
Pi{e

Suzana Mijatovi}

Foto: PROMEDIA

ekada{nji (do)gradona~elnik Mostara

Ivan Prskalo koji se
nakon povla~enja s
ove du`nosti, posljednjih godina, uglavnom
posvetio privatnom biznisu,
nedavno je, bez ikakvog vidnog ili valjanog povoda, najavio povratak na politi~ku
scenu. Komentiraju}i zbivanja u Gradskom odboru
mostarskog HDZ-a i provedene unutarstrana~ke izbore,
Prskalo je otkrio svoje ambicije, poru~iv{i kako }e se na
predstoje}em Saboru (koji bi
se trebao odr`ati u
maju ove godine) kandidirati za
predsjednika te

stranke! Lamentiraju}i, usput, nad izgubljenim ugledom HDZ-a BiH koji je,
prema Prskalovim tvrdnjama, doveden
do ruba provalije, biv{i se (do)gradona~elnik drznuo do te mjere da je
strana~kim kolegama po~eo javno dijeliti
savjete.
Me|unarodnoj zajednici treba pokazati da HDZ-aa nije stranka interesnih
lobija i pojedinaca koji kroz stranku
~uvaju svoje pozicije i interese. Isti sada
poku{avaju legalizirati sve prljave poslove koje su radili tijekom svojih mandata, kazao je Prskalo u razgovoru za
Dnevni list, ra~unaju}i, valjda, kako je od
prolje}a 2000. (kada su ga se u HDZ-u
diskretno odrekli) pro{lo dovoljno vremena da Mostarci zaborave sve njegove
zasluge i kvalitete.

KOJI GORANCI, IVANE

I, prevario se, po svemu sude}i,
budu}i da je za trajanja Prskalove besprizorne vladavine zapadnim dijelom Mostara (on je du`nost gradona~elnika, podsjetimo, obavljao u dva mandata, od
1996. do 2000.) gotovo u svakom dijelu
grada ostalo toliko tragova njegovih pr-

Nakon {to je oplja~kao sve

Prskalo najavljuje borbu pro
24

SLOBODNA BOSNA 31. 3. 2005.

Ivan Prskalo, budu}i lider HDZ-a BiH(!?)

ME BACK
DONA^ELNIKA
ljavih poslova da ih je nemogu}e
sakriti, za po~etak, bez anga`iranja
gra|evinske operative.
Krenuv{i od sela Bogodol, odakle
potje~e obitelj Ivana Prskala, te Goranaca, rodnog sela njegove supruge,
valjalo bi unajmiti nekoliko buldo`era da najprije poravnaju sve luksuzne vikendice koje je biv{i gradona~elnik sagradio za svog oca i
punca, tako {to im je obnovio predratne tro{ne ku}erke. Nakon
Bogodola i Goranaca, na red dolazi
jo{ jedna veleljepna vi{ekatnica, formalno u vlasni{tvu njegovog oca
Lovre Prskala, koju je nekada{nji

PRSKALO DANAS:
Me|unarodnoj zajednici
treba pokazati da HDZ-a
nije stranka interesnih
lobija i pojedinaca koji
kroz stranku ~uvaju svoje
pozicije i interese. Isti
sada poku{avaju
legalizirati sve prljave
poslove koje su radili
tijekom svojih mandata
Foto: Mario Ili~i}

vladar zapadnog dijela Mostara podigao u prigradskom naselju Cim. U istom

razdoblju (1996.- 2000.), Ivan Prskalo je,
tako|er, od HDZ-a dobio stan u zgradi
ministarka u naselju Balinovac, kojem
treba pridodati i dva poslovna prostora na
najatraktivnijim lokacijama u gradu. No,
kako se popis nekretnina u vlasni{tvu
poduzetnog Prskala ne zavr{ava na
granicama BiH, ne smije se zaboraviti
kako je nekada{nji (do)gradona~elnik za
svog mandata izgradio i ku}u u
Makarskoj. Vrijednost tog zdanja na ~etiri
kata svojedobno je procijenjena na vi{e
od milijun maraka?! Recimo i kako je
Ivan Prskalo, u posljednjim mjesecima
svog stolovanja u Mostaru, novcima
Gradske uprave kupio namje{taj za osobnu vilu u Makarskoj (pla}en 30.000
KM?!), koju, ina~e, izdaje turistima, a
usput je pokupio ~ak i telefonsku centralu koja je trebala biti instalirana u zgradi Gradskog poglavarstva?! Pored ku}e u
Makarskoj, Prskalo je, navodno, kupio i
stan u Splitu, te jo{ jedan u Zagrebu. I, na
koncu, kada je podmirio stambene
potrebe cijele svoje u`e i {ire obitelji,
Prskalo je na zagreba~kom sajmu nautike,
po~etkom 2000., kupio jahtu vrijednu
preko milijun maraka! U to vrijeme
slu`benog d`ipa Grand Schirooke (koji je
Prskalo kupio na povlasticu, pa prodao
Gradskoj upravi) po Mostaru je vozio njegov stariji sin, (do)gradona~elnika su
vozili u Audiju 6, dok je supruga koristila
Audi 4. Prema tvrdnjama njihovih
mostarskih susjeda, jo{ jednog luksuznog
terenca imali su parkiranog u gara`i.
Trenuta~no vozni park obitelji Prskalo
broji najmanje tri skupocjena automobila.

AMERIKANCI SMIJENILI
PRSKALA

ZAMAK U CENTRU GRADA: Jedna od ku}a koje je biv{i (do)gradona~elnik sagradio u Mostaru tokom svog 4-godi{njeg mandata

Budu}i da je biv{i (do)gradona~elnik,

prije nego {to se povukao sa te du`nosti,
zajedno s nekolicinom svojih poslovnih
partnera, u centru Mostara od Srpske
pravoslavne crkve kupio zemlji{te po
bagatelnoj cijeni, po zavr{etku politi~ke
karijere posvetio se gra|evinarstvu. Kako
je u isto vrijeme poha|ao postdiplomske
studije na Gra|evinskom fakultetu u
Splitu, ste~eno je teorijsko znanje Prskalo
ubrzano primjenjivao u praksi. I mada

{to je mogao u Hercegovini

otiv kriminala(ca) u HDZ-u!?
31. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

25

MOSTARSKI POVRATNIK

ODLAZAK ^OVI]A
OHRABRIO PRSKALA
Nakon {to mu je pro{le godine propao
poku{aj promjene strana~kog dresa,
budu}i da je njegov zahtjev za u~lanjene
u Hrvatsku selja~ku stranku glatko odbijen, povratak na politi~ku scenu (i to na
velika vrata) Ivan Prskalo namjerava ostvariti kao eksponent rigidne struje unutar

DO POSLJEDNJEG ZADAHA

Povla~e}i se s funkcije
Prskalo opusto{io ured
gradona~elnika!
ranka Lovri}a, a njegovog brata Dragana
Lovri}a postavio za predsjednika Upravnog
odbora), i njegovog nasljednika na mjestu
gradona~elnika Nevena Tomi}a do~ekao je
potpuni financijski kaos. Uposlenici Gradske
uprave Mostara svojedobno su prepri~avali
kako je Ivan Prskalo, prije Tomi}evog dolaska, temeljito po~istio svoj ured, ponijev{i
sa sobom ~ak i diktafon, olovke i drugu
kancelarijsku galanteriju?!

Ivan Prskalo je vjerojatno jedini

(do)gradona~elnik Mostara koji je uz taj
posao paralelno radio i kao direktor Javnog
poduze}a Parkovi. Osim {to je pune tri
godine pla}u primao na dva mjesta, Prskalo
je Parkove ostavio u vi{emilijunskim
dugovima, zbog ~ega je u tom poduze}u kasnije progla{en ste~aj. Jednako kao i u JP
Parkovi (gdje je za svog zamjenika imenovao
prijeratnog mostarskog autolimara Jad-

Foto: PROMEDIA

nije poznato da li je, u me|uvremenu,

dobio magistarsku titulu, Ivan Prskalo i
njegovi poslovni partneri uspjeli su u
rekordnom roku sagraditi luksuzni stambeno-poslovni objekat na Rondou, zgradu
koju Mostarci posprdno zovu Bogodolka,
prema mjestu podrijetla njezinih (su)vlasnika. Isto su tako Prskalov kafi} u ovoj
zgradi (povr{ine blizu 500 ~etvornih
metara) njegovi sugra|ani prozvali
Gradskom kavanom, aludiraju}i, pritome,
da je i poslovni prostor i luksuzni interijer
kupljen novcima iz gradskog prora~una.
Uz kafi}, Prskalo u stambeno-poslovnom
kompleksu na mostarskom Rondou posjeduje jo{ nekoliko poslovnih prostora,
stanova i gara`a...
Po~etkom 2000. godine, kada su
tada{nji ~lanovi Predsjedni{tva HDZ-a za
nositelja liste za Gradsko vije}e Mostara
ponovno kandidirali Ivana Prskala, ta je
odluka nai{la na o{tre reakcije, prije svih,
~elnika lokalnih ratnih udruga. No,
Prskalo se tada nije povukao pod pritiskom mostarske javnosti, ve} kada su to
od njega izri~ito zatra`ili predstavnici
ameri~kog veleposlanstva iz Sarajeva,
zaprijetiv{i mu kaznenim progonom.
Nedugo kasnije, po Mostaru se pronijela
vijest da je Ivana Prskala uhapsila lokalna
policija (navodno, dok je s nekoliko milijuna maraka u ke{u poku{ao pobje}i iz
grada) i da je pu{ten poslije kra}eg
saslu{anja.

NEZAPAM]EN SKANDAL: Prskalo je upravljao preduze}em Parkovi

istovremeno kada je bio na ~elu (zapadnog dijela) Mostara

mostarske organizacije HDZ-a. Sasvim

sigurno, iza njegove kandidature krije se
grupica nekada{njih du`nosnika uga{enih
hrvatskih op}ina koji su, prijenosom
ovlasti na gradsku razinu, ostali bez
Foto: Mario Ili~i}

POSLIJERATNI PLIJEN: Zgrada koju Mostarci nazivaju Bogodolka a koju je Ivan

Prskalo sa svojim prijateljima bespravno izgradio u centru Mostara

26

SLOBODNA BOSNA 31. 3. 2005.

ikakvog politi~kog utjecaja. Pored biv{eg

predsjednika Op}inskog vije}a mostarske
Op}ine Jug Ante Buhovca zvanog Lisa (i
ratnog ~uvara iz logora na Heliodromu),
nekada{njeg predsjedavaju}eg Gradskog
vije}a Mostara i `upanijskog ministra
policije Gorana Bili}a, Prskalo se stalno
mo`e vidjeti u dru{tvu ranijih mostarskih
vije}anika, predvo|enih direktorom Vodovoda i dugogodi{njom sivom eminencijom HDZ-ove politike u Mostaru
Milom Pulji}em. I premda je nastojanje
ove HDZ-ove frakcije da, u situaciji kada
je autoritet naju`eg strana~kog rukovodstva poslije smjene Dragana ^ovi}a i
ponu|ene ostavke Nike Lozan~i}a ozbiljno poljuljan, povrati nekada{nje pozicije, donekle razumljivo, sve su prilike
kako se ta skupina kladila na pogre{nog
konja. Istodobno bi Prskalu, koji
posljednjih dana ~esto poru~uje da HDZu `urno treba vratiti ugled i povjerenje
glasa~a, netko kona~no morao kazati da
to nikako ne mo`e u~initi politi~ar koji,
barem u lokalnim okvirima, uop}e nema
ugleda?!

31. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

27

INTERVJU

Yoshiaki
KOTAKI

Japan je BiH bespovratno do

Nemamo informacije da su n
28

SLOBODNA BOSNA 31. 3. 2005.

Prvi ~ovjek Japana u BiH

Foto: Milutin Stoj~evi}

Yoshiaki Kotaki,
otpravnik poslova
Japana u BiH, za na{
list govori o ogromnoj
pomo}i koju je njegova
zemlja, jedna od
vode}ih ekonomskih sila
u svijetu, u posljednjoj
deceniji uputila narodu i
vlastima u BiH,
na~inima kontrole
utro{ka tih sredstava,
Bosancima u Japanu i
Japancima u BiH

Razgovarala

Danka Savi}

pomo}. Balkanske zemlje se, s druge

strane, nalaze u postratnom periodu i procesu tranzicije i mi smatramo da im je
potrebna pomo} da to {to lak{e prebrode.

oshiaki Kotaki imenovan je za

otpravnika poslova Ambasade
Japana u BiH prije ne{to vi{e od
dvije godine. Na ovu poziciju
gospodin Kotaki je do{ao iz
Sidneja, gdje je obavljao du`nosti generalnog konzula japanske ambasade u
Australiji. Njegova zemlja jedna je od
onih koji su u poslijeratnom periodu kroz
projekte obnove i rekonstrukcije izdvojili
najvi{e bespovratnih sredstva za BiH.
Japan je, po~etkom januara 1996. priznao
BiH, a diplomatski odnosi na nivou
ambasadora uspostavljeni su po~etkom
februara iste godine. Ambasada Japana u
Sarajevu zvani~no je po~ela sa radom
po~etkom 1998. godine. Na donatorskim
konferencijama za BiH u Briselu Vlada
Japana je obe}ala pomo} u iznosu od 500
milijuna USD, {to je oko 10% ukupne vrijednosti obe}anih sredstava za ovu namjenu od strane me|unarodne zajednice.
Od spomenutih donacija do sada je u BiH
realizirano oko 400 milijuna USD, kako
bilateralno, tako i multilateralno, preko
Svjetske banke, UNDP-a, UNHCR-a,
EBRD-a, OSCE-a, OHR-a, IPTF-a.
Vlada Japana je tokom proteklih godina u
BiH ulagala sredstva u obnovu infrastrukture, javnog transporta, u medicinske
ustanove, projekte deminiranja itd.

Da li je nekoj od zemalja zapadnog

Balkana Japan do sada pomagao vi{e od
ostalih?
Ne mo`emo kazati da na Balkanu postoje neke zemlje koje bismo posebno izdvojili i koje posebno preferiramo.
Me|utim, s obzirom na situaciju u BiH,
koja je opusto{ena ratom, mo`emo kazati
da je na{a najve}a pa`nja posve}ena
Bosni i Hercegovini. BiH ne samo da je
razru{ena nego se nalazi u procesu u
kojem izgra|uje svoj dr`avni identitet i
ukoliko vi Bosanci i Hercegovci uspijete
izgraditi taj svoj identitet, onda BiH mo`e
biti model nekim drugim zemljama u
slu~aju da do|u u sli~nu situaciju kao i
BiH. Treba imati na umu i to da BiH sama
ne mo`e posti}i mir i stabilizaciju. Neophodno je da ~itav region bude stabilan.
Zbog toga smo i organizirali konferenciju
na koju smo pozvali zemlje zapadnog
Balkana da razgovaramo o tome na koji
se na~in taj mir i stabilnost u regionu
mogu posti}i.

Prije godinu dana japanska vlada i

EU bili su organizatori Ministarske konferencije o ja~anju mira i ekonomskom
razvoju zapadnog Balkana. Na ovoj
konferenciji odr`anoj u Tokiju u~estvovali su zvani~nici iz vi{e od 40 dr`ava
svijeta, te predstavnici 12 me|unarodnih organizacija. Zbog ~ega Japan
pokazuje interes prema ovom regionu?
Politika moje zemlje i Vlade je da se
uspostavi mir i stabilnost u ~itavom svijetu i mi smatramo da danas zemlje trebaju
koegzistirati i koordinirati jedna sa drugom i da samo tako svijet mo`e i}i naprijed. Moja je zemlja do sada najvi{e
pomagala zemljama u razvoju, oko 100
takvih zemalja je do sada primalo na{u

Govorite o sredstvima koje je Japan

obe}ao dodijeliti BiH na donatorskim
konferencijama o BiH u Briselu. Kako su
se ovdje ta sredstva tro{ila?

NA BALKANU SMO
NAJVI[E POMOGLI
BOSNI

Skoro nijedna zemlja nije Bosni i

Hercegovini dala toliko bespovratnog novca koliko je dosad dala Vlada Japana.
Koliko je ta~no do sada Va{a zemlja
ulo`ila u BiH?
Nakon okon~anja rata u BiH Japan je
odlu~io da ovoj zemlji dodijeli bespovratno 500 miliona USD i od tog iznosa je do
sada iskori{teno oko 400 miliona!

PROBLEMI SA VIJE]EM
MINISTARA
To su najvi{e sredstva koja su utro{ena u obnovu infrastrukture, rekonstrukciju visokonaponske mre`e, za obnovu

onirao MILIJARDU MARAKA

na{e donacije pokradene
31. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

29

INTERVJU

javnog transportnog sistema u Sarajevu, a

sli~an projekat je postojao i u Mostaru i
Banjoj Luci, zatim za deminiranje, medicinsku opremu, opremu za odr`avanje
puteva, deminiranje prostora gdje su se
vra}ale izbjeglice itd.
Za projekte razvoja poljoprivrede
Japan je u periodu od 1996. do 1999.
godine Bosni i Hercegovini poklonio
preko 14 miliona KM. Donacije su bile
namijenjene proizvodnji hrane, a BiH se
obavezala da }e dodijeljena sredstva
raspodijeliti entitetima za nabavku gnojiva
i poljoprivredih ma{ina, koje bi kasnije
poljoprivrednici kupovali po veoma
povoljnim cijenama i dug period otplate, a
kreditori bi potom vra}eni novac ulagali u
ne{to drugo. Me|utim, BiH nije ispunila
svoje obaveze u vezi s ovim donacijama.
Zbog toga su Vije}u ministara BiH prije
nekoliko godina upu}ene o{tre kritike od
japanske vlade. Da li ste u me|uvremenu
od bh. vlade dobili obja{njenje kako su se
tro{ila ova sredstva?
U periodu koji spominjete kompletan
projekat je vodila na{a ambasada u Be~u,
jer tada i nije bila otvorena ambasada
Japana u Sarajevu. Tako da i sada ovaj
projekat jo{ uvijek prati na{a ambasada u
Be~u. Upoznat sam s tim problemom i

poznato mi je da je do{lo do curenja

informacija oko ovog slu~aja. Me|utim,
od tog perioda vlade Japana i BiH poku{avaju putem pregovora zajedni~ki
rije{iti ovaj problem. Kao rezultat svih tih
pregovora, Vije}e ministara i entiteske
vlade su se dogovorile o koracima koje
treba poduzeti da se rije{i ovaj slu~aj. On
nije jo{ kona~no rije{en, ali smo na
pravom putu da se on rije{i.
Kakva je situacija kada su u pitanju
druge donacije japanske vlade, da li ste
dobili izvje{taje o tome kako je va{ novac
tro{en u BiH?
Mislim da nije bilo nikakvih drugih
problema. Nakon odluke o dodjeli neke
konkretne pomo}i i potpisivanja ugovora,
na{a je Vlada pomno pratila kako se u
BiH koriste ta sredstva. Treba napomenuti da japanska Vlada nije transferisala
novac Vladi BiH nego se, kada se ugovor
potpi{e, uz odobrenje Vlade BiH, novac
prebacivao onoj kompaniji koja je dobila
posao. Tako i nije bilo mogu}nosti da se
novac zloupotrijebi.

BOSANCI U JAPANU

Japanci cijene odluku

Ivice Osima da do|e
u na{u zemlju
U jednom dijelu razgovora spomenuli ste u~e{}e japanskih umjetnika na
kulturnoj manifestaciji Sarajevska zima,
a tako|er ste govorili i o popularnosti
koju bosanska kantautorka Jadranka
Stojakovi} u`iva u Va{oj zemlji. Poznato
je tako|er da je proteklih godina desetine bh. sportista, posebno nogometa{a, boravilo u Japanu, igraju}i profesionalno nogomet u japanskoj ligi. Koliko su bh. sportisti, posebno mislim na
trenere Ivicu i Amara Osima, popularni u
Japanu?
Ja sam ustvari prije pet godina napustio Japan, tako da vam ne mogu dati informacije iz prve ruke, ali sam imao priliku da
pro~itam u japanskim magazinima kako
Osim odli~no radi svoj posao u Japanu. On
je preuzeo tim koji je prethodno imao vrlo
slabe rezultate. Me|utim, nakon Osimovog
dolaska, stvari su se potpuno izmijenile i
sada se ovaj tim nalazi u vrhu na{e lige i
bori se za {ampionsku titulu. U japanskim
medijima se dalje ka`e da je Osim imao

30

SLOBODNA BOSNA 31. 3. 2005.

druge primamljive ponude od svjetski priznatih klubova kao {to je recimo Real
Madrid, koje je odbio i do{ao u Japan.
Takve vrste tekstova u novinama posebno
su drage Japancima koji prate sportska zbivanja...

Japanska vlada je ulagala u nekoliko

projekata na prostoru Mostara. Tokom
pro{le godine, na jednom od sastanaka
organizacija koje se bave pitanjima
ekonomskoga razvoja na podru~ju Mostara, posebno je zanimljiva bila prezentacija gosta iz Japana Hidea Sakamota.
Prethodno, japanska i bh. vlada su ve} bile
podr`ale plan koji se odnosi na eko turizam. U toku samog studija napravljeno je
{est pilot projekata, a obuhva}ene su
op}ine Blagaj, Podvele`je i Nevesinje.
Mo`ete li nam kazati ne{to vi{e o zainteresiranosti Japana da ula`e u razvoj eko turizma u BiH?
Vlada Japana je nedavno poslala
jedan svoj istra`iva~ki tim koji je pro{ao
~itavu Bosnu i Hercegovinu i taj ekspertni tim je identificirao dva podru~ja
podru~je Jajca i Podvele`ja - kao dvije
lokacije pogodne za promociju projekta
eko turizma. U svakom slu~aju, prije kona~ne odluke o odabiru lokacija, obavljene su konsultacije sa predstavnicima
Vlade BiH o ovom pitanju. Mi smo
zaklju~ili da ova dva podru~ja imaju veliki potencijal za razvoj turizma.

JAPANSKI GIGANT
FUJI U BiH PROIZVODI
[KOLSKE TABLE
UGLED U
JAPANU:
Ivica Osim

[ta bi onda nakon toga moglo uslijediti?

Na{ je metod rada da radimo godinu
za godinu, ne radimo dugoro~ne, vi{egodi{nje projekte. Identificirali smo ta
dva podru~ja, a sada smo u fazi kada na{a
vlada razmi{lja da li je potrebno da se

Prvi ~ovjek Japana u BiH

JAPANAC, GLUMAC U 10 MINUTA

Diplomatsko i gluma~ko
iskustvo Sathosi Yahate
Jedan od Japanaca najpoznatijih bosanskoj javnosti svakako je biv{i sekretar
japanske ambasade Satoshi Yahata. Ovaj
mladi diplomata Bosancima i Hercegovcima
ostao je u sje}anju po ulozi u filmu Ahmeda
Imamovi}a Deset minuta koji je Evropska
akademija proglasila najboljim kratkim
igranim filmom 2002. godine. Yahata je na
samom po~etku svog ~etverogodi{njeg
boravka u na{oj zemlji upoznao Imamovi}a.
Talentovani re`iser je upravo tra`io Japanca
nastavi takav projekat i to je ono {to se
sada razmatra. Mislimo da je turizam grana koja jako puno mo`e pomo}i BiH i
zato je Vlada Japana pro{le godine organizirala jedan seminar u vezi sa razvojem
turizma i to ne samo u BiH nego u ~itavom regionu. On je odr`an u Crnoj Gori i
na njega su bili pozvani predstavnici svih
zemalja iz regiona.
Turizam je ne{to u {to se sigurno treba
ulagati na ovim prostorima i tek }emo
vidjeti {ta }e dalje uslijediti.

za ulogu turiste koji donosi film na razvijanje u fotografsku radnju u Rimu. Po{to u
Sarajevu nema mnogo Japanaca, Ahmed nije imao veliki izbor, tako da sam
ja, bez audicije, dobio ulogu koja je za
mene bila nezaboravno iskustvo, rekao
je tada Yahata za na{ list. Pro{le godine,
nakon zavr{enog mandata, Yahata se vratio
u Japan, a na funkciji sekretara ambasade
naslijedio ga je Akihiro Sumimoto.
(A.^.)
ugovor je potpisan u oktobru 2002. Koji
je najva`niji i najskuplji projektat u BiH
koji je finansirala Va{a zemlja?
Japan je na samom po~etku, dakle nakon okon~anja rata u BiH, ulagao u
obnovu infrastrukture, ali sada se BiH
nalazi u novoj fazi, priprema se za tr`i{nu
ekonomiju tako da se i vidovi inozemne
pomo}i moraju promijeniti. U tom smislu
je odr`an jedan konsultativni sastanak
kojem su prisustvovali na{ ambasador iz
Be~a Itaru Umezu i predstavnici BiH na

}nosti da po{alje svoje eksperte u pojedine institucije BiH i da tako pomogne

ja~anju tih institucija. Na{a vlada je do
sada poslala jednog eksperta koji ve} pet
mjeseci radi u Agenciji za strana ulaganja
FIPA-i, a uskoro se o~ekuje i dolazak
jednog eksperta koji }e pomo}i rad IPPU-a
- Jedinice za borbu protiv siroma{tva.
Saradnja Japana i BiH se u posljednje vrijeme intenzivira. Podsjetit }u vas da je
nedavno u Japanu boravio i predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH na ceremoniji
zatvaranja Olimpijade za djecu sa specijalnim potrebama, ~iji }e naredni doma}in
vjerovatno biti BiH.
Govorite o sastanku odr`anom sredinom mjeseca, kojem su, me|u ostalim,
prisustvovali i predstavnici Japanske banke za me|unarodnu suradnju. Da li postoje japanske kompanije koje su izrazile
interes za ulaganje u BiH?
Postoji ve} jedan japanski biznismen
koji je prije dvije godine otvorio firmu
Fuji u BiH koja proizvodi {kolske table.
Mnoge zemlje vape za japanskim investitorima i oni su jako tra`eni. Ne znam da li
ste upoznati s tim da u ovom momentu
mnoge japanske kompanije svoje proizvodne pogone prebacuju u Kinu. Na vlastima je BiH da upoznaju potencijalne
japanske investitore {ta je to {to BiH ~ini

EKO TURIZAM: Vlada Japana je

nedavno poslala jedan svoj
istra`iva~ki tim koji je pro{ao ~itavu
Bosnu i Hercegovinu i taj ekspertni
tim je identificirao dva podru~ja
podru~je Jajca i Podvele`ja - kao
dvije lokacije pogodne za promociju
projekta eko turizma
Jedan od donacija
japanske Vlade u BiH je i
finansiranje studije za projekat koji }e pokriti cijelu
Bosnu i Hercegovinu, a
koji }e se baviti izradom
digitalnih topografskih karata
u BiH prema najnovijim svjetskim tehnologijama. Vrijednost
projekta koji finansira Vlada
Japana preko Japanske agencije za
me|unarodnu suradnju (JICA) iznosi
oko 2 miliona ameri~kih
dolara.
Predvi|eno
je da projekat traje
32
mjeseca, a

kojem se razmatralo koji

su to vidovi pomo}i
koji bi u ovom trenutku najvi{e pomogli BiH. Dogovorili
smo se da je potreban
jedan preokret u na~inu
davanja pomo}i od nekakvog hardverskoga,
koji se odnosio na obnovu infrastrukture, na
softverski, odnosno na
na~in da Vlada Japana
bude u mogu-

vi{e primamljivom od ostalih zemalja za

investicije. Zemlje u okru`enju tako|er su
zainteresirane za investicije japanskih
kompanija, tako da je BiH ta koja treba
stvoriti okru`enje za investicije koje }e
privu}i i japanske i druge investitore.
S obzirom da ste u BiH ve} du`e od
dvije godine, sigurno ste imali priliku upoznati ve}inu bh. politi~ara. Kakva su Va{a
dosada{nja iskustva sa predstavnicima bh.
vlasti?
Imao sam nekoliko direktnih kontakata sa bh. politi~arima. Moj je generalni
utisak da su oni sada vi{e spremni da
sara|uju sa me|unarodnom zajednicom.
U isto vrijeme ima i slu~ajeva otvorenog
suprotstavljanja takvim prijelozima, ali
op}i je dojam da su bh. politi~ari spremni
na suradnju i da su spremni da vi{e rade
zajedno.
31. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

31

SENZACIONALNI FELJTON

Pi{e

Adnan Buturovi}

ije tajna da su nakon Drugog

svjetskog rata osniva~ hrvatske
OZNA-e Ivan Stevo Kraja~i} i
njegov bosanski kolega Uglje{a
Danilovi} bili zadu`eni da
prona|u, uhapse ili ubiju usta{ke prvake
propale Nezavisne dr`ave Hrvatske.
Osobe za koje je OZNA imala odobrenje
za likvidaciju iz partijskog vrha, u operativnim dosjeima su bile ozna~avane slovima; tako se identitet Vjekoslava Luburi}a
krio iza slova M (Maks), a Ante
Paveli}a iza slova D (doktor).
Iako su o ubistvima Paveli}a i Luburi}a u posljednjih pola stolje}a napisani
bezbrojni ~lanci i knjige, nijedna pri~a
nije dala vjerodostojne argumente. Jednostavno zato {to ova ubistva niko nije
smio povezati zbog interesa UDB-e. Ono
{to je zajedni~ko i ubicama i `rtvama jeste
{to su svi ro|eni u Bosni i Hercegovini.

PU^, IZDAJA, MR@NJA

Odmah po uspostavi usta{ke vlasti u
Sarajevu crna legija Ljubu{aka Maksa
Luburi}a otpo~ela je sa zvjerskim ubistvima i plja~kom, prvo bogatih jevrejskih i
srpskih porodica, a poslije i plja~kom
porodi~nih dragocjenosti muslimana i
Hrvata pod optu`bom suradnje sa komunistima.
U isto vrijeme, sve}enik Vrhbosanske
nadbiskupije rodom iz Br~kog Krunoslav
Stjepan Draganovi} vodio je detaljnu
dokumentaciju o (ne)nasilnom pokr{tavanju Srba i muslimana i o njihovoj konfiskovanoj imovini kao ~lan Komisije za
kolonizaciju NDH. Dragocjenosti su
transportovane u Zagreb i bile pod kontrolom Hrvatske dr`avne banke, odnosno
kardinala Alojzija Stepinca i poglavnika
Paveli}a. Sa kapitulacijom fa{isti~kog
re`ima Benita Mussolinija u septembru
1943. godine Stepinac po nalogu Paveli}a
{alje Draganovi}a za savjetnika veleposlanika NDH pri Svetoj Stolici. Zadatak: ostvariti kontakt sa Britancima radi
pregovora o iskrcavanju britanskih snaga
u Hrvatsku i savezni{tva usta{a i ~etnika
protiv Titovih partizana.
Britanci prihvataju plan po kojem
Paveli} slobodno napu{ta Hrvatsku sa

Prije 35 godina u [paniji je ubijen VJEKOSLAV MAKS LUB

PAVELI]A i vjerovatno najkrvolo~niji fa{isti~ki egzekutor na
decenijama kao Luburi}evog ubicu proziva Sarajliju ILIJU ST
hrvatskog emigranta koji od ubistva Luburi}a pa do dan
uzbudljivu Stani}evu biografiju, otkrio njegove veze sa zlo
politi~ke emigracije tokom 60-ih i 70-ih godina pro{log
nekoliko brojeva

EMIGRANTSKI
I LUBURI]A Z
LA@NI IDENTITET: Pablo Aranjos,
la`ni identitet Ante Paveli}a s
kojim je 1957. stigao iz Argentine
u [paniju. Sliku je SDB-u predao
Ilija Stani}

Na Paveli}evom grobu u Madr

osvetiti Luburi}u i ostalim organiz

32

SLOBODNA BOSNA 31. 3. 2005.

Ubistvo Maksa Luburi}a najve}a misterija hrvatske emigracije (II)

BURI], jedan od najbli`ih suradnika poglavnika NDH ANTE

a Balkanu tokom Drugog svjetskog rata; hrvatska emigracija
TANI]A, njegovog najbli`eg suradnika, tako|er nekada{njeg
nas `ivi u glavnom gradu BiH; na{ novinar prvi je istra`io
o~incem Luburi}em, ali i razotkrio odnose unutar hrvatske
g vijeka, a njegovo istra`ivanje objavit }emo u narednih
Slobodne Bosne

RAT PAVELI]A
ZA LIDERSTVO
polovicom ste~enog bogatstva NDH.
Za premijera se dovodi nasljednik Stjepana Radi}a i predsjednik HSS-a dr.
Vladimir Ma~ek, a za novog poglavnika kardinal Stepinac. Zet Stjepana Radi}a in`enjer August Ko{uti} je preko
velikog `upana u Kninu Davida Sin~i}a
stupio u vezu sa ~etni~kim vo|ama u
Krajini popom Mom~ilom \uji}em i
Dobroslavom Jev|evi}em koji su pristali
da sa domobranima uspostave zajedni~ku
odbrambenu liniju Rijeka-Zagreb kao
osiguranje iskrcavanja saveznika. Plan su
provodili ministri domobranstva NDH
Ante Voki} i usta{ke policije Mladen
Lorkovi}. Kao izraz dobre volje, Britanci
su odobrili prebacivanje zlata u Italiju.
Dok je zlato pristizalo (vidi izvore
ameri~ke slu`be OSSE objavljene 1998.),
u augustu 1944. njema~ka tajna slu`ba
saznaje za ovaj plan i preko njema~kog
veleposlanika u NDH Siegfrida Kaschea
o tome obavje{tava prepla{enog Paveli}a.

Iz straha od bijesa pot~injenih usta{kih zapovjednika, poglavnik nare|uje brutalni obra~un sa pu~istima. Krvolo~ni
Luburi} jedva je do~ekao da izdajnicima
poglavnika poka`e neke od svojih specijalnosti.
Po~etkom 1968. godine Ilija Stani} je
zamolio Luburi}a da mu bude kum na
vjen~anju sa vjerenicom Concuelom
Salone. Kada je Luburi} pristao, otvorio
se svom kumu: Meni bilo drago {to mogu uraditi ne{to za doktora. Pohapsim ja
sa svojima njih dvadesetak sa Voki}em i
Lorkovi}em. Odmah moji zakolju ravnatelja javnog i reda sigurnosti Milutina
Jur~i}a. A ja ostale dobro isprebijam pa
na kolodvoru u Zagrebu strpam u vagon
da idu za Italiju. Polijem vagon benzinom i zapalim. Tek kasnije doznam da je
doktor htio bje`at Britancima, pa
odvozio zlato i dijamante, a mi usta{e
glave gubili. E ka`em ja tada Sre}ku
(Roveru, {efu Usta{ke redarstvene slu`be

LUBURI] O DOKTORU PAVELI]U: A ja ostale dobro

isprebijam pa na kolodvoru u Zagrebu strpam u vagon
da idu za Italiju. Polijem vagon benzinom i zapalim.
Tek kasnije doznam da je doktor htio bje`at Britancima,
pa odvozio zlato i dijamante, a mi usta{e glave gubili

DOBROVOLJNI POVRATAK U BiH

U RE@IJI UDBE: Fratar Krunoslav
Stjepan Draganovi}

u Sarajevu tokom rata, op.a.), mo`e bje`at

al pobje}i ne}e.

VLAST I ZLATO
Kada je Marija Paveli} 28. decembra
1959. u {est ujutro dobila poruku da je
njen mu` Ante Paveli} umro dva sata
ranije, pozvala je fra Branka Mari}a,
poglavnikovog kapelana, i rekla: Ne}u
da vidim onog d`elata na sahrani moga
mu`a Ante. Ako do|e On, bit }e jo{ puno
krvi, tako je glasila poruka Maksu
Luburi}u.
Fra Mari} }e Iliju Stani}a upoznati sa
Marijom pola godine prije Maksovog
ubistva. U svom prvom iskazu datom u
Po{tanskom domu na Trebevi}u po~etkom maja 1969. dvojici inspektora SDB
BiH, Stani} }e opisati Mariju kao karizmati~nu i agresivnu `enu koja je vodila
Hrvatski oslobodila~ki pokret. Iako je
ministar poljoprivrede u NDH Stjepan
Hefer bio formalni predsjednik HOP-a,
stvarne prilike u usta{koj emigraciji je u
svom iskazu opisao sve}enik Krunoslav
Draganovi}:
Sve konce je vukla Marija Paveli},
njena k}erka Vi{nja i `ena Stjepana
Hefera. Ali kako te poslove ne bi mogle
voditi tri `ene, one su odlu~ile izabrati
Hefera da bude nominalni Paveli}ev

ridu Stani} se zakleo da }e se

zatorima atentata na Poglavnika!
31. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

33

SENZACIONALNI FELJTON

nasljednik, dok bi njih tri dr`ale konce u

svojim rukama. Hefer je bio po prirodi
takav papu~ar da u ku}i njegova rije~ nije
vrijedila ni pola lule duhana.
Kako }e ustvrditi Ilija Stani}, Marija
je i njega uspjela uvjeriti da je Maks
naru~io Paveli}evo ubistvo.
Ma slu{ajte, Maro. Oca mi je uvrijedio, a Hrvatska mu vrijedi koliko njegovi
uzmu od na{ih prebijenih ljudi. Maks je
la`ov, poziva se na Hrvate i Hrvatsku a
ni{ta ne ~ini za njih ve} za sebe i svoj
{lajpek, rekao je Ilija Mariji prilikom
upoznavanja krajem 1968. godine.
Prvi razlog za ubistvo Paveli}a je bila
podr{ka bosanskih i hercegova~kih usta{a
Luburi}u u preuzimanju usta{ke emigracije i podizanju ustanka u domovini.
Drugi, preuzimanje usta{kog zlata koje je
navodno bilo pod izravnom kontrolom
Vatikana i koje je ostavljeno na sigurnom
do konsolidacije usta{kog pokreta. Ispitan
detaljno o zlatu od strane SDB BiH 1967.
godine, sve}enik Draganovi} je na pitanje
o namjeni zlata ustvrdio da se zlato moglo
upotrijebiti isklju~ivo za finansiranje
nove hrvatske vlasti u oslobo|enoj dr`avi i to samo pod uvjetom da se izabere
novi hrvatski vo|a.
Ustvari, sve do Draganovi}evog iskaza, bosanska tajna policija nije imala
informaciju o bliskosti Luburi}a i Stani}a.
Kada je Draganovi} spomenuo da je izvjesni Elija momak od Maksovog najve}eg
povjerenja koji ~esto boravi u Njema~koj
i Italiji, aktiviran je dosje M.
Operativni tim SDB BiH koji je vodio
akciju ~inili su ministar bosanske policije
^itlu~anin Ante Miljas, na~elnik SDB-a
iz Mostara Stanko Karadeglija i Zeni~anin Fehim Halilovi}.
Prvi korak UDB-e bilo je privo|enje
Stani}eve bli`e obitelji na informativni
razgovor. Svi Ilijini bli`i srodnici su ima-

OTROVAN PA UBIJEN GVOZDENIM [IPKAMA: Maks Luburi} sa suprugom koja

je ro|ena u Meksiku

li zabranu izdavanja putnih isprava. Pod

prijetnjom smr}u Slu`ba je tra`ila da
neko od njih stupi u kontakt sa Ilijom,
kako bi se dogovorio sastanak sa agentom
SDB-a. Me|utim, niko od obitelji Stani}
stvarno nije znao gdje se ta~no nalazi
Ilija, pa je UDB poslala agenta kako bi
utvrdio Ilijinu adresu u [paniji. Opservacije su trajale tri mjeseca, nakon ~ega je
agent opskrbljen belgijskim ispravama
(kao i supruga i desetogodi{nje dijete) u
Carcagenteu napravio nekoliko snimaka
Luburi}eve vile i nekolicine ljudi koji su
ulazili i izlazili iz nje. Na utvr|enu adresu
Santa Anna broj 33. poruku iz [panije je
primio Zagrep~anin Branko Jurak, {ef

FRANJO TU\MAN, KOMUNISTI^KI POVJESNI^AR

Kako je Tu|man
spoznao da Hrvati vuku
porijeklo iz Irana
Ilija Stani} u vrijeme ubistva Maksa Luburi}a bio je urednik tjednika
Obrana, dok je Luburi} bio direktor izdava~ke ku}e Drina press. ^ovjek koji je
u tjedniku pisao najvi{e tekstova bio je profesor na pari{kom univerzitetu
Sorbona Dalibor Perani} Dabo, koji je bio i ideolog Luburi}evog pokreta
Odpor. Perani} je u hrvatskoj emigraciji bio prvi autor koji je napisao sedam
tekstova o iranskom porijeklu Hrvata. U tim tekstovima nalazi se sljede}a
definicija: Horvati na perzijskom jeziku zna~e pastiri ili nomadi.
Na osnovu Perani}evih teorija o iranskom porijeklu Hrvata, i prvi hrvatski
predsjednik dr. Franjo Tu|man svoja }e povijesna saznanja prepisati upravo
iz ~lanaka objavljivanih u tjedniku Obrana.

34

SLOBODNA BOSNA 31. 3. 2005.

operacija hrvatskog SDB-a. Me|utim,

koliko je Luburi} bio pod policijskom
za{titom, agent se uvjerio nakon zadr`avanja i detaljnog pregleda na {pansko-francuskoj granici. Policija naravno
nije prona{la film koji je u Valensiji

Ubistvo Maksa Luburi}a najve}a misterija hrvatske emigracije (II)

preuzeo drugi agent i ukrcao se na brod za

Italiju.
Na jednoj od slika Luka Stani} je prepoznao svog brata. Me|utim, niko od
Stani}a, kao ni jugoslavenski udba{i, nisu
znali da je Ilija jedan od zakletih
Paveli}evih boraca i ve} tada zavjerenik
protiv Luburi}a.

ZAKLETVA NA
PAVELI]EVOM GROBU
Ta~no 28. marta 1969. (10 godina i tri
mjeseca od smrti Ante Paveli}a), Marija
Paveli}, Ilija Stani} i dvojica Hrvata iz
Argentine, koje je poslao usta{ki ~ista~
@idova, Srba i Hrvata komunista u
Dubrovniku tokom rata 1941-45 Ivo Rojnica, zakleli su se na grobu Ante Paveli}a
da }e osvetiti poglavnika i ubiti Maksa.
Zakletva je poslije slaganja desnih ruku
jedne na drugu, glasila: Zaklinjem se da
}u osvetiti moga Poglavnika Antu Paveli}a u srcu Isusa Krista voljenog i
iskrenog. Ko se ne osveti taj se ne posveti,
amen.
Ubistvo Maksa Luburi}a se desilo u
nedjelju 20. aprila 1969. u 10,30 sati
ujutro. Dan ranije, Stani} je pod prijetnjom smr}u uzeo od dvojice atentatora
otrov. Naime, Ilija je u devet ujutro 19.
aprila rekao Maksu da ide u Valensiju u
nabavku {unke, krvavica, teletine, bra{na,
vina...
Tada je kuharica Eleonora Mares M.
(trenutno umirovljenica u Barseloni)
rekla generalu da }e skuhati sutra omiljeni Maksov obrok, kuhanu teletinu
ispod sa~a uz najomiljenije Luburi}evo
bijelo vino Malaga Vinher.
Cijelo poslijepodne Stani} je u automobilu vozao Maksove ubice pokazuju}i
im jedan od tri ulaza u vilu. Sutradan, u
nedjelju u devet ujutro Maks je ustao i
iza{ao iz svoje sobe na drugom spratu. Za
to vrijeme Ilija je nasuo otrov u njegovu
kafu.
Generale, kava je gotova, rekao je
Ilija.
Nisam dobro spavo, haj Ilija da
vidimo za ovaj novi broj Drine imamo li
sve tekstove, rekao je bunovni Maks
svom tajniku Iliji Stani}u.
[ta }e{, generale, vidjet, sve sam
pripremio, govorio je Ilija ~ekaju}i da
otrov u kafi koju je Maks popio po~ne
djelovati.
Pola sata prije nego je usuo otrov u
kafu, Ilija je ispratio Maksovog sina
Ton~ija (Domagoja) koji je svako jutro
donosio {panske novine i nedjeljom i{ao
u crkvu. Dva dana ranije, iz vile u Carcagenteu Ilija Stani} je ispratio Stjepana
Crni~kog, usta{kog pukovnika koji je u
posjet Maksu do{ao iz Sjedinjenih
Dr`ava. Stani} je Crni~kog poslao u

ATENTAT NA PAVELI]A U ARGENTINI

Ubistvo Paveli}a naru~ili

Luburi}, Rover i [ari}
Na dan NDH 10. travnja 1957. nepoznati
atentator je u predgra|u Buenos Airesa
(Lomas del Palomara) ispalio {est metaka
na poglavnika Antu Paveli}a. Iako je
neuspjelo ubistvo simboli~no trebalo
pokazati snagu UDB-e, kako }e u svojim
iskazima svjedo~iti Krunoslav Draganovi}
i Ilija Stani}, atentat na poglavnika su
naru~ili Vjekoslav Luburi}, {ef usta{ke
policije u Sarajevu Sre}ko Rover i sarajevski nadbiskup tokom rata dr. Ivan [ari}
(`ivio u Madridu do 1964.).
Naime, ispaljivanje hitaca u Paveli}a
bilo je znak za usta{ku emigraciju da je
poglavnikova NDH mrtva i da se treba
postaviti novi usta{ki vo|a. Tada je ranjeni
Paveli}, kojem je po njega kobni metak
ostao u ki~mi, stavljen u ku}ni pritvor zbog
Interpolove potjernice SFRJ. U me|uvremenu, pala je desni~arska vlada Huana
Dominga Perona. Josip Broz je odmah
uputio kontraobavje{tajca Slobodana
Krsti}a U~u nude}i milion dolara novoj
ljevi~arskoj vladi za izru~enje Paveli}a.
Me|utim, Ivo Rojnica i zapovjednik konclogora Jasenovac Dinko [aki} (o`enjen
Luburi}evom sestrom Nadom) sa dvojicom
Hrvata koji }e kasnije izvesti atentat na
[vedsku (Goeteborg) da se sastane sa
Luburi}u odanim usta{ama.
Petnaestak minuta nakon popijene
kafe, otrov je po~eo djelovati. Kad je
Luburi} po~eo zvati u pomo}, Ilija je izvjesio bijeli pe{kir na prozoru prvog kata.
Dvojica ubica, kojima je Ilija otvorio
vrata, uletjela su na kat i zatukla Maksa
Luburi}a ~eki}em i `eljeznom {tanglom u
sobu za primanje gostiju. Za to vrijeme
Ilija je iza{ao u dvori{te prave}i se da
okopava ru`e.
Kada su Argentinci zatukli otrovanog Maksa, Ilija ga je umotao u pokriva~ i sakrio u sobi na katu Stjepana
Crni~kog ispod kreveta i zaklju~ao sobu.

PLEMENITA
MR@NJA
Ilija je u ku}i proveo jo{ tri sata,
pripremaju}i ru~ak Maksovoj djeci.
Nakon toga je uzeo torbu sa slikama i pismima usta{kih emigranata, pa taksijem
krenuo da se sa dvojicom ubica sastane na
kolodvoru u Valensiji i s njima odleti iz
Madrida za Buenos Aires.
Me|utim, Stani}a u Valensiji nisu
~ekali Argentinci. Pri~ekav{i ih dva sata,

Luburi}a izmjesti}e Paveli}a (16. jula 1957.)

prvo u Rio Galegas a sedam dana kasnije
avionom u Punta Arenas u ^ileu. Marija
Paveli} je javila fra Branku Mari}u u
Madrid da se poglavnik `eli smjestiti u
Madrid na lije~enje, {to je Mari} dogovorio
osobno sa Franciscom Francom pod uvjetom da se osigura la`ni Paveli}ev identitet i
da se smjesti u njema~ku bolnicu u
glavnom gradu [panjolske.
U podne 29. novembra 1957. Pablo
Aranjos je sletio na madridski aerodrom.
Po{to se operacije ki~me tada nisu radile,
Paveli} se mu~io u madridskoj bolnici, da bi
10. travnja 1958. dobio pismo-bombu
spakovanu od Ivana [ari}a, ali je umjesto
njega po{tu otvorio Francov policajac i
poginuo. Za vrijeme svog lije~enja Paveli} je
poslao okru`nicu svim ograncima HOP-a
kojom je Luburi}a i Rovera isklju~io iz
usta{kog pokreta i zabranio svaki kontakt
sa njima. Me|utim, madridska Udruga ljubitelja Drine, ~iji je predsjednik bio urednik
radija Slobodni glas Hrvata Pavle Tijan,
formirala je politi~ku organizaciju OdporLuburi}evci koja je nakon Paveli}eve smrti
u decembru 1959. uni{tila organizacionu
strukturu HOP-a.
Stani} je shvatio da je prevaren i ostavljen na milost Luburi}u odanim ljudima
{irom Evrope. Stigav{i no}nim vozom u
Marsej sa {panskim paso{em Ilija se prvi
put razglednicom javio svom bratu Luki
Stani}u u Sarajevu. Razglednica je stigla
sedam dana kasnije na adresu dana{nje
Dobojske ulice na Vracama. Poruka je
glasila: M. nikad vi{e. Tvoj brat. Iz
Marseja, Ilija je nastavio do Brisela.
Tamo se javio, tako|er hrvatskom politi~kom emigrantu Ivici kome je ispri~ao
{ta se desilo.
Jedino {to ti preostaje ako ho}e{ da
spasi{ glavu jeste da se vrati{ u Jugoslaviju. Ovdje ti spasa nema, rekao mu je
prijatelj Ivica.
Ilija Stani} se u avion na relaciji
Brisel-Milano ukrcao sa la`nim njema~kim paso{em. Od Milana do Trsta stigao
je vozom. Pre{av{i granicu rekao je
jugoslavenskim grani~arima:
Ja sam Ilija Stani}. Mene tra`i milicija i do{ao sam da se predam.
(U idu}em nastavku:
La`ni dosje Kobra - Mungos,
narodni heroj Ilija Stani}..)
31. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

35

POLITI^KI USPON DU^EOVE UNUKE

MUSSOLINIJEVA ATRA

Alessandra, biv{a Play

vo|a nove italijanske

Foto: REUTERS

Jedna od ikona nove

evropske desnice
italijanska politi~arka
ALESSANDRA
MUSSOLINI posljednjih
nedjelja uzburkala je
politi~ku scenu u Italiji,
{trajkuju}i gla|u nakon
{to joj nije bio
dozvoljen izlazak na
izbore; na{ novinar
portretira politi~arku
Mussolini, unuku
fa{isti~kog vo|e
BENITA MUSSOLINIJA
i blisku ro|aku velike
filmske zvijezde
SOPHIE LOREN

PORODI^NI BACKGRAUND
I OSOBNE AMBICIJE:
Alessandra Mussolini

36

SLOBODNA BOSNA 31. 3. 2005.

Povratak Alessandre Mussolini

AKTIVNA NASLJEDNICA

yboyeva ze~ica , nametnula se kao

i evropske neofa{isti~ke DESNICE!
Pi{e

Edin Avdi}

traktivna italijanska politi~arka

Alessandra Mussolini, unuka
biv{eg fa{isti~kog lidera Benita
Mussolinija, ne}akinja filmske
dive Sophie Loren i nekada{nja
Playboyova ze~ica, ovih dana ponovo se
na{la u centru evropske medijske pa`nje
jer je Izborna komisija italijanske pokrajine Lazio pro{le sedmice odbila njenu
kandidaturu za regionalne predsjedni~ke
izbore koji }e biti odr`ani 3. i 4. aprila.
Razlog ove rigorozne kazne je bizarno
otkri}e da je Alessandra Mussolini, vo|a
ekstremne desni~arske stranke Alternativa sociale, falsifikovala 870 bira~kih
potpisa koji su joj bili potrebni za izbornu aplikaciju. To je napad na demokratiju i ako ho}e da isklju~e moju stranku i
mene mora}e da isklju~e sve stranke jer
su svi spiskovi sa potpisima gra|ana
la`ni, ogor~ena je bila Alessandra
Mussolini o~ajni~ki zapo~inju}i {trajk
gla|u i za pomo} se obra}aju}i sudskim
autoritetima.

GLUMICA, MANEKENKA
I ZVIJEZDA
PLAYBOYA
U trenutku pisanja ovog teksta javno
progla{eni slu~aj desetlje}a dobio je
zvani~an sudski epilog. Naime, najvi{e
italijanske pravne institucije ipak su
odlu~ile da se butnovna politi~arka mo`e
kandidovati na regionalnim predsjedni~kim izborima {to je izazvalo bijes dijela
desnice i odu{evljenje ljevice bez obzira
na ~injenicu da je Alessandra Mussolini
zagri`eni pobornik fa{isti~kog ustroja
dr`ave. Me|utim, prije nego {to objasnimo pozadinu ovog nevi|enog partnerskog
(interesnog) odnosa izme|u italijanskih
komunista i fa{ista pozornost }emo posvetiti biografiji Alessandre Mussolini

koja nije ni{ta manje zanimljiva od

novonastalog politi~kog skandala.
Alessandra Mussolini ro|ena je 30.
decembra 1962. u Rimu. Njen otac
Romano Mussolini (sin 1945. ubijenog
italijanskog fa{isti~kog vo|e Benita Mussolinija) nakon Drugog svjetskog rata
novac je zara|ivao sviraju}i saksafon i pjevaju}i u rimskim d`ez klubovima, te se
uskoro o`enio s lijepom djevojkom Marijom, sestrom italijanske filmske zvijezde
Sophie Loren. Intenzivno koriste}i, kako
ka`e, temperament i intelektualne gene
svoga djeda Benita i roditelja Romana i
Marije, Alessandra Mussolini je bila
marljiv i odli~an gimnazijalac i student, te
je u rekordnom roku diplomirala medicinu
i specijalizirala hirurgiju. No, i pored {kolskih obaveza u mladosti je sanjala da poput
svoje tetke Sophie Loren postane poznata
glumica, pa je krajem sedamdesetih stala
pred filmske kamere dobijaju}i manje
uloge u nekoliko igranih filmova: me|u
njima globalnu slavu stekli su italijanski
klasici Una giornata particolare Ettorea
Scole i Il Tassinario Alberta Sordija.
Atraktivna plavu{a Alessandra Mussolini dobijala je bezrezervnu podr{ku i
profesionalne (gluma~ke) savjete svoje
tetke Sophie Loren koja nije imala ni{ta
protiv kada je njena agilna i mlada
ne}akinja odlu~ila da se oku{a i u ulozi
manekenke. Kriti~ari su joj prognozirali
sjajnu modnu budu}nost, dok su se uredni{tva uglednih svjetskih magazina

FINIJEV PROJEKAT:
Za njen proboj na
italijansku politi~ku
scenu najzaslu`niji je
bio tada{nji lider
italijanske desnice i
dana{nji ministar
vanjskih poslova
Italije Gianfranco Fini

po~ela otimati za njene fotografije i nuditi joj primamljive nov~ane ponude da

pred fotoaparatima poka`e svoje izazovno golo tijelo. Po~etkom osamdesetih
ovaj poslovni naum prva je ostvarila
redakcija Playboya. Nije poznato koliki je
bio honorar Alessandre Mussolini, ali se
zna da su fotografije njenog obna`enog
tijela u provokativnim pozama za tili ~as
postale planetarna medijska senzacija.
Najtira`niji ~asopisi i dnevne novine
{irom globusa mjesecima su posve}ivali
pa`nju razgoli}enoj Alessandri Mussolini
isti~u}i kako je rije~ o zanosnoj ne}akinji filmske zvijezde Sophie Loren i unuci
fa{isti~kog diktatora Benita Mussolinija,
a njene provokativne fotografije i dandanas izazivaju interesovanje i lascivne
komentare internet voajera.

ODBRANA DJEDOVE
FA[ISTI^KE BA[TINE
Poslije zapa`enog i {okantnog estradnog izleta Alessandra Mussolini odlu~ila
se posvetiti fakultetskim obavezama i
ubrzo je stekla medicinsku diplomu,
ta~nije diplomu hirurga. Krajem osamdesetih i po~etkom devedesetih, rekla je u
jednom intervjuu, uzburkala se u meni
krv moga djeda Benita, pa se aktivno
posvetila politici. Za njen proboj na italijansku politi~ku scenu najzaslu`niji je bio
tada{nji lider italijanske desnice i
dana{nji ministar vanjskih poslova Italije
Gianfranco Fini: svjestan njene diplomatske energije, porodi~nog naslije|a i
atraktivnosti on ju je vje{to lansirao u
uzburkan politi~ki `ivot. Godine 1992.
Alessandra Mussolini je na partijskim
izborima dobila poslije Gianfranca Finija
najve}i broj glasova, a samo dvije godine
potom malo je nedostajalo da tandem
Fini-Mussolini od italijanskih bira~a
dobije povjerenje da preuzme mjesta
gradona~elnika Rima i Napulja.
Analiti~ari jednodu{no tvrde da su
njih dvoje bili politi~ki par snova, ali
vispreni i iskusni Gianfranco Fini uskoro
31. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

37

POLITI^KI USPON DU^EOVE UNUKE

je shvatio da se jasno i glasno mora distancirati od fa{izma ukoliko `eli napredovati u politi~koj (evropskoj) karijeri.
Zbog toga je od zagovornika {ovinisti~kih
i ratobornih ideja Benita Mussolinija
postao demokrata i pacifista, pa je prije
nekoliko godina javno opovrgao svoju
tvrdnju iz pro{losti da je Benito Mussolini
najve}i vladar svih vremena. Znaju}i da
to nije dovoljno da bi ga progresivni
diplomatski kor u svijetu ozbiljno prihvatio nastavio je iskazivati osobno antifa{isti~ko opredjeljenje, a njegov novi politi~ki vokabular i imid` kulminirali su
kada je oti{ao u zvani~nu posjetu Izraelu.
Gianfranco Fini se 2003. u Tel Avivu i
Jerusalemu poklonio `rtvama holokausta
i kazao kako su nacizam i fa{izam najve}e i apsolutno zlo u istoriji ~ovje~anstva
precizno stavljaju}i znak jednakosti izme|u Adolfa Hitlera i Benita Mussolinija.
Za razliku od ve}ine strana~kih kolega takav (ne)o~ekivani politi~ki anga`man Gianfranca Finija Alessandra Mussolini nije mu mogla oprostiti ostaju}i
uvrije|ena i bijesna {to je njenog djeda
Benita Mussolinija bacio na isto smetlji{te istorije kao i Adolfa Hitlera. Samoinicijativno je napustila Finijevu partiju i
osnovala vlastitu stranku Alternativa
sociale u koju je okupila ekstremne italijanske desni~are postaju}i prijetnja svojim doju~era{njim politi~kim istomi{ljenicima. Alessandra Mussolini nastavila
je braniti fa{isti~ku doktrinu Benita
Mussolinija, pri ~emu je otvorenu i va`nu
podr{ku dobila (i) od udovice Giorgija
Almirantea, odanog fa{isti~kog aktiviste.
On je na neobja{njiv na~in neposredno po
okon~anju Drugog svjetskog rata kada
je u Italiji zakonski bilo zabranjeno
formiranje fa{isti~kih partija i organizacija uspio registrovati desni~arsku stranku
neutralnog imena MSI u kojoj se na{ao
pora`eni fa{isti~ki olo{. Giorgio Almirante nije bio samo utemeljitelj u decenijama koje su uslijedile respektabilne
desni~arske (fa{isti~ke) partije, nego mu
se u zasluge pripisuje i povjerenje koje je
{ezdesetih ukazao mladom, obrazovanom, inteligentnom i prodornom Gianfrancu Finiju.
Sasvim je izvjesno da su Gianfranco
Fini i Alessandra Mussolini djeluju}i
zajedno devedesetih imali obe}avaju}u
politi~ku karijeru, ali njihov ideolo{ki i
partijski raskol nastao je, dakle, kada se
Fini ogradio od fa{isti~kog naslije|a
Benita Mussolinija. Potpuno sam mirna
zbog moje odluke da se sa svojim poklonicima udaljim iz politi~kog miljea
Gianfranca Finija i njegovih pristalica.
Rije~ je o mom dostojanstvu, o predrasudama i uvredama iznesenim na moje porijeklo i moga djeda Benita koje nema

38

SLOBODNA BOSNA 31. 3. 2005.

PORTRET DIKTATORA: BENITO MUSSOLINI

Fa{isti~ki vo|a na vje{alima

italijanskih partizana

Fa{isti~ki lider Benito Mussolini,

kojeg su fa{isti s ponosom oslovljavali
nadimkom Duce (Vo|a), ro|en je 1883.
godine. Politi~ku karijeru zapo~eo je u
prvom desetlje}u 20. stolje}a kao aktivista
italijanske socijalisti~ke partije, pri ~emu je
godinama radio kao novinar, a pred
po~etak Prvog svjetskog rata kao glavni i
odgovorni urednik novina Avanti. Vlast je
osvojio 1922. u ~uvenom Mar{u na Rim
nakon ~ega je potpuno preuzeo politi~ku,
vojnu, ekonomsku i kulturnu kontrolu
Italije. Dolaskom Adolfa Hitlera na vlast u
Njema~koj 1933. Benito Mussolini postaje
branilac nacisti~kih ideala i odani saveznik
nacisti~kog pokreta. Zauzvrat je samoljubivi Benito Mussolini dobio nov~anu,
direktne veze sa mojim politi~kim stavovima. Zbog toga sam se odlu~ila odvojiti od Gianfranca Finija. Moja savjest je
mirna, a drugi neka razmi{ljaju o svojoj
savjesti, kazala je novinarima 2003.
Alessandra Mussolini isti~u}i da je formirala vlastitu stranku Alternativa sociale u
kojoj su svoje mjesto na{li najekstremniji
italijanski desni~ari.

DRAMATI^AN
TELEFONSKI POZIV
SOPHIE LOREN
Alessandra Mussolini hitro je postala
dio vladaju}e Berlusconijeve koalicije, no
konstantno je odbijala da je se zbog toga
dovodi u savezni~ku vezu sa strana~kim
pristalicama Gianfranca Finija koji je u
novom sastavu vlade italijanskog premijera Silvija Berlusconija dobio funkciju
ministra vanjskih poslova Italije. Novonastali skandal sa kandidaturom za predsjednika italijanske pokrajine Lazio do-

oru`anu i moralnu podr{ku Adolfa Hitlera

~ija je nacisti~ka armija bila primorana da
italijanske vojne jedinice ~esto spa{ava od
katastrofalnih poraza neposredno pred
po~etak i za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Benito Mussolini je u to doba imao i otvorenu podr{ku katoli~kih (vatikanskih) klerikalnih krugova, ali i usta{kog poglavnika i
nacisti~ke marionete Ante Paveli}a koji je
bio saglasan da dio Hrvatske (Istra i
Dalmacija) zauvijek ostanu u granicama
fa{isti~ke Italije.
Godine 1943. Benito Mussolini bio je
primoran da sa juga Italije bje`i ka sjeveru
dr`ave i da tako spasi `ivot pred oslobodila~kim stampedom italijanskih partizana.
Godine 1945. italijanski partizani su uspjeli
da uhapse Benita Mussolinija prilikom njegovog poku{aja bjekstva iz Italije, te su ga
kao ratnog zlo~inca 28. aprila strijeljali
zajedno sa njegovom suprugom Clarom
Petacci i jo{ jednim bliskim mu saradnikom. Na centralnom trgu u Milanu njihova
mrtva tijela italijanski partizani su objesili
naglava~ke jasno daju}i javnosti do znanja
na koji na~in trebaju zavr{iti diktatori
odgovorni za smrt desetina miliona civila i
razaranje hiljade gradova i sela. Nakon svih
ovih godina ekstremna italijanska desnica
poku{ava rehabilitovati Benita Mussolinija,
pri ~emu je u Italiji pre{utno dozvoljena
prodaja kalendara, majica, postera, bed`eva... sa njegovim likom.
datno je zategnuo odnose izme|u Alessandre Mussolini i Gianfranca Finija zbog
~ega se, pak, najvi{e zabrinuo Silvio Berlusconi. Italijanski premijer strahuje da bi
Alessandra Mussolini lako mogla odlu~iti
da ne bude dio desni~arske koalicije na
parlamentarnim izborima zakazanim za
2006., odnosno da bi u tom slu~aju udru`ena desnica ostala, na zadovoljstvo ljevice, bez zna~ajnih ~etiri posto glasova
koliko stranka Alternativa sociale Alessandre Mussolini mo`e obezbijediti.
Zbog toga je po~etkom ove sedmice
Silvio Berlusconi kategori~no kazao:
Moramo da obnovimo na{u saradnju i
dogovorimo se o zajedni~kom nastupu na
parlamentarnim izborima slijede}e
godine, iako se sna`na stranka (AN)
Gianfranca Finija protivi da 2006. u tzv.
Berlusconijevoj koaliciji bude i Alessandra Mussolini.
S obzirom na temperament Alessandre Mussolini ne bi bilo iznena|enje ako

Povratak Alessandre Mussolini

BURNA MEDIJSKA KARIJERA: Ve} godinama Alessandra je na meti fotografa i

paparazza koji pa`ljivo prate i registriraju svaki njen korak

ona slijede}e godine uistinu izi|e na parlamentarne izbore kao samostalan kandidat zbog ~ega bi najvi{e profitirao lijevi
blok predvo|en Romanom Prodijem.
Upravo zbog takvih strate{kih interesa

italijanska ljevica ovih dana je (in)direktno podr`ala Alessandru Mussolini koja

je izlo`ena `estokim kritikama medija u
Berlusconijevom vlasni{tvu jer se usudila krenuti u otvoreni sukob protiv doju-

~era{njih saveznika. Pokrajinski izbori

nemaju vi{e nikakvu vrijednost za nas,
ali ni za italijanske gra|ane. Pobijedila
je arogantnost sistema i vlasti. Moja
tetka Sophia Loren me nazvala na
mobitel i dramati~no mi kazala: Du{o,
ne `elim ni da pro~itam motivaciju presude jer mi je dovoljno ovo {to sam ~ula
i vidjela na televiziji i u novinama!!!
Ako mi do|u visoki funkcioneri iz
Forza Italia (vode}a italijanska stranka
kojom predsjedava aktuelni italijanski
premijer Silvio Berlusconi; op. E.A.) da
me po~nu ubje|ivati da prihvati odluku
i da se kao koalicioni partneri pomirimo, te ako mi pru`e ruku pomirenja
odsje}i }u im {ake!, ljutito je zaprijetila sada ve} biv{im koalicionim partnerima Alessandra Mussolini prije nego
{to su sudski autoriteti odlu~ili da se
ipak mo`e kandidovati na regionalnim
predsjedni~kim izborima. Ovu vijest su
sa odu{evljenjem do~ekali italijanski
ljevi~ari jer je sasvim izvjesno da }e
Alessandra Mussolini kao zaseban kandidat 3. i 4. aprila ove godine desni~arskoj koaliciji uzeti ~etiri posto glasova bira~a koliko je potrebno da u centralnoj italijanskoj pokrajini Lazio vlast
preuzmu ljevi~ari.

31. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

39

Evropa, odmah

PONOVO
ZABILJE@ENE
NEPRAVILNOSTI
NA MAKEDONSKIM
IZBORIMA

Zahvaljuju}i [engenskom sporazumu, koji je stupio n

postale su tokom pro{log desetlje}a neprimjetne za
~lanice EU u`ivaju u pogodnostima koje im je donio
nametnut je jo{ stro`i vizni re`im koji im je jo{

Evropska unija poni{tava unutra{

Drugi krug lokalnih izbora u Makedoniji

(odr`anih u 57 od 84 makedonske op}ine) u~vrstio je pozicije vladaju}e Socijaldemokratske
koalicije. Koalicijski kandidati osvojili su 42%,
opozicioni desni centar VMRO-DPMNE 30, a
Albanski demokratski savez za integraciju 12%.
Organizacija za evropsku sigurnost i suradnju
objavila je kako je glasanje na ve}ini glasa~kih
mjesta proteklo u redu, no i kako su zabilje`ene
brojne nepravilnosti koje ugro`avaju integritet
cjelokupnih izbora. Vije}e Evrope, s druge
strane, osu|uje, kako je saop}ilo, oduzimanje
prava glasa `enama u mnogim podru~jima.
Zapadni diplomati ranije su upozorili Makedoniju
da }e op}inski izbori biti klju~an test njezine
sposobnosti za primjenu zapadnih standarda.

PRVI SASTANAK
RADNE SKUPINE
EU O HRVATSKOJ
KRAJEM APRILA
Radna skupina Evropske unije za procjenu
stupnja suradnje Hrvatske sa Tribunalom u
Haagu prvi put }e se sastati 26. aprila, najavio
je nedavno Jean Asselborn, luksembur{ki ministar vanjskih poslova. Na tom sastanku razgoJean
Asselborn

Pi{u

Danka Savi}

otpisivanjem sporazuma izme|u vlada Beneluxa, Savezne Republike Njema~ke i

Republike Francuske u vezi sa
postupnim ukidanjem kontrola
na zajedni~kim granicama (sredinom
juna 1985. godine) otvoren je put ka ostvarivanju prostora bez unutarnjih granica u Evropi, slobodu prometa osoba,
roba i usluga, me|usobnu suradnju policijskih i pravosudnih tijela te borbu protiv kriminala. Temeljno na~elo sporazuma bilo je sloboda kretanja ljudi koja je
jedna od ~etiri osnovne slobode na kojima se zasniva Evropska unija.

INFORMACIJSKI
SUSTAV
Od stupanja na snagu Ugovora iz
Amsterdama (1999. godine), {engen-

40

SLOBODNA BOSNA 31. 3. 2005.

ski acquis dio je acquisa EU, kao {to

je {engenski protokol u Ugovor iz
Amsterdama unio {engensku suradnju
u okvirima na~ela EU koja je postala
mjerodavna za veliko podru~je {engenskog acquisa i njegov daljnji razvoj. [engenski informacijski sustav
(Schengeninformationssystemet)
raspola`e bazom podataka zahvaljuju}i kojoj nadle`na tijela zemalja
~lanica imaju na raspolaganju zajedni~ki fond neophodnih nacionalnih
podataka. SIS se sastoji od nacionalne
informativne jedinice i multilaterale
koja je smje{tena u Strasbourgu i
kojom upravlja Republika Francuska.
Dr`ave ~lanice opskrbljuju mre`u
putem nacionalnih mre`a, koje su
povezane sa sredi{njim sustavom.
[egensku suradnju koja podrazumijeva prelaz granica bez grani~ne kontrole prihvatile su Belgija, Danska
(pristupila 1997. godine), Finska,
Francuska, Gr~ka, Holandija, Italija,

Evropa, odmah

a snagu prije ta~no deset godina, nacionalne granice

dr`avljane gotovo svih ~lanica Evropske unije. I dok
o {engenski projekat, zemljama Zapadnog Balkana
{ vi{e ote`ao ulazak u zapadnoevropske zemlje

{nje a u~vr{}uje vanjske granice

Luksemburg, Portugal, [panija, [vedska, Njema~ka, Austrija i Norve{ka,
dok to jo{ uvijek nisu uradile Irska i
Velika Britanija.
Jedna od centralnih stvari u
{engenskoj saradnji je elektronska
mre`a koja svim policijskim stanicama i konzulatima u zemljama ~lanicama {engenskog dogovora omogu}ava
pristup informacijama o prijavljenim
licima i tra`enim stvarima i vozilima.
Slobodni prelaz granica, pokazalo
se proteklih godina, privilegija je
kojom se koriste i kriminalci. Upravo
zbog toga je dogovorena i tje{nja
saradnja nacionalnih policija, te
razmjena podataka o kriminalcima.
Me|utim, birokratske procedure
ote`avaju rad zajedni~ke policije,
Europol, a evropski nalog za hap{enje
jo{ uvijek ne postoji jer se tome protivi Italija.

JA^ANJE VANJSKIH
GRANICA
Zbog slobode unutar granica,
Evropska unija podigla je visoke barijere na vanjskim granicama. Nakon
potpisivanja sporazuma u Schengenu
vi{e je napora usmjereno ka u~vr{}ivanju vanjske EU granice prema

zemljama koje nisu njene ~lanice

nego na izradu promi{ljene zajedni~ke politike prema izbjeglicama i
onima koji tra`e azil. Umjesto toga,
napravljeni su sporazumi sa dr`avama od sjeverne Afrike do Rusije,
kako bi se sprije~io ulazak ilegalnih
useljenika od kojih zazire EU. Ove
zemlje, istovremeno, finansijski su
potpomognute od strane EU da bi im
se pomoglo u borbi protiv svakog
vida {verca i kriminala.
Na unutarnjem planu, za EU
{engenski vizni re`im predstavlja
veliki uspjeh. Da bi ostvarile puni
pristup Schengenu, nove dr`ave~lanice }e prije svega morati da se
pove`u u {engenski informativni
sustav. Kada baza podataka bude
dostupna svim najve}im grani~nim
prelazima - {to se o~ekuje nakon
2006, nove ~lanice }e biti u mogu}nosti da izdaju vize na granici.
Slovenija bi, primjerice, trebala biti
spremna na punu primjenu {engenskog sporazuma krajem marta 2006.
godine. Za te pripreme na osiguranju
granice, koja }e postati vanjska granica EU sa stro`im re`imom ulaska za
gra|ane tre}ih zemalja, bit }e
utro{eno 25 milijuna eura.

EU ZAPADNI BALKAN

Prema podacima Evropske agencije za statistiku (Eurostat) objavljenim pro{log

mjeseca, glavni trgovinski partner Evropske unije me|u zemljama Zapadnog
Balkana je Hrvatska, s kojom je u 2003. godini ostvarila vi{e od 50% ukupne
trgovinske razmjene koju EU ostvaruje sa zemljama Zapadnog Balkana.
Sa Srbijom je Unija u istom periodu imala 23% trgovinske razmjene, Makedonijom 8%, sa BiH 13% i sa Albanijom 6%.
Makedonija 8%
Albanija
6%

BiH
13%

Srbija
23%

Hrvatska
50%

varat }e se i s predstavnicima hrvatske vlade i

ha{koga suda. Nakon toga vidjet }emo kako
i {to dalje. U~init }emo sve da do|e do pozitivnog polo`aja za Hrvatsku, po mogu}nosti do kraja juna, kazao je u izjavi za
medije luksembur{ki {ef diplomacije.

PO^ETKOM
JESENI PO^INJU
RAZGOVORI O
STATUSU KOSOVA
Razgovori o kona~nom statusu Kosova
mogli bi po~eti u septembru ove godine, najavio
je prije nekoliko dana Soren Jensen Petersen,
{ef civilne misije Ujedinjenih nacija na Kosovu i
Metohiji. Ne mogu i ne `elim da spekuliram
o ishodu tih razgovora, dodao je on.
Evropska unija nedavno je ponovila da ne
mo`e biti povratka na stanje od prije 1999. godine,
a ve}ina evropskih i ameri~kih najvi{ih zvani~nika
tako|er je dodalo da u razgovorima o statusu ne}e
biti mjesta za opciju podjele Kosova. Rje{enje
kona~nog statusa Kosova mora biti u skladu s
me|unarodnim pravom i sa Rezolucijom 1244
Vije}a sigurnosti UN jer, u protivnom, postoji
opasnost da se stvori presedan za sli~ne secesionisti~ke projekte {irom svijeta, upozorava
Transnacionalna fondacija za istra`ivanje mira, sa
sjedi{tem u Stokholmu.

BASKIJSKIM
NACIONALISTIMA
ZABRANJENO
U^ESTVOVANJE
NA IZBORIMA
Vrhovni sud [panije zabranio je ju~e
radikalnim baskijskim nacionalistima da
u~estvuju na regionalnim baskijskim izborima
17. aprila, podr`av{i tako zaklju~ke vlade da su
oni povezani sa naoru`anom separatisti~kom
grupom ETA ili njenim politi~kim krilom
Batasunom. Sud se slo`io sa odlukom vlade i
dr`avnog tu`itelja da je 15 kandidata nove politi~ke grupe Aukera Guztiak blisko povezano sa
organizacijama ETA i Batasuna, prenosi AP. ETA
je okrivljena za vi{e od 800 ubistava od kraja
{ezdesetih godina.

31. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

41

Priredio: Asim Metiljevi}

Business

42

SLOBODNA BOSNA 31. 3. 2005.

ZAKONOM O CARINSKOJ TARIFI

VIJE]E MINISTARA UNI[TILO
DOMA]U PROIZVODNJU
Foto: Mario Ili~i}

Zakon o carinskoj tarifi

usvojen potkraj decembra
2004. godine na najtragi~niji
na~in ilustrira haos vanjskotrgovinske politike BiH. Ovim
skandaloznim Zakonom ne
samo da su izjedna~eni posebni porezi (prelevmani) na
uvozne i doma}e proizvode
nego su u nekim slu~ajevima
uvozni proizvodi ~ak i u izrazitoj prednosti, poput sokova,
naprimjer. Samo nekoliko
dana nakon po~etka primjene
ovog Zakona, bh. tr`i{te je
preplavljeno sokovima iz susjednih dr`ava s prodajnom
cijenom koja je za 60 posto
ni`a od sokova iz doma}ih
tvornica.
Kako je to mogu}e?
Prema raspolo`ivim informacijama, zbrku je izazvalo
razli~ito tuma~enje istih
zakonskih odredbi u Republici
Srpskoj i Federaciji BiH iako
se Zakon o akcizama mora
jednako primjenjivati na
cijelom prostoru BiH. Da nije
rije~ o slu~ajnom propustu,
vidljivo je iz ~injenice da se
ni{ta nije promijenilo ni nakon
{to su doma}i proizvo|a~i
argumentirano ukazali na propuste u Zakonu zaprijetiv{i da
}e obustaviti proizvodnju.
Iz dobro obavije{tenih
izvora doznajemo da je u
Komisiji za indirektno
oporezivanje do{lo do potpune
entitetske polarizacije oko
ovog pitanja pa u dogledno
vrijeme ne treba o~ekivati
uspostavljanje reda. O~igledno, ovaj nered uvoznicima
itekako odgovara jer su za
samo nekoliko sedmica potpuno preuzeli bh. tr`i{te sokova. U Komisiji za indirektno
oporezivanje na sve ovo samo
nemo}no slije`u ramenima.
Kako smo doznali, ve} je
propalo nekoliko poku{aja da
se otklone nedoumice u
Zakonu i da se harmonizira
carinska praksa u oba entiteta.
To }e po svoj prilici i}i te{ko.
Uostalom, haos nije ni nastao
slu~ajno nego je proizveden
osmi{ljenom strategijom
uvozni~kog lobija.

Trgovinski haos odgovara uvozni~kom lobiju Banja

alu~ka pivara poslovala s gubitkom Kapital strate{kog partnera - 300 funti Najvi{e stranih investicija stiglo u Hrvatsku

Vi{ednevna istraga u dioni~kom dru{tvu

Elektrobosna Jajce okon~ana je podizanjem 13
krivi~nih prijava protiv ~elnika kompanije i
njihovih vanjskih suradnika i pomaga~a u
vi{emilionskoj plja~ki. Klju~no otkri}e federalnih inspektora odnosi se na famoznu dokapitalizaciju Elektrobosne izvr{enu jo{ 1988.
godine. Tada je Upravni odbor kompanije
donio odluku o dokapitalizaciji, a za strate{kog partnera odabrana je poznata
londonska tvrtka New East s kojom Elektrobosna Jajce od ranije ima uspje{nu
vi{egodi{nju suradnju.
Tako je nastala nova kompanija Elektrobosna N preko koje su proteklih godina curili milioni ostvarenog profita.
Prema nalazima federalnih inspektora, strate{ki partner Elektrobosne ne
samo da nije poznata tvrtka s kojom Elektrobosna od ranije ima razvijenu
vi{egodi{nju uspje{nu suradnju nego je rije~ o privatnoj tvrtki koja je u trenutku
sklapanja strate{kog partnerstva na svome ra~unu imala crkavicu od 300 funti!
Tvrtka New East registrirana je samo pet dana prije investiranja u Jajce, osniva~i su joj nekolicina dioni~ara i menad`era Elektrobosne Jajce a ukupan broj
zaposlenih nikada nije bio ve}i od jednog ~ovjeka - sekretara tvrtke - koji je u to
na svojoj ku}noj adresi imao registriranih jo{ desetak tvrtki istog profila!!!
Rije~ je dakle o bezo~noj i dobro organiziranoj plja~ki koja traje ve} punih
sedam godina.
Bez obzira na zastarjelu tehnologiju Elektrobosna Jajce je tr`i{tu vrlo zanimljiva kompanija zbog rekordno visokih cijena i manjka ferolegura na svjetskom tr`i{tu izazvanog naglim porastom cijele industrije ~elika. Koriste}i
povoljne tr`i{ne okolnosti Elektrobosna Jajce je za proteklih sedam godina mogla
modernizirati tehnologiju, zaposliti sve prijeratne radnike i pri tome ostvariti
vi{emilionski neto profit. Umjesto toga, kompanija grca u dugovima, prekrivena
gustim dimom otrovne pra{ine.
BiH NA EVROPSKOM DNU STRANIH INVESTICIJA

S pribli`no 150 eura direktnih stranih investicija po glavi stanovnika BiH je jo{
uvijek na samom evropskom dnu. Tranzicijski prosjek SDI u protekoj godini iznosio je
oko 700 eura. Na samom vrhu nalazi se Hrvatska (2.300 eura), ispred Bugarske,
Rumunije, ^e{ke i Slovenije. Manje od bh. prosjeka ima samo nekoliko dr`ava, primjerice Srbija i Crna Gora, Makedonija, Albanija.
No, mjereno udjelom SDI u ukupnom bruto doma}em proizvodu, BiH je u gornjem
dijelu tabele sa skoro 14-postotnim udjelom.
Direktna strana ulaganja kao postotak u BDP-u

50
40
30
20

BDP/%

10
BiH

Rumunija

Hrvatska

Bugarska

Ma|arska

^E{ka

Slovenija

Slova~ka

Poljska

Litva

0
Latvija

Do kraja sedmice Vlada Republike Srpske namjerava objaviti drugi tender za prodaju kontrolnog paketa dionica u Banjalu~koj
pivari. Prvi je objavljen jo{ prije tri godine,
javila su se dva ozbiljna kupca - Pivovara
La{ko i Interbew - no ni jedna ponuda Vladi
RS nije bila dovoljno dobra mada je ponu|ena cijena u oba slu~aja bila iznad 50 miliona KM.
U posljednje dvije-tri godine okolnosti na
bh. tr`i{tu piva dramati~no su pogor{ane pa
}e Vlada RS biti sretna ako sada postigne 50postotnu cijenu od prije tri godine. Naime,
Banjalu~ka pivara je proteklu, 2004. godinu
okon~ala s gubitkom od 2,3 miliona KM a
prije tri godine neto dobit je iznosila skoro 5
miliona KM!
Poput zemljotresa tr`i{te piva u BiH
pogo|eno je odlukom Vije}a ministara iz
2003. godine kada su doma}i proizvo|a~i porez na promet i akcize po~eli pla}ati istog
dana dok su uvoznici u`ivali strandardnu
odgodu. Pri tome su se carina i prelevmani na
uvozno pivo obra~unavali na osnovu dampin{ke cijene od 16,17 feninga za litar!
Uvoznici su obilato iskoristili ovakve tr`i{ne
pogodnosti {to se vidi i po eksplozivnom rastu uvoza piva u protekloj godini od preko
230 posto! Pro{le godine, naime, uvezeno je
1,44 miliona hektolitara piva dok su ~etiri
doma}e pivare zajedno proizvele samo ne{to
malo vi{e od milion hektolitara.
Sinhronizirano s ovom akcijom Vije}a
ministara BiH pokrenuta je i zastra{uju}a medijska kampanja protiv pojedinih doma}ih
pivara koje se kontinuirano sumnji~e za kriminal, plja~ku, prevare, utaju poreza...
Banjalu~ka pivara }e biti prva, ali najvjerovatnije ne i jedina `rtva takvog odnosa
prema doma}im proizvo|a~ima.

KRIMINAL UNI[TIO
ELEKTROBOSNU IZ JAJCA

Estonija

PRO[LE GODINE
UVOZ PIVA
PREMA[IO DOMA]U
PROIZVODNJU!

31. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

43

44

SLOBODNA BOSNA 31. 3. 2005.

Sezonska rasprodaja zlo~inaca

U posljednjih mjesec dana vlasti u Srbiji prisilile su desetak optu`enih za ratne

zlo~ine da se dobrovoljno, nakon vi{egodi{njeg bjekstva i odbijanja da to urade,
predaju Tribunalu u Haagu; na{a novinarka otkriva koje metode koristi Vlada
VOJISLAVA KO[TUNICE tokom pregovora sa osumnji~enim zlo~incima

Najbolje pla}eni (pola miliona

eura) dobrovoljci su generali
LAZAREVI] I PERI[I]
Pi{e

Mirha Dedi}

a{ki optu`enici iz Republike

Srpske u posljednjih mjesec
dana dobrovoljno odlaze u
Haag isklju~ivo iz Beograda.
To su u~inili Mi}o Stani{i},
Gojko Jankovi}, Drago Nikoli}, Vinko
Pandurevi}, Ljubi{a Beara, a ove nedjelje
iz Beograda }e otputovati i Ljubomir
Borov~anin. Optu`eni iz RS se predaju u
Srbiji isklju~ivo zbog garancija tamo{njih
vlasti da im se ne}e suditi u BiH.
Me|utim, svi koji su se do sada predali u
Beogradu ose}aju se prevareno, ka`e za
na{ list beogradski advokat Toma Fila.
Ha{ki optu`enici se predaju u
Beogradu zbog bolje konzularne za{tite i
garancija koje dobijaju od na{e dr`ave.
Pored toga, imaju pravo na dvostruko
dr`avljanstvo. Po ~lanu 11 Ha{kog tribunala ljudima koji se predaju mo`e se
suditi u Haagu ili u zemlji iz koje su do{li.
Krajem pro{le godine taj ~lan je promenjen. Sada se optu`enima mo`e suditi i u
zemlji u kojoj su po~inili zlo~in. Ha{ki

DOBROVOLJNO, PO SKUPE PARE: Za odlazak u Haag general Mom~ilo Peri{i} je

od Vlade Srbije i anonimnih donatora dobio vi{e stotina hiljada eura

STANI[I], BOROV^ANIN,
PANDUREVI]... predali su se
za stotinjak hiljada eura!
31. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

45

SRBIJA I HAAG

sud menja pravila u toku sudskog postupka. Optu`eni su se predavali u Srbiji zbog
sigurnosti da im ne}e suditi Bo{njaci ili
Hrvati, ve} da }e se proces protiv njih
voditi ili u Haagu ili tamo odakle su do{li.
Po{to je to pravilo izmenjeno, optu`enima
se mo`e suditi i u zemlji u kojoj su izvr{ili
zlo~in. Zbog toga se svi koji su se predali
ose}aju prevareno, isti~e advokat Fila.

zlo~ine po~injene na Kosovu, dobio 500

hiljada eura, a uz to za starijeg sina {kodu
oktaviju. General Mom~ilo Peri{i} je
tako|e inkasirao nekoliko stotina hiljada
eura, dok je Mi}o Stani{i}, zbog navodno
lo{e finansijske situacije, pored novca
koji je dobio u Beogradu, otpremninu
uzeo i od Republike Srpske.

DOBROVOLJCE
PLA]AJU SRPSKI
BIZNISMENI

STRAH OD SU\ENJA
U BiH
Rasim Ljaji}, predsjednik Savjeta za
saradnju sa Tribunalom u Haagu, ka`e da
postoje dva osnovna razloga zbog kojih
optu`ena lica radije odlaze iz Beograda
nego iz Banje Luke.
Garancije koje dr`ava Srbija daje
optu`enicima da bi im omogu}ila da budu
na slobodi do po~etka su|enja su jedan
motiv. Ukoliko se optu`enici predaju
vlastima SCG, tra`i}emo da se ti slu~ajevi
proslede na{em pravosu|u. Pravila
Tribunala predvi|aju da se slu~ajevi
mogu prebaciti tamo gde postoji adekvatna politi~ka volja i spremnost pravosu|a
da te slu~ajeve procesuira. Dr`ava }e insistirati da se osu|enima koji su oti{li iz
Beograda sudi u Srbiji, isti~e za na{ list
Ljaji}.
Zbog toga ni jedan od ha{kih optu`enika iz Republike Srpske nije zatra`io
garancije BiH, jer su, kako isti~u na{i
sagovornici, sigurniji kada imaju dr`avu
Srbiju kao garanta. Osim toga, postoji i
bojazan da sud u Haagu ne}e prihvatiti
garancije koje daju vlasti Republike
Srpske, koja je entitet a ne dr`ava.
Jedan od razloga zbog kojih ha{ki
dobrovoljci odlaze iz Beograda jeste i
nov~ana podr{ka koja je znatno ve}a od
one koju im nudi Vlada RS. Naime,
prema saznanjima na{eg lista, postoji
grupa srpskih tajkuna koja finansira
odlazak svakog ha{kog optu`enika iz
Beograda.
Budu}i da srpski parlament nije
mogao usvojiti zakon po kojem bi se
adekvatno finansirali ha{ki optu`enici,
kako bi se obe{tetili za dobrovoljnu
predaju, Vlada Srbije iza{la je sa rezervnom varijantom. Najuticajniji srpski
tajkuni su se organizovali i stvorili nov~ani fond za ~ast i zbrinjavanje porodica svakog optu`enika koji dobrovoljno
ode u Haag.
Na{ dobro upu}eni izvor ka`e da se to
mo`e tuma~iti i patriotskim ~inom, ali
isto tako i saznanjem da njihove velike
investicije u Srbiji ne mogu da se realizuju sve dok se u zemlji ne rije{i pitanje
Haaga. Svaki od srpskih tajkuna se
obavezao da je spreman da plati koliko
god treba da bi se ubijedili generali kao
{to su Sreten Luki}, Neboj{a Pavkovi} i

46

SLOBODNA BOSNA 31. 3. 2005.

NADA SE SU\ENJU U HAAGU ILI

BEOGRADU: General Vinko
Pandurevi}, optu`en za masakr u
Srebrenici

svi ostali da uz finansijsku, li~nu i porodi~nu sigurnost odu {to prije u Haag.
Me|utim, kada su ha{ki optu`enici saznali za dogovor vlade i srpskih biznismena koji su spremni da za njihovu predaju
plate i do 500 hiljada eura, odlu~ili su,
kad je njihov odlazak neminovan, da
dobro naplate svoje moralne ~inove.
Tako je general Lazarevi}, optu`en za

S obzirom na to da se krajnji rok za

predaju pribli`ava i da Brisel Srbiji di{e
za vrat, ratni zlo~inci kalkuli{u da bi
cifra koju tra`e mogla zna~ajno da poraste. Me|utim, na{ izvor tvrdi da su srpski
biznismeni upozorili ha{ke dobrovoljce
da budu oprezni u svojoj `ivotnoj igri:
ukoliko Srbija bude ekonomski ispa{tala
zbog njih, na put za Haag mora}e bez
otpremnine!
Iako je nedjeljama 31. mart navo|en
kao rok za predaju ha{kih optu`enika kako bi Srbija dobila Studiju o izvodljivosti
i finansijsku pomo} iz SAD-a, srpski
zvani~nici taj rok nisu uspjeli da ispune.
Me|utim, prema nekim najavama, Srbiji
}e pomo} iz Amerike sti}i ali samo ona
stru~na, vezana za provo|enje zakona i
po{tovanje ljudskih prava. Sjedinjene
Dr`ave insistiraju da je saradnja Srbije za
Haagom glavni preduslov za njen put u

PANIKA ME\U DOBROVOLJNIM PUTNICIMA

Haag }e ve}inu
dobrovoljaca prebaciti
u Sud BiH!
I dok zvani~nici Vlade Srbije ~vrsto
obe}avaju da }e svim ha{kim putnicima
pru`iti mogu}nost da im se sudi pred
sudom u Beogradu, beogradski advokati
Jovan Simi} i Branko Luki}, branioci
takozvane grupe Meaki} optu`ene za
zlo~ine u Omarskoj, u glas poru~uju da
ha{ki optu`enici iz RS ne bi trebali biti
obuhva}eni procesom reekstradicije, nakon
~ega bi im sudio Sud BiH u Sarajevu.
U ha{kim ladicama nalaze se 24 predmeta optu`enih koje }e tu`ila{tvo predlo`iti
za (re)izru~enje dr`avama na ~ijim su
podru~jima po~injeni zlo~ini, me|u njima i
petorka sa preostalog dijela optu`nice u
predmetu Omarska.
Najve}a nevolja, po rije~ima advokata
Luki}a, po optu`ene Srbe na su|enju u
Sarajevu bit }e svjedoci odbrane.
Ha{ki sud je ve} pitao BiH da li
mo`e da garantuje sigurnost svedocima

koji bi do{li da svedo~e, {to je prakti~no

nemogu}e, uzme li se u obzir da se na
spisku dr`avnog tu`ioca nalazi deset
hiljada osumnji~enih za ratne zlo~ine.
Vrlo lako bi se moglo desiti da sami svedoci budu osobe sa tog spiska. Zbog
toga, niko od njih sigurno ne}e `eleti da
se pojavi na su|enjima kao svedok, iz
straha od eventualnog krivi~nog gonjenja, ka`e Luki}.
Ovaj advokat ka`e da u po~etku Statut
Tribunala nije predvi|ao mogu}nost reekstradicije, ve} je poznavao samo predaju
optu`enog Tribunalu, ali nikako njegov put
dalje.
Tek u decembru 2004. godine
ovako ne{to se pojavilo u Statutu, pod
imenom transfer. Bori}emo se svim silama da se ovo novo pravilo ne odnosi
na optu`ene koji su se predali pre njegovog uvo|enja, isti~e Luki}.

Sezonska rasprodaja zlo~inaca

evroatlanske integracije i bilo kakvu

finansijsku pomo}.
Zbog toga Vlada Srbije ula`e maksimalne napore kako bi u posljednoj sedmici marta i prvoj nedjelji aprila obezbijedila {to vi{e putnika za Haag. Prema
saznanjima na{eg lista, vrlo brzo }e se
Haagu predati Goran Had`i} kao i bra}a
Milan i Sredoje Luki}, optu`eni za
zlo~ine u Vi{egradu. Vlada Srbije tako|er
intenzivno pregovara i sa biv{im Mladi}evim bezbjednjakom Zdravkom Tolimirom te kraji{kim {efom policije Stojanom
@upljaninom. Na{ izvor tvrdi da su pregovori sa Ljubi{om Borov~aninom najkra}e trajali - ukupno dvije nedjelje. Za to
vrijeme je Borov~anin boravio u hotelu
Slavija u Beogradu. On je uzeo 50 hiljada
KM od Vlade RS i ne{to manji iznos od
Vlade Srbije. Borov~anin je tokom rata

PRIJE ODLASKA U HAAG OPERISAN U BEOGRADU: Penzionisani general policije

Srbije Sreten Luki} dobrovoljno }e oti}i u Haag u narednih nekoliko dana

HA[KA PIJACA: Me|utim, kada su ha{ki optu`enici

saznali za dogovor vlade i srpskih biznismena koji su
spremni da za njihovu predaju plate i do 500 hiljada
eura, odlu~ili su, kad je njihov odlazak neminovan,
da dobro naplate svoje moralne ~inove
bio zamjenik komandanta Specijalne
brigade MUP-a RS. Ro|en je u Han
Pijesku, a Ha{ki tribunal ga je 2002.
godine optu`io za zlo~ine na podru~ju
Bratunca, Poto~ara, Sandi}a, Srebrenice,
Zvornika i Kravica, na kojima su bile raspore|ene jedinice pod njegovom komandom od 12. do 18. jula 1995. godine. On
se tereti za sau~esni{tvo u genocidu,
zlo~ine protiv ~ovje~nosti te kr{enje
obi~aja ratovanja. Kada je Ha{ki tribunal
podigao optu`nicu protiv Borov~anina,
on je radio kao nastavnik u Visokoj {koli
MUP-a u Banjoj Luci, ali od tada sa porodicom `ivi u Bijeljini. Njegovi roditelji
tako|er `ive u selu Obarska pored Bijeljine. U jesen pro{le godine pripadnici
Specijalne jedinice MUP-a RS, po nare|enju ministra unutra{njih poslova RS
Darka Matija{evi}a, tra`ili se Borov~anina u Bijeljini na tri adrese, izme|u
ostalih i kod njegovog biv{eg voza~a i
tjelohranitelja Dragana Vasiljevi}a Vasketa. Nisu ga prona{li jer je Borov~anin
na vrijeme bio obavije{ten o planiranoj
akciji MUP-a RS.

KO[TUNICA ]E HAPSITI
JEDINO GENERALA
PAVKOVI]A
Bra}a Sredoje i Milan Luki} tako|er
treba uskoro da se izjasne koja je njihova
cijena odlaska u Haag.
Me|utim, najve}e probleme srpskim
vlastima prave generali Sreten Luki} i
Neboj{a Pavkovi}, optu`eni za zlo~ine
po~injene na Kosovu. Sreten Luki}, koji

je ro|en u Vi{egradu i koji je na neposredan na~in imao u~e{}a u rata u BiH,

izjavio da }e otputovati u Haag tek kada
bude zdrav, jer ne `eli da ode dobrovoljno u smrt. Njemu je, ka`e, prioritet
stabilizacija ozbiljno naru{enog zdravlja i
otklanjanje uzroka koji bi mogli da dovedu do najgorih posljedica. Luki} je
po~etkom nedjelje bio podvrgnut lak{oj
operaciji na srcu. Luki} zahtijeva da u
Haag putuje nakon {to se sasvim oporavi,
a da u njegovoj pratnji do Haaga bude
kompletan konzilij ljekara sa VMA.
Me|utim, general Neboj{a Pavkovi}
dao se u bjekstvo. Nakon {to se nije pojavio na su|enju za poku{aj ubistva Vuka
Dra{kovi}a u Budvi, srbijanska policija je
potra`ila Pavkovi}a na ku}noj adresi.
Pavkovi}u se na teret stavlja da je obezbijedio helikopter kojim su nakon poku{aja
ubistva Vuka Dra{kovi}a optu`eni za ovaj
atentat iz Crne Gore preba~eni u Srbiju.
Za Pavkovi}em policija intenzivno traga i
on }e po svemu sude}i u narednih nekoliko dana biti uhap{en. Pavkovi}u je zamrznuta sva imovina kao i bankovni ra~uni
zbog ~ega se on osje}a izdanim od dr`ave
i prijeti samoubistvom.
U posljednjem broju Nedeljnog telegrafa u ispovijesti na pet strana
Pavkovi} poja{njava za{to ne}e `iv u
Haag u ruke du{manima, kako do`ivljava dobrovoljne predaje svojih kolega generala i o onima koji su ga klevetali dok
vodi, kako ka`e, mo`da svoju posljednju
bitku - borbu protiv dvostrukog karcinoma na {titnoj `lijezdi i be{ici.

Siguran sam da }e u ovoj zemlji samo

mala grupa imati koristi od izru~enja
gra|ana. Ti pojedinci kod svojih mentora
stvaraju pozicije da jednog dana lepo `ive
u nekoj ku}i na Floridi i tro{e novac koji
su stekli trguju}i tu|im glavama. Znam da
istinu i nevinost ne mogu da doka`em u
Haagu. Zbog toga ne znam {ta je u interesu ove dr`ave, da se istina doka`e ili da li
}e Srbiji i srpskom narodu biti bolje ako se
istina u Haagu ne doka`e i dr`ava osudi.
Govore}i o dobrovoljnoj predaji general Pavkovi} ka`e: Poznajem sve generale koji su oti{li u Haag, me|utim, ne
znam zbog ~ega su optu`eni. Nisam siguran da li je to zaista bila dobrovoljna
predaja, ili su oni po{to su prona|eni
ube|eni da se dobrovoljno predaju da ne
bi bili uhap{eni. Ube|en sam da nisu do{li
u Vladu Srbije i rekli: ja sam do{ao da me
po{aljete u Haag. [to se generala Lazarevi}a ti~e, iznenadio me je kako je brzo
promenio mi{ljenje. Tim ~inom ne}e pomo}i zemlji jer }e zajedno sa ostalima biti
osu|en za ne{to {to sigurno znam da nije
u~inio, pa }e takvom presudom samo
naneti {tetu ovoj zemlji.
Isti~u}i da bi vi{e volio da je poginuo
na Kosovu nego {to ga sad ubijaju la`nim optu`nicama, Pavkovi} zaklju~uje:
Ja se smrti ne pla{im, jer je moj `ivot
ostao na Kosmetu. Ho}u da dam `ivot za
Srbiju, to sam spreman da u~inim u
svakom trenutku.
Prijatelji generala Pavkovi}a tvrde da
je u posljednje vrijeme izuzetno depresivnog raspolo`enja i da ih ne bi iznenadilo ukoliko bi Pavkovi} zaista poku{ao izvr{iti samoubistvo.
Sve su prilike da }e u slu~aju Pavkovi} Ko{tunica po prvi put morati da
upotrijebi silu, odnosno hap{enje, koje je
kao legalista najvi{e kritikovao u vrijeme Vlade Zorana \in|i}a.
31. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

47

BOSANSKI TEFTER NENADA FILIPOVI]A

VAKUF BEZ VAKUFA, INS

Protjerivanje Historijskog
Zulfikarpa{i}evog kvaziinsti

U seriji historijsko-sociolo{kih eseja

na{ suradnik, jedan od vode}ih
bosanskih filologa koji `ivi na relaciji
SAD-BiH pi{e o poslijeratnom
uru{avanju temeljnih bosanskohercegova~kih kulturnih institucija od strane
nove politi~ke i duhovne elite; kako je
protjeran Historijski arhiv grada
Sarajeva da bi na njegovim temeljima
bio izgra|en novokomponovani
spomenik nacionalnom romantizmu
BO[NJA^KI INSTITUT Adila
Zulfikarpa{i}a
Pi{e

Nenad Filipovi}

[TA JE BIO HISTORIJSKI ARHIV

U navedenom kontekstu, sudbina Historijskog arhiva
Sarajeva zaslu`uje posebnu pa`nju. Na~in na koji je Historijski
arhiv Sarajeva ostao bez svoje centralne zgrade u Koturovoj 3

48

SLOBODNA BOSNA 31. 3. 2005.

Foto: Milutin Stoj~evi}

Lajtmotiv u razgovorima Sarajlija dijasporaca koji navra}aju

u svoj rodni grad je `al nad stalnim urbanisti~kim, duhovnim,
institucionalnim, ekonomskim, ekolo{kim, kulturnim, demografskim itd., itd., itd. rasulom toga nekad prelijepog grada. Stanje u
kome su se na{le kulturne i nau~ne ustanove u poslijeratnom
Sarajevu jedna je od najotu`nijih stranica te horror pri~e. I dok su
Orijentalni institut spalile jugo-~etni~ke granate, a fondove
Narodne i univerzitetske biblioteke (popularno Vije}nice) znatno
oklja{trile salve iste armade, dotle su mnoge sarajevske gradske
i dr`avne kulturne i nau~ne ustanove od vrhunskog zna~aja dovedene do minimuma egzistencije u postdejtonskom periodu.
Zastra{uju}e je da ni dan-danji sve mogu}e vlade koje djeluju u
Bosni i Hercegovini nisu u stanju bile donijeti zakon kojim }e
Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine biti priznat karakter
dr`avne institucije. Time je taj, sasvim sigurno, najzna~ajniji
muzej u Jugoisto~noj Evropi sveden na nivo `ivog le{a koji se
uporno, ali izgleda uzaludno, bori da doka`e bosanskoj politi~koj
vrhu{ki da zapravo postoji.

Tajkunizacija bosanskohercegova~ke duhovnosti

STITUT BEZ INSTITUTA

g arhiva Sarajeva u korist

ituta duhovni je barbarizam!

ARHITEKTONSKO RUGLO UVAKUFLJENOG VAKUFA:

Adil Zulfikarpa{i} Bo{nja~ki institut izgradio na
temeljima Historijskog arhiva grada Sarajeva, jedne
od najzna~ajnijih kulturno-historijskih institucija u BiH

31. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

49

BOSANSKI TEFTER NENADA FILIPOVI]A

zorno odslikava stepen posvema{nje tajkunizacije `ivota u

stanju omogu}iti koli~inski jednak otkup starije arhivske gra|e
Sarajevu i Bosni. Bespravno delo`iranje jedne etablirane javne
kao njihovi prethodnici, iako se sa otkupima nikada nije posve
ustanove zarad udomljenja jednog opskurnog privatnog muzeja
prestalo. No, dvojica kasnije spomenutih su omogu}ili da se
li~ne nostalgije i nacional-ki~a {to se zove Bo{nja~ki institut itd.
pitanje smje{taja Arhiva i njegovog neometanog rada trajno,
je jedna od najsramotnijih historija u ina~e sramotnoj i povelikoj
barem je to tako izgledalo onda, rije{i. Zgrada u Koturovoj 3
zbirci takvih dostignu}a.
udomila je pod svojim svodovima najzna~ajnije arhivske fonPrije svega, urbanisti~ki i estetski gledano, ansambl
dove, ako ostavimo po strani registrature sa tada najrecentnijim
Bo{nja~kog instituta itd. predstavlja atak na o~ni `ivac i duh
arhivskim materijalom. Od sredine 1980-ih, ja sam ~esto bivao
~ovje~ji ravan onom nadri-grand hotelu ispod Jajce-kasarne.
na posljednjem spratu te zgrade gdje se ~uvala izvanredna
Rahmetli Husref Red`i} smatrao je konzervaciju i
Orijentalna zbirka i koju je vodio, kao i ja
revitalizaciju Gazi Husrev-begovog hamama jedtada sasvim mladi kolega Sejdalija Gu{i},
DELO@ACIJA
nim od najboljih rje{enja koje je taj nekad vode}i
koji danas znala~ki vodi Arhiv, usprkos
bosanski arhitektonski konzervator preduzeo, POVIJESTI:
poni`avaju}im uslovima pre`ivljavanja koje
skupa sa svojim timom. Akademik Red`i} bio je Bespravno
su ovome Arhivu nametnuli izvjesni formalosobito ponosan na rje{enje enterijera revitalizo- delo`iranje jedne
ni, a jo{ vi{e neformalni, centri mo}i u
vanog objekta. To je bio ne samo konzervatorski,
Sarajevu.
nego i autorski rad par excellence, pa je divljanje etablirane javne
[ta je to pohranjeno u Historijskom
zvano preure|enje toga objekta u dio Bo{nja~kog ustanove zarad
arhivu Sarajeva? Prije svega, Arhiv se mo`e
instituta itd. ujedno i akt uni{tenja jednog krajnje udomljenja jednog
ponositi svojom Orijentalnom zbirkom koja
upe~atljivog autorskog djela. Stru~njaci za autor- opskurnog
sadr`i 14.000 arhivskih jedinica iz osmanska prava i njihovu za{titu svakako bi imali mnogo
skog doba. To su rukopisi, arhivalije, {tamposla kada bi se pozabavili ovim slu~ajem. privatnog muzeja
pane knjige. Paljevina Orijentalnog instituta
Ure|enje dvori{ta, sa onom grozomornom kopi- li~ne nostalgije i
dovela je ovu zbirku na drugo mjesto po
jom kasnoosmanskih turbeta i/ili {adrvana kakvih nacional-ki~a {to
va`nosti u Bosni. Jedino jo{ Gazi Husrevnikada nije bilo u autenti~noj bosansko-osmanskoj
biblioteka prednja~i po va`nosti i
se zove Bo{nja~ki begova
arhitekturi i gdje se ne zna je li rije~ o turbetu ili
koli~ini rukopisnog i arhivskog materijala iz
{adrvanu, podjednak je proma{aj. A tek moderna institut itd. je jedna osmanskog doba pohranjenog u njoj. Ali,
zgrada koja povezuje upropa{teni ansambl hama- od najsramotnijih
~ovjek u Historijskom arhivu Sarajeva mo`e
ma i jugendstilovsku biv{u zgradu Arhiva!!! Radi historija u ina~e
na}i stvari koje je nemogu}e susresti bilo
se o objektu koji kao da je sa Marsa pao!!!
gdje drugdje na kugli zemaljskoj. Porodi~ni
Sa stanovi{ta {erijatskog prava, uzurpiranje sramotnoj i
arhivi iz osmanskog perioda (Fadilpa{i}i,
Glo|e-S
Svrze-IImaretlije, Bakarevi}i-B
Bakajednog vakufa od strane drugog je dopustivo jedi- povelikoj zbirci
rije, Sara~evi}i, Kuma{ini, Had`i{abanovi}i,
no u rijetkim slu~ajevima. Jo{ je Ebussuud- takvih dostignu}a
efendija (u. 1574), vode}i osmanski pravnik (i siKabadaje, Had`iristi}i, Jeftanovi}i, Despi}i
gurno ve}i autoritet nego ijedan {erijatlija u dana{njoj Bosni),
utvrdio kriterije kada je to mogu}e. Nijedan od tih kriterija nije
ADIL I MIMARA
bio prisutan u slu~aju pravnog i fakti~kog preina~avanja Gazi
Husrev-begovog hamama u dio nadrizadu`bine druga Adila.
Osobito je za osudu da se stalnim talambasanjem imena
Bo{nja~ki institut itd. - da ne spominjemo onu iznu|avanu nadrititulu u drugom dijelu imena toga privida od vakufa - sistematski
}u{ka i pre{utkuje ime Gazi Husrev-bega ~ija je zadu`bina
Kada se uporede nastanak Instituta itd. i delo`acija
hamam koji je gorespomenuti vakuf bez vakufa uzurpirao.
Historijskog arhiva Sarajeva, ~ovjek se prisjeti rije~i zagreba~kih
Pored Gazi Husrev-begovog hamama, `rtva etabiliranja
histori~ara umjetnosti Ane Deanovi}, Jelene-Lilike Uskokovi},
(sic!!!-N.F., omiljeni termin druga Adila, po prvi put izgovoren u
ina~e ro|ene Sarajke, i Radovana Ivan~evi}a koji su se, prilikom
Sarajevu u hotelu Holiday Inn oko 1990. godine) Bo{nja~kog
tada aktuelne pri~e oko utemeljenja Muzeja Ante Topi}a-Mimare u
instituta itd. bio je Historijski arhiv Sarajeva koji je, iza 1996.
Zagrebu, pitali da li sve ono {to je Mimara donio u Zagreb, u kulgodine, istjeran iz prostorija u Koturovoj 3. Time je nanesena
turno-historijskom smislu, mo`e opravdati uni{tenje dva kulturna
nepopravljiva {teta Sarajevu, Bosni, a i evropskoj i svjetskoj kulspomenika nulte kategorije, Jezuitskog kolegija na Gornjem gradu
turi. Da bi se predo~ile dimenzije {tete koju je taj bahati ~in
i Gimnazije na Rooseveltovom trgu. Prema
prouzrokovao, treba ne{to zapisati i o samom Historijskom
njima, opravdanja nije bilo!!! A Mimara je
arhivu Sarajeva.
Zagrebu donio neke istinski vrijedne
stvari, za razliku od samoprogla{enog
JEDINSTVENA
potomka {}erke (to bi trebao biti
BALKANSKA
bosanski jezik prema drugu Adilu!!?)
RIZNICA POVIJESTI
jednog Akkojunlua, anadolskog dinasta
Historijski arhiv Sarajeva nastao je 1948. godine, zahvaljuiz druge polovine XV vijeka. (Suvi{no je
ju}i razumijevanju i dalekovidosti onda{njih komunisti~kih
re}i da genealogija dinastije Akkojunlu
vlasti. No, taj arhiv ne bi postao ono {to je bio do svoje i{}eranne pozna gorespomenutu {}erku niti
cije iz Koturove 3 da na njegovom ~elu nisu, sukcesivno, stajali
njenog mu`a!!!). On nam je donio
izvanredni upravnici. Rahmetli Hamidu Dizdaru i pokojnom
ne{to autenti~ne historijske pazarije
Bo`i Mad`aru mo`e se zahvaliti da je arhiv prikupio dragocjene
(robe slabog kvaliteta) i mnogo vi{e
zbirke iz osmanskog i austrougarskog perioda. S narastaju}im
nacional-ki~ suvenira.
ekonomskim problemima u SFRJ, Dizdarovi i Mad`arovi
nasljednici, pokojni Dra{ko ^ankovi} i Ton~i Grbelja nisu bili u

[ta je Bosni podario

Zulfikarpa{i}

50

SLOBODNA BOSNA 31. 3. 2005.

Tajkunizacija bosanskohercegova~ke duhovnosti

itd.) predstavljaju najbogatiji zbir privatnih arhivskih fondova na

podru~ju cjelokupnog Osmanskog Carstva. Jedna moderna historija - historija pojedinca, svakodnevnog `ivota i obi~nih ljudi mo`e se pisati samo na temelju takve gra|e. Svjetski poznata
bugarska osmanistkinja, histori~arka i knji`evnica Vera
Mutaf~ijeva, rade}i u ovome Arhivu 1987. godine, rekla je da
Sarajlije, Bosanci i Jugoslaveni ne znaju koliko su sretni jer
raspola`u takvom gra|om. I u Bugarskoj i u Turskoj i u svijetu
osmanisti bi bili sretni da imaju takvu gra|u, ali je nema, osim u
Sarajevu i, donekle, u Mostaru.
Sistematski zvani~ni fondovi iz austro-ugarskog i kasnijih
razdoblja odavno su poznati brojnim histori~arima novije historije Sarajeva i Bosne. Upravnici ovoga arhiva, osobito Hamid
Dizdar, pokazali su izuzetan sluh za vrijednost arhivskog materijala prikupljaju}i li~ne arhive velikog broja zna~ajnih ljudi koji
su djelovali u Sarajevu u razdoblju 1878-1945. Tako Historijski
arhiv Sarajeva ~uva fondove Josipa Milakovi}a, Laure PapoBohorete, hafiza Abdulaha Ajni-eefendije Bu{atli}a, reis-ul-uleme
Fehim-eefendije Spahe itd., itd., itd. Zbirke plakata i fotografija tako|e su nezaobilazne pri iole ozbiljnijem prou~avanju novije sarajevske i bosanske pro{losti.
Sve ovo ukazuje da je Historijski arhiv Sarajeva ustanova ne
samo od najve}eg zna~aja za grad Sarajevo, nego bi joj trebao
biti priznat status ustanove svebosanskog dr`avnog karaktera.

EMIGRANTSKI NACIONALROMANTI^ARSKI KI^

PJESMOM DA TI KA@EM

Semezdin
Mehmedinovi}:
EMIGRANT
Krle`a je davno tvrdio samo se stihom mo`e re}i to. U to
ime pro~itajte ovu antologijsku i proro~anski upozoravaju}u pjesmu
koju je knji`evnik Semezdin Mehmedinovi} napisao prije vi{e od 15
godina.
U kafani BALKAN, pri~a ovda{nji pjesnik:
Nije istorija {to u ud`benicima pi{e,
ve} u arhivu zeni~kog zatvora.
Posljednji put ovdje vidio sam
~uvenog emigranta, o njemu puno
pi{u sada, a kakav satrap je bio.
Gospodin! Al s tolko zlata ko ne bi
gospodin bio! Sjedio je ovdje, pio kafu,
bez {e}era. Sad ja sam tu
a on u pletenoj stolici na obali
nekog {vicarskog jezera ~e{ka ma~ora
i {tuca mu se od silnog spominjanja:
jer imao je dvije stra{ne psine.
Da l doge il dobermani? Ne znam.
Ovolike mra~ne ~eljusti imaju,
al ne kolju. Ve} samo mokra}u namiri{u
potencijalnom napada~u, i s kitom u ~eljusti
odo{e svom gospodaru o ~ijoj patnji
sad bruji cijeli svijet.
Semezdin Mehmedinovi}, Emigrant,
(Sarajevo: NIP Zadrugar), 1990, str. 29.

Zarad ~ega je delo`iran ovaj arhiv?!? Treba re}i da i kada bi

Bo{nja~ki institut itd. posjedovao originalne plo~e Mojsijevog
zavjeta sa Bogom, onda to opet ne bi bio dovoljan razlog za tjeranje na ulicu Historijskog arhiva Sarajeva!!! Na `alost i na
sramotu onih koji su omogu}ili provedbu rabote druga Adila, sve
ono {to je pohranjeno u Bo{nja~kom institutu itd. ne mo`e
dovikati, po zna~aju i vrijednosti, ni hiljaditi dio fondova
Historijskog arhiva Sarajeva.
Prije svega, Bo{nja~ki institut itd. je
neznala~ki zami{ljena i neznala~ki vo|ena
ikada pro~itao i{ta od onoga {to je o bosanskoj
ustanova. Pare ne donose sve sa sobom [TA NUDI BO[NJA^KI
srednjovjekovnoj vjerskoj historiji napisano,
niti se sve mo`e kupiti!!! Ponajprije, talent
sve od Jaroslava [idaka pa do Peje ]o{kovi}a,
INSTITUT: Bibliote~ki
i znanje. Uporedite samo poba~aj od webdrug Adil bi znao da u srednjovjekovnoj Bosni
stranice toga Instituta itd. i web-stranicu materijal Instituta itd. nije bilo bogumila, ali je bilo neomanihejske
Historijskog arhiva Sarajeva, odli~no je konglomerat
umjereno dualisti~ke Crkve bosanske ~ija se
zami{ljenu, informativnu i profesionalnu. privatnih biblioteka
pastva, sveukupno, nazivala krstjani. I mogao
Ne{to vi{e od 400 orijentalnih rukopisa,
bih ja sa redanjem sli~nih bedasto}a ljetni dan
ve}inom porijeklom sa Kosova, pohra- koje su neplanski
do podne. Ali, to bi samo bile varijacije na
njenih u Bo{nja~kom institutu itd. su sti- otkupljivane i
jednu te istu temu: kako nacional-ki~ i privatna
hijski prikupljeni i daleko su ispod razine nabacivane.
emigrantska nostalgi~na mitologija ne mogu
onoga {to se ~uva u Historijskom arhivu Nemogu}e je praviti
poroditi i{ta smisleno i produhovljeno.
Sarajeva. Bibliote~ki materijal Instituta itd.
Sve je ovo bilo mogu}e samo spregom
je konglomerat privatnih biblioteka koje su istra`iva~ku biblioteku izme|u druga Adila i njegovog doju~era{njeg
Pusaha
neplanski otkupljivane i nabacivane. Ne- samo otkupljivanjem
ljutog neprijatelja, kalifa Haruna el-P
mogu}e je praviti istra`iva~ku biblioteku ve} postoje}ih
~iji je vezir Iznogud re~eni drug Adil ranije i
samo otkupljivanjem ve} postoje}ih pribio. Samo {to je dobri kalif Harun el-Pusah
privatnih biblioteka
vatnih biblioteka razli~itog karaktera. Ali,
na vrijeme prepoznao Iznogudove namjere te
istra`iva~ke biblioteke stvaraju stru~ni bib- razli~itog karaktera
ga je poslao na smetlji{te bosanske i
liotekari, a ne vlasnici p.o. box firmi i penbo{nja~ke politike. Svoju dobrotu kalif
zionisani geometri!!! ^ovjek se sjeti
Harun el-Pusah je dokazao kada je dozvolio
Sterijine Feme, te pokondirene tikve, kada pro~ita da se stru~na
da prijestolonasljednik Princ Kirby, u svojstvu stvarnog
biblioteka posve}ena Bosni u Institutu itd. naziva Bosnica. Ko
vladara Sarajeva i vrhovnog vlasnika njegovih zgrada i tala,
god ima veliku maturu zna da se tako ne{to mo`e jedino zvati
podari drugu Adilu, kao utjehu, zgradu u Koturovoj 3. Samo
Bosniaca ili Bosnensia. Olak{avna je okolnost da u Fo~i, do
{to je Iznogud i taj put naletio na tanak led. Jer sa zgradom je
poslije 1945. godine, nije bilo gimnazije. A {ta tek re}i o Centru
do{ao i odijum prema uzurpatoru.
za bogumile koji, na sre}u, zasada figurira samo na web-stranici
I na kraju, na dana{njem stepenu znanja i istra`iva~kih
Instituta itd. Drug Adil sponzori{e nastanak centra za prou~avamogu}nosti, o ovoj se grozomornoj historiji ni{ta vi{e ne mo`e
nje ne~ega ~ega nikad nije bilo u srednjovjekovnoj Bosni. Da je
re}i. [to ne zna~i da }e budu}e generacije ostati nijeme.
31. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

51

KAD MI KA@E[, PA[A

NOGOMETNI SAVEZ - U

Nogometna reprezentacija BiH u samo ~etiri dana do`ivjela je dva vezana

sportska poni`enja, nakon sramotnog poni`enja u Belgiji svoj bijedni~ki status u
evropskom nogometu u~vrstila je i dodatnom blama`om u utakmici protiv
Litvanije u Sarajevu; na{ novinar otkriva za{to je ovakav rasplet o~ekivan i realan
sve dok umjesto ozbiljnih sportskih autoriteta nogometnim vrhom u na{oj zemlji
vlada organizirana kriminalno-zlo~ina~ka organizacija
Pi{e

Nedim Hasi}

ve je u nedjelju bilo spremno za

spektakularan do~ek reprezentativaca BiH iz Belgije. Avazov
rotiraju}i restoran ~ekao je {irom otvorenih vrata goste, prijatelji direktora reprezentacije Ahmeda
Pa{ali}a spremali su sarajevske taksiste
za po~asno kru`enje gradom, no pokvareni Emile Mpenza, za kojeg je jedini
ovda{nji sportski list danima prije utakmice trubio kako je psihi~ki rastrojen i
nespreman za nastup, zarotirao je sporu,
neuigranu bh. odbranu, sastavljenu od
igra~a koji ne igraju u svojim timovima
(Branimir Baji}), onih ~ije nogometno
znanje nije sasvim sigurno i koji nisu
dr`avljani BiH a koji, iz ko zna kojih
razloga, nose njen dres (Ninoslav Milenkovi}), onih zbunjenih atmosferom koju
je stvorilo 15 hiljada na{ih navija~a (Sa{a
Papac) te le`ernog Emira Spahi}a, koji je
postigao dva i namjestio jo{ dva gola za
Belgiju. Tako je, umjesto u rotiraju}i
restoran na vrhu najljep{eg nebodera na
Balkanu, autobus koji je do~ekao reprezentativce na sarajevskom aerodromu
preusmjeren u Me|ugorje, kamo su se
Bla` Sli{kovi} i suradnici sklonili kako ne
bi morali odgovoriti na neugodna pitanja,
kako novinara tako i navija~a bh. tima.

REPREZENTACIJA PO
UZORU NA AVAZ
Zanimljivo je kako su u Brisel sa
reprezentacijom BiH putovali samo novi-

U DOBROM RASPOLO@ENJU: Ahmed Pa{ali} i Fahrudin \apo pred polazak u Brisel

nari Avaza i BHT 1, Muamer Tanovi} i

Sabahudin Topalbe}irevi} te Salih Had`iali}, urednik BH Radija 1 koji je, ko
zna pomo}u kojih trikova, sa jedva tri
zavr{ena razreda Drvno-tehni~ke {kole,
instaliran na mjesto ~elnog ~ovjeka
sportske redakcije ove ku}e. Jo{ je zanimljivije kako je s reprezentacijom BiH
putovao i glavni i odgovorni urednik Avaza Fahrudin \apo. U kojem svojstvu
zasada nije poznato, no vjerovatno je i
\apo u Brisel putovao kao prijatelj
reprezentacije, u dru{tvu s poznatim sarajevskim mesarom Brajlovi}em, te
cijelom svitom du`nosnika, menad`era, i
sli~nog me{etarskog polusvijeta koji se
godinama neumorno motaju oko nacio-

nalnog tima. No, zato u Briselu nije bilo

Hasana Salihamid`i}a, jedinog bh. reprezentativca koji je u ovom trenutku svjetska klasa i koji mo`e igrati u bilo kojem
evropskom klubu. Zvani~no je poja{njenje bilo da Braco ne igra jer je povrije|en,
no saznajemo kako se Salihamid`i}, prije
nego {to je odigrana utakmica protiv
SiCG, oprostio od reprezentacije, barem u
vremenu u kojem je vode Sli{kovi},
Ahmed Pa{ali} i suradnici. Naime, Sli{kovi} odavno ve} poku{ava svoju strogo}u trenirati na Salihamid`i}u i njihov je
sukob kulminirao tokom priprema u
Me|ugorju za utakmicu sa SiCG. Hasan
je tada bukvalno otjeran iz kampa, a
medijima je servirana informacija kako se

Ve} godinama Sli{kovi}u reprezenta

preko svog {efa, direktora repr
52

SLOBODNA BOSNA 31. 3. 2005.

Slom reprezentativnog nogometa

U KAVEZ

NUSRET JA[ARI: Intimus Ahmeda

Pa{ali}a menad`er je ve}ini
reprezentativaca BiH

povrijedio tokom treninga. Me|utim, u

dogovoru sa novinarima sportske redakcije FTV, Hasana su na sarajevskom aerodromu do~ekale kamere ove ku}e snimiv{i ga kako napu{ta aerodrom, a komentar kojim je za~injen prilog bio je u
stilu: Zar ovako pred kamerama mo`e
tr~ati povrije|eni nogometa{? Po dolasku u Minhen, nakon {to je ~uo za prilog,
Hasan je preko rodbine poru~io ~elnicima
NS BiH da, dok je oni vode, njega u
reprezentaciji BiH vi{e ne}e biti.
Na{u je reprezentaciju u Briselu
uni{tila katastrofalna igra odbrambenog
reda, koji su na stadionu Kralja Boduina
odreda ~inili igra~i koji svojim kvalitetom
ne zaslu`uju biti dijelom nacionalnog
tima. No, poznata je ~injenica da reprezentaciju BiH odavno sa~injava mno{tvo
igra~a kojima ona slu`i kao izlog za transferiranje u bogate zapadne klubove i to je

ANONIMUSI OTJERALI LEGENDE

NS BiH odrekao se
Had`ibegi}a, Halilhod`i}a,
Mari}a, Fazlagi}a...
U posljednjih nekoliko godina NS BiH su,
zbog neslaganja s politikom aktuelnog vodstva, zbog lo{ih rezultata ili zbog li~ne netrpeljivosti sa ~elni{tvom ove ku}e redom bili
prisiljeni napustiti Fuad Muzurovi}, Mirsad
Fazlagi}, D`emaludin Mu{ovi}, Faruk
Had`ibegi}, Dino \urbuzovi}, Mehmed
Janjo{, Nermin Had`iahmetovi}, Mirza
Vare{anovi}, Mehmed Spaho, Ivica Mio~,
Mi{o Smajlovi}, Admir Smaji}, Enver
Mari}... a zbog katastrofalnog vo|enja bh.
Ku}e nogometa njen prag nikada nisu htjeli
pre}i Ivica i Amar Osim, Mehmed Ba`darevi}, Safet Su{i}, Vahid Halilhod`i}...
Kada se njihova imena uporede sa imenima
trenuta~nih zaposlenika NS BiH, sa tipusima
poput Ahmeda Pa{ali}a, Muniba U{anovi}a, Salema Proli}a i sli~nih, lako se da
zaklju~iti da su se ~elnici NS BiH okru`ili nesposobnima a lojalnima, onima kojima mogu
upravljati kako im drago i s kojima na miru
mogu zavr{avati svoje prljave koko{arske
poslove. Umjesto Had`ibegi}a, Osima ili
Ba`darevi}a, Pa{ali} & co zaposlili su, bez
konkursa i bez ikakvih kriterija, sebi podobne klimoglavce. NS BiH danas vode poslu{nici, osumnji~eni kriminalci, poslovni
partneri, ljudi sumnjive ratne pro{losti pa
~ak i intimne prijateljice du`nosnika ove
praksa koja se ponavlja ve} godinama.
Lista nogometa{a koji su posljednjih tri~etiri godine obla~ili dres reprezentacije
BiH samo da bi prona{li novi ili produ`ili
ugovor sa aktuelnim klubom je poduga~ka
i na njoj se nalaze desetine igra~a. Sje}a li
se danas iko vi{e Spomenka Bo{njaka,
Mladena Bartolovi}a, Munevera Rizvi}a,
Sini{e Muline, Danijela Krivi}a (kojeg je
Sli{kovi} nazivao bosanskim Robertom
Carlosom a koji je zavr{io u minornom
hrvatskom prvoliga{u Zadru), zatim
Dragana Stojki}a i Asima [ehi}a ili
najnovijeg Sli{kovi}evog otkri}a, tridesetogodi{njeg debitanta iz Rusije Marija
Juri}a. Iako je, navodno, Sli{kovi} Juri}a

ku}e. A u posljednje vrijeme su i reprezentativci po~eli tra`iti mjesto svojim bli`njima, pa

je tako i sestra Sergeja Barbareza odnedavno uposlenica NS BiH.

AHMED PA[ALI] I SLAVICA

PECIKOZA: Direktor reprezentacije
BiH u ugodnom dru{tvu sa glasnogovornicom Slavicom Pecikozom,
koja je bez konkursa i referenci
primljena u NS BiH za platu od
1.300 Km

pratio desetak mjeseci, na pripremama u

Me|ugorju pred utakmicu sa Belgijom
vladala je prava mala panika, jer niko nije
znao kako Juri} izgleda i svako ko god je
tog popodneva u{ao u hotel Pax pozorno
je pra}en ne bi li se saznalo da li je ba{ to
o~ekivano poja~enje reprezentacije. Sre}om po Sli{kovi}a, Juri} je u Hercegovinu
stigao u pratnji suigra~a iz ruskog Shinika
Emira Spahi}a, koji ga je i predstavio
budu}im reprezentativnim kolegama.
Javna je tajna da poziv u reprezentaciju vrijedi od pet do pedeset hiljada maraka koje se ispla}uju posrednicima nakon
potpisivanja ugovora i upravo zbog
takvih uslova dres BiH ne nose Elvir

aciju sastavlja menad`erski KARTEL

rezentacije AHMEDA PA[ALI]A!
31. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

53

KAD MI KA@E[, PA[A

Rahimi}, nogometa{ moskovskog CSKA,

kojem je za igranje u reprezentaciji
tra`eno 30 hiljada maraka i koji je
nedavno u magazinu Dani izjavio kako
nikada ne}e zaigrati za BiH sve dok
njenom reprezentacijom vedri i obla~i
Ahmed Pa{ali}. Pored Rahimi}a, novac
nisu htjeli dati ni Samir Muratovi}, Alen
[koro a zbog ignorantskog Sli{kovi}evog
odnosa Marko Topi} u vrijeme aktuelnog
vodstva NS BiH apstinira od reprezentacije. Topi} tako do`ivljava sudbinu
Mirze Vare{anovi}a, koji je bukvalno istjeran iz nacionalnog tima, iako je godinama bio jedan od njenih najboljih igra~a.
Za dobru se proviziju u najboljoj bh.
selekciji mo`e odigrati ~ak i poluvrijeme,
u {ta se uvjerio i jedan od na{ih najtalentiranijih poslijeratnih nogometa{a koji
nam je kazao kako je njegov klupski
predsjednik iz Hrvatske, u nastojanju da
ga transferira na zapad, dvojici ~elnika
NS BiH davao 25 hiljada eura da on
zaigra samo jedno poluvrijeme u utakmici protiv [panije koju smo na Ko{evu
izgubili sa 2:1 dok je selektor bio Mi{o
Smajlovi}.

NUSRET JA[ARI,
SELEKTOR IZ SJENE
S druge strane, danas je reprezentacija BiH uglavnom sastavljena od igra~a
kojima se tra`i anga`man i koji su pod
patronatom Pa{ali}evog intimusa, samozvanog menad`era Nusreta Ja{arija. Ovaj
Albanac rodom iz makedonskog Gostivara, ina~e vlasnik dvije slasti~arne u Sarajevu, glavni je posrednik prilikom sklapanja nogometnih transfera igra~a kojima
reprezentacija BiH slu`i kao izlog za
odlazak na zapad, a odnedavno i na istok,
odnosno na rusko i ukrajinsko tr`i{te.
Svakako najdrasti~niji primjer Pa{ali}evog i Ja{arijevog poslovanja je nogometa{ beogradskog Partizana, Bijeljinac
Branimir Baji}. Do prije dvije godine,
dok je bio standardan u Partizanovom
timu, Baji} je odlu~no odbijao svaku
pomisao o igranju za reprezentaciju, no
kada je dospio me|u rezervne igra~e, prihvatio je poziv. Baji} je standardan u
reprezentaciji iako ne igra u Partizanu
vi{e od godinu dana. Pa{ali} i Ja{ari poku{avali su ga pro{le godine prodati u
Romu, no transfer nije uspio jer se predsjednik rimskog kluba Sensi bez mnogo
dvojbi odlu~io za mladog i dokazanog
Francuza Phillipa Mexesa. Ja{arijev je
igra~ i Nedim Filipovi} iz vara`dinskog
Varteksa. Dobre veze Ahmeda Pa{ali}a sa
Varteksovim trenerom Miroslavom ]irom Bla`evi}em, kojeg je Pa{ali} svojevremeno htio instalirati na mjesto selektora BiH, a u ~emu ga je sprije~ila reakcija na{ih trenera koji rade vani, ali i

54

SLOBODNA BOSNA 31. 3. 2005.

BLA@ SLI[KOVI], NAPUHANA TRENERSKA VELI^INA

Od 22 utakmice, koje je
vodio Sli{kovi}, pobijedio
je samo u 6!
Iako su ga pojedini mediji, prije svih
Dnevni avaz, u nekoliko navrata nazivali
li~no{}u dana ili godine, pa zatim preporoditeljem nacionalnog tima ili selektorom koji }e sa reprezentacijom ujediniti
raskomadanu BiH, ~injenice govore kako je
Bla` Sli{kovi}, izuzmemo li D`emaludina
Mu{ovi}a, najneuspje{niji od svih pet
selektora u reprezentativnoj historiji. Iako su
mu ovo ve} druge kvalifikacije na klupi
reprezentacije, za {ta prima svakog mjeseca
i vi{e nego pristojnih pet hiljada maraka
pla}e, bez ostalih prinadle`nosti, Sli{kovi}
sa reprezentacijom BiH nije pobijedio niti u
jednoj va`noj utakmici. [tavi{e, u historijskom me~u sa Dancima, reprezentativni je
brod uspio dotegliti tek do remija, a za `ivotnu {ansu za plasman na EP Sli{kovi} prije
mo`e zahvaliti rezultatima ostalih timova u
tada{njeg ~lana Predsjedni{tva BiH Beriza Belki}a, rezultirale su Halilovi}evim
pozivanjem u reprezentaciju, dok je Ja{ari
zadu`en za kontakte s klubovima, te bombardiranje podobnih novinara la`ima o
tome kako Halilovi} svakoga dana treba
potpisati za amsterdamski Ayax ili milanski Inter. Najava Elvira Balji}a o napu{tanju nogometa obradovala je Pa{ali}a i
Ja{arija, koji su odmah Halilovi}u rezervirali Balji}evo mjesto u reprezentaciji, no kako se Balji} ipak predomislio,
ostaje im samo ili da ~ekaju njegov definitivan opro{taj ili da ga za naredne utakmice jednostavno ne pozovu.

REPREZENTATIVNI
DRES ZA 5 HILJADA
EURA
Zanimljivo je, me|utim, kako je
mogu}e da se iz reprezentacije izleti
isto onako kako se u nju ulazi, dakle,
preko no}i. Takav je i primjer sada{njeg
nogometa{a Sarajeva D`eme Berberovi}a, koji je igrao za reprezentaciju u vrijeme dok mu je Ja{ari bio menad`er.
Me|utim, nakon {to se nije uspio pribli`iti ~ak ni rezervnoj klupi Bayera iz
Leverkusena i nakon {to je polusezonu
proveo na pozajmicu u Osnabrucku, Berberovi} je raskinuo ugovor sa Ja{arijem i
vratio se u Sarajevo. Podsjetimo i da je
Mirko Hrgovi} bio standardni reprezentativac tokom tri-~etiri utakmice pro{lih

na{oj grupi, a ne vlastitom umije}u.

Statistika je neumoljiva i ona nikako nije na
njegovoj strani. Sli{kovi} je do sada,
zaklju~no sa posljednjom utakmicom protiv
Litvanije, 22 puta sjedio na klupi bh.
nacionalnog tima. Zabilje`io je {est pobjeda,
osam remija i osam poraza. Gol-razlika je
22:39, a od 66 bodova osvojio je samo 26 o~ajnih 40-ak posto. Debitovao je 27. marta
2002. godine na Grbavici protiv Makedonije
(4:4), a na prvu pobjedu ~ekao je punih godinu dana, pod njegovim vo|stvom prvi put
je pobjeda stigla 29. marta 2003. godine u
Zenici protiv Luksemburga 2:0. Najte`i
poraz bh. tim je pod vo|stvom Sli{kovi}a
do`ivio od Rumunije u Sarajevu (0:3) u septembru 2002. godine, te proteklog vikenda u
Briselu, a najubjedljivija je pobjeda bila ona
u Danskoj - 2:0...
kvalifikacija za EP u Portugalu. Nakon
{to je Hrgovi} iz [irokog preselio u
bundesliga{a Wolsburg za 1,5 miliona
eura izgubio je mjesto u najboljoj selekciji BiH!? Ovakav piljarski na~in trgovanja
u reprezentaciji BiH vlada ve} nekoliko
godina, no ovda{nji mediji o tome uglavnom {ute. Neki su pod kontrolom
~elni{tva NS BiH, dok su oni drugi, koji
se usude na svjetlo iznijeti prljavi ve{,
istoga trena izlo`eni brutalnim prijetnjama. Tako je ove sedmice uredniku
sportske rubrike Nezavisnih novina zaprije}eno da }e zavr{iti kao i direktor
(@eljko Kopanja, op.a.), novinaru Dana
zaprije}eno je zbog ~lanka u kojem je
Elvir Rahimi} pojasnio razloge neigranja
za BiH, a potpisniku ovih redova ~etiri
puta je ozbiljno prije}eno premla}ivanjem i razra~unavanjem. No, novinari
koji nastoje razotkriti poslovanje kriminalne zlo~ina~ke grupe okupljene oko NS
BiH nisu jedini kojima se prijeti. Ide se
tako daleko da se prijeti ~ak i uglednim
bh. trenerima, koji se drznu kazati {to
misle o rezultatima reprezentacije i ustroju NS BiH. No, za razliku od poruka koje
se {alju novinarima, s njima su metode
ne{to suptilnije, pa im se priprijeti
objavljivanjem za njih negativnih ~lanaka
u Dnevnom avazu i njegovim satelitskim
medijima, {to samo po ko zna koji put
potvr|uje tezu o podobnim i njihovim
novinarima.

Sarajevo, Tel: ++387 33 714-320

e-mail: lutrija@bih.net.ba
www.lutrijabih.ba

LOTO 6 od 42
JACK POT OKO
200.000 KM
Izvla~enje brojeva ovog
kola obavit }e se
u utorak, 5. aprila,
na FTV u 20 sati

Raiffeisen bank
Danijela Ozme 3
71000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina
Tel: +387 33 44 02 72,
44 29 64, 21 49 00
Fax: +387 33 21 38 51
E-mail: RBBHINFO@rbb-sarajevo.raiffeisen.at
www.raiffeisenbank.ba

Po{tovani ~itaoci,
Pozivamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12
mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 68501600000168 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3,
Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE RZBABA2S, s
naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da
po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:
Pres-Sing d.o.o.
Slobodna Bosna
^ekalu{a ~ikma 6
71000 Sarajevo
Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i
prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.
Cijena pretplate:
Za Evropu Godi{nja: 140 EUR
Polugodi{nja: 70 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 240 USD

(avio po{ta)
Polugodi{nja: 120 USD
Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja 360 USD
(avio po{ta)
Polugodi{nja: 180 USD
E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba
www.slobodna-bosna.ba

POSEBNA CIJENA PRETPLATE

ZA NJEMA^KU!
Godi{nja pretplata za ~itaoce u
Njema~koj iznosi 100 EUR!
Informacije: Tel. ++6152 / 977-516
Fax ++ 6152/ 177-980
Post fah 1770, 64507 GROSS GERAU
Deutschland

31. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

55

PIJANISTI^KI GENIJE U BiH

Na licima Sarajlija pri

sam neku ~udnu te`in
IVO POGORELI] /47/,
jedan od vode}ih svjetskih
pijanisti~kih virtuoza,
pro{le je nedjelje odr`ao
koncerte u Tuzli i
Sarajevu; nakon
sarajevskog koncerta
Pogoreli} je razgovarao
sa novinarkom na{eg
lista, obja{njavaju}i
svoju fasciniranost
glavnim gradom BiH,
te iznose}i razloge
zbog kojih vi{e od
deceniju i po ne `eli
nastupati u Srbiji

UVIJEK RADO DOLAZIM U

BiH: Ivo Pogoreli} ponovo je
odu{evio publiku u Tuzli i
Sarajevu

POGORELI]

U Beogradu odbijam nastupati otk

56

SLOBODNA BOSNA 31. 3. 2005.

Ivo Pogoreli}, samo za SB

imijetio
I
nu

Razgovarala

Mirha Dedi}
Foto

Milutin Stoj~evi}

vo Pogoreli} ve} je skoro dvadeset i

pet godina jedan od najpriznatijih i
najtra`enijih pijanista dana{njice.
Pogoreli} je posljednjih nedjelja na
velikoj svjetskoj turneji ali, kako
ka`e, ne uspijeva udovoljiti ni polovini
zahtjeva za koncertima. Jo{ kao mladi
muzi~ar, Pogoreli} je odu{evio cijeli svijet svojim izvedbama Chopina. Zbog njegove originalnosti i osobenosti u interpretaciji muzi~ki kriti~ari su obi~no govorili da svira dvjesta godina ispred svog
vremena. Ovaj slavni pijanista pro{le
nedjelje je odr`ao koncerte u Tuzli i Sarajevu. Ina~e, Pogoreli} je 1996. godine,
rukovode}i se plemenitom idejom pomaganja gradu pod opsadom, osnovao Humanitarni fond Sarajevo u koji je ulo`io
sav prihod od dvjesta koncerata koje je
odr`ao {irom svijeta. Zbog toga i ne ~udi
{to je Pogoreli} ovaj put do{ao u Sarajevo
za honorar od samo 20 hiljada KM - njegovi koncerti u svjetskim metropolama
pla}aju se 100 hiljada eura.
Pogoreli}, koji je jedan od najpresti`nijih umjetnika u domenu snimaka
djela klasi~ne muzike, kako saznajemo od
njegovih prijatelja, okupiran je idejom da
snimi CD na kojem }e svirati Chopina
samo lijevom rukom. To do sada nije
uspio ni jedan pijanist u svijetu. Tako|er,
ovaj virtuoz u posljednje vrijeme kreira
nakit.
Nakon smrti supruge, tako|er pijanistice Alice Kezeratze, koja je umrla od
raka 1996. godine, Pogoreli} je bio dugo

u depresiji. Pro{le godine odlu~io je

javnosti pokazati vlastite kreacije nakita
koje je napravio za svoju suprugu prije
dvadeset godina. ^uveni svjetski juveliri
po~eli su izra|ivati nakit po Pogoreli}evim skicama, koji je za kratko vrijeme
postao pravi hit me|u svjetskim d`etsetom i postao stvar presti`a.
Ovaj ekscentrik koji ne podnosi blic
fotoaparata, a sa novinarima se izuzetno
rijetko dru`i, pristao je na razgovor za
na{e novine nakon dvosatne probe koju je
odr`ao u potpunom mraku dvorane Doma
Vojske Federacije BiH u Sarajevu.

TUZLA JE GRAD KOJI

IMA RITAM
Prije nekoliko dana imali ste koncert u Tuzli i to je bio Va{ prvi nastup
pred tuzlanskom publikom. Da li nam mo`ete ne{to re}i o Va{im impresijama?
Bilo je jako interesantno jer {to god se
u `ivotu radi prvi put zanimljivo je i
oboga}uje ~ovjeka. I ostavlja trag. Kako
na mene, tako i na publiku. Ja se nadam
da je taj trag bio pozitivan. Publika je
pa`ljivo pratila koncert. Na`alost, uvjeti u
Tuzli nisu optimalni, to vam je ostalo od
rata, a ja sam na`alost prehla|en, pa su to
sve skupa za mene neuobi~ajene okolnosti. Ostaje kao iskustvo lijepo i vedro,
jedno suo~avanje koje je neuobi~ajeno za
tamo{nju publiku. Me|utim, uz moj koncert stigla je i dobra vijest da }e se u Tuzli
uskoro formirati ustanova za visoko
muzi~ko obrazovanje. Dakle, u skoroj
budu}nosti sre}a }e se osmjehnuti darovitim mladim ljudima iz tog kraja da
mogu nastaviti svoje {kolovanje. Uvjerio
sam se da u Tuzli ima muzikalnih ljudi.
^uo sam i osjetio da u tom gradu ima
ritma. Zbog toga je i vrlo zna~ajno da taj

HUMANITARNA MISIJA

Samo da raka ne bude!

Odr`ali ste brojne humanitarne
koncerte ~iji je novac ulo`en u obrazovanje mladih ljudi, ali dosta novac izdvajali ste i za borbu protiv raka?
Neko vrijeme doprinosio sam borbi protiv raka i drugih te{kih bolesti, naro~ito u
Engleskoj za Dru{tvo borbe protiv raka, jer
su dosta uspje{ni. Nedavno je Institut
Marie Currie u Londonu objavio ne{to
fenomenalno: potpuno izlije~enje karcino-

ma kada bi pacijent pao u komu. Ve} je poznato da povi{ena temperatura uni{tava

bolest. Sad izazivaju komatozno stanje. Ne
znam kako to posti`u, ali posrijedi je
najnovija vijest. Mislim da je to najbitnije za
op}e odr`anje ljudske vrste, jer nu`nost
preno{enja znanja bez rivaliteta uvjet je
opstojanja ljudske rase u okolnostima koje
se mijenjaju na planetu koji popu{ta pod
lo{im utjecajem ljudske vrste.

kako je Milo{evi} do{ao na vlast!

31. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

57

PIJANISTI^KI GENIJE U BiH

grad ima ustanovu za visoko muzi~ko

obrazovanje.
Dugo Vas nije bilo u Sarajevu a bili
ste jedan od prvih umjetnika koji je odmah nakon rata posjetio glavni grad BiH?
Za mene je uvijek veselje do}i ovdje.
Iz nepoznatih razloga meni su uvijek ovaj
grad i ljudi u njemu jako dragi. Ju~er smo
malo pro{etali po Sarajevu. Sva ta ponuda
robe na Ba{~ar{iji nije mi se u~inila zanimljivom. Suvi{e je jednoli~na. Mo`da
zbog klime i toga {to ste imali dugu zimu,
pa se svijet jo{ nije probudio.
Me|utim, za mene je interesantan i
uvijek fascinantan taj pojam posebne
duhovnosti Sarajlija. Ovde je na djelu
neko posebno vrenje. Nisam mogao da ne
primijetim tu te`inu na licima, osjetio sam
poruke mrkih pogleda Sarajlija kao
posljedicu svega onog kroz {ta je
Sarajevo pro{lo. To se vidi, i to se ne
mo`e sakriti. Meni je bilo stra{no zanimljivo da posmatram te ljude i ja ih
razumijem. Me|utim, morate uzeti
sva~ije individualno iskustvo; moje se
razlikuje od va{eg. Stoga mi je svaki put
drago posjetiti i osjetiti Sarajevo. Bila bi
mi `elja da u budu}nosti dobijete zamjenu
za ovaj dragi instrument - klavir, koji je
jako puno propatio kao i vi sami. Dok
sam se vozio ulicama Sarajeva ~uo sam
na radiju da }e se ovdje graditi Concert
Hall. To je sjajna vijest! Tada }ete
vjerovatno dobiti i novi instrument.

MOJI KONCERTI
ZA SARAJLIJE
Da li biste Vi do{li da ga
otvorite?
Ja uvijek dolazim po pozivu.
Da biste negdje do{li, morate
biti pozvani. Kako da ne,
do{ao bih, naravno. Li~no
smatram da je vama to
veoma zna~ajno i
potrebno. U Italiji je
Rim ~ekao 60 godina nakon rata na
svoju dvoranu.
Me|utim, uvijek
nakon katastrofa
i kataklizmi
do|e jedno
razdoblje
koje se smatra produktivnim, kada
se javljaju
veoma
plodotvorni i
daroviti ljudi. Zbog
toga je jako dobro da
postoji takva ustanova u
Sarajevu.

58

SLOBODNA BOSNA 31. 3. 2005.

Vi ste odr`ali veliki broj humanitarnih koncerata za Sarajevo. Da li Vam

je ikada neko podnio izvje{taj gdje je taj
novac zavr{io?
To je uglavnom bilo uru~eno na valjan
na~in, dakle direktno, tako da ja nikada
nisam postavljao takva pitanja. Me|utim,
to je ne{to {to je bilo u pro{losti, u vrijeme kada mo`da nije bio va`an sam
novac koliko taj gest. Novac tako|er nije
bio bezna~ajan, mislim da je u svakom
pojedinom slu~aju koristio. To je bilo u
pro{losti vezano za ratna zbivanja. Rat je
pro{ao i sada vi morate stvarati novi
ambijent.
Koliko je raspad biv{e zajedni~ke
zemlje ostavio traga na Vas?
Ja nisam politi~ar pa o tome ne bih
govorio. Mogu samo re}i da sam se rodio
u jednoj drugoj epohi - epohi socijalizma.
To je bila 1958. godina.
Dugi niz godina niste odr`ali koncert u Va{em rodnom gradu, Beogradu.
Zbog ~ega?
To je opet politi~ko pitanje. Isto tako
to je pitanje na koje bih trebao {iroko elaborirati i du`e govoriti. Najjednostavnije

Daleki istok, Kinu, Maleziju, Koreju...

Svaka zemlja ima svoju kulturu, tradiciju
i muzikalnost. Neke zemlje podlo`ne su
modi u muzici vi{e nego neke teritorije
koje imaju svoju ja~u tradiciju. A kada
pogledate u njihove korijene, recimo, one
su mla|e i od va{eg grada, Sarajeva.
Me|utim, putuju}i svijetom sva{ta sam
nau~io i preuzeo od drugih kultura, primjerice njema~ku higijenu, tu{iranja hladnom vodom, ali i puno toga iz isto~nja~kih kultura. Ali danas je zaista
jako iscrpljuju}e putovati, zbog sve ve}ih
aerodroma, ve}eg broja ljudi. Danas se na
bilo koje putovanje potro{i jedan dan i
jednostavno u taj dan ne mo`ete ni{ta vi{e
smjestiti.
Da li planirate javne nastupe i koncerte na presti`nim festivalima kao {to su
Salzburg, na kojima ste zapravo i zapo~eli
Va{u karijeru?
To zvu~i dobro, ali u principu to
publika ne prihvata dobro pod firmom
festivala. Salzburg je jedan mali
provincijalni grad koji je imao sre}u da
su u njemu svirale i vodile ga, da tako
ka`em, zna~ajne figure iz svijeta
muzike.

SARAJEVSKO VRENJE: Me|utim, za mene je

interesantan i uvijek fascinantan taj pojam
posebne duhovnosti Sarajlija. Ovde je na djelu
neko posebno vrenje
mi je da vam ka`em kako u Beogradu
nisam nastupao od dolaska Milo{evi}a
na vlast. Nisam `elio svirati u
Milo{evi}evoj Srbiji zbog toga jer se
to su{tinski protivilo mom duhu i
raspolo`enju.

SVJETSKI
PUTNIK
Ovu turneju
zapo~eli ste u Italiji,
do augusta }ete biti
u Evropi a zatim
odlazite na Daleki
istok. Pro{le
godine imali ste
veliku turneju
po SAD-uu. Da
li Vam je
naporno
putovati i
dr`ati toliko
koncerata?
Ta ~ n o ,
imam nastupe {irom
Evrope a
potom putujem na

U po~etku karijere nastupali ste

jako ~esto sa najpresti`nijim orkestrima
svijeta me|u kojima su Chicago Symphony, London Symphony, Vienna Philharmonic, me|utim kasnije ste se okrenuli recitalima. Zbog ~ega?
Ja i danas vrlo ~esto nastupam s
orkestrima. Prije nekoliko godina imao
sam turneju po SAD-u, koja je koincidirala sa otvorenjem sezone. Nastupao sam sa pet najzvu~nijih orkestara uklju~uju}i Philadelphija Philharmonic, dakle sa najve}om tradicijom. Me|utim, istina je da je prire|ivanje solo koncerata manje optere}eno. Ne dolazi do kontakta sa drugim ljudima, s njihovim profilima i s
onim {ta njihov profil mo`e donijeti, po
mom iskustvu, ne uvijek dobro. Tako|er, ni sa dirigentima nisu sva moja
iskustva sjajna. Na kraju, `ivot dana{njeg dirigenta je veoma optere}en
birokratijom. Dirigent se mora brinuti o
prikupljanju sredstava, o sponzorima, i
jako malo mu ostaje vremena za profesiju. Osim toga, dirigenti se moraju
boriti za svoju poziciju, gdje ga ~eka
neko da mu je preuzme, {to se ne
doga|a u solo karijeri.

Ludlumov krimi} iz bosanskog pakla

Ameri~kog knji`evnika ROBERTA LUDLUMA, autora nekoliko desetaka {pijunskokriminalisti~kih romana koji su ga proslavili {irom svijeta, smrt je sprije~ila da
zavr{i svoj posljednji roman RAMIZOV GROB, ~ija se radnja de{ava u ratnoj i
poratnoj Bosni i Hercegovini; ovu knjigu zavr{io je njegov dugogodi{nji
prijatelj i prevoditelj Hrvat BRANKO BUCALO s kojim je na{ novinar
ove nedjelje razgovarao u Zagrebu

ROBERT LUDLUM
NA MANJA^I
Posljednji Ludlumov roman Ramizov grob }e
razbjesniti zapadne {pijune koji su vr{ljali po BiH
Foto: Mario Ili~i}

Pi{e

Nedim Hasi}

ranko Bucalo jedan je od

najpoznatijih hrvatskih novinara, publicista i prevoditelja.
U svojih ~etrdesetak godina
plodnog rada prevodio je i to
jo{ uvijek, u 76. godini `ivota, ~ini, sa
engleskog, italijanskog, francuskog i
ruskog jezika djela autora poput Jacka
Londona, Normana Maillera, Trumana
Capotea, Gore Vidala, Oriane Fallaci,
Umberta Eca... a za neka od tih djela
napisao je predgovore i pogovore. Ovih je
dana Branko Bucalo u `i`i svjetske javnosti. Njegovo dugogodi{nje prijateljstvo
sa Robertom Ludlumom, autorom ~iji su
trileri {irom svijeta prodani u vi{e od 200
miliona primjeraka, rezultiralo je nadopisivanjem posljednjeg Ludlumovog romana Ramizov grob.

NEO^EKIVANO
PRIJATELJSTVO

BRANKO BUCALO: Prijatelj Roberta Ludluma napisao je kraj njegovog posljednjeg

trilera Ramizov grob koji je svojom radnjom smje{ten u ratom razorenoj BiH

Za roman koji Ludlum, koji je preminuo 2001. godine, nije uspio zbog
te{ke bolesti zavr{iti, a koji je u cijelosti
svojom radnjom smje{ten u BiH, Bucalo
je napisao kraj. Narednog mjeseca rije~ka
izdava~ka ku}a Extrade objavit }e roman
Ramizov grob na podru~ju Evrope, dok
31. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

59

SVJETSKA KNJI@EVNA PREMIJERA

autorska prava za Sjedinjene Ameri~ke

Dr`ave ima Ludlumova porodica.
Branko je Bucalo s Robertom Ludlumom prijateljevao skoro trideset godina. Ludlumov roman Holcraftova pogodba Branko je preveo jo{ 1981. godine i
time je, kako ka`e, po~elo jedno veliko
knji`evno ali i ljudsko prijateljstvo koje je
kulminiralo Brankovim dopisivanjem posljednjeg dijela Ludlumovog svojevrsnog
hommagea Bosni i Hercegovini. Upoznali
su se, ka`e, sasvim slu~ajno, u jednoj
knji`ari u Londonu u kojoj je Ludlum potpisivao primjerke svoje netom izdate
knjige. Pred knji`arom u Oxford Streetu
vladala je strahovita gu`va, Ludlum je
potpisivao neke svoje knjige. Kada je i
meni potpisao Put za Omahu, stao sam sa
strane i posmatrao {ta se zbiva, pri~ao
nam je po~etkom ove nedjelje u Zagrebu
Branko Bucalo. Pri{la mi je jedna lijepa
djevojka i zamolila me da ostanem. Kada
je potpisivanje okon~ano, Ludlum je
odabrao njemu tri nepoznate osobe i
poveo nas na ru~ak. U zape}ku sam imao
metalnu zastavicu sastavljenu od jugoslavenske i ameri~ke zastave. To ga je zanimalo. A nakon toga grom iz vedra neba
Ludlumov poziv na ve~eru u hotelu
Bristol. Bezbroj njegovih pitanja i tra`enje dozvole da razgovor snima.
Dopu{teno. Koje je va{e nacionalno jelo?, pitao me je, ali ja, [iben~anin odrastao u Zagrebu, ne znadoh odgovoriti.
Ipak, ve~era je zavr{ila s jednim hercegova~kim vinom.
Nakon ve~ere zapo~elo je prijateljstvo
koje je trajalo sve do Ludlumove smrti
nakon duge i te{ke borbe s rakom koji ga
je iscrpljivao, no ipak je iza sebe uspio
ostaviti tri nedovr{ena romana. Tr`i{te
nekada{nje Jugoslavije Ludlumu finansijski i nije bilo toliko zanimljivo, no, zbog
svoje zainteresiranosti za tu zemlju, a
posebice, po~etkom 90-ih godina pro{log
stolje}a, za BiH i de{avanja u njoj, veoma
mu je bilo va`no da su njegovi romani bili
prevo|eni na jedan od ju`noslovenskih
jezika. Jugoslavija je bila prva zemlja u
balkanskom svijetu i cijeloj regiji koja se
odlu~ila na tiskanje njegovih djela,
poja{njava nam Bucalo. Ludlum je govorio kako se ~ovjek ~esto unakazuje svojim ro|enjem. Svaki je ~ovjek veliki po~etak, govorio je, nastavljaju}i: Prostori
Jugoslavije, osobito Bosne, a tamo se
toliko veselih uzdaha pretvorilo u muk.
To me je iznenadilo. Zar poznajete Bosnu?, upitao sam ga. Odgovorio je nije~no
i spomenuo ~etiri knjige o Bosni u srednjem vijeku i neke elemente iz sada{njosti. Kazao mi je: Pa o Bosni su
pisali Francuzi, Englezi, Nijemci, ~ak
[panjolci. To nisu enciklopedije, dramski
epovi ve} ponekad zbrkana povijest tog

60

SLOBODNA BOSNA 31. 3. 2005.

ROBERT LUDLUM: RAMIZOV GROB

Tako je govorio Ramiz

Helms u dru{tvu s grupom Bosanaca, muslimana, nije mogao vjerovati svojim o~ima.
Pred njim, petnaestak metara od njega, bila je polusru{ena ku}ica s ogradom, sasvim
sli~na onima koje imaju Indijanci u ^ileu. Dobro, polusru{eni desni zid i dio krova, pa na to
se ve} navikao, ali nekako je bila ~udesna: starobijelocrvenkasta, s novim prozorima,
odnosno okvirima prozora. Nije bio trenutak za razum, ve} za efektivnu izop}enost brzine
razuma, ve} za vrlo brzo cije|enje misli.... [panjolski u Bosni, na rubu Manja~e, ~udnog
sjevernog Teksasa u Bosni... A me|u knjigama i valjda {ezdesetak na {panjolskom jeziku.
Vincente Blasco Ibanen, Pio Baroja, Antonio dr Trueba, Luis Coloma, Jose Maria de
Pereda, pa Hose de Perera Helms nije mogao vjerovati svojim o~ima. U Afganistanu je
nailazio isklju~ivo na muslimansku literaturu, a ovdje, negdje na Balkanu nai{ao na
{panjolske klasike, od kojih je znao najmanje imena, jer mu je baka bila [panjolka. Je li
ovo zemlja, ta gu{evina ljepote i svih prekrasnih prirodnih ~uda, koja je toliko slu`ila kao
politi~ka svrsishodnost u svijetu, koja je neupu}enima `ivjela u slabo shva}enoj ponosnoj
ti{ini, gdje su brale bostan politi~ke i klerikalne akcije i protuakcije, tako da je izmicala
stoljetnom neshva}anju i cenzuriranju a sada, me|u stabljikama obranih raj~ica. Mrtvi
su bili s druge strane ku}e, unutar malog prekrasnog vrta, puna pomalo ocvala cvije}a i
zrelih neubranih vo}aka. Prvi me|u mrtvima, a bilo ih je petero, bio je ~ovjek niska rasta a
visokih godina, s bradom. To je bio Edin [arama{evi}, ~ovjek koji je [panjolsku doveo u
Bosnu, profesor na jednom sarajevskom univerzitetu. Na mrtvu licu ostentativno i mirno
~u|enje, ako se smijem tako izraziti. Pored njega `ena na glavi s velom koji kao da je
stavila prije smrti. Ne nisu to bile opsjene. Iz krvavih prstiju virio je no` gotovo crne boje,
koji bi se nekom svjetioni~aru `ivota predstavio kao nevin. ^etiri
rane na butinama, jedna u prsima djevoj~ice od otprilike 14 godina, pa jo{ dvoje izbodene djece, a jedno s mecima u glavi.
Kakav trijumf smrti! A ja sam Amerikanac ovdje samo da
dojavljujem tu|e smrti, da sebi opisujem ~udna svodovlja
stropa, da gledam kako pa`ljivo oblikovani kamen modelira munje i trake svjetla. Muslimanska obitelj, oprostite,
poklana. Ovdje nema fiksiranja. Ovo je zemlja grebena,
vodopada, potencijalnih pozori{nig kulisa, klanaca, uvala,
dramskih kompozicija. Ali i smrt koja izmi~e svakom pametnijem fokusiranju, a prisiljena je da tragi~no deklamira, gestikulira, urli~e smrt. Bla`ena zemlja smrti u kojoj se ~eka
samo na jedno. Budu}nost. Tako je govorio
Ramiz.
(B. B.)

va{eg podru~ja. Ja nisam histori~ar, ja

sam samo istiniti, nadam se, pratitelj
na{eg vremena, dodao je Ludlum.

SA LUDLUMOM PO
BOSANSKIM [UMAMA
I GORAMA
Prijateljstvo Branka Bucala s Ludlumom i njegovom porodicom rezultiralo
je i dopisivanjem kraja romana Ramizov
grob, knjige koja }e svoju svjetsku premijeru do`ivjeti krajem narednog mjeseca. Iako }e mo`da neobi~no zazvu~ati da
prevoditelj napi{e kraj knjige, u svjetskoj
su knji`evnosti takvi slu~ajevi ve} poznati. Ludlum je nerijetko dopu{tao
drugim piscima da rade na njegovim
{pijunskim trilerima, a nedavno je dopisan i nastavak Kuma Marija Puza, te
nastavak ameri~kog bestselera Prohujalo
s vihorom. Prije Robertove smrti 2001.
godine, on i njegova u posljednje vrijeme

~esta koautorica, novinarka i spisateljica

Gayle Londs, te ro|ak i spisatelj Patrick
Larkin, do{li su, u mom prisustvu na
ideju, tada u Los Angelesu, da ja zavr{im
knjigu ve} nazvanu kao Ramizov grob,
sje}a se Bucalo. Smatrao sam to apsurdnim, ~ak i vicem, ali ve} te{ko bolesni
Ludlum zagrizao je na tu ideju kao u lijek
za ozdravljenje. I tako se taj da i
daaaaa vukao gotovo dvije i pol godine,
dok definitivno nije, rekao bih bezbroj
puta, razgovarala sa mnom Eillyn,
Ludlumova supruga, koja je sada tako|er
ozbiljno bolesna. I tako sam, razrovan
svim |avolima ovog svijeta, pristao.
Dakle, moja }e biti gotovo tre}ina knjige.
Posljednja tre}ina. Nakon svih mogu}ih
razgovora, pisama, molbi savjeta Ramizov grob je pri kraju, a dosada{nja nadopuna knjige je prihva}ena.
Bucalo smatra kako je na Ludlumovu odluku da mu dopusti pisanje

Ludlumov krimi} iz bosanskog pakla

KO JE BIO ROBERT LUDLUM

Pisac koji je prodao preko

200 miliona knjiga
Robert Ludlum, pisac koji je svoju
prvu knjigu objavio u ~etrdeset drugoj
godini, ~iji su idealisti~ki heroji i nemilosrdni negativci odu{evljavali publiku, ro|en
je 1927. godine u New Yorku u porodici
imu}nih republikanaca, odrastao je u New
Jerseyju, a {kolovao se u Connecticutu. S
devetnaest godina Ludlum zavr{ava svoj
prvi roman, no rukopis gubi nakon jednog
no}nog pijan~evanja u San Franciscu. Prvi
roman pod nazivom The Scarlatti Inheritance pi{e 1971. godine na nagovor supruge. Radnja je smje{tena u vajmarsku
republiku, a govori o tajnoj grupaciji koja je
finansirala Adolfa Hitlera. Knjiga koju je
odbilo nekoliko izdava~a postala je bestseler i knjiga mjeseca, a prodana je u
75.000 primjeraka. U razdoblju od sljede}e dvije godine objavljuje dvije uspje{nice, a temom nacizma ponovno se
bavi u romanu The Apocalypse Watch, te u
The Holcroftovoj pogodbi, po kojoj je

snimljen film s Michaelom Caineom u

glavnoj ulozi. Jedan od Ludlumovih najpoznatijih literarnih heroja je James Bourne
koji se pojavljuje u romanima The Bourne
Identity, The Bourne Supremacy i The
Bourne Ultimatum, po kojima su tako|er
snimljeni igrani filmovi. Omiljena Ludlumova tema je korupcija u visokim krugovima vlasti, a radnja njegovih romana
uglavnom se odigrava u okrutnom svijetu
tajnih slu`bi u kojima pojedinci, progonjeni
sa svih strana, u posljednji trenutak
spre~avaju goleme katastrofe. Knji`evni
kriti~ari nisu ga cijenili, ako su ga uop}e
primje}ivali - me|u ostalim zamjerali su
mu nasilje, nedostatak karakterizacije te
nekultiviran stil s jeftinim efektima. Ludlum je objavio dvadeset i jedan roman,
djela su prevedena na trideset i dva jezika,
a prodao je vi{e od dvjesto devedeset miliona kopija ~ime je postao jedan od najuspje{nijih svjetskih autora trilera.

kraja Ramizova groba presudno uticalo,

pored njihovog prijateljstva i li~nog povjerenja, to {to je Bucalo poznavao
Bosnu, teren na kojem se doga|a radnja
romana. Iz Dubrovnika, kojeg je Ludlum
smatrao najljep{im gradom svijeta,
1998. godine su krenuli u Bosni i u na{oj
zemlji ostali desetak dana posje}uju}i
mjesta na kojima je Ludlum zamislio
svoju radnju. Krenuli smo od Dubrovnika, pa do Mostara, pa posvuda.
Zanimalo ga je za{to je Porfirogenet u
prvoj polovici desetog stolje}a dao ime
Bosni. Kako protuma~iti na{ let? Zar
govoriti samo o Grme~u, Vrbasu, Uni...
Razli~iti pejsa`i, sli~nosti koje nisu iste,
kao {to je govorio veliki ameri~ki pisac,
niski i bre`uljasti krajevi sjeverne Bosne, Igman, Trebevi}, Ravnjak, Manja~a,
Vitorog, Pla`enice, Travnik, Jajce,
Tuzla, Bugojno, Donji Vakuf, Kupres,
Drvar, Sanski Most, Petrovac, Grme~,
Klekova~a, Sarajevo... U osam dana doista umorna i doista zanimljiva i prekrasna putovanja, a tek {to nam se dogodilo
u Manja~i i Osje~enici... Pa ~u|enja, pa
gotovo uko~ena znati`elja, pa Das
Unzulagliche ist produktiv , odnosno
Produktivno je samo ono {to je nedostatno , glasi jedna od najdubljih Goetheovih
re~enica, koju bi Ludlum, iako skromna
poznavanja njema~kog jezika, ~esto ponavljao. Sve {to je cijelo, gotovo i
savr{eno ujedno je i svr{eno, dokon~ano,
pro{lo. Razvijati se samo mo`e ono {to
je nepotpuno, tra`e}i svoju budu}nost,
ka`e Bucalo. On se prisje}a kako je
Ludlum osobito bio zapanjen ljepotom i
tajnovito{}u sarajevske Ba{~ar{ije. Roman je Ludlum pisao nakon povratka, uz
prekide zbog te{ke bolesti, oko 11
mjeseci. Radnja se, dakako, odvija u
Bosni za vrijeme pro{log rata, a posljednji datum koji spominje jest novembar 2000. Mo`da se knjiga ne}e svidjeti
supernacionalistima raznih etnogeneza,
ali radnja je vi{e nego napeta, ludlumovska i politi~ki kalori~na, a i ameri~ki
i neki ini {pijuni, obavje{tajci i profesionalni uljezi imaju svoja literarna
imena i zna im se radnja a i tko ih je
poslao.
Po~etkom ljeta }e Ramizov grob biti
dostupan ~itateljima, a pripremanje romana za izdavanje u zavr{noj je fazi. Sada
o~ekujem brzi slijed doga|aja za koje
vjerujem da su potrebni i logi~ni, ka`e
Bucalo, zaklju~uju}i. A {to se ti~e imena
Ramiz, Ludlum mi je rekao da ga je uzeo
iz jednog kuranskog ajeta, a tako mu se
zvao i jedan muslimanski prijatelj koji je
`ivio blizu njegovog imanja. Ali Ramiz je
spoj raznih li~nosti, koje u vatri spoja
zra~i lukavo{}u, hrabro{}u, besanicom ali
i optimizmom. I humano{}u.
31. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

61

PRVI PUT U BiH

U ~etvrtak, 31. marta,

u prodaji }e se na}i
{esti po redu DVD
porodi~ni paket iz
kolekcije Slobodne
Bosne;
uz dugometra`ni
animirani film
Bijeg u budu}nost
te akciju Vatrena
klopka, na ovom
DVD-u nalazi se i
klasi~ni vestern
Chino sa velikim
Charlesom
Bronsonom u
naslovnoj roli

Priredio

Nedim Hasi}

vlastitom domu, na zahtjev

porodice odveden je iz bolnice, 30. augusta pro{le godine umro je ameri~ki glumac
Charles Bronson. Smo`den je
okrutnom Alzheimerovom bole{}u {to
ljude pretvara u biljke i pra}en skandalozno be{}utnim odbrojavanjem preostalih dana `ivota ameri~kih tabloida. Na
koncu nije znao ko je, niti da je bio
glumac i filmska zvijezda. Smrt je znala
ko je Bronson i junaka filmova Death
Wish odvela u no} trajnog spokoja.
Posljednja kinopredstava Bronsonovog
`ivota je zavr{ila. Ostala je pri~a o
burnom, nepredvidljivom, slavnom,
koliko razotkrivanom toliko i nedostupnom, Bronsonovom `ivljenju. I filmovi.
Od kojih je jedan i Chino, centralni film
{estog po redu porodi~nog DVD paketa
Slobodne Bosne.
Charles Bronson (3. novembar 1921.
Ehrenfeld, Pennsylvania) iz porodice
poljsko-litvanskih useljenika s prezi-

62

SLOBODNA BOSNA 31. 3. 2005.

menom Bunchinsky, bio je predestiniran

za mukotrpan posao rudara, ba{ poput
svoga oca. I kopao je kao mladi} u rudniku.

OD RUDARA DO
BEZIMENOG OSVETNIKA
Bio je jedno od ukupno petnaestoro
djece ro|ene u porodici koja je bila toliko
siroma{na da je mali Charles {kolu morao
poha|ati u haljini starije sestre. Nekoliko
je puta zbog sitnijih kriminalnih radnji
bio smje{ten i u lokalni zatvor. Od
zavr{etka srednje {kole radio je kao rudar,
ali ga je sudjelovanje u Drugom svjetskom ratu izvuklo iz rudarskog okna.
Bronsonova mladost nalik je, s vjerojatno
ja~im egzistencijalnim oskudicama, fikcijskoj svakodnevici prije odlaska u vijetnamski rat aktera iz Ciminova filma
Lovac na jelene. I kopao je Bronson,
kra}e vrijeme, i prestao gutati ugljenu
pra{inu. No, on je nastavio kopati, samo s
novim ambicijama i u druk~ijem mediju.
Otkrio je zlatni rudnik. U celuloidu.
Stekao je gluma~ko obrazovanje u Pasadena Playhouseu. Neznatno je izmijenio prezime i postao Buchinski ili

Buchinsky. Tako je bilo do 1954. i filma

Bubnjanje Delmara Davesa, gdje je glumio indijanskog poglavicu, kada prezime
mijenja u zvu~no, ameri~kom uhu dostupnije Bronson. Izbrazdanog lica, britko
isklesanih crta, jake konstitucije i stisnutih o~iju, bio je egzoti~an, zapa`en u
Sedmorici veli~anstvenih i Dvanaest
`igosanih. Odlaskom u Evropu 1967.
imao je sre}u glumiti u kultnom Leoneovom vesternu Bilo jednom na Divljem
zapadu i kao bezimeni osvetnik ^ovjek s
usnom harmonikom prizvao slavu.
Prvobitno u [paniji, Francuskoj i Italiji, a
povratkom u Sjedinjene Dr`ave 1972.
postaje ameri~ka filmska zvijezda. Kritika je prema Bronsonu ponekad bila
izrazito nemilosrdna. Bez obzira koliki
trud ulo`io, koliko mahao rukama, ne razlikuje se od stolice na kojoj sjedi. Tako je
jednom davno utvrdio jedan kriti~ar. I bio
je u zabludi. Jer Bronson nije mahao napadno. Bio je cool. Malo rije~i. Kao rani
Eastwood i Schwarzenegger u svim razdobljima. U kinodvorani od Bronsona
nismo o~ekivali, niti tra`ili psihologijske
istan~anosti, suptilnosti u u`ivljavanju,
umije}e tuma~enja raznovrsnih likova.

DVD kolekcija Slobodne Bosne

CHARLES BRONSON:
Zvali su ga Il Brutto
U Francuskoj mu je tamo{nja {tampa nadjenula ime
Le sacre monstre (Sveto ~udovi{te), ali njegov mu
je izgled donio veliki aplauz na projekcijama filmova
FIRETRAP

Vatrena klopka

Bio je dovoljan Bronson, takav kakav je

bio, i ostao. Nepoznati je do{ao s ki{om
Rena Clementa, Hard Times Waltera
Hilla, Telefon Dona Siegela, nekoliko
Aldrichevih filmova i naro~ito dobra
saradnja s Michaelom Winnerom u Death
Wish 1, Stone Killer, Mechanic, s
Richardom Fleischerom u Mr. Majestyk i
svakako ve} spomenuti Leoneov vestern
dr`e Bronsona u zlatnom filmofilskom
pam}enju. Za prvi rediteljski film The
Indian Runner 1991. godine Sean Penn je
anga`irao i starog Charlesa Bronsona. I to
je bilo dovoljno.

SVETO
^UDOVI[TE
Bronson se proslavio filmovima u
kojima je naj~e{}e tuma~io uloge opasnih
i jakih mu{karaca, poput uloge Paula
Kerseya u filmu Death wish. U jednom
intervjuu iz 1985. godine izjavio je kako
ne voli gledati sebe na filmskom platnu.
Nisam veliki ljubitelj svoje glume.
Nakon rata se vratio u Ameriku i krenuo
poha|ati ~asove glume u pozori{tu u
Pasadeni, a prvu je filmsku ulogu imao u

Zvijezda kod nas nekada iznimno popularne tinejd`erske serije Beverly Hills 90210
Dean Cain, pravim imenom Dean Tanaka,
tuma~i glavnu rolu u klasi~noj
akciji Vatrena klopka (Firetrap),
snimljenoj 2001. godine. Prije no
{to je postao jedan iz plejade poznatijih holivudskih glumaca, Cain je
ameri~koj javnosti bio zanimljiv
zbog dvije godine duga~ke ljubavne
veze sa Brooke Shields. U Vatrenoj
klopci Dean Cain igra Maxa
Hoppera, provalnika koji `eli napraviti posljednji veliki posao prije penzionisanja. Ono {to treba ukrasti

filmu Garryja Coopera Youre in the

navy now iz 1950. godine i sam je nekoliko puta rekao da ga je svijet glume
privla~io ne zbog umjetnosti, ve} zbog
mogu}nosti lake i brze zarade. Godine
1972. Bronson je progla{em najve}om
box office zvijezdom, a 1979. mu je
uru~en i Zlatni globus kojim mu je
potvr|en status najve}e me|unarodne
filmske zvijezde. U Italiji, gdje je
Bronson snimio ve}inu svojih spaghetti
vesterna, zvali su ga Il Bruto, odnosno
Ru`ni, a u Francuskoj mu je tamo{nja
{tampa nadjenula ime Le sacre monstre
(Sveto ~udovi{te), ali njegov mu je okrutan i po nekima neprivla~an izgled donio
veliki aplauz na projekcijama filmova.
Poput kolege Clinta Eastwooda, i
Bronson je veliku popularnost stekao u
Evropi. Napustio je holivudske studije i
zamijenio ih tuma~enjem glavnih uloga u
francuskim, {panskim i italijanskim filmovima. Kad mu je bilo 50 godina, vra-

jeste ~ip iz velike multinacionalne informati~ke kompanije. Dok se u njihove prostorije uvla~i preodjeven u
vatrogasca, neko iz kompanije podme}e po`ar u zgradi,
tjeraju}i tako Maxa da zaboravi na ~ip i pomogne
uposlenicima koji pani~no
bje`e tra`e}i izlaz... Osim
Caina, u Vatrenoj klopci
uloge tuma~e i Richard
Tyson, Mel Harris, Lory
Petty, Steven Williams,
Vanessa Angel a re`iju
potpisuje Harris Done.

tio se u Los Angeles i nastavio holivudsku karijeru. Prije desetak godina, niko
nije htio gledati lice poput mojeg na filmskom ekranu. Dobro, niko nije mogao
moje lice povezati sa dobri~inom. Ali
vremena su se promijenila. Danas, izgleda da imam pravo lice u pravo vrijeme,
izjavio je Bronson 1985. godine. Ipak,
Bronson je ponekad pokazivao kako je
vrlo isfrustriran zato {to je glumom upao
u odre|eni {ablon. Ponekad mislim da
bi bilo nevjerojatno lijepo kad bih se
mogao nasloniti na neku ogradu sa koktelom u ruci i prepustiti dijalogu da odradi gluma~ki posao. Bronson se nikada
nije posve smirio u elitisti~kom okru`ju
Hollywooda. Imam toliko mnogo prijatelja, a ~ini mi se da mi niko nije prijatelj. Bronson se `enio tri puta, njegova
druga `ena bila je glumica Jill Ireland
koja je 1990. umrla nakon dugotrajne
borbe s rakom dojke. Iza njega je ostalo
{estero djece i dvoje unu~adi.
31. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

63

Balkanska rapsodija

SLU^AJ SAMUELA HUNTINGTONA

Multikulturalizam kao antiameri~ka zavjera

a multikulturalizam sam prvi put ~uo

kad je ve} sve po{lo k vragu i vjerujem da nisam izuzetak od pravila. Dok
smo `ivjeli u multikulturnoj dr`avi,
nismo znali zna~enje te rije~i. Kada
smo me|usobno zaratili, Zapad je zapeo da nas
upozna s tim velikim civilizacijskim dostignu}em. Brzo smo shvatili da je to njihova teorija o onome {to smo `ivjeli Titova
Jugoslavija bila je multikulturalna dr`ava, kao
{to je i Austrougarska monarhija bila multikulturalna, kao {to je to, kona~no, bila i turska
carevina. Dana{nja Amerika te{ko da je multikulturalnija nego {to su to bili Otomanska
imperija i Rim. Ista je to pri~a o centru i periferiji sistema, o dominaciji i tihoj promjeni
identiteta koja ide u oba smjera. Uz malu razliku... Kulture koje je pokorilo Otomansko
carstvo, uprkos 500 godina terora, opstale su,
dok su od starosjedila~kih ameri~kih kultura
ostali samo statisti duge kose i crvene ko`e koji
poko{eni juna~kom kaubojskom vatrom padaju
sa konja u vestern filmovima.
Ali kauboji sada ka`u: Samo mrtav multikulturalizam je dobar multikulturalizam.
Krajem pro{le godine profesor sa Harvarda
Samuel Huntington objavio je knjigu Ko
smo mi? Izazovi ameri~kom nacionalnom
identitetu.
Ovaj profesor dje~ijeg osmijeha je u centar
pa`nje jednako nau~ne kao i lai~ke javnosti
dospio prethodnom knjigom - Sukob civilizacija i preustrojenje svjetskog poretka.
Objavljen 1996, taj rad je, iako `estoko osporavan i nau~nom i humanisti~kom argumentacijom obaran, ipak dao sliku budu}nosti koju
administracija Georgea W. Busha pretvara u
stvarnost.
Huntington, pokazalo se u svjetlu Bushove
vladavine, nije bio paranoik nego vizionar. Sve
do 11. septembra njegova teza o islamu kao
najve}em neprijatelju Zapada djelovala je neozbiljno. Kako pi{e ju`noameri~ki knji`evnik
Carlos Fuentes: Islam ne postoji da bi napao
Zapad. Islam od Al`ira do Irana vodi svoju
vlastitu kulturnu i politi~ku borbu izme|u konzervativaca i islamskih liberala. Rije~ je o vertikalnoj borbi, duboko iznutra, a ne o horizontalnoj koja te`i {irenju. Ta argumentacija nije
sprije~ila bombardovanje Afganistana i Iraka,
kao {to ne}e spasiti ni Iran ili Siriju, ko god
bude sljede}i.
U Sukobu civilizacija Huntington ovako
obja{njava ameri~ku politiku prema Bosni:

64

SLOBODNA BOSNA 31. 3. 2005.

U Sukobu
civilizacija
Huntington
ovako obja{njava
ameri~ku
politiku prema
Bosni: Ameri~ki
idealizam,
moralizam,
humanitarni
instinkti,
naivnost i
nepoznavanje
Balkana doveli
su Amerikance
do toga da budu
za Bosance, a
protiv Srba

Pi{e

Andrej Nikolaidis

Ameri~ki idealizam, moralizam, humanitarni

instinkti, naivnost i nepoznavanje Balkana
doveli su Amerikance do toga da budu za
Bosance, a protiv Srba. U ~emu je problem?
U tome {to re~enica u kojoj se govori o
humanitarnim instinktima, naivnosti i moralizmu vladara svijeta ima smisla samo ako je
ironija zapravo cinizam, na granici sarkazma. U suprotnom, idiotska je. Kao i ~itava
Huntingtonova knjiga.

untington je vrlo otvoren kada u sredi{te svoje vizije svijeta smje{ta

pad zgrada Svjetskog trgovinskog
centra ta sretna okolnost je, naime, od najve}eg zna~aja za njegovu
viziju svijeta. U Ko smo mi? Izazovi ameri~kom nacionalnom identitetu on vi{e puta
navodi da 11. septembar odr`ava ameri~ki
patriotizam, koji je po njemu nu`an da bi se
sprije~io katastrofalni scenario podjele i
kona~nog raspada Sjedinjenih Ameri~kih
Dr`ava. On barata strahom od kraja, koji po
pravilu vodi u ekstremizam. Nastavljaju}i
tamo gdje je stao Carl Schmidt, koji je tvrdio
da je u politici najva`nije prepoznati neprijatelja, Huntington tvrdi da Bushovi ratovi
poja~avaju kohezione sile u ameri~kom
dru{tvu. Taj ~ovjek podra`ava onu desnu,
jingerovsku tradiciju, ba{tini uvjerenje da je
rat veliki generator smisla. Rat je, proizilazi
iz njegovog teksta, neophodan za odr`anje
ameri~kog patriotizma, koji smatra ameri~kom civilnom religijom. Huntington se ne
{ali: on broji zastave na ameri~kim ulicama,
kao vidljivi dokaz patriotizma. Nakon 11.
septembra 80 posto Amerikanaca je negdje
oka~ilo zastavu. Lanac supermarketa WalMart je na dan napada na WTC prodao 116
hiljada zastava, a dan kasnije ~itavih ~etvrt
miliona.
U svom znamenitom govoru u Getisburgu, Lincoln je rekao kako demokratija nije
dogma, nego eksperiment. Huntingtonu je
dosta ameri~kog multikulturalnog eksperimenta. Dalje rastakanje identiteta dove{}e,
dr`i, do raspada zemlje, a taj katastrofalni
scenario mora biti sprije~en. Ovako govori
Huntington: kao prvo, multikulturalizam
ignori{e mati~nu kulturu Amerike. On je
vrhunac u dugom slabljenju naglaska na
nacionalni identitet. Da ne{to ne bi ostalo
neshva}eno, Huntington poentira: Multikulturalizam je u biti antievropska civilizacija...

Balkanska rapsodija

U osnovi je to antizapadna ideologija. Dalje: multikulturalizam je

opre~an konceptima ameri~kih demokratskih na~ela, kulture i identiteta.
Multikulturalizam je, proizilazi iz
svega toga, alien - parazit koji iznutra
izjeda tijelo doma}ina. Huntington se
ne osvr}e na to da je upravo Amerika
najve}i izvoznik multikulturalizma,
koji svesrdno preporu~uje svima, a
onima koji ga ne `ele, kao Iraku,
name}e ga bombama i okupacijom.
Eto ga vama multikulturalizam, pa
neka rasta~e va{ identitet, ka`e nam
zapravo Huntington.

Ilustracija: BRANCAGLIONI

KARAD@I] I HUNTINGTON

Harvard i Pale,
dva oka u glavi
Huntingtonove teze, ukoliko budu politi~ki operacionalizovane, a Bushova adminsitracija je tu da se postara da tako i bude,
stvaraju perspektivu u kojoj ideologija
Radovana Karad`i}a djeluje kao ne{to {to
sjajno korespondira sa ameri~kim mainstreemom. U takvoj igri, nema Bosne. A
nema potrebe da nas profesor Samuel
inspiri{e upravo suprotno. Jer kao {to
smo, u Titovoj Jugoslaviji, prije Amerike

imali multikulturu, prije njih smo imali i

svog Huntingtona. Jer Ra{o Karad`i} je, u
svemu tome, avangarda u odnosu na njega:
ono {to kod Huntingtona 2005. postoji u
teoriji ovdje je pod vla{}u Slobodana
Milo{evi}a i Radovana Karad`i}a u prvoj
polovini devedesetih ostvarivano u praksi.
Na kraju }e ekskurzije studenata sa
Harvarda obilaziti Pale, kao {to su na{i pioniri nekada hodo~astili Kumrovec.

akon sukoba civilzacija,

Huntington sada govori o
kulturnim ratovima. Ali
ko bi sebi mogao dozvoliti
luksuz da s potcjenjivanjem odmahne rukom na Huntingtonove teorije. Jer je jasno da ovaj harvardski profesor ispisuje program
nove ameri~ke neokonzervativne
revolucije, kako u posljednjem broju
pi{e Europski glasnik, u svom
polemi~kom dosijeu o Huntingtonu. Zapravo kontrarevolucije, koja je odgovor na revolucionarni poku{aj promjene
ameri~ke kulture koji su
osamdesetih i devedesetih
poku{ali izvesti multikulturalni dekonstrukcionisti, zavr{no sa Billom Clintonom i Al
Goreom. Huntington odlu~no ustaje
protiv globalizacijskih procesa i multikulturalnosti, i pi{e: Osnovna odgovornost zapadnih vo|a nije poku{aj oblikovanja drugih civilizacija po
mjeri zapadnih, to je izvan njihove
opadaju}e mo}i, nego odr`avanje,
za{tita i obnova jedinstvenih kvaliteta zapadnih civilizacija. Huntington
ovdje ponavlja tezu iz Sukoba civilizacija treba podi}i Veliki zid,
koji }e Zapad odvojiti od ostatka svijeta. Kuda taj zid po njemu prolazi?
Ta~no bosanskom granicom sa
Hrvatskom, tim bedemom zapadnog
hri{}anstva, kako je papa opisao tu
zemlju. Time Bosna i sve isto~no od
nje ostaje van Evrope, jer je za
Huntingtona Evropa sinonim za
katoli~ke i protestantske dr`ave.
U biti, ono {to pri~a Huntington ~uli
smo mnogo puta, iz usta najtupavijih
predstavnika na{ih naroda. Ali jedno je
kada o sukobu islama i hri{}anstva, o
nu`nosti stvaranja etni~ki i vjerski
homogenih entiteta govori neki bilmez
u lokalnom parlamentu, a drugo kada to
postane argumentacija harvardskog
profesora.
31. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

65

KULT MARKET
VRIJEME KNJIGE
ENES KURTOVI]
Friday Jihad Fever

Pjesnik Enes Kurtovi}, ro|en u mjestu Arapu{a, svoj animozitet prema

Sarajevu obja{njava ~injenicom da ga je
upoznao `ive}i na Alipa{inom polju.
Gorka i duhovita Friday Jihad Fever
(Naklada ZORO, Sarajevo, 2005.) njegova
je druga zbirka poezije. Cijena je 12 KM.

BALCANIS
Nostalgija

Vrlo ambiciozno zami{ljeni projekat

Balcanis, ~asopis za kulture, koji
povezuje kulturne scene od Vardara do
Triglava, nakon vrlo duge pauze, ponovo
je iza{ao. Novi broj ~ija je tema nostalgija donosi veliki broj odli~nih tekstova o
knji`evnosti, muzici, i vizuelnoj umjetnosti. Cijena je 4 KM.

ALEKSANDAR MEKOL
SMIT
Prva damska
detektivska agencija

Me|unarodni bestseler preveden

na tridesetak jezika, neobi~ni krimiroman Prva damska detektivska
agencija (Samizdat B92, Beograd,
2005.) zra~i optimizmom i nudi nesvakida{nji pogled na savremenu
Afriku. Cijena je 23 KM.

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU (Amazon):

z J. K. Rowling: Harry Potter and the Half-Blood Prince (Book 6)
z Dan Brown: The Da Vinci Code
z James Cochrane: Between You and I: A Little Book Of Bad
English
z Ian McEwan: Saturday
z Kurt Eichenwald: Conspiracy of Fool: A True Story

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH (Knji`ara Bosanska rije~):

z Paulo Coelho: Jedanaest minuta
z Erich Kstner: Lete}i razred (Bosanska rije~)
z Ibn Kajjim el-D`evzijje: [ejtanove zamke (El-Kelimeh)
z Anabela Basalo: @ena s gre{kom (Dragani})
z Muhsin Rizvi}: Bosanski muslimani u Andri}evom svijetu
(Ljiljan)

66

SLOBODNA BOSNA 31. 3. 2005.

Duet s Tifom, koji mi je jedno vrijeme bio

idol, vratio me na put s kojeg sam skrenula
MAJA TATI], pjeva~ica

Roman Bisere Bo{kailo La Perla

(Bosanska rije~, Wuppertal/Tuzla, 2004.)

PISATI ROMAN ILI

IPAK ISPE]I KOLA^?
Pi{e: Adisa ^e~o

Bosanska romansijerka i pjesnikinja Bisera Bo{kailo `ivi u

Ingolstatu u Njema~koj i malo je poznata na{oj javnosti. Ona je
napisala nezapa`en, a vrlo zanimljiv roman o umjetnici Uni rastrganoj izme|u Bosne i Njema~ke, te izme|u akademske i
spisateljske karijere.
Unina prijateljica Julijana ustvari je njen alter ego: slobodoumna slikarka, mlada, neudata `ena, kojoj Una zarobljena
porodi~nim `ivotom (mu`-djeca-ve{-kuhanje) pomalo zavidi.
Jednako tako i Julijana njoj zavidi na porodi~noj idili. Kada Una
dobije pozive za dva vrlo va`na susreta u isto vrijeme, Julijana
umjesto nje odlazi na sastanak
sa izdava~em.
Iako pati od po~etni~kih
propusta, kao {to je intenzivna
potreba da se ~italac prosvijetli
lirsko-filozofskim kontemplacijama, roman Bisere Bo{kailo
inteligentno se poigrava sa
identitetom i govori o vrlo ozbiljnoj temi `enske, spisateljske, pa na kraju i univerzalne
ljudske raspolu}enosti duha.
Mire}i u sebi opre~ne `elje za
slobodom i pripadanjem, odnosno za `ivotom na planeti
umjetnosti i za pomalo banalnom porodi~nom svakodnevicom, njene junakinje se pretapaju i postaju jedan lik. U
nekoliko navrata javlja se i
autori~in glas: ona komen-

Prerastaju}i u detektivski roman

potrage za izgubljenom prijateljicom,
La Perla kre}e neo~ekivanim tokom,
ali se na`alost zavr{ava previ{e u
stilu Thomasa Manna na ~ijem djelu
je autorica i magistrirala
tari{e postupke svojih likova, vrlo ~esto i sama nesigurna da li da
se vrati pisanju romana, ili da ode sinu ispe}i kola~.
Prerastaju}i u detektivski roman potrage za izgubljenom prijateljicom, La Perla kre}e neo~ekivanim tokom, ali se na`alost
zavr{ava previ{e u stilu Thomasa Manna na ~ijem djelu je autorica i magistrirala. Mann umjesto intertekstualne reference postaje
prejak knji`evni uzor, a potraga za ljepotom, esteti~ka promi{ljanja i smrt junakinje u Veneciji previ{e i bespotrebno li~e na
dogodov{tine Mannovog Gustava von Aschenbacha.
Roman La Perla je, uprkos nedostacima, znak da u dijaspori
postoji talentovana i obrazovana Bosanka koja pi{e romane (a
takve su krajnje rijetke i u Bosni). Ona bi u budu}nosti, ako se
rije{i dileme, i odlu~i za pisanje (a sinu kroz zatvorena vrata
radne sobe glasno ka`e NE), mogla bh. publiku iznenaditi
odli~nom prozom.

Imam mladu i lijepu `enu i nema potrebe da pravim kurvaluke i

da ne{to motam
HARIS D@INOVI], folk pjeva~

U neuspjeloj romanti~noj komediji

Hitch, reditelja Andyja Tenanta, izme|u
ostalih igraju: Will Smith, Eva Mendes,
Kevin James i Amber Valletta

[TETNO DJELOVANJE
PO MU[KARCE
Pi{e: Mirsad Kli~i}

Romanti~ne komedije su filmovi zasnovani na la`ima. Te{ko

je prona}i neke od njih ~iji radnja, zaplet i kraj odgovaraju
ne~emu {to mo`e biti iole realno. Jedna od rijetkih takvih komedija bliskih stvarnosti je izvanredni film sjajnog P.T. Andersona
Pijani od ljubavi. U ostatku romanti~ne produkcije (koja se
najvi{e ve`e za Hollywood, gdje je ovaj `anr i nastao), dominantan je jasno zacrtani i ustaljeni {ablon. Glavni mu{ki i `enski lik
privla~e jedno drugo (emotivno i fizi~ki); zbog jasnih ili nejasnih
problema ne mogu biti zajedno; spoje se, ali ih la` ili nesporazum
razdvajaju; ljubav na kraju pobje|uje i svi su sretni. Sve je to
za~injeno sa vi{e ili, ~e{}e, manje
smije{nim dosko~icama. Ako
malo razmislimo, u ovakav {ablon, uz manje varijacije, mo`emo
smjestiti 99% hollywoodskih
romanti~nih komedija. Hitch je
prva romanti~na komedija u kojoj
glumi Will Smith. I u svom prvom romanti~nom poku{aju nije
ba{ zablistao.
Razlog tomu je, kao i obi~no,
naivna pri~a koja gluma~kim
kreacijama i ne daje previ{e smisla. U Hitchu Smith je majstor za
`enska srca.
Stru~njak koji bezveznim
momcima poma`e da za tri dana

KU]NO KINO
BRAD BIRD
Izbavitelji

Ovogodi{nji animirani oskarovac nam predstavlja neobi~nu porodicu superheroja. U ovoj

izuzetnoj akcionoj komediji studija Pixar u`itak
mogu prona}i i najmla|i
i najstariji, a ironija kojom parodiraju ostatak holivudske akcionosuperherojske filmske produkcije, jednostavno, obara s nogu.
Izbavitelji su film za gledanje i u`itak.
DAVID TWOHY
Riddickove kronike

Kada se prije pet godina pojavio

SF film Planet tame, ~inilo se da
holivudska nau~na fantastika mo`da
i mo`e da se otrgne od nizanja specijalnih efekata i da nam ponudi pri~u.
Nastavak tog filma, Riddickove kronike, nas u najve}oj mjeri razuvjerava. Vin Diesel je izme|u ova dva
filma postao zvijezda, pa je to u kronikama trebalo i pokazati.
TONY SCOTT
Tjelesna stra`a

Tony Scott }e uvijek biti u sjeni

svog brata Ridleya Scotta. Razlog su
lo{iji filmovi. Tjelesna stra`a je pri~a o
biv{em marincu koji postaje tjelohranitelj bogate porodice. Akciona jurnjava
i pucnjava u poprili~no klimavoj pri~i.
Vizualno to dobro izgleda, ali smisla
ba{ i nema. Denzel Washington u
lo{oj ulozi.

Besmislenost radnje, te tromost

zapleta Hitcha dovodi do ~injenice
da je nebitno ho}ete li ovaj film
po~eti gledati od po~etka ili od
polovine filma
osvoje srce najljep{e i najnepristupa~nije djevojke. Naravno, i on
}e upasti u ljubavne probleme, a radnja }e se odvijati po maloprije spomenutom {ablonu. Besmislenost radnje, te tromost zapleta
Hitcha dovodi do ~injenice da je nebitno ho}ete li ovaj film po~eti
gledati od po~etka ili od polovine filma. U oba slu~aja ni{ta ne}ete
propustiti i sve }e vam u filmu biti jasno. Bajkoviti i nestvarni svijet Hitcha u kojemu se kao nudi lijek za modernog mu{karca mo`e
{tetno djelovati upravo po mu{karce. Jer, oni manje zgodni, koji
imaju obi~aj povjerovati u filmove, mogu pomisliti da su u stanju
da osvoje bilo koju djevojku. Naravno, ne treba ni spominjati u
kojoj su zabludi. Reditelj Andy Tenant je u svojoj karijeri radio
najvi{e romanti~ne komedije ali, po{to se radi o bezveznim sezonskim filmovima za jednu upotrebu, nema smisla spominjati ih.
Takva sudbina o~ekuje i Hitcha. Najsvjetlije ta~ke u ovom filmu
jesu veselo vrckanje zadnjicom Eve Mendes (ako ostavimo po
strani njene gluma~ke poku{aje), te Kevin James, glumac kojega
pamtimo kao Kralja Queensa. Bez njega, u Hitchu se gledaoci ne
bi imali ~emu nasmijati.

WORLD BOX OFFICE

z Guess Who (Kevin Rodney Sullivan)
z Miss Congeniality 2 (John Pasquin)
z The Ring Two (Hideo Nakata)
z Robots (Chris Wedge, Carlos Saldanha)
z The Pacifier (Adam Shankman)

TOP VIDEO U BiH

z Collateral (Michael Mann; Tropik)
z Tata moje bebe (Cheryl Dunye; Tropik)
z Zlo~esti Djed Mraz (Terry Zwigoff; Tropik)
z Zaboravljeni (Joseph Ruben; Blitz)
z Bridget Jones: Na rubu pameti (Beeban Kidron; Blitz)

31. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

67

KULT MARKET
Pi{e: Dino Bajramovi}
U petak, 1. aprila, po~inje snimanje
dugometra`nog igranog filma Duhovi
Sarajeva

Pa u Trst po kadrove
Snimanje prvog dugometra`nog igranog filma reditelja Dejana
Radoni}a Duhovi Sarajeva po~inje u petak, 1. aprila, dok }e
zvani~na prva klapa filma, uprili~ena za novinare, pasti tri dana
kasnije, dakle, u ponedjeljak, 4. aprila. Podsje}amo, scenarij za ovaj
film napisao je sarajevski knji`evnik Enver Pu{ka, supotpisnik scenarija za Go West, prvijenac Ahmeda Imamovi}a. To je pri~a o
jednom autohtonom na~inu `ivota u Sarajevu, kazao je u

Nadamo se da }e sudija koji je sudio na utakmici

BiH-Belgija umrijeti do susreta s Litvanijom
FARUK ^ALUK, TV voditelj

PAMETNI I KNJI[KI LJUDI: Od 20. do 25. a

Sajam knjiga i u~ila i osmo Bijenale
biti Trgovinsko-knji`arsk

Bibliotekari svih ze

KONA^NO OZBILJNA
FILMSKA ULOGA:
Severina Vu~kovi}

Pi{e: Adisa ^e~o

nedavnom razgovoru za Slobodnu Bosnu Dejan Radoni}, kroz

prizmu dva glavna lika, koje }e tuma~iti Davor Janji} i Enis
Be{lagi}, a kada ka`em autohtono, to je u onom lijepom smislu te rije~i, dakle, kako se nekada `ivjelo u Sarajevu. Mo`da i
opravdano, ali najve}u pa`nju javnosti privukla je ~injenica da }e u
filmu igrati i najve}a hrvatska estradna zvijezda Severina
Vu~kovi}. U pitanju je vrlo ozbiljna uloga i daleko je od onoga
kako ve}ina ljudi zami{lja Severinu u filmskoj ulozi, veli
Radoni}. Od profesionalnih glumaca najavljeno je da }e u filmu
igrati i @an Marolt, Aleksandar Seksan, Dragan Nikoli}, Boro
Stjepanovi}, Nermin Tuli}, Vanesa Glo|o... Snimanje filma }e trajati trideset i pet radnih dana, a pored lokacija u glavnom gradu BiH,
ekipa filma Duhovi Sarajeva }e nekoliko kadrova snimiti i u Trstu.
Dani evropskog filma u glavnom
gradu BiH

Filmske poslastice
Filmska distributerska ku}a Art Company organizova}e Reviju
evropskog filma, a po~etak je zakazan za 1. april, u kinu UNITIC.
Pripremili smo pravu poslasticu za ljubitelje evropskog
umjetni~kog filma, obavje{tavaju iz Art Companyja, a
prikaza}emo tri sjajna ostvarenja koja su u proteklih nekoliko

68

SLOBODNA BOSNA 31. 3. 2005.

Dvadesetog aprila u Sarajevu }e biti otvoren sedamnaesti po

redu Sajam knjiga i u~ila, odnosno osmo Bijenale knjige, u organizaciji Trgovinsko-knji`arskog dru{tva [ahinpa{i}. Pored
uobi~ajenog pove}anja broja izdava~a, zemalja u~esnica i {tandova, ovogodi{nji sajam nudi nekoliko zanimljivih novina: po prvi
put uvodi se kategorija zemlja partner, a ove godine to }e biti
Hrvatska. To zna~i da }e na Sajmu hrvatski izdava~i i knji`ari,
pored samostalnih, imati i zajedni~ki {tand, na kojem }e predstaviti najprobranije knjige iz pro{logodi{nje produkcije.
Najzanimljivija novost ipak je organizovanje Prvog me|unarodnog susreta bibliotekara slavista u Sarajevu. Iako skup bibliotekara zvu~i savr{eno dosadno, ovaj ima ogromni zna~aj za
predstavljanje na{e zemlje u svijetu. Ko je negdje u inostranstvu
barem jednom zalutao u odjel sa knjigama iz Bosne i
Hercegovine, zna koliko mr{av izbor i poluprazne police djeluju jadno i stvaraju mnogo goru sliku nego {to to zaslu`uju zemlja i knji`evnost koji, ipak, imaju nobelovca. Rukovoditelji
ju`noslavenskih zbirki iz najzna~ajnijih svjetskih biblioteka kao
{to su Kongresna biblioteka u Washingtonu, Britanska biblioteka u Londonu, biblioteke univerziteta Harvard, Yale i Michigen,
te Robert Donia, Magda Szkuta, Jeffrey Spurr, Tatjana Lorkovi}
i mnogi drugi, boravi}e u na{oj zemlji i upoznati se sa
ovda{njom savremenom knji`evnom produkcijom, novim
naslovima i izdava{tvom. Osim {to }e sa na{im bibliotekarima
razmijeniti iskustva o potrebama korisnika, bibliotekari iz
Njema~ke, Amerike, Francuske, Velike Britanije, Hrvatske,
Srbije i Crne Gore diskutova}e i o odabiru gra|e, nabavki, te
vrednovanju zbirki. Za bosanske bibliotekare }e iskustva kolega
iz inostranstva svakako biti dragocjena, a za bosanske pisce ovo

Kad bih pobijedio na Eurosongu, to bi bilo isto kao kad bih

osvojio prvo mjesto na nekom europskom nogometnom prvenstvu
BORIS NOVKOVI], pjeva~

aprila u Sarajevu }e biti odr`an sedamnaesti

e knjige, a organizator }e i ove godine
ko dru{tvo [ahinpa{i}

emalja, ujedinite se
TRIO FANTASTIKUS: Scena iz njema~kog filma Edukatori

godina osvojila filmske kriti~are na najzna~ajnijim filmskim

festivalima, a na{i ih gledatelji ranije nisu imali priliku pogledati. Reviju }e otvoriti film Dajem ti svoje o~i, najpoznatije
{panske rediteljke Iciar Bolain, koji je 2003. progla{en filmom
godine u [paniji. Ve} sedmog aprila }e biti prikazano ostvarenje
Edukatori, njema~kog reditelja Hansa Weingartnera, koje je bilo u
zvani~noj konkurenciji pro{logodi{njeg Filmskog festivala u
Cannesu. Nakon sedam dana prikazivanja Edukatora na repertoar
kina UNITIC, kao posljednji film u ovoj trilogiji, }e biti uvr{tena
komedija Kuhinjske pri~e, {vedskog reditelja Benta Hamera.
Jednostavna `ivotna pri~a, nagla{avaju organizatori Revije
evropskog filma, odu{evila je publiku {irom Evrope. Sve projekcije su u 20.30 sati.
IZLAGA^I SA SVIH
STRANA SVIJETA:
Sa pro{logodi{njeg
Sajma knjiga i u~ila
i Bijenala knjige

}e biti prilika da se njihove knjige na|u na policama najzna~ajnijih svjetskih biblioteka.

Organizatori susreta predvo|eni profesorom Kemalom
Bakar{i}em su Dru{tvo bibliotekara BiH, Asocijacija za
unapre|enje informacijskih nauka INFOHOUSE, te knji`arska
ku}a University Press i oni se nadaju da }e se ova manifestacija u
budu}nosti svake godine odr`avati u okviru Sajma knjiga.

DVIJE STOTINE IZDAVA^A NA SAJMU

Promocije, prezentacije,
dru`enja
Ove godine na sajmu }e u~estvovati preko dvije stotine izdava~a
iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, Bugarske,
Njema~ke, Velike Britanije, Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava...
Sajam }e se odr`ati u dvorani Mirza Deliba{i} KSC Skenderija i
traja}e od dvadesetog do dvadeset i petog aprila. Za posjetioce }e biti
otvoren svaki dan od deset do devetnaest sati i, kao i svake godine,
izlaga~i }e ponuditi zna~ajne popuste na cijene svojih izdanja.
U okviru centralnog prezentacionog prostora zvanog Bosanska
ku}a knjige odr`ava}e se svakodnevne prezentacije, promocije knjiga i dru`enja sa autorima. Bi}e dodijeljene i ~etiri nagrade i to za
najbolji izdava~ki projekat, za najboljeg bh. izdava~a, za najbolje
grafi~ko rje{enje i za najbolju stru~nu knjigu.
Vizuelni identitet ovogodi{njeg sajma i idejno rje{enje plakata
djelo su troje studenata likovne akademije: Lejle Raki}, Nerine
^orbad`i} i Adnana Suljkanovi}a.

Nakon dvanaest godina u Sarajevu }e

ponovo biti postavljena izlo`ba
Svjedoci postojanja

Ram za sliku ratnog

Sarajeva
Negdje na jesen, ratne 1992. godine, u galeriji Obala otvorena
je prva u nizu samostalnih likovnih izlo`bi pod zajedni~kim
nazivnikom Svjedoci postojanja. U tih nekoliko mjeseci radove su
izlagali Edin Numankadi}, Zoran Bogdanovi}, Mustafa
Skopljak, Sanjin Juki}, Nusret Pa{i}, Ante Juri}, Petar
Waldegg i Radoslav Tadi}. Da bi u martu 1993., u ru{evinama kina
Sutjeska, bila otvorena i istoimena kolektivna izlo`ba ovih osam
umjetnika. Iste godine Svjedoci postojanja postavljeni su i u Kunst

KINO SUTJESKA, SARAJEVO, 1993.: Edin Numankadi} i

Ibrahim Spahi} na otvaranju izlo`be Svjedoci postojanja

31. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

69

KULT MARKET
Halle u New Yorku. Video zapis sa ove dvije izlo`be distribuiran je te
1993. i na Venecijansko bijenale, kada su Slovenci Andrej Medved
i Toni Biloslav uprili~ili javnu prezentaciju i jedno od najzna~ajnijih
ratnih predstavljanja bosanskohercegova~ke kulture u svijetu; poziv
na Venecijansko bijenale autorima Svjedoka postojanja uputio je
direktor ove likovne manifestacije Akila Bonitoliva. Nakon New
Yorka, te prezentacije u Veneciji, Svjedoci postojanja postavljeni su
i u Edinburghu, Pragu, Insbrucku i Napulju. Zbog nedostatka validne
dokumentacije, likovni radovi sarajevskih umjetnika nisu mogli biti
vra}eni iz Napulja u Sarajevo, te su deponovani u Torinu. Nakon
gotovo dvanaest godina Svjedoci postojanja su se u subotu i
kona~no vratili ku}i. Svjedoci postojanja }e biti samo dio izlo`be
koja }e, pod nazivom Bosna i Hercegovina na Venecijanskom bijenalu, biti otvorena 6. aprila u Dancing dvorani Doma mladih, a svoje
radove izlo`i}e i jo{ nekoliko bh. umjetnika koji su do sada sudjelovali na ovoj zna~ajnoj likovnoj manifestaciji, kao {to su Jusuf
Had`ifejzovi}, Braco Dimitrijevi}, Anur Had`iomerspahi},
Bojan [ar~evi}, Maja Bajevi}, Neboj{a [eri} [oba...

Tu`no je {to mi prolazi vrijeme, jer bih u ovim godinama

i sa ovim znanjem mogla mnogo dati medijima
VLATKA POKOS, TV voditeljica i pjeva~ica

DRAMA U NARODNOM POZORI[TU TUZLA: Na

dobiti novog direktora u aprilu; ve}ina Tuzla
Muharema Osmi}a, ali i strahuje da }e za no

KAKAV OTAC

U aprilu u prodaji prvi album Adnana

Hamidovi}a Frenkieja

Hajmo ru{it!
Prvijenac tuzlanskog rapera Adnana Hamidovi}a Frenkieja
pod nazivom Odli~an CD bi}e objavljen u drugoj polovini aprila, a
izdava~ je FM Jam Records. Frenkie je {iroj javnosti poznat po nastupima sa Edom Maajkom, a njihova saradnja }e se i dalje nastaviti, bez obzira na promotivne obaveze nakon objavljivanja njegovog prvog CD-a. Album }e sadr`avati osamnaest pjesama, a tri prva
singla ve} odavno se emituju na radio stanicama u Bosni i
Hercegovini i Hrvatskoj: 95%, MC i Hajmo ru{it. Potonja pjesma
nekoliko sedmica je bila na prvom mjestu Cener top liste, kultnog
zagreba~kog radija 101. Produkciju na Odli~nom CD-u potpisuju poznati bosanskohercegova~ki i hrvatski producenti: Baby Dooks,
Andrei, Makro Polo, Maca, Mayer, Somer i Risbo. A omot albuma dizajnirao je Aorta, ~ije je djelo i drugi album Ede Maajke No
sikiriki. Tri sedmice nakon promocije albuma Adnana Hamidovi}a
Frenkieja, FM Jam Records iz Tuzle objavi}e i prvijenac zeni~kog
rapera Sanija Terzi}a.

70

SLOBODNA BOSNA 31. 3. 2005.

KULMINACIJA TUZLANSKE POZORI[NE DRAME: Tuzlaci strahuju da }e n

Alispahi}, sin dramaturga ove ku}e Nijaza Alispahi}a
Pi{e: Mehmed Pargan

Strahovali smo da }e potonuti Tuzla, a ustvari samo tone

Narodno pozori{te, ovim rije~ima su pro{le sedmice stanje u
ovda{njem pozori{tu, pred doma}im glumcima, sa podsmijehom
komentirali njihove kolege iz Sarajeva i Beograda, koji su se u
ovom gradu susreli na dvije razli~ite manifestacije: jednu je organiziralo Narodno pozori{te Tuzla, a u povodu obilje`avanja godi{njice sarajevskog Kamernog teatra 55, dok je drugu, TKT Fest,
organizirao Teatar kabare Tuzla, glumca Vlade Kero{evi}a.
Svojevrsna smotra sarajevskih i beogradskih predstava i
glumaca samo je poja~ala kontrast, ukazav{i na katastrofalno lo{e
stanje u oba pozori{ta koja su posljednjih mjeseci dovedena na rub
egzistencije. Odlazak Eldina Tabu~i}a sa ~ela Narodnog pozori{ta,
jo{ prije dvije godine, bio je prouzrokovan ~injenicom da vlasti
nisu `eljele preuzeti na sebe obavezu rje{avanja krupnih problema
koje je imalo ovo pozori{te, tako da je na mjesto vr{ioca du`nosti
NP Tuzla postavljen glumac Milenko Iliktarevi}, koji ni{ta nije
promijenio, osim {to je unutra{njost malo preure|ena, {to se, ustvari, mo`e svesti na farbanje zidova i zamjenu instalacija u glavnoj
sali. Svi drugi problemi ostali su do danas. Pro{le sedmice se
o~ekivalo da bi Iliktarevi} mogao biti promoviran od strane
Upravnog odbora, a potom i nakon raspisivanja konkursa, imenovan za direktora NP-a, ali se ispostavilo da on nema podr{ku
Upravnog odbora, na ~ijem je ~elu Gradimir Gojer. Prema informacijama do kojih je do{la Slobodna Bosna, bo{nja~ki politi~ki
krugovi na mjestu direktora vide Fatmira Alispahi}a, aktuelnog
{efa slu`be za informisanje u Op}ini Tuzla. Me|utim, u kontaktima sa me|unarodnim institucijama kulture, te politi~arima koji
dolaze iz Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava, navodno je onima koji
odlu~uju re~eno da je Fatmir Alispahi} prekri`en crvenom

Snimao bih art-porni}, na primjer me|u pe}inskim ljudima,

seks s pterodaktilom i te stvari
SR\AN DRAGOJEVI], re`iser

ajuglednija tuzlanska pozori{na ku}a trebala bi

ka na funkciji direktora NP Tuzla `eli vidjeti
ovog direktora biti imenovan Fatmir Alispahi}

C, TAKAV SIN

na funkciju direktora Narodnog pozori{ta Tuzla biti imenovan Fatmir

olovkom i potpuno nepo`eljan na jednoj ovakvoj funkciji.

Nevjerovatno izgleda i trenutna situacija, u kojoj je Fatmirov
(ro|eni) otac Nijaz Alispahi} - dramaturg, a najzna~ajnije `enske
uloge dobija (ro|ena) sestra Selma Alispahi}.
U aprilu ove godine Nijaz Alispahi}, za kojeg su mnogi tvrdili
da je zna~ajna pojava na kulturnoj sceni Tuzle ve} decenijama, bit
}e ispra}en u mirovinu. Veliki je broj i onih koji smatraju da je
odlazak Alispahi}a starijeg najzna~ajniji kulturni doga|aj u Tuzli,
tako da }e biti napravljen veliki ispra}aj. Me|utim, svi su u strahu,
jer bi se zaista moglo desiti da Alispahi} mla|i preuzme klju~nu
funkciju u NP Tuzla, iskoristiv{i skupi ispra}aj, na koji }e biti pozvano vi{e od dvije stotine zvanica, kao svojevrstan do~ek.

NEKAD I SAD
MILI] VUKA[INOVI]
rock legenda

Godina 1979. i dvadeset i {est godina poslije

Mili} Vuka{inovi} ro|en je 9. marta 1950. godine u Beogradu,

ali najve}i dio `ivota proveo je u Sarajevu. Legenda ka`e da je kao
~lan grupe Plavi dijamanti na sarajevskoj Gitarijadi odr`anoj 1964.
odsvirao prvi doma}i bubnjarski solo na otvorenoj sceni.
Svirao je u ^i~cima i Kodeksima, te sa Goranom Bregovi}em i
Zoranom Red`i}em u triju Mi}a, Goran i Zoran. U London je 1971.
oti{ao kao bubnjar, vrativ{i se nakon tri godine kao gitarista.
Vra}aju}i se, poru~io je Slobodanu Bodi Kova~evi}u da ga na
aerodromu Indeksi sa~ekaju sa kombijem jer donosi i kompletan set
bubnjeva. Do{o Davor, Bodo, ~ekaju me. Kad klinac Mi}a
do{o samo s gitarom. Oni se naljutili, jer bubnjeva nigdje nije
bilo s glave, govorio je Mi}a nekoliko godina kasnije. Svirao je i u
Bijelom dugmetu, Indeksima, a 1977. osniva Vatreni poljubac i
objavljuje prvi singl Doktor za rocknroll. Po~etkom osamdesetih
za Hanku Paldum je napisao pjesme Voljela sam, voljela i Zelene
o~i, koji su ovu vrsnu sarajevsku interpretatorku lansirali u sami
vrh ex-yu folk scene. Sara|ivao je sa mnogobrojnim folk izvo|a~ima,
uporedo snimao i albume sa Vatrenim poljupcem, a posljednji 1999.
@ivot Mili}a Vuka{inovi}a sigurno nije za primjer, ali mu dosljednost malo ko mo`e osporiti. U svemu, pa tako i u autodestrukciji!

KO ]E SPRIJE^ITI TONJENJE
TUZLANSKOG POZORI[TA

Ne name}i se, sine

Do sada se kao jedini konkurent Milenku Iliktarevi}u i Fatmiru
Alispahi}u pojavljivao nenametljivi Muharem Osmi}, prvak drame
NP Tuzla, koji ima najvi{e {anse da preuzme funkciju direktora u
ovoj teatarskoj ku}i. On ~ak ima podr{ku i Vlade Tuzlanskog kantona, ali je upitno da li }e on uop}e konkurirati za direktora, jer do
sada nije pokazivao ambicije za preuzimanje ove funkcije. Tako|er,
velike {anse ima i Ned`ad Ibrahimovi}, {ef katedre za bosanski
jezik na Filozofskom fakultetu u Tuzli, te Vlado Kero{evi}, dekan
Akademije dramskih umjetnosti u Tuzli. Da li }e ove kombinacije
sprije~iti tonjenje Narodnog pozori{ta Tuzla pokazat }e se u aprilu,
kada }e, pored odlaska Nijaza Alispahi}a, biti postavljena nova
upravlja~ka struktura ovog pozori{ta.
31. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

71

U ^ETIRI OKA
ALMA SULJEVI], likovna
umjetnica

MOJI RADOVI
PROBLEMATIZIRAJU
POLO@AJ @ENE U SVIJETU
Na koji na~in }ete se predstaviti na 51.
Venecijanskom bijenalu koje po~inje 9. juna?
Fejz i - Abdest je ime moga rada kojim }u se predstaviti na
Bijenalu, a u pitanju je svojevrsni atlas fenomenologije suvremenih formi radova mojih studentica, a koji problematiziraju
polo`aj `ene danas u zemljama u kojima se vode krvavi ratovi. Ja
vra}am pitanje sa fenomena Duha Posljednje ve~ere Isusa/Issa
a.s. koji svojim apostolima pere noge i tako ih sprema za Sudnji
dan, u ravan Abrahama/Ibrahima a.s., oca svih vjera, koji je krenuo da u ime Boga `rtvuje svoga sina. Iz te ravni, u kojoj je
mu{karac `rtva u ime drugog i drugih, potom vra}am pitanje o
oratoriju `rtve `ene u svijetu Danas.
Koliko }e ko{tati Va{ odlazak na Venecijansko bijenale?
Ove godine moj galerista Ernst Hilger pla}a prostor u kojem
}e posjetitelji do kraja Bijenala mo}i pogledati performans mene
i mojih studentica, ali i njihove radove koji su nastali na mojoj
nastavi. To je ujedno i najskuplja stavka Bijenala. Ministarstvo
civilnih poslova BiH imenovalo je Nerminu Zild`o kao komesara
i mene kao predstavnike BiH na Bijenalu. Bud`et za na{e predstavljanje u Veneciji iznosi 50.00 eura, {to je najmanji bud`et na
Bijenalu, ali nadamo se da }e i druge dr`avne strukture do na{eg
odlaska u Veneciju shvatiti koliki je zna~aj Bijenala.
Na press konferenciji koja je u Veneciji odr`ana 2. marta,
moje studentice i ja postavile smo sljede}a pitanja: Ko su te
djevojke? Da li biste vi ovaj
svijet gledali o~ima
osmogodi{njih
djevoj~ica koje su
provele rat u Bosni i u
Sarajevu, najve}em
koncentracionom
logoru na svijetu i da
ste vidjeli smrt 12.500
ljudi? Da li biste vi
gledali na isti na~in njihove radove i koji
je va{ identitet?

72

SLOBODNA BOSNA 31. 3. 2005.

Razgovarao

Dino Bajramovi}

BORO KONTI], direktor

sarajevskog Mediacentra

MEDIACENTAR
IMA JEDINSTVENU
NOVINSKU ARHIVU
U petak, 1. aprila, Mediacentar }e obilje`iti deset godina
postojanja. Mo`ete li ukratko rezimirati prethodni period?
Prvog dana u Mediacentru sam bio samo ja, a sada imamo
dvadeset i pet zaposlenih. Prve godine na{a donacija je bila 120.000
dolara, a sada imamo obrt od 1.200.000 dolara. Prvog dana nismo
imali ni{ta, a danas raspola`emo sa jedinstvenom arhivom novina
koje su u ratu objavljivane u BiH, uklju~uju}i i ogromnu arhivu novina
sa podru~ja biv{e Jugoslavije. Posjedujemo i vi{e od hiljadu knjiga, od
kojih je njih pet stotina vezano za novinarstvo, medije, nove medije...
Mediacentar u svom vlasni{tvu ima i ogromnu arhivu od preko hiljadu
traka. U na{em vlasni{tvu je i prostor od pet stotina kvadratnih
metara, radio-televizijska oprema, kako bismo mogli producirati
emisije za elektronske medije, kao {to trenutno i produciramo dvije
emisije za BHT1 i FTV. Pretvorili smo se u jednu lijepu i solidnu ku}u,
koja ima {ta ponuditi.
Koje su osnovne djelatnosti Mediacentra?
To je institucija koja se i u samom po~etku bavila treningom novinara, {to i dan-danas radimo, samo {to sada svi zainteresovani,
stvari vezane za, uglavnom, istra`iva~ko novinarstvo, mogu savladati
preko interneta. Imamo tako|e i bazu podataka na internetu ako vas
zanima neka odre|ena tema ili li~nost. Osim treninga, produkcije,
{kole za strate{ko komuniciranje, te poslova koji su vezani za na{u
bazu podataka i biblioteku, Mediacentar se bavi i organizovanjem kultrurno-zabavnih ve~eri.
Na koji na~in }ete obilje`iti desetogodi{njicu postojanja?
Prikaza}emo promo-film o
nama, koji }e nas predstaviti
onakvim kakvi jesmo. Bi}e otvorena
izlo`ba dizajnerske grupe Trio, na
kojoj }e biti izlo`ene naslovne
stranice koje su oni uradili za
Dane, Mladinu, Lica i jo{ neke
magazine. A u subotu, 2. aprila u 11
sati, ugosti}emo predsjednika
Fondacije Soros Aryeha Neiera,
jednog od najzaslu`nijih
ljudi {to je Tribunal
u Haagu uop{te
osnovan, a koji
}e odr`ati predavanje pod
naslovom:
Izazovi pred
dru{tvom
pod teretom
ratnih
zlo~ina.

NA TELEFONSKOJ LINIJI
GORAN SAMARD@I], knji`evnik

U srijedu mi je uru~ena godi{nja nagrada Dru{tva pisaca BiH za najbolju knjigu proze, poezije, eseja i
svega {to postoji u BiH, a za 2004. godinu. Rije~ je o mom romanu [umski duh.

ELVIS J. KURTOVICH, muzi~ar i knji`evnik

BALKAN ROCK LEGENDSI NE SVIRAJU O^IGLEDNE HITOVE

U Amsterdamu ve} du`e vrijeme djeluje bend pod nazivom Balkan
Rock Legends, a na njihovim koncertima redovan si gost. Da li ste nakon
koncerta koji je nedavno odr`an u Amsterdamu, razmi{ljali o evropskoj
turneji?
Mi bismo to voljeli, ali mora{ zapeti i raditi mjesecima. Samo taj koncert u
Amsterdamu pripremali smo nekoliko mjeseci. Uz to nemamo ni menad`era, sve
sami organizujemo. Nisam stalni ~lan tog banda, ali oni mene stalno zovu i moja
se pika. ^lanovi Balkan Rock Legendsa su: Vlado Morrison - vokal, Sergej
Kreso - bubanj, Mi{ko Stani{i} - klavir, Davor Lazi} - gitara, Denis Lukas - bas
i Nikola Demonja - saksofon i klavijature. Sviramo stare stvari, poput onih od
Azre, Haustora, Partibrejkersa, EKV-a, Zabranjenog pu{enja, Elvisa J.
Kurtovicha... Ali ne sviramo o~igledne hitove kao {to su Motori. Koncert u
Amsterdamu odr`an je 20. februara, u najpoznatijem tamo{njem klubu
Paradiso. Taj klub je u centru grada i nema govora o nekakvom papanluku. Pored
mene, gosti na tom koncertu su bili i Sa{a Lo{i}, Marina Perazi} i Vlada
Divljan, a gledalo nas je osam stotina ljudi.
Da li }e{ po{tovaocima Tvoga lika i djela uskoro darovati novu knjigu?
Ma ne, i knjigu Pri~ice i pjesmice objavio sam iz zajebancije. Koga to interesuje? Nikoga, a isti je slu~aj i sa mojim albumom koji je odavno snimljen, ali jo{
uvijek nisam prona{ao izdava~a.

EMIR HAD@IHAFIZBEGOVI], glumac

PREDSTAVU LEMKINOVA KU]A U EDINBURGHU ]E GLEDATI

SVI U^ESNICI SUMMITA G8
Kada }e biti nastavljeno snimanje filma Karaula, u re`iji Rajka Grli}a?
Karaulu nastavljamo snimati 9. maja u Ohridu i radi}emo do prvog jula.
Scenarij je napisan po knjizi Ni{ta nas ne smije iznenaditi autora Ante Tomi}a koji
je sa Rajkom Grli}em i potpisnik scenarija. U tom filmu igram glavnu ulogu, a to
je lik poru~nika i komandanta karaule Safeta Pa{i}a. Godina je 1987., a radnja se
de{ava u vojnoj karauli iznad Ohrida. Komandant zatvara karaulu, u kojoj se nalaze
vojnici sa raznih geografskih destinacija biv{e Jugoslavije. On folira da Albanci trebaju napasti karaulu i u jednoj hermetiziranoj atmosferi se, a kroz dramu komandanta karaule i pojedinih vojnika, na neki metafori~an na~in govori o raspadu
biv{eg sustava. Komandanta karaule igra Bogdan Dikli}, a pored nas dvojice, u
filmu, izme|u ostalih, igraju i Sergej Trifunovi}, Toni Gojanovi} i Zrinka Cvite{i}.
Predstavu Lemkinova ku}a, u kojoj tako|e tuma~i{ glavnu ulogu, odigra}ete i na presti`nom Pozori{nom festivalu u Edinburghu.
Prije svega }u re}i da mi je neobi~no drago {to }e Lemkinova ku}a imati vrlo
ozbiljnu prezentaciju van BiH. Poznato mi je da }emo tokom 2005. predstavu
igrati u Edinburghu, Glasgowu, Var{avi, a krajem godine i u New Yorku.
Interesantno je da }emo Lemkinovu ku}u u Edinburghu igrati u vrijeme sastanka
grupe G8, a prema informacijama koje imam, na{u predstavu }e gledati svi
u~esnici tog summita.
Da li si zadovoljan australijskom turnejom predstave Woland u
Sarajevu, u kojoj igra{ zajedno sa Mirsadom Tukom?
Gostovanje Wolanda u Sarajevu je, u Australiji, bilo ne{to vi{e od igre. Izme|u
ostalog i zato {to je to prvi projekat koji je iz BiH do{ao u Australiju, a da u pitanju
nije bila suha estrada. Predstavu Woland u Sarajevu je u Sydneyu, Melbourneu,
Perthu, Adelaidei i Brisbaneu gledalo blizu 2.000 ljudi.
31. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

73

PUT OKO SVIJETA ZA 7 DANA

U2

Priredio

Edin Avdi}

BRYAN FERRY

Kriti~ari su odu{evljeni svjetskom turnejom benda U2 koja je

po~ela u ponedjeljak (28. mart) njihovim maestralnim koncertom odr`anim u ameri~kom gradu San Diego. Bono &
comp. svirali su brojne
stare hitove, ali i predstavili pjesme sa novog
albuma koji je prodan u
desetak miliona primjeraka. Turneja }e trajati slijede}ih nekoliko mjeseci,
no ulaznice su ve}
unaprijed razgrabljene.

COURTNEY
LOVE

Legendarni bend Roxy Music ponovo je na okupu sa Bryanom

Ferryjem na ~elu, a koncertne nastupe zapo~e}e u ljeto na festivalima
u Velikoj Britaniji. Najatraktivnija
muzi~ka manifestacija bi}e Isle Of
Wight na kojoj }e istu no} svirati
Roxy Music, R.E.M. i Morrissey.
Nakon koncertnih aktivnosti Bryan
Ferry najavio je da }e Roxy
Music vjerovatno po~eti snimati
novi album.

VAN MORRISON
Agilni Van Morrison zavr{io je rad na
novom albumu Magic Time koji }e u
zvani~noj prodaji biti 15. maja. Rije~ je o
dvanaest pjesama za koje kriti~ari vele
da su ujedna~enog kvaliteta, iako
favorizuju dva
potencijalna
hita. Jedan od
njih Van
Morrison
odabrao je za
promotivni singl
i video spot koji
su proslije|eni
RTV stanicama.

KELLY
OSBOURNE

Nakon niza skandala i sudskih procesa Courtney Love uspje{no je okon~ala saradnju
sa Roddyjem Bottumom, klavijaturistom benda Faith No More. Roddy Bottum je radio
na soundtracku filma Adam And Steve, dok je Courtney Love bila zadu`ena da otpjeva
kompoziciju Love, Love, Love. Prvobitno je za ovu pjesmu bila odre|ena Pink, ali je
nezadovoljna honorarom odustala od ponu|enog joj projekta.

74

SLOBODNA BOSNA 31. 3. 2005.

Mlada muzi~arka Kelly Osbourne,

k}erka slavne rock porodice, snimila je
novi album Sleeping In The Nothing koji
}e objaviti 1. maja. Kriti~ari pohvalno
govore o njene dvije promotivne pjesme
i isti~u kako je
pokazala svoju
zrelost. Producent
albuma je Linda
Perry, liderica
biv{eg benda 4 Non
Blondes i autorica
pjesama napisanih
za Gwen Stefani,
Pink i Christinu
Aguilere.

Kada je u utorak, 29. marta, pilot zabrinuto kazao da moramo

prinudno aterirati, mislio sam da }emo svi poginuti. Zahvalan
sam avionskom osoblju, vatrogascima i ljekarima {to smo `ivi

MANUEL RUI
COSTA,
fudbalska
zvijezda

KALENDAR PIRELLI 2006.

Iako se radi o strogo ~uvanoj poslovnoj tajni, novinari su otkrili dio
novog Pirellijevog projekta kalendara za 2006. godinu. I ovaj put radi
se o eroti~nim fotografijama, no akcenat je stavljen na `enske osobe na
pragu ~etvrte decenije `ivota. Mediji su izvijestili da su me|u misterioznim modelima anga`ovane Carla Bruni, Carol Alt i Linda
Evangelista.

STRA@NJICE
Glumac Leonar Nimoy (73), koji se proslavio ulogom Spocka u
serijalu Zvjezdane staze, autor je novog svjetskog bestselera knjige
fotografija `enskih stra`njica! U ovom neobi~nom ostvarenju Leonar
Nimoy pokazao je, ka`e, ljepotu ~esto sakrivenu garderobom,
a modeli su mu bile ~lanice provokativne kabaretske dru`ine Revija
debelih guzica.

JASMIN ST. CLAIRE

PRINC CHARLES
Osmog aprila u Londonu }e
biti odr`ana, najavljuju britanski mediji, svadba
decenije: princ Charles i
njegova izabranica Camilla
kaza}e jedno drugom
da. Na dvorskom slavlju
me|u zvanicama na}i }e
se svjetska politi~ka elita,
dok je za zabavu zadu`en
specijalni gost: Rowan
Atkinson - poznat pod
nadimkom Mister Bean.

Porno zvijezda Jasmin

St. Claire,
koja je
postala poznata po maratonskom
Guinnessovom
porni}u u
kojem je imala
seksualni odnos sa
300 mu{karaca,
po~ela je proboj u
visokobud`etnoj
holivudskoj produkciji. Ona tuma~i
glavni lik u filmu
Semestar At Sea
Davida Hillenbranda
{to joj je omogu}ilo da
za njen anga`man
postanu zainteresovane i
modne agencije u
SAD-u.

31. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

75

Zapisi iz mrtvog doma

NAVIJA^I
Pi{e

Sead Fetahagi}

Nisu navija~i samo

na stadionima, ima
ih svuda oko nas; to
su oni {to vi~u iz
srca, iz dupeta, ni{ta
iz glave, a iz nekih
unutra{njih dubina
progovara Emin
[vraki}, zanemario
da ima glavu, {ta }e
mu ona kad ga
privla~i zov divljine
76

SLOBODNA BOSNA 31. 3. 2005.

ad je ono po~elo s navija~ima Crvene zvezde

i Dinama, od tada sam stalno u pripravnosti.
^im ~ujem da navija~i di`u svoj glas, odmah
tr~im i kupujem avionsku kartu za Be~, bojim se
mogu ~etnici ili tako neki aerodrom zatvoriti. Hajde,
kako }u ja sada oti}i iz Sarajeva u Zenicu, mogu me
oni navija~i do~ekati. Dok im ja doka`em da nisam
s Vratnika ili s Bistrika, ode mi glava. Bolje ti je sad
oti}i u Banju Luku nego u Zenicu, jer te u Krajini
ne}e do~ekati parolama protiv Sarajeva, nego }e
samo pri~ati kako odo{e u Beograd, zajedno s onom
zemljom pod kukuruzom. Zato ja tvrdim: ~im navija~i negdje zagalame, odmah put pod noge, {to
dalje. Mo`e se Bosna voljeti i iz daljine, pokazuje to
na{a brojna dijaspora. Dodu{e, eno u nekim zemljama na{e velike patriote se odri~u be-ha dr`avljanstva, vi{e im nije ova zemlja u srcu, si{la malo ni`e.
Ali nisu navija~i samo na stadionima, ima ih
svuda oko nas. To su oni {to vi~u iz srca, iz dupeta,
a ni{ta iz glave. Iz nekih unutra{njih dubina progovara Emin [vraki}, zanemario da ima glavu, {ta }e
mu ona kad ga privla~i zov divljine. Pa onda navija
za Bosnu kao za Muslimaniju, {to je u redu, ali {ta
}emo s ovim Vlasima, to mu nije u glavi! Pa se onda
~udimo {to Pero Bukejlovi} kao vladar Vlade
Republike Srpske prebrojava koliko je pod zelenim
beretkama Emina [vraki}a ostalo Srba. Velika je
razlika izme|u njih u svemu, samo su u jednome
isti: navija~i.

s Danskom. Navija Baho do daske za na{ tim, a

mi nismo jo{ ni iza{li na teren, jo{ smo bili u
Me|ugorju. Hvali na sva usta svakog igra~a pojedina~no, jo{ dok su fudbaleri hrkali u hotelu, pa
je moralo da do|e do poraza. Ko je Bahu ovlastio
da toliko navija, pa je poslije utakmice raji dodijao `ivot, zamrzilu su vlast? A reporter je kriv {to
podgrijava la`nu nadu. A kad se tome jo{ doda da
se spomenuti Sabahudin bez razloga petlja u
na{u politiku zapo{ljavanja, onda dolazimo do
saznanja da je bezrezervno navijanje veoma
{tetno. Baho hvali trenera Bla`a Sli{kovi}a, a
spomenuti gospodin sjedi na dvije stolice, prima
dvije plate. Zar to nije protiv na{e politike
zapo{ljavanja? Umjesto da bude kriti~an prema
tom geniju, koji je zapravo jedan obi~an Papac.
Zapravo papak.
Loptanje je uop{te jedna {ega, nije ozbiljna
stvar, ukoliko se svjesni nacionalisti ne uklju~e. Ali
kada Paddy Ashdown navija za program buldo`era, onda je to veoma ozbiljno bacanje pra{ine
u o~i, jedna zajebancija koja mo`e do}i samo od
visokog predstavnika. I kad se jo{ k tomu doda
kako lord navija za nacionalne stranke, koje su
du{u dale za reforme (jesu du{u koje ina~e nemaju), onda dolazimo do stava da se navijanje, i kada
dolazi od britanskog plemstva, mo`e oka~iti
ma~ku o rep.

restao sam da ~itam knjige od kada za njih

navijaju Tvrtko Kulenovi}, Vojislav Vujanovi} i Vladimir Premec. Nema ni jedne
knjige koju oni nisu javno pohvalili. Pozovi Tvrtka
Kulenovi}a, utrapi mu bilo koju knjigu u ruku i pritisni dugme, a on po~ne da navija. Razo~arao sam
se u Tvrtka od kako je ono davno napisao predgovor panegirik za knjigu Alije Izetbegovi}a.
Intelektualac s me|unarodnim pogledima sve do
Indije hvali Aliju i njegovu mudrost koja nas je skupo
ko{tala. Zato strogo pazim ko je promotor na promociji neke knjige, jer ako je to neki od poznatih
navija~a klonim se knjige kao da sam ministar u
Vije}u ministara Adnana Terzi}a.
Kada se na meraji baca kamena s ramena, ja
do|em, stojim sa strane i ne navijam. [to da
galamim kad onaj {to slabo baca mo`e kamen zafrljaciti u moju glavu. To ne zna~i da ne}u komentarisati, ukazati na slabu tehniku pojedinih baca~a,
pohvaliti onog {to je najdalje pljunuo, to jest bacio.
Ako treba, da}u izjavu i za Televiziju Kantona
Sarajeva, koja je poznata po tome {to po njoj sve
curi med i mlijeko u na{im divnim gradskim krajevima. A oni navijaju li navijaju!

ad pred televizorom sjedim i navijam za

jednog od onih timova u Ligi {ampiona, to ja
~inim u sebi, ne smijem da me ~uje kom{ija
Dragan, on je pomahnitao za Manchesterom. To }e
re}i da se mo`e navijati ~ak i glasno, ali nije lijepo
drugoga provocirati, mo`e do}i i do politi~kog sukoba, pa na kraju i do hvatanja za gu{u. Tako neki dan
na BHT 1 Sabahudin Topalbe}irevi} prenosi
ko{arka{ki duel izme|u Bosne i [irokog Brijega.
Navija Baho za Bosnu, u mene se ekran drma.
Ljutim se ja, jer mi srce kuca za [iroki, po{to sam u
du{i veliki Hrvat pa sve {to dolazi iz hrvatskih krajeva meni godra. Nisu me primili u HDZ, a `arko sam
to `elio, ali nisam imao kvalifikacije, niko mi nije bio
u usta{ama niti mi je ko od familije nastradao u
Blajburgu. I Baho mi je dao dobar primjer za{to mi
Hrvati moramo imati svoj TV kanal. Ho}emo da se
na njemu navija za [iroki Brijeg i za sve ostale na{e
hrvatske brijegove. Tako Baho svojim komentarima
doprinosi uspostavi tre}eg kanala i urnisanju
dr`avne televizije.
Onda je re~eni sportski reporter Sabahudin
skrivio {to smo izgubili onu nogometnu utakmicu

Reagiranja
Ermin Imamovi}
Uredni{tvu

Muhamed Abad`i} Uredni{tvu

Ne podgrijavajte
sukob Zenice i
Sarajeva!

Svi Bosanci i
Hercegovci
odu{evljeno bi
pozdravili dolazak
Milana Ku~ana
na Ashdownovo
mjesto!

(Sedam dana & ljudi,

SB br. 436)

Uistinu ne pripadam ljudima koji reagiraju na tekstove objavljene u {tampi,

me|utim, s obzirom da se radi o
nogometu, nisam mogao ostati miran jer
sam strastveni ljubitelj tog sporta i,
na`alost, osu|en da pratim ovo {to se
zove Premijer liga Bosne i Hercegovine.
Vrlo kratko }u se osvrnuti na tekst
objavljen u va{oj nezavisnoj informativnoj reviji.
^est sam posjetilac Bilinog Polja u
Zenici i mogu re}i da nije istina kad
ka`ete da ne{to pumpa navija~e ^elika
ve} deset godina na utakmicama protiv
sarajevskih klubova da na Bilinom
Polju uzvikuju Srbija, Srbija! i
Jebemo vam Markale.U Zenici se jesu
spominjale Markale. Ali prije nekoliko
godina. To }u priznati i to je ne{to ~ega
se ja li~no stidim i stidjet }u se dok sam
`iv. Me|utim, spominjali su ih oni koji
sebe nazivaju navija~ima a ustvari su
napu{ena i pijana bagra koja nije dostojna navijanja na Bilinom Polju. U
Zenici se nisu spominjale Markale u
nedjelju, 20. marta 2005. godine.
Me|utim, taj dan na Bilinom Polju,
me|u grupicom navija~a @eljezni~ara,
pojavio se transparent (Gu.... se po
Lukavici, pljujete po Markalama, vi ste
pi.. ~etni~ke) koji se u va{em tekstu i ne
spominje. Transparent koji je imao
samo jednu funkciju, a to je da isprovocira mase. A mase su svugdje takve da
ih je lako isprovocirati. I sad se ponovo
vra}am na pitanje iz va{eg teksta i
ka`em da navija~e u Bosni i
Hercegovini, a ne samo u Zenici,
pumpate izme|u ostalog i vi, va{im tekstovima koji nemaju veze sa istinom,
informativno{}u i nezavisno{}u.
Na kraju }u samo jo{ jednom izraziti razo~arenje tekstom objavljenim u
va{oj nezavisnoj informativnoj reviji.
@ao mi je da se ~ak i u {tampi podgrijava mit o zara}enosti i netrpeljivosti
izme|u Sarajeva i Zenice, i to u svim
sferama `ivota, pa eto i u nogometu.
Ako se ovo uop}e i mo`e ozbiljno nazvati nogometom.
Ermin Imamovi}, Zenica

(Ugledni institut IFIMES tra`i

od EU da {to prije Ashdowna
otjera iz BiH, SB br. 436)

Mada se rijetko javljam u javnosti,

ponukala su me dva teksta iz Slobodne
Bosne broj 436, od 24. marta 2005.
godine, da prekr{im tu praksu. Radi se o
Tvom Uvodniku i tekstu na 6. i 7. strani,
o Izvje{taju uglednog Instituta za
bliskoisto~ne i balkanske studije
(IFIMES) iz Ljubljane.
Za po~etak, sa konstatacijama iznesenim u oba teksta se u potpunosti
sla`em. Dodao bih i svoj prilog ovim
promi{ljanjima, jer nam je u ovoj godini
dobiti novog visokog predstavnika, bolje
bi bilo u maju nego u novembru. Bez
obzira kada bilo, krajnje je vrijeme da,
po prvi put, pokrenemo gra|ansku
(nikako strana~ku) inicijativu i ka`emo
jasno i glasno, kakvog bi, a za{to ne i
koga bi, `eljeli imati na toj, za nas
veoma zna~ajnoj funkciji, uz najbolje
`elje da to i stvarno bude posljednji visoki predstavnik.
Ve} odavno smo izdresirani da klepimo u{ima, koga god nam poture, na ovu,
kao i druge funkcije. Ako budemo ~ekali,
sutra }e to mo`da biti islu`eni Francuz
Kushner, u ~iju ljubav prema Bosni ba{
puno ne vjerujem, a ni na Kosovu se nije
proslavio, ili neki marginalni njema~ki
diplomata, kojem nedostaje jo{ koja
godina do penzije.
Nama, iznad svega, u li~nosti
narednog visokog predstavnika treba
~ovjek koji veoma dobro pozna na{u
situaciju, ne od ju~er, nego du`e, koji
zna na{e mentalitete, komplikovane
odnose, lobije i marifetluke na{ih politi~kih elita. Treba nam ~ovjek koji ne}e
svako malo mahati bi~em i svoje propuste pripisivati nama, koji ne}e imati

svoje ljubimce, doma}e i strane bjelosvjetske mediokritete, koji se vazda motaju

oko bogate trpeze OHR-a i drugih
me|unarodnih organizacija, grickaju}i
najve}i dio pomo}i, tobo`e upu}ene
Bosni i Hercegovini. Treba nam, ustvari,
~ovjek, koji }e nas uvesti u Evropu, a ne
prijetiti nama Evropom ili Evropi sa
nama (leglo terorista, kriminala, korupcije i sl.) To mora biti, istovremeno i
~ovjek blizak na{oj zemlji, ali nepristrasan. Imaju}i u vidu sve ove natuknice,
neizostavno se name}e jedno ime
Milan Ku~an, doskora{nji predsjednik
Slovenije, osvjedo~eni prijatelj na{e
zemlje, vrstan poznavalac Balkana i
zemalja iz na{eg okru`enja svakako i
neupitna moralna gromada, koji je
Sloveniju, u veoma slo`enim uslovima,
vodio kao izvrstan kormilar, jer od razdru`ivanja iz Jugoslavije, pa do skora
(bio bi sigurno ubjedljivo ponovo
izabran da je Ustav to dozvolio), uvode}i
je u Evropsku uniju i NATO. Ne}u
razglabati o svim prednostima ovakvog
opredjeljenja, a ima ih dosta. Dovoljno je
re}i da je to ~ovjek koji ne bi dozvolio
doma}im barabama svih fela da mu prodaju ne{to za bubrege, koji bi jasno i
principijelno rekao svakome ono {to mu
slijedi i koji bi se, prije svega, stavio na
stranu na{eg ~ovjeka, kao gra|anina,
koga, do sada, kao takvog niko nije
zarezivao, ni od stranih, ni doma}ih faktora. Nije za odbaciti ni ~injenice da bi
mogao saslu{ati ili se obratiti obi~nom
~ovjeku, a boga mi i najve}em broju
na{ih vajnih politi~ara, kojima su strani
jezici stvarno strani, na njihovom jeziku,
ma kako ga ko zvao, a i na slovena~kom
bi bio sasvim razumljiv.
Ova inicijativa bi morala ostati
gra|anska (ja je kao gra|anin i
pokre}em), uklju~uju}i nevladine organizacije, nezavisna udru`enja, mo`da i potpisivanje peticije. Nikako je, kao svoju,
ne bi smjela uzeti neka od partija, mada
ne treba bje`ati i od takve vrste podr{ke,
ali tek kada i ako inicijativa za`ivi, u {ta
bi se mogli uklju~iti i mnogobrojni parlamenti, da bar ne{to pametno urade za
svoju platicu. Medijska podr{ka svakako
je po`eljna, ali ne sistemom, predlo`ili
su ih ovi, {ta stoji iza toga, bolje da mi
budemo protiv. Nadam se, na kraju, da
ne}e pobijediti jedina slaba ta~ka ove
inicijative sam Milan Ku~an. ^ovjek
nas dobro pozna, zna {ta bi ga ~ekalo, a
u ure|enoj i prosperitetnoj Sloveniji
mo`e se vrlo ugodno `ivjeti od obi~ne, a
posebno predsjedni~ke penzije. Vrijedilo
bi, ipak, poku{ati, isplatilo bi se, a i za
Ku~ana bi ovo bio izazov.
Muhamed Abad`i}
Sarajevo
31. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

77

Reagiranja
BH FanaticosiUredni{tvu

HERCEGOVACA, odaslana je jasna

slika svakom ~ovjeku, svakom
Evropljaninu koji ho}e i `eli da razmisli
da Bosne ima - ~inilo se te no}i vi{e no
ikada. Nismo ru{ili, nismo divljali,
nismo palili, jer smo `eljeli da je Evropa
na{a ku}a i da smo zainteresovani da u
njoj bude ugodno, mirno, dostojanstveno: danima smo se dogovarali da
ne smije biti incidenata, i nije bilo ni
najmanjeg, `eljeli smo im pokazati na{
prkos i ponos {to smo i odakle smo. Te
ve~eri pobijedili smo mi, bosanska
djeca, Goran i Igor, pobijedila je BiH.
Put Brisela sa mnom i Hasom krenuli su
neki meni dragi ljudi, danas jo{ dra`i i
bli`i, ne tako davno od tih ljudi sam

U Briselu smo
pokazali da je
Evropa i na{a
ku}a!
Po{tovana i uva`ena redakcijo,
obra}amo vam se u nadi da }ete objaviti
ovaj tekst u svom tjedniku-sedmi~niku,
koji se redovno ~ita po dijaspori.
Obra}amo vam se kao obi~ni ljudi,
kao Bosanci i Hercegovci koji `ele
da daju svoj glas, koji `ele da javno
ka`u svoj stav i svoje mi{ljenje o
briselskom gostovanju na{e
nogometne reprezentacije. BH
FANATICOSI iz svih karajeva svijeta pohrlili su ka Briselu, svi sa
jednom nadom - borbom na{ih
momaka za grb kojeg nose na srcu,
pobjeda i nije bila ba{ zagarantirana, ali pobjeda na tribinama iznenadila je svakog od nas 15.000
koliko nas je tog dana do{lo u
Brisel. Konvoji autobusa i auta iz
AUSTRIJE, LUKSEMBURGA,
NJEMA^KE, [VICE, DANSKE,
ITALIJE, NORVE[KE,
HOLANDIJE, pa i cijele Evrope i
svijeta. 15 tisu}a Bo{njaka, katolika, pravoslavaca, Jevreja, Roma i
kojih jo{ ne nacija je obuklo toga
dana boje BiH. Bosnom behar
probeharao, odzvanjalo je ulicama
glavnog grada Evrope. ^udno nas
je tog dana posmatrala Evropa,
gledaju a ne vjeruju, pitaju a ne
znaju da Bosne ima, da nas ima, da
smo ovakvi kakvi smo, ne vjeruju
da AMIR, HASAN, IGOR, GORAN,
PETAR nose iste boje i vole istu zemlju
- na{u BiH. Ne tako davno, ta ista
Evropa, ta stara drolja, koja nema
moralne veli~ine da nam pru`i ruku, da
da svoj glas za nas - za na{e jedinstvo.
Gleda Evropa hiljade besku}nika, hiljade prognanih, hiljade sudbina koje
nisu zaboravili svoju jedinu domovinu.
Pjevali smo Bala{evi}evu Putuj
Evropo, i sa~ekaj barem malo i na nas.
Na{e mjesto je u Evropi, mi smo dio
nje, mi smo najvrednije {to imaju, mi
smo im mjerilo i putokaz al ne smiju da
priznaju. Gorio je te ve~eri stadion u
Briselu, s tribina punog dima, baklji,
pjesme, petardi, zastava, BOSANACA i

TAVNICI
a zanimala BiH

78

SLOBODNA BOSNA 31. 3. 2005.

va~koj (operativnoj) misiji daje ozbiljan

eti~ki potencijal jeste {to ovaj {vedski
diplomata ne zaboravlja poslove koje je
po~eo, ili koje je krivo vodio - on prema
BiH ima anga`iran i aktivan odnos i
nakon {to je prestao primati pla}u da bi to
radio. Carlos Westendorp se o zemlji koja
je bila vrhunac njegove diplomatske karijere, dakle BiH, od 2000. godine jo{ nije
javno izjasnio.

re}i visoki predstavnik u BiH

Austrijanac Wolfgang Petritsch
je imao samo jedan problem:
bio je prvi me|unarodni autoritet u posljednjih 15 godina koji
je Bosnu i Hercegovinu volio! I koji ju je
modelirao u skladu sa svojom ljubavlju,
pa mo`e biti i stra{}u (u startu neprincipijelno i nediplomatski) i svojim faraonskim bonskim ovlastima.
I sad bi logi~no bilo zavr{iti sa dugogodi{njim britanskim besposli~arem,
~etvrtim visokim predstavnikom u
Bosni i Hercegovini, lordom Paddyjem
Ashdownom i njegovim doprinosom
transformacijskim reformama. Jadnik
Ashdown je ovih dana na turneji po
Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama gdje
dokazuje, pored ostalog, da je tokom
svog trogodi{njeg vr{ljanja po zakonima i brdsko-planinskim podru~jima
postigao strahovite rezultate i reforme.
Popio Bo{njaku u Srebrenici bocu
Stocka. Mnoge koji su trebali oti}i u
Haag zaposlio u dr`avne slu`be. Kupio
ku}u na Jablani~kom jezeru, ~ime je
zorno pokazao da se samo Bo{njaci ne
vra}aju u taj dio BiH. Napio se na autobuskoj stanici u Bile}i ~ekaju}i Radovana Karad`i}a. Zaradio za 36 mjeseci vi{e od 700 hiljada eura, dakle vi{e
od milion dolara...
Trebalo bi sad sve ispo~etka, ali ve} je
kasno. Da nakon nekoliko stotina miliona
potro{enih maraka u OHR-u, ako ve}
moramo imati me|unarodnog tutora,
mo`emo birati (a ne mo`emo), izabrali
bismo najprije nekog ko zna (Bildt) koji
bi ubrzo doveo nekog ko voli (Petritsch);
tada bi mrcina koja niti zna niti voli samovoljno napustila Bosnu i Hercegovinu
(Ashdown)!

va~ki inat, pobijedio i to tamo gdje je

morao da pobijedi - u srcu Evrope. Eto
ti, Evropo, pobije|ena si na svom
terenu, nikad br`e i nikada ljep{e. Trebat
}e ti mnogo vremena da shvati{ ovaj
prkos i ovaj ponos koje ne mo`e{ nikada
da ugu{i{.
BOSANCI i HERCEGOVCI
BH FANATICOSI - SIKI ,
HASO, SAMIR, IGOR,
GORAN, PETAR ...
Luksemburg
Edin Mujki} - Uredni{tvu

SEDAM DANA & LJUDI

^ETVRTAK, 17. MART

SR\AN DRAGOJEVI], jedan neobi~no temeljiti beogradski filmski

bezveznjakovi}, o~arao je filmski svijet hrabrom natuknicom u svom postratnom, neo~etni~kom filmu Lepa sela lepo gore kako su njegovi zemljaci
Srbijanci borave}i u BiH po~inili ne{to malo zlo~in~i}a. E taj genije veli kako
je Danis Tanovi} jedna bosanska protuha koja je svojim filmom-pamfletom
dobila Oscara. Dragojevi} (`ali Bo`e prezimena koje nose bar dva ozbiljna
umjetnika, pjeva~ Oliver i pjesnik Danijel) je to rekao u Zagrebu a, ~ujem, nekoliko dana prije toga i u
Sarajevu. Veli i da ne}e da govori o Kusturici budu}i da su dr`avljani iste zemlje. Zato mi `ao {to Kuste
nema u Sarajevu: razbio bi mu nju{ku da ne bi mogao progovoriti danima - kad ve} nema ni{ta ni pametno ni nepametno re}i!
PETAK, 18. MART

(Sedam dana & ljudi,

SB br. 436)

HASAN ^ENGI] Sudu BiH predao dva paso{a kao garanciju da }e ostati u zemlji do sudskog postupka koji }e uskoro krenuti protiv njega. Oba su
paso{a bosanskohercegova~ka, jedan normalni a drugi diplomatski. To je
ohrabruju}e: Hasan je kona~no sveden na ovda{nje legalne papire: nema
tome dvije godine kako je po Sarajevu i {ire vozio automobil sa `utim diplomatskim iranskim tablicama!
SUBOTA, 19. MART

Dugujete
izvinjenje
Zeni~anima

Kao gra|anin Zenice i navija~ NK

^elik duboko sam uvrije|en Va{im
tekstom iz broja 436 od 24.03.2005!
Gospodine Avdi}u, mislim da prije
svega nije korektno od Vas da dajete
svoje ocjene {ta ^elikovi navija~i
uzvikuju na utakmicama jer se iz
Va{eg teksta vidi da Vi vjerovatno
nikada niste bili na nekoj utakmici
izme|u ^elika i nekog od sarajevskih
klubova. Prvo, za ovaj zadnji incident
krivi su @eljini navija~i koji su
postavili transparent vrlo uvredljivog
sadr`aja (G.... se po Lukavici, pljujete
Markale, p.... ~etni~ke) te je nekolicina robija{a po~ela uzvikivati Srbija,
Srbija, ali su vrlo brzo uti{ani
5
zvi`ducima publke. Drugo, kako to da
^elikovi navija~i deset godina uzvikuju Srbija, Srbija? Eto ja sam bio na svim
utakmicama sarajevskih klubova i ^elika
na Bilinom Polju i to nikada nisam ~uo
do ove zadnje utakmice sa @eljom!
Zna~i, sada neko isto mo`e re}i da @eljini navija~i 10 godina nazivaju robija{e
~etnicima? Normalno da to ne mo`e niko
re}i kada to nije ta~no! Isto tako Vi poistovje}ujete zeni~ku publiku i robija{e sa
nekolicinom kretena! [ta mislite da neko
sada poistovjeti sve navija~e @elje sa
tom nekolicinom kretena koji su
postavili taj transparent?
Mislim, gosp. Avdi}u, da dugujete
veliko izvinjenje svim Zeni~anima!

Premijer ADNAN TERZI] veli kako je siguran da se u BiH ne nalazi ni

jedan ratni zlo~inac. Terzi} je, ako ste zaboravili ({to bi bilo razumljivo i
opravdano), premijer Bosne i Hercegovine. Ali ne zna da je barem 10 rasnih
ratnih zlo~inaca u zadnje dvije i po godine vi{e vremena provelo u BiH od
premijera Terzi}a!
NEDJELJA, 20. MART

[ta ROBIJA[E, navija~e ^elika, pumpa da ve} deset godina na utakmicama

protiv sarajevskih klubova na Bilinom polju uzvikuju Srbija, Srbija! i Jebemo vam
Markale. Zar nema me|u njima niko ma{tovit da promijeni plo~u i da, recimo, kad
igra Sloboda iz Tuzle isture transparent No`, `ica, Srebrenica, a kad do|e u goste
mostarski Vele` da se smisli ne{to tipa Udri gostu po Starom mostu. Vrhunac bi,
ipak, bilo gostovanje Borca iz Banje Luke gdje bi ma{toviti zeni~ki um ve} smislio
ne{to: ili Jebemo vam Manja~u ili Dinamit-hedija-Ferhadija! To ipak sarajevske
navija~e ne bi ostavilo netu`nim, ako je to osnovni cilj objektivne zeni~ke publike.
PONEDJELJAK, 21. MART

KEMAL ^AU[EVI], direktor Direkcije za indirektno oporezivanje, jedna je

od najve}ih akvizicija reformiranog SDA. Kakav primitivac, kakva neznalica,
kakav bezo~ni provincijski drznik! Neka nam SDA vrati Muhameda ^engi}a,
Omera Behmena, Ismeta Kasumagi}a, Osmana Brku, Salima [abi}a, Avdu
Konjiciju: sa ovim reformisanim mladim lavovima se naprosto ne mo`e ni `ivjeti
ni umrijeti. A, naravno, ni razgovarati!
UTORAK, 22. MART

Godi{njica od smrti SLOBODANA BODE KOVA^EVI]A, gitariste Indexa,

tihog, zlatnog tvorca sarajevskog muzi~kog ~uda koje je trajalo skoro 40 godina. ^uo sam jednom od Bode: Ne kontam ove gitariste koji ne znaju
svirati, {to to malo bolje ne savladaju u osnovi tro{e isto energije ko
i mi koji to umijemo raditi.
SRIJEDA, 23. MART

MERSAD BERBER, veliki bosanski slikar, naravno, sjajno primljen tokom

izlo`be u Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama. Pa mi doleti pri~a jednog njegovog
kom{ije iz Sarajeva kojeg je Mersad 1994. u Zagrebu pitao {ta je ostalo od ateljea velikog slikara u Sarajevu. Atelje ti je razvaljen a slike su ukradene,
veli mu kom{ija. A kako se slike prodaju?, pita Berber. Fino, Boga mi, isto
ko Drina sa filterom - tri za deset (maraka)!.
24. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

dobivao poruke sa utakmica Hrvatske i

SCG, ne tako davno nosili su druge zastave, nametnute, ali nikada drage kao
ova `uta i plava. Bio sam sretan, dugo
nisam osjetio na{u zajedni~ku pripadnost, prirodnu pripadnost jednoj zemlji i
njenim narodima. Njihova sre}a je bila
neopisiva, nikada nisu bili ve}i i bolji
domoljubi, patriote, dugo nama i predugo nisu pjevali O KAKO JE DOBRO
VIDJETI TE OPET. Rezultat toga dana
bio je neva`an, on nije bio inspiracija
niti cilj, na{ cilj je ostvaren na samom
polasku iz Luksemburga , BH FANATICOSI, 8 autobusa nije bilo dovoljno da
primi sve sinove Bosne, sve Bosance i
Hercegovce od Neuma do Broda.
Pobijedio je bosanski ponos i hercego-

S po{tovanjem,
Edin Mujki}