Diplomski Rad - Mirnet Kamenjas

UNIVERZITET U SARAJEVU
FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE

SARAJEVO
DIPLOMSKI RAD
TEMA: Ciljevi, zadaci, struktura i znaaj sigurnosnog sektora u
potanskom sistemu
Rad je podnesen u svrhu kompletiranja zahtjeva za sticanje zvanja
DIPLOMIRANOG INENJERA ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE
(odsjek saobraaj potanski)
Odobrio:
Doc.dr. Abidin Deljanin
_____________________
Kandidat:
Mirnet Kamenja
Sarajevo, mart 2009. godine
Ciljevi, zadaci, struktura i znaaj sektora sigurnosti

u potanskom sistemu
FSK
Saetak
Oduvijek je stepen sigurnosti, odnosno zatienosti, bio bitan kao odreena garancija
za ouvanje ve postignutog rezultata.
Postizanje odreenog rezltata u privatnom ili u poslovnom segmentu, jeste esto
dugotrajan posao koji zahtijeva izvjesna ulaganja, meutim, ouvanje postignutog
rezultata na eljenom nivou je isto tako teak zadatak.
Potanski sistem je postigao zavidan stepen poslovanja koji prvenstveno kao prednost
ima tradiciju i razgranatu infrastrukturnu mreu.
Osiguranje postignutog nivoa poslovanja zahtijeva vea ulaganja nego proces
postizanja, samim tim jer je limitirano vremenskom dimenzijom.
Naime, pored monih konkurenata koji ugroavaju rentabilno poslovanje potanskog
sistema, javljaju se razni destruktivni agensi ili djelovanja, bilo da se radi o prirodnim
katastrofama ili ljudskim destruktivnim djelovanjima, odnosno vidovima ugroavanja kao
to su orobljenja materijalnih ili novanih sredstava u razliitim fazama tehnolokog
procesa poslovanja potanskog sistema.
Ovaj rad je prvenstveno sainjen da prikae jedan segment sigurnosti u okviru
potanskog sistema, njegove ciljeve, zadatke, naine ouvanja zavidnog stepena zatite i
neometanog poslovanja potanskog sistema, kao i odraz postojanja sektora sigurnosti na
uspjeno i neometano poslovanje, odnosno znaaj sektora sigurnosti.
Summary
Security level has always been important as a certain guarantee for the maintenance
of the achieved results. Achieving certain results in private or business segment of life is
very often a time-consuming task that requires certain investments. However,
maintenance of the achieved results at a required level is also a difficult task.
Postal system has achieved a respectable business level with tradition and
widespread infrastructure network as its foremost advantages.
Maintenance of the achieved level requires even bigger investments than the process of
achieving the same, because it is time-limited.
Namely, besides powerful competition that endangers profitable running of a postal
system, there are various destructive agents or activities including natural disasters and
destructive human activities, such as theft of financial or material resources at various
stages of the technological process of postal system business.
This paper is mainly aimed to show one segment of security within postal system,
its targets, tasks and methods of maintenance of a respectable level of protection and
undisturbed postal system business, as well as the effect that the existence of a security
sector has on a successful and undisturbed business or, in other words, the importance of a
security sector.

u potanskom sistemu
FSK
Sadraj:
1. Uvod ............................................................................................................................................. 6
2. Ciljevi i metodologije rada ........................................................................................................... 7
2.1. Ciljevi rada ............................................................................................................................ 7
2.2. Metodologija rada ................................................................................................................. 7
3. Osnovni pojmovi .......................................................................................................................... 8
3.1. Osnovni pojmovi sigurnosti (openito) ................................................................................. 8
3.2. Osnovni pojmovi sigurnosti potanskog sistema uz osvrt na sloenost potanske mree .... 8
4. Ciljevi i zadaci sektora sigurnosti potanskog sistema ............................................................... 11
4.1. Sigurnosna politika.............................................................................................................. 12
Dokument sigurnosne politike ............................................................................................... 12
Provjera sigurnosne politike .................................................................................................. 13
5. Struktura sektora sigurnosti potanskog sistema ........................................................................ 14
6. Koncept zatite objekata i pojedinih faza tehnolokog procesa ................................................. 16
6.1. Fizika zatita ...................................................................................................................... 16
6.1.1. Podruje fizike zatite ................................................................................................ 17
6.1.2. Fizika kontrola ulazaka u objekte .............................................................................. 18
6.1.3 Slube (agencije) za zatitu objekata (primjer JP BH Pota) ........................................ 18
6.2. Orobljenja objekata u potanskom sistemu ......................................................................... 20
6.2.1. Primjeri napada na JP BH Pota .................................................................................. 20
6.3. Tehnika zatita................................................................................................................... 23
6.3.1. Tradicionalni alarmni i sistemi videonadzora .............................................................. 24
6.3.2. Savremeni elementi tehnike zatite (napredne tehnologije) ....................................... 29
Mreni sistemi videonadzora............................................................................................. 32
Digitalna evolucija .................................................................................................... 32
Inteligentne kamere .................................................................................................. 36
Videozapisi kao dokazni materijal ............................................................................ 37
Mreni sistemi protuprovalne zatite................................................................................. 38
Protuprovalni sistemi i detektori ............................................................................... 38
Detektori u protuprovalnim sistemima ..................................................................... 39
Trezor na vremensko kanjenje ..................................................................................... 41
Prepoznavanje irisa oka ................................................................................................ 41
Elektrohemijska zatita gotovog novca ......................................................................... 42
Centralni mreni nadzorni sistem.................................................................................. 43
Organizacija informacijske sigurnosti (elektronska pota) ........................................... 43
Radiofrekvencijska tehnologija identifikacije (RFID) .................................................. 46
Smart cards (pametne kartice) ....................................................................................... 49
Biometrijska kontrola pristupa ...................................................................................... 52
GPS sistemi u funkciji sistema zatite .......................................................................... 54
Sistemi za pregled i skeniranje osoba i poiljaka .......................................................... 59
Virtualizacija infrastrukture .......................................................................................... 62
6.3.3. Sistem protivpoarne zatite ........................................................................................ 64
6.3.4. Koncept zatite JP BH Pota u poreenju s potanskim sistemima naprednih zemalja66
7. Znaaj sigurnosnog sektora potanskog sistema ........................................................................ 68
8. Zakljuak .................................................................................................................................... 70
9. Literatura: ................................................................................................................................... 71
10. Popis akronima: ........................................................................................................................ 72
11. Popis slika: ............................................................................................................................... 73

u potanskom sistemu
FSK
1. Uvod
Poevi od Maslovljeve teorije, hijerarhije potreba koja razlikuje pet nivoa, primjetit
emo da je potreba za sigurnou na drugom stepenu hijerarhije, tj. odmah nakon
zadovoljenja primarnih fiziolokih potreba.
Ova injenica sama po sebi govori dovoljno o znaaju sigurnosti u svakodnevnom
ivotu kao i u poslovnom svijetu.
Dakle, nakon postizanja pozitivnih parametara poslovanja, odnosno obezbjeenja
tehnolokom opremom, kadrovskim resursima, osiguranja odgovarajueg segmenta trita
i pridobijanja korisnika, najvei problem jeste kako sve to zadrati na jednom nivou, a
nakon toga i napredovati, odnosno poveati profitabilnost.
Pored niza oteavajuih okolnosti koji utiu na uspjeno poslovanje u savremenom
sistemu trita, tj. konkurentska mo i napredak trehnologije koji je gotovo nemogue
pratiti, stepen razbojnitva, terorizma, vandalizma se poveava te samim tim i oteava
uspjeh poslovanja potanskih sistema.
Meutim, napredak tehnologije koji jednim dijelom oteava poslovanje, ili iziskuje
velika ulaganja, drugim veim dijelom unapreuje poslovanje, tako to se razvojem
tehnologije istovremeno razvijaju nova sigurnosna rjeenja i poboljanja sektora
sigurnosti.
Jedinice potanske mree izloene su permanentnoj opasnosti od provala-oruanih
pljaki. Time se ugroavaju sredstva, a naroito ivoti potanskih radnika.
Sve ovo dovodi do neophodnosti formiranja jednog zasebnog sektora u okviru
potanskog sistema, tj. sektora sigurnosti koji bi kao zadatak imao da se brine da do
prethodno navedenih situacija ne doe ili da se smanji broj istih, a samim tim i zadobije
povjerenje korisnika potanskih usluga.
Zatita potanskih jedinica u procesu pruanja usluga, kao element kvaliteta,
proistie i iz obaveze koja je zakonom regulisana i propisana, da potansku poiljku primi,
obradi, prenese i urui primaocu u stanju u kome je predana, tako da u procesu pruanja
usluge bude obezbjeena nepovredivost.
Savremena tehnika i informatika sredstva koja se koriste u potanskim jedinicama,
a koja iziskuju novu tehnologiju procesa rada, sve su privlanija meta kriminalaca, a
novac koji prolazi kroz Potu, meta oruanog napada. injenica da je dolazilo do takvih
problema, naalost i sa traginim posljedicama, predstavlja obavezu da osoblje
potanskog sistema, potanske objekte, tehnoloki proces prenosa, tehnika sredstva,
zatite na adekvatan nain.
U ovom radu je prikazan sistem sigurnosti potanskog sistema, odnosno vidovi i
naini zatite, gledano openito radi shvatanja znaaja sistema sigurnosti za uspjeno
poslovanje potanskog sistema.
Svi segmenti sistema sigurnosti iziskuju posebnu panju, te je shodno tome i ovaj
rad koncipiran u nekoliko dijelova kako bi se to jasnije predoila vanost i struktura
sektora sigurnosti potanskog sistema.

u potanskom sistemu
FSK
2. Ciljevi i metodologije rada

2.1. Ciljevi rada
Diplomski rad je raen sa jednim ciljem, a to jeste prezentacija sektora sigurnosti
prema strukturi potanskog sistema. Vie je tipova strukturiranja potanske mree,
odnosno potanskih jedinica u okviru jedne potanske mree. Shodno, tome primjenljivi
su razliiti oblici sistema sigurnosti, kao i stepen primjenljivane tehnologije.
Cilj rada je mogue ralaniti na nekoliko segmenata prezentacije, poev od opih
temelja sigurnosti preko vidova zatite i temeljnih ciljeva i zadataka, do znaaja sistema
sigurnosti u zbirnom poslovanju potanskog sistema.
2.2. Metodologija rada

Metodologija je znanost (grki methodos + logos rije, govor, nauka) o
metodama znanstvenog istraivanja 1 .
Prema irem shvatanju metodologija je znanost o cjelokupnosti svih oblika i naina
istraivanja pomou kojih se dolazi do sistemskog i objektivnog znanstvenog znanja, ili
znanstvena disciplina u kojoj se kritiki ispituju eksplicitno izlau razliite ope i posebne
metode.
U diplomskom radu, da bi se postigli postavljeni ciljevi kao i to efektivniji rezultati
koji se dobijaju povezivanjem i odgovarajuom kombinacijom vie naunih metoda,
koritene su slijedee metode:
1. Metoda deskripcije (definirana je kao postupak jednostavnog opisivanja ili
ocrtavanja injenica, procesa i predmeta te njihovih empirijskih potvrivanja
odnosa i veza, ali bez naunog tumaenja ili objanjenja, te je koritena kroz
cijeli diplomski rad);
2. Metoda klasifikacije (koritena je pri prikazu strukturne podjele sistema
sigurnosti i klasifikacije jedinica potanske mree, tj. u poglavljima 3. i 6.);
3. Metoda komparacije (podrazumijeva uporeivanje istih ili srodnih injenica,
pojmova, procesa i odnosa, odnosno, utvrivanje njihove slinosti u
ponaanju i intenzitetu kao i razlike meu njima, te je koritena u poreenju
savremenih sistema zatite sa sistemima zatite koji su prevazieni, te je
koritena u poglavlju 6.);
4. Metoda analize (postupak naunog istraivanja i objanjenja stvarnosti
putem ralanjivanja sloenih misaonih tvorevina (pojmova, sudova i
zakljuaka) na njihove jednostavnije sistemske dijelove i elemente, kao i
izuavanje svakog dijela (elementa) za sebe i o odnosu na druge dijelove
cjeline. Ova metoda analize koritena je kroz cijeli diplomski rad);
5. Metoda sinteze (postupak znanstvenog istraivanja i objanjenja stvarnosti
putem spajanja, sastavljanja misaonih tvorevina u sloene povezujue
elemente, pojave, procese i odnose u jedinstvenu cjelinu. Metoda je koritena
prilikom izvoenja zakljuaka, tj. u poglavlju 6. i 8.).
eki, efkija, Osnovi metodologije i tehnologije izrade znanstvenog i strunog djela; str. 32. Fakultet
za saobraaj i komunikacije, Sarajevo, 1999.

u potanskom sistemu
FSK
3. Osnovni pojmovi
3.1. Osnovni pojmovi sigurnosti (openito)
Sigurnost je pojam vrlo irokog znaenja. Podrazumijeva openito stepen
zatienosti ljudi od razliitih oblika njihova ugroavanja, zatitu materijalnih i kulturnih
dobara u linoj i drutvenoj svojini, zatitu drutva i njegovih vrijednosti, cjelokupnu
zatitu drave od svih vidova njenog ugroavanja, a na kraju sigurnost podrazumijeva
stepen zatite od ugroavnja na planetarnom, kosmikom nivou ivota i ljudskog roda u
cijelosti.
Svi nivoi sigurnosti: planetarni, dravni i sigurnost ovjeka pojedinca, te
materijalnih i kulturnih dobara predstavlja jednu neraskidivu cjelinu.
U politikom smislu sigurnost podrazumijeva stepen zatite drave od ugroavanja
iznutra i izvana (unutranja i vanjska sigurnost). Vanjska sigurnost se odnosi na
nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet drave i stepen njenog ugroavanja u
odreenom vremenu, dok unutranja sigurnost podrazumijeva mogunost za
funkcionisanje ustavnog, ekonomskog i pravnog sistema u dravi, stepen ugroenosti i
zatite ljudi (graana), njihovih prava, materijalnih dobara u linoj i svakoj drugoj svojini.
Sigurnost drave je jedan od glavnih (osnovnih) atributa i funkcija koja zavisi od
opeg stanja u dravi i organa njene zatite. Najee su u dravi pored ostalih organa,
vlade i njihova ministarstva, osnovni nosioci poslova sigurnosti, a posebno ministarstva
policije i odbrane, to podrazumijeva da oruane snage predstavljaju jedan od
najznaajnijih organa drave u njenoj zatiti, naroito od vanjskih oblika vojnog
ugroavanja.
Na nivou Ujedinjenih nacija postoji Savjet sigurnosti, organ iji je zadatak briga o
zatiti svjetskog mira.
Ovako irok pojam ima i svoja ua znaenja, parcijalna znaenja i koristi se u ve
navedenim i drugim oblastima zatite kao tehnika, saobraajna, ekonomska i druge
sigurnosti.
Sigurnost u odnosu na sutinu i stvarno znaenje moemo definisati kao stanje
organizacija i kao funkcija organizacija. Kao stanje predstavlja zatienost nekog dobra,
tekovine ili drutva, a kao funkcija predstavlja nerazdvojni atribut tog dobra, tekovine ili
drutva.
3.2. Osnovni pojmovi sigurnosti potanskog sistema uz osvrt na sloenost

potanske mree
Da bismo definisali osnovne pojmove sigurnosti potanskog sistema neophodno je
prikazati sloenost potanske mree. Analiza strukture potanske mree u saetom obliku
je predstavljena u nastavku ovog poglavlja nakon ega slijedi pojam sigurnosti u
potanskom saobraaju.
Potanski sistem je kompleksan sistem kojeg ini veliki broj komponenti koje su
meusobno povezane u svrhovitu cjelinu tako da obavljaju temeljnu funkciju sistema 2 .
2
Bonjak, Ivan. Skripta: Odravanje potanskog saobraaja, str. 1. Fakultet za saobraaj i komunikacije,
Sarajevo, 2006.

u potanskom sistemu
FSK
PS = ( K, R) s, t
PS = potanski sistem
K = skup komponenti
R = relacije izmeu komponenti
s, t = prostorno-vremenski okvir
Slika 1. Opi prikaz sistema

Y = Tr (x)
Tr = funkcija transformacije.
Potanski sistem je, dakle, jedna cijelina sastavljena iz odreenog broja segmenata
koji su povezani relacijama. Tu cjelinu analitiki moemo posmatrati kao jedinstvenu
potansku mreu.
Potanska mrea je specifian integrisani, tehniko-tehnoloki sistem kojega ine
infrastrukturni objekti, oprema uslunih jedinica, postrojenja, transportna sredstva i linije
otpreme i prijema poiljaka, a sve zajedno omoguava obavljanje potanskih usluga u
unutranjem i meunarodnom saobraaju.
Slika 2. Struktura potanske mree

9

u potanskom sistemu
FSK
Na slici 2. prikazane su osnovne komponente potanske mree kao i njihova

povezanost. 3 Prikazana struktura odnosi se na tehnoloki sistem fizikog prijenosa
potanskih poiljaka. Obavljanje drugih usluga kao platnog prometa i usluga za druge
komunalane organizacije vri se uglavnom na istim uslunim mjestima i sa postojeim
resursima osoblja i opreme, ali esto i ukljuivanjem posebnih sredstava opreme i
tehnologije kao informatikih, telekomunikacijskih, financijskih i drugih uslova nunih za
obavljanje tih procesa.
Pojam sigurnosti u potanskom saobraaju predstavlja usvajanje velikog broja mjera
koje se istovremeno odnose na pakovanje, dostavu poiljaka, preventivnih radnji protiv
krae, protiv prenosa zabranjenih predmeta, protiv kanjenja u otpremanju poiljaka,
loeg pakovanja i odsustva odgovarajuih dokumenata potrebnih za otpremu, kao i
usvajanje novih tehniko-tehnolokih rjeenja u odvijanju samog procesa prenosa
potanske poiljke od primaoca do poiljaoca. Sve to u svrhu postizanja odreenog
stepena sigurnosti kvaliteta i kvantiteta potanske poiljke od korisnikove predaje do
uruenja korisniku.
Moemo rei da je cilj sigurnosti da sprijei tj. da smanji tetne posljedice prenosa
potanskih poiljaka kao i da osigura visok kvalitet potanskih usluga. Sigurnost i
nepovredivost potanske poiljke osnovni su elementi kojima se osigurava kvalitet slube
tako da potanska sigurnost mora dobiti prednost na svim nivoima upravljanja i
ekspolatacije.
Postoji pet kljunih elemenata svake sigurnosne strategije koji, nadovezujui se
loginim redoslijedom, sainjavaju potpuni plan obezbjeivanja odnosno zatite:
1. Pravila ponaanja
Imati jasna pravila ponaanja koja su u skladu s ciljevima koje elite da postignete
poslovanjem? Da li su s tim pravilima upoznati svi zaposleni u svim ograncima radne
organizacije? Bez napisanih pravila ponaanja nema jasanog cilj koji se eli postii, niti
odgovarajua mjera za ocjenu postojeeg stanja.
2. Planovi
Imati strategiju za uvoenje pravila ponaanja? Imati cjelovit sigurnosi plan za
poslovanje?
3. Proizvodi
Koje su kljune tehnologije i usluge potrebne za sprovoenje plana i postizanje
zadatih ciljeva? Kako ih treba rasporediti da bi se ostvario neophodan nivo sigurnosti,
uinka, prilagodljivosti kvaliteta usluga?
4. Postupci
Kako u hodu odravati svoju sigurnosnu infrastrukturu? Kakvim mjerilom
ocjenjivati sigurnosni status? Ako doe do naruavanja sigurnosti, na koji nain rijeiti
problem? Jasno definisani operativni postupci presudno utjeu na uspjeh plana zatite.
5. Osoblje
Koji su resursi neophodni za uspjeno sprovoenje plana obezbjeivanja i primjenu
odgovarajuih postupaka? Da li dio svoje sigurnosne infrastrukture povjeriti nekoj
specijalizovanoj firmi ili sve obaviti u okviru kue? Osoblje neophodno za uspjenu
zatitu presudan je ali esto zanemaren element koji moe znatno da uvea sporedne
trokove.
Potanski saobraaj igra vanu ulogu u ivotu ovjeka kao i cjelokupnog drutva.
Stoga je sigurnost i zatita potanskog saobraaja jedan od vodeih faktora koje treba
3
Arnautovi, Enes: Tehnologija i tehnika u potanskim komunikacijama;str. 60. Fakultet za saobraaj i

komunikacije, Sarajevo, 2003.
10

u potanskom sistemu
FSK
prouavati i na koje treba staviti poseban akcenat kako bi se potanski saobraaj mogao
samostalno odravati i osigurati na taj nain. Samoodrivost ovog sistema sigurnosti je
kompleksan pojam, ija definicija ovisi o oblasti u kojoj se primjenjuje.
4. Ciljevi i zadaci sektora sigurnosti potanskog sistema

Shodno problematici i kompleksnosti pojava sigurnosti nastaje nauna disiciplina
sigurnosti potanskog saobraaja. Nauna disciplina sigurnosti u potanskom procesu
izuava mogunosti tehniko-tehnolokih usavravanja istih procesa i organizacija rada u
saobraaju kroz druteveno-pravna okruenja u kojima se odvija radna aktivnost, a
obuhvatajui pri tome odvijanje potanskog saobraaja, saobraajna sredstva i metode
rada u saobraaju. Sigurnost kao disciplina polazi od naela prilagoavanja potanskog
saobraaja ovjeku, odnosno ovjeka potanskom saobraaju. 4
Predmet istraivanja u okviru ove naune discipline je sa tehniko-tehnolokog
gledita kako to sigurnije, racionalnije i efikasnije prenijeti potansku poiljku, te pri
tome osigurati kvalitet i kvantitet potanskih poiljaka.
Moe se rei, uslovno, da je cilj sigurnosti u potanskom sistemu sprijeiti, tj.
smanjiti tetne posljedice prenosa potanskih poiljaka kao i osigurati visok kvalitet
potanskih usluga.
Potrebno je napomenuti da je prenos potanskih poiljaka s odreenom vrijednou
samo jedan segment potanskog saobraaja, jedan dio irokog dijapazona ponuenih
usluga, a istovremeno samo jedan segment koji moe biti na neki nain ugroen od strane
nekih izvora. Dakle, pored prenosa potanskih poiljaka u zadnjim godina, shodno rastu i
irenju trita, kao i udovoljenju korisniku potanskih usluga, pota se veim dijelom
preorijentisala, odnosno uvela niz novih usluga koje moemo svrstati u novane usluge i
nove usluge. Sama rije novane govori za sebe. To znai da se i samim uvoenjem
ovih usluga privukla panja tetnih uticaja, odnosno panja raznih izvora naruenja
sigurnog poslovanja.
Pored zatite fizikog prenosa potanskih poiljaka koji ne gubi na znaaju
uvoenjem prethodno navedenih usluga, potrebno je osigurati nesmetano okruenje za
ovaj segment poslovanja. Dakle, jo jedan od ciljeva sektora sigurnosti jeste zatita u
obavljanju usluga koje nisu fizikog oblika, ali su u dirktnoj vezi sa radom novcem i
prenosom novca.
Ovaj segment poslovanja potanskog sistema je dosta napredovao posljednjih
godina, i to moemo rei s razlogom, jer je ovaj dio poslovanja duboko involviran i vezan
za razvoj tehnologije, odnosno informatizacije. Tu se pojavljuje drugi problem, tj.
sistemska sigurnost informatikih procesa. Poznato nam je da nije fiziki nain jedini
nain orobljenja novca. U dananjem svijetu kojeg neki zovu informatiko doba postoji
i drugi nain orobljenja novanih sredstava s obzirom da je novac sve vie elektonski. Ovi
naini orobljenja se deavaju od strane tzv. hackera odnosno crackera koji pomou
savremenih informatikih alata upadaju u baze podataka korporacija koje se bave
prenosom i tednjom novca i uz pomo savremenih informatikih alata vre transfer
novanih sredstava u svoju korist. Sektor sigurnosti ima za cilj i da sprijei ovakav nain
ometanja poslovanja potanskog sistema, a to je vid zatite putem informatikih alata,
firewall-a, antivirusa i jo mnogo savremenih alata namjenjenih u tu svrhu.
4
Deljanin, Abidin, predavanja, Sigurnost u potanskom saobraaju, Fakultet za saobraaj i komunikacije,

Sarajevo, 2007.god.
11

u potanskom sistemu
FSK
Do sada je navedeno nekoliko ciljeva sektora sigurnosti, te bismo shodno broju

negativnih djelovanja i uticaja na poslovanje isto tako mogli postaviti ciljeve, ali svi ti
ciljevi se svode na istu jednoznanu ravan.
I sigurnost i nepovredivost potanskih poiljaka kojima se osigurava kvalitet slube,
i sigurnost novanih sredstava, kao i sigurnost informacijskog sistemu su nebitni u odnosu
na sigurnost ljudskih ivota, odnosno ivota zaposlenika potanskog sistema.
Sigurnost ivota ljudskih resursa, zatita objekata i opreme potanke infrastrukture,
sigurnost potanskog informacijskog sistema, te zatita neometanog obavljanja potanskih
usluga u svim fazama tehnolokog procesa jeste sveobuhvatni cilj sigurnosnog sektora
potanskog sistema.
Svrha postojanja sigurnosnog sektora se ogleda u ostvarenju prethodno navedenih
ciljeva, odnosno jednog sveobuhvatnog cilja.
Postizanje ovako sloenog cilja nije nimalo lak zadatak.
Da bi se postigao mogui maksimum cilja sigurnosnog sektora u potanskom
sistemu potrebno je razraditi politiku sigurnosti potanskog sistema i delegirati pojedine
dijelove i zadatke. Dakle, shodno fazama tehnolokog procesa postavljaju se zadaci
sektora sigurnosti ili pojedinim dijelovima sektora sigurnosti.
Da bismo govorili o svakom pojedinom zadatku sektora sigurnosti u postizanju
prethodno navedenih ciljeva neophodno bi bilo prethodno opisati svaku fazu tehnolokog
procesa i posao koji treba zatiti od neeljenog djelovanja i naine na koje bismo to
postigli.
Zadatak sektora sigurnosti potanskog sistema je ostvarenje prethodno navedenog
sveobuhvatnog cilja koristei razna tehnika pomagala. O tehnikim sistemima zatite i
opremi e biti govora u predstojeim poglavljima rada, a u ovom poglavlju je jo
prikazana sigurnosna politika kao kljuni uvijet postizanja postavljenih ciljeva.
4.1. Sigurnosna politika

Sigurnosna politika odraava stav najvieg poslovodstva o pravcima u pogledu
sigurnosti u kojima jasno iskazuju snanu potporu svim subjektima poslovnog sistema u
pogledu sigurnosti. 5
Najvie poslovodstvo mora definirati politiku te iskazati podrku i predanost
sigurnosti informacija kroz izradu, doradu, naglaavanje i podravanje politike sigurnosti
u cijeloj organizaciji.
Dokument sigurnosne politike

Dokument sigurnosne politike treba biti odobren od strane upravitelja, objavljen i
poslan svim zaposlenicima i korisnicima kojima je namijenjena.
Politika treba odraavati stavove rukovoditelja i definirati koncept upravljanja
sigurnosti informacija.
Dokument politike treba sadravati iskaze koje se odnose na:
definicije sigurnosti informacija, njene sveobuhvatne ciljeve i djelokrug, te
vanost sigurnosti kao temeljni mehanizam dijeljenja informacija,
stavove rukovoditelja, podravajui ciljeve i principe informacijske sigurnosti u
skladu s poslovnom strategijom,
5
http://os2.zemris.fer.hr/ISMS/2008_kovacevic/primjerSP_1.html
12

u potanskom sistemu
FSK
okvire uspostave kontrolnih ciljeva i kontrola, ukljuujui naela procjene rizika,

jezgrovito objanjenje sigurnosne politike, naela i standarda,
saglasnost sa zakonodavnim, nadzornim i ugovornim zahtjevima,
zahtjeve za educiranjem o sigurnosti,
posljedice nepridravanja pravila sigurnosne politike,
definicije opih i specifinih odgovornosti rukovoditelja informacijske sigurnosti,
ukljuujui izvjetavanje o sigurnosnim incidentima,
reference na dokumentaciju koja moe podrati politiku.
Sigurnosna politika mora biti pisana u odgovarajuem obliku, dostupna i razumljiva
onome kome je namijenjena.
Provjera sigurnosne politike

Svakim danom otkrivaju se nove prijetnje informacijskim sistemima i ostalim
predmetima ugroavanja. U informacijske sisteme ugrauje se nova oprema, zapoljavaju
se novi kadrovi itd. Ukoliko sve ove promjene ne bi uticale na sigurnosnu politiku,
politika bi nakon nekog vremena zastarjela. Iz tog razloga politika sigurnosti mora biti
periodino pregledavana, a ako se dogode znaajne promjene unutar sistema i prije. Cilj
provjere je zadrati i osigurati prikladnost, kompetentnost i djelotvornost politike.
Politika sigurnosti treba imati vlasnika, tj. odgovornu osobu zaduenu za razvoj,
provjeru i valorizaciju sigurnosne politike. Provjera treba sadravati odreivanje
mogunosti poboljanja sigurnosne politike i predlaganje promjena u okolnostima
poslovanja, organizacije, (pravnim ili tehnikim aspektima) i injenice koje je potrebno
razmotriti u procesu provjere sigurnosne politike su sljedee:
povratne informacije,
rezultati neovisnih ispitivanja,
status preventivnih aktivnosti,
promjene koje mogu pozitivno uticati na informacijsku sigurnost,
trendovi koji se odnose na prijetnje i ranjivosti,
izvjea o sigurnosnim incidentima,
preporuke mjerodavnih.
Rezultati provjere mogu sadravati bilo koje odluke i akcije temeljene na:
poboljanju pristupa organizacije u upravljanju informacijskom sigurnosti,
poboljanju kontrolnih ciljeva i kontrola,
poboljanju u dijeljenju resursa i/ili odgovornosti.
13

u potanskom sistemu
FSK
5. Struktura sektora sigurnosti potanskog sistema

Shodno tetnim agensima moemo napraviti uvjetnu ralambu sektora sigurnosti i
istaknuti njegove pojedine dijelove.
Tako tetne uticaje moemo podijeliti na one nastale prirodnim putem, koje obino
zovemo prirodne katastrofe, i one koji su nastali posredstvom ovjeka, odnosno
vjetakim, tetnim uticajima.
U prirodne katastrofe moemo ubrojati zemljotrese, poplave, uvjetno poare, dok u
vjetake spadaju razni vidovi orobljenja novanih i materijalnih dobara.
Sistem sigurnosti je kombinacija razliitih pomagala i ljudske zatite radi ouvanja
neometanog poslovanja potanskog sistema.
Gledano s ovog aspekta sistem sigurnosti moemo ponovo podijeliti na njegove
sastavne dijelove, a ta podjela je prikazana shematski na slijedeoj slici. 6
Slika 3. Podjela sigurnosti u potanskom saobraaju

Eksterna sigurnost u potanskom saobraaju obuhvata zatita objekata pote, zatita
osoblja koje je u direktnom ili indirekntom kontaktu sa korisnicima, zatita potanskih
vozila i zatita informacija.
Informacijska sigurnost se uspostavlja razliitim informatikim alatima, odnosno
upoznavanjem osoblja sa stvaom sigurnosne politike o vanosti poslovnih informacija.
Deljanin, Abidin., predavanja Sigurnost u potanskom saobraaju; str. 10. Fakultet za saobraaj i
komunikacije, Sarajevo, 2007.
14

u potanskom sistemu
FSK
Zatita objekta pote osigurava se video nadzorom protiv provalnih sistema kamera
kao i mogunost prisustva fizike zatite u svakom objektu pote. Zatita potanskog
osoblja, potonoa, osigurava se uvoenjem takozvanog gladijatora. Gladijator je
hemijsko svojstvo, elektrook naprava koja omoguava potonoi da u sluaju otimanja
torbe, novca i vrijednosnica aktivira elektronskim sistemom hemijsku smjesu koja
unitava novac i vrijednosnice, odnosno obiljeava ih. Taj novac je neupotrebljiv u
bankama i finansijskim ustanovama. Zatita vozila vri se uvoenjem satelitskog nadzora
nad vozilima.
Osim eksterne kontrole bezbjednosti u potanskom saobraaju nephodna je i interna
bezbjednost poiljaka.
Sluba unutranje zatite svoje propisane zadatke uspjeno moe izvriti jedino uz
tijesnu saradnju i pomo svih uposlenih preduzea. Pravilnikom preduzea je propisano
da su nosioci zatite u preduzeu, na prvom mjestu, svi uposlenici, a posebno rukovodni
radnici. Tek nakon toga dolaze uposlenici Slube unutranje zatite i ne bez razloga.
Obim poslova preduzea, broj objekata, broj transakcija, broj linija prevoza
poiljaka, broj uposlenika, iznos novanih sredstava, itd. su isuvie veliki da ih uposlenici
Slube unutranje zatite, uz stroga ogranienja zakona o broju dozvoljenog vatrenog
oruja i uslovima njegove upotrebe, mogu uspjeno zatiti bez dobro organizirane i
razraene saradnje Slube sa svim uposlenicima. Svaki uposlenik ima svoje posebno
znaajno mjesto i ulogu u sistemu zatite, s obzirom da radi s novcem, vrijednostima,
imovinom, ili pak posjeduje informacije ijim nekontroliranim uticajem mogu nastupiti
tetne posljedice po uposlenike i imovinu preduzea.
Primjera radi da nekontrolirano otkrivanje jedne tajne informacije o vremenu
polaska vozila u trenu prevoza, ili koliine novca u potanskoj torbi, i sl. moe biti
dovoljan razlog za nastajanje nepoeljnih situacija u kojima mogu biti ugroeni ivoti
ljudi i imovina preduzea.
S obzirom da su uposlenici ti koji planiraju redove prevoza, dostavne rejone, pravci
vremena pokreta vozila i potonoa i novane iznose koje prenose, logino je oekivati da
su upravo uposlenici koji se bave tim prva meta kod koje e kriminalci pokuati doi do
ulaznih informacija, bilo nepanjom uposlenika, ucjenom, potplaivanjem i sl.
Stoga srednji menadment ima veliku odgovornst u edukaciji, motivaciji, kontroli,
pomoi i drugim modalitetima rada sa uposlenicima, kako bi se prostor za kriminalce
maksimalno suzio.
Tek u ovakvim uvjetima svijesti i homogenizacije u poimanju poslova siguronsti i
zatite Sluba zatite sa svoje strane moe uspjeno odraditi svoj posao koji se ogleda u
poznatim vidovima zatite, a to su:
1. Fizika zatita;
2. Tehnika zatita;
3. Zatita i prevoz novca i drugih vrijednosti;
4. Zatita na radu i zatita od poara.
15

u potanskom sistemu
FSK
6. Koncept zatite objekata i pojedinih faza tehnolokog

procesa
U ovom poglavlju su prezentirani segmenti zatite, poev od fizike zatite do
tehnike zatite uz isticanje savremenih sistema tehnike zatite.
6.1. Fizika zatita

Cilj sprijeiti neovlateni pristup, tetu i ometanje poslovnih prostorija i
informacija.
Fizika zatita podrazumjeva zatitu ljudi i imovine od unitenja, oteenja, krae i
drugih oblika opasnog ili tetnog djelovanja na zdravlje i ivot ljudi, odnosno na imovinu
preduzea. Poslove fizike zatite obavljaju zaposlenici sigurnosti tako to neposredno
poduzimaju zakonom doputene mjere radi spreavanja i otkrivanja tetnih pojava i
radnji, koje mogu nanijeti tete imovini, te koje mogu ugroziti ivot ili tijelo zaposlenika
koji se tite. to je neko privredno drutvo ugroenije to je vea i opremljenija sluba
osiguranja. U zavisnosti od znaaja privrednog drutva, njegovo ugroavanje moe
izazvati odreene poremeaje u iroj drutvenoj zajednici. 7
Zaposlenici sigurnosti koji obavljaju poslove fizike zatite objekata, prostora i
imovine preduzea ovlateni su za poduzimanje slijedeih radnji:
1. upozoriti lice da se udalji s prostora ili objekta koji tite ako se neovlateno nalazi
ili zadrava na tom prostoru, odnosno objektu,
2. sprijeiti neovlatenom licu ulaz u prostor ili objekat koji osigurava,
3. zadrati lice koje je na prostoru, ili objektu koji tite, i koje su zatekli u
obavljanju kaznenog djela, do dolaska policije,
4. sprijeiti neovlaten ulazak, odnosno izlazak vozila, ili lica s prtljagom, iz
uvanog prostora, kao i obaviti pregled tih vozila i lica.
U obavljanju poslova zatite zaposlenik sigurnosti moe upotrijebiti najmanju
potrebnu silu i o upotrebljenoj sili odmah upoznati odgovorno lice u Slubi. Zaposlenik
sigurnosti, koji zadri lice, duan je odmah o tome obavijestiti policiju i upoznati je o
razlozima zadravanja te postupiti po uputama policije do njenog dolaska.
Zaposlenik sigurnosti moe u obavljanju poslova fizike zatite upotrijebiti silu
samo ako na drugi nain ne moe odbiti protupravni i neposredni napad kojim se
ugroava njegov ivot ili ivot osoba koje uva, ili je napad usmjeren na unitenje,
oteenje ili otuenje imovine koju uva. Upotreba fizike sile podrazumjeva koritenje
zahvata koji se koriste u vjetini odbrane radi savlaivanja otpora lica koje fiziki napada
uvara ili lice, odnosno imovinu JP BH Pota. Zaposlenik sigurnosti ne moe prilikom
obavljanja poslova fizike zatite koristiti dodatna sredstva radi spreavanja napada ili
vlastite odbrane, niti upotrijebiti silu veu od one koja je predviena Krivinim zakonom
Federacije Bosne i Hercegovine.
Zaposlenik sigurnosti koji je ovlaten da prilikom obavljanja poslova iz svoje ovlasti
nosi vatreno oruje moe prilikom obavljanja tih poslova upotrijebiti vatreno oruje samo
kad je to nuno radi zatite lica koje uva ili svoga ivota i ako se neposredni protupravni
napad prema tienom licu ili prema njemu, nije mogao odbiti upotrebom fizike snage,
odnosno ako se na drugi nain ne moe odbiti neposredni napad na imovinu koju titi.
7
Baruija, Hilmo,Prirunik za rad slube obezbjeenja; str.17. Sing Protekt,Sarajevo,2001.
16

u potanskom sistemu
FSK
Pri upotrebi vatrenog oruja, zaposlenik sigurnosti je duan upozoriti lice protiv
kojeg namjerava upotrijebiti vatreno oruje. Ispaljivanje pucnjave upozorenja je
zabranjeno. U svrhu fizike zatite, Preduzee moe posjedovati vatreno oruje kratke
cijeve za najvie petinu svog osoblja, a koje e zaposlenici sigurnosti nositi za
samoodbranu. Ostali uslovi i nain upotrebe fizike sile i vatrenog oruja u Preduzeu je
utvreno Uputstvom o upotrebi fizike sile i nabavljanju, dranju i upotrebi oruja i
municije u JP BH Pota Sarajevo.
Sluba e za svu imovinu koja je predmet zatite Preduzea, utvrditi nain zatite
preko elaborata zatite koji treba da sadre: 8
opis objekata i druge imovine;
nain i vrijeme vrenja zatite (sheme fiziko-tehnike zatite);
broj zaposlenika sigurnosti potrebnih za zatitu;
vrstu naoruanja, opreme i drugih tehnikih sredstava sa kojima raspolau
zaposlenici sigurnosti;
represivne mjere zaposlenika sigurnosti;
trajanje smjene i nain smjenjivanja zaposlenika sigurnosti;
postupak u sluaju poara, eksplozije i elementarnih nepogoda;
nain komunikacije zaposlenika sigurnosti.
Kritine i osjetljive poslovne objekte za obradu informacija treba postaviti u
sigurnom podruju, zatiene prema klasifikaciji (osjetljivosti i vanosti objekta koji se
titi). Fizika zatita podruja sastoji se od ograivanja (najee zidovima,
protuprovalnim i protupoarnim vratima) i kontrolom pristupa (ui mogu samo ovlatene
osobe, snimanje prostorija itd.).
6.1.1. Podruje fizike zatite

Sigurnosne barijere poput zidova ili karticom kontrolirani ulazi u prostorije trebaju
sluiti za zatitu onih dijelova organizacije koji sadre povjerljive informacije i objekte.
Sljedee smjernice moraju biti razmotrene i po potrebi implementirane gdje postoji
potreba za fizikom zatitom:
sigurnosna podruja moraju biti strogo oznaena; jaina i opseg zatite ovisi o
procjeni rizika, vrijednosti i osjetljivosti imovine koje to podruje sadri,
kontrolnim mehanizmima potrebno je sprijeiti svaki pokuaj neovlatenog
pristupa,
vrata na ulazima u zatiena podruja moraju biti otporna na poare, poplave,
probijanja itd.,
svi ulazi u zatiena podruja trebaju biti nadgledana i snimana pomou kamera,
glavni ulazi u sigurnosna podruja moraju imati uvara koji kontrolira ko ulazi, to
se unosi te je po potrebi spreman intervenirati,
svi kontroli mehanizmi moraju biti periodiki pregledavani kako bi se na vrijeme
uoili nedostaci zatite ili pokuaji neovlatenog pristupa, itd. 9
Pravilnik o zatiti ljudi i imovine u JP BH Pota; str.5. Sarajevo, Maj 2003.god.

17

u potanskom sistemu
FSK
6.1.2. Fizika kontrola ulazaka u objekte

Sigurnosna podruja moraju biti zatiena odgovarajuim kontrolama ulaska kako bi
se osiguralo da mogunost ulaska imaju samo ovlatene osobe.
Potrebno je prouiti sljedee smjernice:
datum i vrijeme ulaska te odlazak osobe mora biti zabiljeen,
sve aktivnosti korisnika moraju biti nadgledane, osim ukoliko posebnim
odrednicama nije drugaije definirano,
pristup sigurnosnim podrujima trebaju imati samo ovlatene osobe iji rad
ovisi o opremi i informacijama iz tog podruja,
pristup podrujima treba biti definiran prema podrujima, a ne prema
klasifikaciji zaposlenika,
svi zaposlenici, poslovni partneri i trea strana trebaju nositi prepoznatljivu
odjeu; ukoliko se pojavi neko bez takve odjee potrebno je odmah
alarmirati odgovorne za sigurnost, prava pristupa trebaju biti periodiki
pregledavana i aurirana.
6.1.3 Slube (agencije) za zatitu objekata (primjer JP BH Pota)

Obaveza i naini organiziranja, uvjeti organiziranja, djelatnost, uslovi za sticanje
certifikata, nain poslovanja, potrebne evidencije i sva druga pitanja od znaenja za rad
slube propisani su Zakonom o agencijama za zatitu ljudi i imovine, Sl. Novine F BiH,
broj 50/02, od 14.10.2002. godine.
lanom 33 pomenutog Zakona propisana je obaveza javnih preduzea o formiranju
slubi unutranje zatite radi obavljanja poslova zatite svoje imovine, opjekata i prostora,
i to unutar prostora i objekata gdje se obavlja djelatnost preduzea. Sluba unutranje
zatite formira se posebnim aktom koji donosi nadleni organ preduzea.
U lanu 33 Zakona o agencijama za zatitu imovine jasno i nedvosmisleno se
propisuju zakonske obaveze i svrha i namjena organizovanja Slube unutranje zatite, te
joj stoga neosnovano i suprotno Zakonu inputirati bilo kakve druge namjene i zadatke.
Ovo je vano naglasiti jer bi se ovaljanjem drugih poslova Sluba udaljila od veine
uposlenika, to u konanom znai oteavanje uvjeta pod kojim ona treba raditi i izvravati
svoja osnovna svojstva zakonom propisana, a to je upravo zatita tih uposlenika,
prostorija u kojima oni rade, sredstava za rad kojima rade i materijalnih dobara koja oni
stvaraju.
Sluba sigurnosti je sluba koja se bavi osmiljanjem i realizacijom uvjeta zatite ljudi
i imovine u JP BH POTA. Ta zatita se oituje kroz fiziku i tehniku zatitu, te
pruanje usluga prema treim licima.
JP BH POTA na podruju Federacije BiH ima blizu 300 objekata koji su
potencijalni ciljevi lopova i kriminalaca. 10
Sluba sigurnosti dnevno razmatra sve probleme, analizira, unosi u plan i realizira
uvjete zatite potonoa, alterskih radnika, tj. ljudi i imovine. Nemogue bi bilo u svaki
potanski objekat staviti fiziko lice portira ili uvara, u smislu novog Zakona o
agencijama za zatitu ljudi i imovine, nego je rjeenje efikasna kombinacija tehnike i
fizike zatite.
10
asopisPotar, str. 16. JP BH Pota, Sarajevo, januar 2006.
18

u potanskom sistemu
FSK
Stavljanjem ovjeka u funkciji zatite objekata postavlja se pitanje ekonomske

opravdanosti takvih poteza.
Sloenost sigurnosne situacije pogotovo u zemljama u tranziciji i zemljama koje su
nedavno izale iz rata i u kojima jo uvijek postoji znaajan kontingent zaostalog kratkog i
drugog naoruanja. Psihologija samovolje, bezakonja i besperspektivnosti jednog
devijantnog djela mlade generacije, openito rezultira poveanim brojem kriminalnog
ponaanja.
Pripadnici te populacije u kojoj se, kao mete, najee nalaze uposlenici u altersalama financijskih organizacija za koje se pretpostavlja da, radei sa gotovim novcem, u
svakom trenutku posjeduju optimalne koliine istog za potrebe kriminalaca.
Zemlja sa podijeljenim policijskim i uope sigurnosnim sistemom, kao to je Bosna
i Hercegovina, svakako je interesantna meta pojedinaca i skupina kriminalaca koji
ordiniraju u irem okruenju.
Sve do sada navedeno na ovu temu odnosi se tek na povrno odslikavanje
sigurnosnog stanja u jedinicama potanske mree, a kojih ima vie od dvije stotine u
FBiH, posluju i pruaju usluge graanima BiH i stranim dravljanima, meu kojima je
jedna od osnovnim djelatnosti pruanje novanih usluga, tj. rad sa gotovim novcem. To
naravno znai da u potanskim jedinicama mora biti odreena koliina novca koja je
interesantna za kriminalce.
Uposlenici svaki dan, na svom radnom mjestu, zaduuju odreenu koliinu novca i
radei sa njim provedu na radnom mjestu po pet, est, ili osam sati, ovisno i vrsti, nivou i
nainu rada pote. Neminovno dolazi vrijeme kada se mora shvatiti da ti uposlenici rade u
oteanim i specifinim uslovima rada, u kojima su svakodnevno izloeni moguem
nasrtaju nekog kriminalca, ili obino grupe kriminalaca koji obino, uz upotrebu vatrenog
oruja dolaze po svoj plijen. Ovo svakako od poslodavaca zahtijeva da se najozbiljnije
ozbiljno pozabavi ovom situacijom i poduzme sve rapoloive mjere zatite uposlenika i
imovine od kriminala i pljaki, odnosno da uspolenike u to veoj mjeri oslobodi od
straha i pritiska kojem su izoeni za vrijeme svojih poslova u alter-sali. To
podrazumijeva struan pristup ovom problemu i izdvajanje znaajnih sredstava za
podizanje nivoa sigurnosti.
Statistika u Bosni i Hercegovini pokazuje da se u posljednje etiri godine u
novarskim institucijama dogodilo oko hiljadu krivinih djela, bilo direktno u alter
salama ili u transportu novca.
Kriminalci se u najveem broju pljaki koriste standardnim metodama: arapa na
licu ili glavi, rukavice na rukama, oruje u njima, jak krik prijetee naredbe uposleniku na
alteru. U posljednje vrijeme kriminalci pribjegavaju savremenijim metodama maskiranja
radi postizanja veeg stepena iznenaenja kod alterskih radnika i radnika osiguranja,
kako bi ok bio jai i efikasniji.
Dakle, prije svega Sluba ima zadatak da zatiti uposlenike i imovinu preduzea, a to
je nemogue sa uspjehom uraditi bez potpune i tijesne suradnje sa svim uposlenicima
preduzea, odnosno bez poimanja da je svaki uposlenik nosilac poslova sigurnosti.
19

u potanskom sistemu
FSK
6.2. Orobljenja objekata u potanskom sistemu

Orobljenja objekata su najei vid odnosno nain orobljenja u potanskom sistemu,
pored orobljenja presretanjem u transportnom procesu.
Radi ilustrativnog primjera u slijedeem poglavlju emo prikazati neke primjere
orobljenja koja su se desila u JP BH Pota.
6.2.1. Primjeri napada na JP BH Pota

Svjedoci smo sve uestalijih i bezobzirnijih prepada na vozila banaka, zatitarskih
firmi koje rade za razne finansijske institucije koje prevoze novac i druge dragocjenosti.
Jedna od vrlo estih metoda pokuaja nezakonitog sticanja imovine, od strane
kriminalaca, svakako su i pljake banaka i pota, kao i drugih institucija koje se bave
poslovanjem sa gotovim novcem.
este mete napada su kuriri i potonoe koji vre prenos, dostavu i uruenje
gotovog novca na adrese primatelja. Meutim, posebno interesovanje kriminalaca je
usmjereno na presretanje i pljaku oklopljenih automobila kojim se vri prevoz veih
koliina gotovog novca, razumljivo iz vie razloga. 11
Primjeri napada na JP BH Pota po pojedinim kantonima:
Kanton Sarajevo:
U noi 30.06.2008. na eljeznikoj stanici u Sarajevu, u 22 sata i 30 minuta
izvreno je razbojnitvo nad slubenicima Pote 2. Prema informacijama deurnog
operativnog MUP-a KS, vie nepoznatih nauruanih osoba je napalo uvara i druge
slubenike Pote koji su sino doli preuzeti poiljke i novac. Nekoliko slubenika Pote
je povrijeeno od udaraca tupim predmetima. Otuena je vea koliina novca namijenjena
dananjoj isplati penzija, a pljakai su prema informaciji koja je potvrena na sebi imali
policijska obiljeja
Pod nerazjanjenim okolnostima oni su upali u zgradu te onesposobili djelatnike
osiguranja i munjevito nestali odnijevi izmeu 700 i 800 hiljada konvertibilnih maraka
(izmeu 358 i 409 hiljada eura).
Policija je neto prije ponoi u jednom predgrau nala tek zapaljeni kombi kojega
su pljakai koristili, to je za sada jedini trag. 12
Tuzlanski kanton:
Prema izvjetaju sainjenom dana 02.04.2008.godine u povodu pokuaja i
izvrenih provala u objektima centra pota Tuzla u mjesecu martu 2008.godine.
Sluaj 1. U noi izmeu 10 i 11.03.2008. godine od strane NN lica pokuana je
provala u objekat pota 75274 Dubrave Donje. Provalnici nisu izvrili provalu u objekat, a
priinjena je materijalna teta na protuprovalnom sistemu.
Sluaj 2. U noi izmeu 11. i 12.03.2008.godine od strane NN lica pokuana je
provala u objekat Pota 75275 erii. Priinjena je materijalna teta na sredstvima
protivprovale.
11
12
asopis Potar br.14,JP BH Pota,Sarajevo.

www.vesti.rs
20

u potanskom sistemu
FSK
Sluaj 3. U noi izmeu 24. i 25.03.2008.godine od strane NN lica pokuana je

provala u objekat Pota 75328 Doborovci. Provalnici nisu izvrili provalu u objekat, a
priinjena je materijalna teta na sistemu.
Sluaj 4. U noi izmeu 27. i 28.03.2008. nepoznati poinioci su izvrili provalu
u prostorije Pote 75276 Graanica selo. Po ulasku u objekat provalnici su unitili skoro
sve elemente protivprovalnog sistema.
Sluaj 5. 31. oktobra 2007. u 8.20 sati presreli potanski kombi u tuzlanskom
naselju Mramor, koji je prevozio novac za isplate penzija. Svjedoci pljake, koja se
dogodila neposredno ispred potanske poslovnice, uglavnom penzioneri, tvrde da su etiri
maskirane osobe otele dvije vree novca.
Nezvanino, jedan je pljaka uhapen (D.S.), a to se novca tie, spominje se iznos
oko 200.000 maraka koji nije pronaen. 13
Hercegovako-neretvanski kanton:
Dana 02.09.2006. godine na dostavnom rejonu Pote 88215 Drenica na lokalitetu
Ina, pokuan je prepad na voditelja pote koji je u to vrijeme kao potonoa vrio podjelu
penzija na dostavnom rejonu Gornja Drenica.
Dnevno zaduenje novca iznosilo je 6.735,00 KM to je bilo dovoljno za isplate
penzija na tom rejonu. Zahvaljujui brzini mopeda koji je dostavlja koristio pri dostavi,
neozlijeen se udaljio, a napada je uskoro odustao od gonjenja.
Unsko-sanski kanton:
Sluaj 1. Dana 02.12.2007. godine u 01:06 sati, u Poti 77228 Osiroac desio se
pokuaj provale od strane N.N. poinioca.
Sluaj 2. Dana 15.02.2006. godine u 08:00 sati radnica u Poti 77106 BihaPrekounje, radnica je telefonskim pozivom obavjestila uvara u nadzornom centru da je
izvrena pljaka pote.
Napadai su uz prijetnju orujem i uz upotrebu prisile vezali ruke i noge radnici
pote. Potom su uzeli njenu linu runu torbicu koju su stavili u crnu torbu koju su donjeli
sa sobom kao i novac pronaen u trezoru (kovanice u iznosu oko 1.200,00 KM) i papirni
novac iz ladice. Takoer su uz upotrebu fizike sile izvadili video rekoreder iz trezora, a
isti vri snimanje kaseta sa video zapisom.
Ukupan iznos novanih sredstava otuenih prilikom pljake iznosi 16.496,25 K M ,
dok su sredstva od Western uniona (1.986,70 KM, 1.649,10 EURA, 560,00 USD) i
mjenjanice Raiffeisen banke (3.015,50 KM) ostala nedirnuta jer su stajala u odvojenim
kovertama. Takoer je priinjena materijalna teta na sistemu videonadzora.
Ukupni broj napada na JP BH Pota od 2003. do 2008. godine:
2008. godine 8 napada
2007. godine - 7 napada
13
www.tuzlalive.ba
21

u potanskom sistemu
FSK
Iz navedenih primjera moe se doi do zakljuka da je razliit broj orobljenja u

pojedinim regijama potanske mree, odnosno kantonima.
U Kantonu Sarajevo je tokom 2008. godine poinjeno jedno orobljenje potanskog
objekta.
U Tuzlanskom kantonu su izvrene tri neuspjele provale, jedna provala u prostorije
pote i jedno presretanje potanskog kombija koji je prevozio novac za isplatu penzija.
U Hercegovako-neretvanskom kantonu je izvren jedan neuspjeli prepad na na
voditelja pote pri podjeli penzija.
U Unsko-sanskom kantonu je izvren jedan pokuaj provale u objekat potanske
jedinice i jedna pljaka pote.
Uoljivo je da su orobljene potanske jedinice smjetene u prigradskim i ruralnim
podrujima, kao i da su to jedinice nieg potanskog reda.
Primjer presretanja upravitelja potanske jedinice Drenica pri podjeli penzija
koristei moped ukazuje na nepravilnost, odnosno nepridavanje znaaja sigurnosti
prenosa novanih sredstava.
Propusti do kojih je dolo u orobljenim potanskim jedinicama, odnosno propusti u
sistemu sigurnosti su mnogobrojni, a oni od presudnog znaaja su:
nepridavanje dovoljnog stepena vanosti osiguranju potanskih jedinica i
osiguranju prenosa potanskih poiljaka;
nejednaka opremljenost potanskih jedinica tehnikom zatitom;
neprisutnost fizike zatite u svim potanskim jedinicama;
koritenje zastarjele opreme pri transportu potanskih poiljaka;
needuciranost potanskog osoblja i osoblja slubi sigurnosti o znaaju
sigurnosti i primjeni zatite;
nedovoljna usmjerenost osoblja ka uvanju vanih informacija (posebnose
odnosi na vane informacije o transportu vrijednosti potanskim vozilima).
Pored pokazatelja loeg stepena sigurnosti u pojedinim jedninicama potanske
mree, na osnovu prikaza broja napada od 2003. do 2008. godine moe se konstatovati da
se broj napada na JP BH Potu u zadnje dvije godine smanjio za 50%.
Oigledno je shvaen znaaj sigurnosnog sektora na ukupno poslovanje potanskog
sistema, kao to se mogu vidjeti i odreeni pozitivni pomaci u osavremenjavanju tehnike
i fizike zatite.
22

u potanskom sistemu
FSK
6.3. Tehnika zatita

Koncept sigurnosti i zatite temelji se na etiri osnovna faktora (ljudski, materijalnotehniki, vrijeme i prostor).
Ljudi (sa svojim vrlinama i manama) moralno svjesni, obrazovani, psiho-fiziki zdravi
ine osnovu sigurnosti privrednog drutva i drugih pravnih lica.
Sistem sigurnosti svakog privrednog subjekta sastoji se od mjera pomou kojih se
neovlatenim licima sprijeava, a ovlatenim kontrolie pristup objektima koji se tite.
Ovo se postie postavljanjem prepreka izmeu objekata koji se tite i spoljne sredine da
bi se usporilo-zadralo prodiranje prema objektima zatite i istovremeno usmjerilo
kretanje ljudi na odreene ulaze.
Prepreke mnogo znae, ali nema onih koje ovjek ne moe savladati to zavisi
od vremena i sposobnosti napadaa. Zbog toga se postavlja vie prepreka radi
zadravanja. Prepreke mogu biti:
psiholoke (znaci opomena i obavjetenja),
prirodne (vodena povrina, provalije) i
vjetaka (ograde i zidovi).
Ciljevi potanskog sistema su:
Raspoloivost;
Pouzdanost;
Sigurnost;
Operativna pogodnost;
Ekonominost.
Ostvarivanje ciljeva potanskog sistema te postizanje eljenog kvaliteta usluivanja
moe se postii ako postoji adekvatan integrirani sistem zatite. Sistem zatite (tehnike,
fizike) je zasebni sistem koji treba da osigura potanske jedinice odnosno potanski
saobraaj u cjelini od bilo kakvih kriminalnih radnji. Integralni sistem je skup vie
pojedinanih (zasebnih) sistema kako bi se osigurala temeljna funkcija sistema.
U ovom sluaju funkcija je zatita potanskih jedinica integralnim sistemom
tehnike zatite, to znai da je vie sistema tehnike zatite integrirano u jedan sistem da
bi se izvrila zahtjevana funkcija.
Integrirani sistem tehnike zatite potanskih jedinica sastoji se od:
Sistema kontrole pristupa;
Videonadzora;
Protuprovalnog sistema;
Vatrodojavnog sistema.
U zavisnosti od objekta koji treba zatititi, odreuje se i oprema koju treba postaviti.
Najstroiji kriteriji se primjenjuju kod ureaja koji tite ljudske ivote i velike
materijalne vrijednosti. Pri projektovanju sistema potrebno je odrediti:
mjesta gde e se postaviti ureaji,
vrstu ureaja i njegovu ulogu u sistemu,
mjesta gde e se signal (alarm) proslediti i na koji nain,
na kom mjestu se moe ui u osigurano podruje, ko i kad moe ui, i kada se
ureaji ukljuuju.
Da bi se ostvarila zatita moraju se primjeniti sredstva i ureaji koji e dati odreene
"efekte" zatite. Efekat "spreavanja" postie se : fizikim sredstvima (ograde, reetke za
vrata i prozore, brave), fizikim osiguranjem, kontrolom ulaska i izlaska i osvjetljenjem
prilaznih puteva.
23

u potanskom sistemu
FSK
Alarmnim sistemima postie se efekat detekcije, odnosno signalizira se da je

prostor ili predmet ugroen.
Osvetljenjem (spoljnjim i unutranjim), kao i internim TV kamerama, moe se
utvrditi da li je narueno redovno stanje prostora, odnosno predmeta koji se osmatraju.
Za intervenciju, koja je posljedica naruenog redovnog stanja, koristi se fiziko
osiguranje, ili odreena grupa obuenih ljudi, koji su smjeteni u objektu ili van njega.
Zatitni sistem koji se projektuje nee biti efikasan ako bilo koji od navedenih
efekata nije doveden u stanje meusobne veze i namjene. Naprimjer, ako alarm nema
kome da se dojavi, ili ako na njega nema ko da odgovori, sistem gubi svoju osnovnu
funkciju. U tom sluaju on ima samo psiholoko dejstvo na potencijalnog provalnika, u
smislu odvraanja od planirane aktivnosti.
Video nadzor i protivpoarni sistem podrazumijeva mogunost svakog alterskog
radnika u potanskoj jedinici da blagovremeno upozori slubu sigurnosti o opasnosti koja
mu prijeti. To se moe uraditi na nekoliko naina. Na dostupnom sistemu alterski radnik
treba pritisnuti jednu inu, tj. trebaju se pridravati propisanih mjera sigurnosti, biti u
blizini sistema koji pruaju mogunost njihove zatite i aktivirati dojavne sisteme za
balgovremeno djelovanje nadlene slube i policije.
U svim objektima postoji tehnika koja daje te mogunosti.
Ovaj vid zatite odnosi se na zatitu u toku radnog vremena.
Na kraju radnog vremena dolazi do pranjenja objekata gdje radnici Slube
sigurnosti sa oklopljenim vozilima i oruanom pratnjom pokupe dnevne pazare i stave ih
na sigurno mjesto.
Tada se potanski objekat stavlja pod sistem spremnosti alarmne zatite, to znai da
bilo koje neovlateno lice koje pakua ui u posjed objekta biva registrirano i preko
centralnog dojavnog sistema prijavljeno najblioj policijskoj stanici.
6.3.1. Tradicionalni alarmni i sistemi videonadzora

To su, uglavnom, po objektu strateki rasporeeni detektori, na vrata postavljeni
kontakti i kontrolni panel koji su obino povezani na unutranje i vanjske svirene na
objektu, te putem standardne telefonske linije spojeni na centralnu nadzornu jedinicu
(centralni dojavni sistem). Veina korisnika ivi u zabludi smatrajui da je na taj nain
njihova imovina bolje zatiena.
Svaki sistem signalizacije provale i prepada sadri naelno sljedee elemente: 14
detektore provale (za prozore, vrata, kase itd.);
detektore prepada (neposredno uz blagajnu, alter, brojanicu itd.);
centralni signalni ureaj koji objedinjuje cio sistem;
signalizator napada (zvono, truba, svirena itd.);
signalnu instalaciju;
instalacije koje signaliziraju svaki kvar na ureaju, bio sluajan ili
namjeran;
signalizator unitenja koji upozorava kada je ureaj uniten.
Osnovni elemenat ovog sistema su detektori, a njihova uloga je u tome da uhvate
svaku promjenu stanja u toku jednog prirodnog ili utvrenog procesa.
14
asopis Zatita,str. 43. Global Security, Sarajevo, oktobar 2006.god.
24

u potanskom sistemu
FSK
Postoji vie kategorija detektora, kao to su:

detektori vibracije,
detektori udara,
detektori nagiba,
detektori otvaranja,
detektori prolaza,
detektori pokreta,
detektori prisustva.
Detektore prema primjeni svrstavamo u razliite kategorije.
Zatvoreno kolo je najjednostavniji detektor. Princip rada je u prekidanju elektrinog
kola, to se manifestuje kao alarmni signal. Danas se koriste provodnici u obliku
samoljepljive trake (staniol) koji se lijepe po ivici zastakljene povrine.
Balans, takoer stari tip detektora, koristi se za zatitu umjetnikih slika, robe,
obaveznog prolaza itd.
Zategnuta ica izmeu jedne fiksne take i jednog osjetljivog balansa odrava se u
ravnotei. Kada neka sila djeluje na icu pomjera balans u jednu stranu i prekida
elektrino kolo, nakon ega dolazi do aktiviranja alarma.
Kontakt otvaranja koristi se za vrata, prozore itd. Sastoji se iz dva spojena
kontakta koji, im se razdvoje, aktiviraju alarm.
Nagazni kontakt (tepih detektor) je tanak izolirajui sloj (kao sendvi) izmeu dva
metalna listia. Pod dejstvom odreene teine ova dva metalna lista se spoje - izolirajui
spoj je zgnjeen i nastaje zatvaranje strujnog kola.
Termiki detektor je obraen kod javljaa poara, ali se koristi na mjestima gdje se
predvia upotreba aparata za sjeenje, itd.
Detektor udara reaguje na kratki prekid strujnog kola. Mali teg privezan je za kraj
elastinog para. U stanju mirovanja, teg je prislonjen na jedan kontakt i tako se zatvara
kontrolno kolo struje. Kada udar uzdrma ovaj pokretljivi sistem, inercija pomakne teg,
dolazi do prekida struje i alarmnog stanja.
Infra-detektor se zasniva na prekidanju odreenog zatvorenog kola. Iz jednog
svjetlosnog izvora snop zraka ide na fotoeliju. Ako doe do prekida snopa zraka iz bilo
kojeg razloga, dolazi do aktiviranja alarma. Da ne bi bilo uoljivo, za osvjetljavanje se
koriste infracrveni zraci talasne duine oko 9000 A (angstrema).
Moe se koristiti i sistem sa vie snopova, to daje odline rezultate. Slabost je to se
kod loih meteo-uslova zona pokrivanja svodi na oko 20 m, dok je u normalnim uslovima
"domet" zraka i do 200 m.
Pasivni infra-detektor reaguje kada na njega padne infracrvena svjetlost koju
emituju svi predmeti pa i ovjek. Pogodna je za zatitu hodnika (oko 50 m irine i radijusa
1 m). Detektora sa Doplerovim efektom (radari) ima dvije vrste.
Detektori sa mikrotalasima: Signal odbijen od prepreke koja se kree ima drugu
visinu frekvencije od signala koji se emituje u poetnom poloaju. Ovaj detektor radi na
principu X-talasa, tj. na frekvenciji od 2-10 gigaherca (GHz). Detektor je osjetljiv na neko
vee tijelo koje je dosta blizu i koje se kree normalnom brzinom za relativno dugo
vrijeme.
Detektor na ultrazvuk radi na mnogo niim frekvencijama i to iznad samog
zvunog podruja, uglavnom izmeu 19000 i 4000 Hz, ali ima i takvih koji koriste i nie,
odnosno vie oblasti.
25

u potanskom sistemu
FSK
Princip je Doplerovog efekta: vazduh prenosi zraenje, ali ne vie brzinom svjetlosti, ve
brzinom zvuka od 341 m/s pri temperaturi od 21 C.
Akustini detektor radi tako da mikrofon prima zvune talase koji se pojaavaju
preko amplifikatora i idu na elektronski relej koji aktivira alarm.
Slika 4. Akustini i infrared pasivni detektor

Vie uslova odreuje vrstu i izbor detektora za zatitu otvorenog prostora, na primjer
topografija, vegetacija, sastav, oblik tla, prisustvo divljai i domaih ivotinja, klima itd.
Postoji nekoliko grupa detektora:
detektori na ogradi,
detektori sa nevidljivim preprekama,
elektrostatiki detektori,
podzemni detektori,
detektori na icanoj mrei.
U nastavku su razmotreni osnovni principi djelovanja pojedinih vrsta detektora.
Detektori na icanoj ogradi rade na principu pomjeranja tega, kontakta ili piezoelektrinoj analizi, s tim to se u ureaju vri analiza vibracionih udara, jer se oni koje
izaziva vjetar ili kia bitno razlikuju od onih koje izaziva ovjek (moe se analizirati i
napon koji se javlja u koaksijalnom kablu ija je nula polarizovana i privrena za
ogradu itd.).
Detektori sa nevidljivim preprekama: Mikrotalasni radar je ureaj koji se sastoji
iz odailjaa talasa i prijemnika. Detekcija se zasniva na injenici da predmeti u pokretu
prouzrokuju promjenu u priguenom signalu, koji se vraa nakon odbijanja u prijemnik.
Infraprepreka je detektor sa infracrvenim zrakama koje se, fokusirane preko soiva,
alju na fotoeliju. Kod svakog prekida snopa zraka javlja se alarmno stanje.
Elektrostatiki detektor: Princip ovog sistema je stvaranje elektrinog polja du
itavog niza ica koje sainjavaju detekcionu mreu. Kada neko proe kroz to polje
mijenja njegove karakteristike to se manifestuje alarmom.
Podzemni detektori uglavnom se zasnivaju na razlikama pritiska ili seizminim
vibracijama. Reaguju ako ih neko nagazi ili ako se pomjera tlo (kopanje) u blizini.
26

u potanskom sistemu
FSK
Interna televizija je posebno interesantna, jer se moe koristiti za kontrolu

zatvorenog i otvorenog prostora. Slui za vizuelnu kontrolu odreenog prostora, najee
u vidu TV zatvorenog kruga.
Ona se sastoji iz:
TV kamera,
TV monitora,
Pomone opreme.
TV kamere mogu imati runo i daljinsko upravljanje (ukljuivanje promjene
poloaja, izotravanje, zumiranje, selektivni bira itd.), dok se reprodukcija slike vri na
monitoru, koji se moe vezati na videorekorder (magnetoskop).
Sabiranje i analiza svih podataka obavlja se u komandnom centru gdje se na
sinoptikoj tabli vizuelno prikazuje tieni kompleks (objekt) i na kojoj se pri pojavi
alarma odmah pojavljuje slika. To olakava identifikaciju senzora i prostorne zone koja je
ugroena. Signal je zvuni i optiki.
Protuprovalni sistemi zatite uglavnom su podeeni tako da funkcioniraju kada u
objektu nema nikoga. Provalnik e prii objektu i neko vrijeme provjeravati da li su neka
vrata sluajno ostala otkljuana. Ukoliko ne naie ni na koga, provalnik ima svu slobodu
pristupa zgradi i svemu to se u njenoj okolini vrijedi ukrasti, a ujedno mu se prua prilika
prouiti sam objekt i odabrati pravo mjesto za neopaen ulazak u zgradu.
Iskusni provalnik, koji je prethodno slobodno razmotrio situaciju i odluio ta e
ukrasti, brzo e to obaviti i napustiti objekt prije nego li zatitari i policija stignu na
lokaciju.
Gubitak se moe gledati na vie naina:
gubitak usred tete na objektu i proizilazeih trokova popravka i odravanja
stvarni gubitak ukradene robe (opreme, novca) pokrivene policom osiguranja
U biti, protuprovalni alarmni sistemi su jako korisni, ali moramo shvatiti koja je
njihova namjena. Protuprovalni alarmni sistem namijenjen je detekciji provale i u
najboljem sluaju slui za ogranienje vremena koje je lopovu na raspolaganju u
provoenju svojih nakana, dakle, projektiran je da ogranii gubitke.
Kakva je korist od CCTV sistema? CCTV sistem radi 24 sata dnevno.
Njegova je stvarna vrijednost izmeu ostalog i u tome to omoguava da ljudi ili
upravitelj budu efikasniji u svojim svakodnevnim poslovima.
Slika 5. Prikaz ekrana umreenih kamera

27

u potanskom sistemu
FSK
Upravitelj moe poveati efikasnost promatranjem proizvodne linije i skladita bez

da te prostore konstantno obilazi. Generalni direktor moe daljinski pratiti zbivanja u
svojoj kancelariji bez brige o tome to se tamo zbiva dok njega nema Videozapisi sa
kamera uvaju se na trakama ili danas puno ee na DVR-u. Pohrana videozapisa je od
izuzetno velike koristi.
Uz sistem kamera koje su instalirane tako da pokrivaju prilazne i kritine zone
odreene lokacije instalirani su i adekvatni senzori koji detektiraju potrebne promjene
stanja, bilo pokreta, dima ili neeg specifinog, te pokrivaju istu zonu kao i kamere.
Kamere i alarmni senzori spojeni su na RX video rekorder/ transmiter, koji moe putem
PSTN, ISDN, LAN ili Broad-band (ADSL) linije ostvariti vezu sa centralnom nadzornom
stanicom. Korisnik ima potpuni nadzor zbivanja na lokaciji budui da sistemu moe
lokalno pristupiti putem raunalne mree ili pregledavati zapise direktno na ureaju, a
moe se i daljinski spojiti na sistem putem neke od navedenih linija. Razlika u odnosu na
tradicionalne sisteme sastoji se u tome to je sistem konstantno spojen na centralnu
nadzornu stanicu putem CMS ( Central Moni-toring Station) softvera.
Svaki aktivirani alarm trenutno se dojavljuje u centralnu nadzornu stanicu. tovie, u
nadzornu stanicu odmah se alje i video slika i zvuk sa ugroene lokacije.
Slika 6. Glavni ekran
28

u potanskom sistemu
FSK
6.3.2. Savremeni elementi tehnike zatite (napredne tehnologije)

Nakon niza traginih dogaaja (New York), uoljiv je nagli rast zahtjeva za
modernim i efikasnim video nadzornim sistemima, osobito na aerodromima, eljeznikim
stanicama, velikim tranzitnim putevima (prometnice, tuneli,...), ali i u velikim shopping
centrima, bankama i dravnim institucijama.
Slika 7. Sistem videonadzora

Dananji analogni sistemi videonadzora u veini sluajeva su primitivnih
karakteristika, komplicirani za koritenje, skupi za odravanje i nefleksibilni.
Slika 8. Vide nadzor preko centralnog transmitera

Vane karakteristike savremenih tehnologija videonadzora :
lako i jednostavno ispisivanje bilo koje slike na papir,
napredni algoritmi kontrole (prealarmno snimanje, maskiranje odreenih podruja,
automatsko snimanje,...),
29

u potanskom sistemu
FSK
napredno i brzo pretraivanje baze snimljenog videomaterijala (po lokaciji, datumu,

satu, alarmnoj situaciji,...).
Izgradnjom samo jedne mree (LAN, WAN, itd ) znaajno se tede sredstva, jer se
ista mrea koristi i za podatke i za videonadzor. Ne postoji potreba za centraliziranom
kontrolnom sobom, jer se kontrola moe izvravati bilo gdje na mrei, kada je to
potrebno i sa vie razliitih lokacija istovremeno.
Razvojem mrenih tehnologija (Gigabitcthernct. ADSL, GPRS, Internet) profitirae
vlasnici mreno baziranih videonadzornih sistema (bez ikakvih dodatnih investicija)
ukoliko za osnovu sistema izaberu kvalitetno, isprobano, svjetski dokazano i priznato
rjeenje .
Ukupna cijena efikasnih digitalnih videonadzornih sistema viestruko je nia od
neefikasnih i nefleksibilnih analognih sustava.
U nastavku su prikazane slike nekoliko tehnikih ureaja koji ine operemu za
savremeni sistem videonadzora.
Slika 9. Ncam MPG-4 IP kamere
Slika 11. Teleeye-daljinski i lokalni

video nadzor
Slika 10. Mobilni DVR MDR-4
Slika 12. D1 MPG-4 DVR ureaj za

snimanje u D1 rezoluciji (100/200/400 fps)
30

u potanskom sistemu
Slika 13. MJPEG samostalni DVR ureaj
Slika 15. Video balun
FSK
Slika 14. CCD kamere
Slika 16. Ostala potrebna oprema

(prijemnici signala, i sl.)
Pristup mrei razliitim komunikacijskim medijima (GSM, GPRS, Internet, ADSL,

ISDN, obina telefonska linija) ovlatenim korisnicima prua i mogunost daljinskog
nadgledanja i kontrolu radnog procesa bez obzira na njihovu fiziku lokaciju.
Dakle, moderni digitalni sistemi su viestruko efikasniji i fleksibilniji od uobiajenih
analognih sistema.
Lako se postavljaju na svim lokacijama bilo kao potpuno nov sistem ili kao
nadogradnja na stare analogne sisteme, koriste se za lokalni (unutar organizacije) i za daljinski (od bilo kuda ) videonadzor i ili za daljinsku kontrolu radnog procesa.
Slika 17. Sistem daljinskog nadzora putem interneta
31

u potanskom sistemu
FSK
Mreni sistemi videonadzora

Rjeenja vizuelnog nadzora, koja unapreuju uinkovitost spreavanja protupravnih
radnji u tienim objektima, zasnovana su na IP tehnologiji. Izvrsne performanse u
kombinaciji s visokim integracijskim mogunostima razlog su standardizacije mrenih
kamera kao okosnice savremenih sistema videonadzora, to je posebno naglaeno
primjenom kamera visoke rezolucije (broj megapiksela). 15
Uzimajui u obzir slikovni prikaz incidentne situacije kao najprihvatljiviji oblik
informiranja operatera o stanju tienog objekta, aplikacija za videonadzor postaje
centralna platforma integracije i ostalih sistema tehnike zatite. Potpuna se
funkcionalnost postie kreiranjem centralnog alarmno-informacijskog sistema temeljenog
na klijent-server arhitekturi, ime je omoguen distribuirani nadzor i razmjena
informacija izmeu veeg broja klijenata.
Za razliku od standardnih sistema gdje operateru nije mogue odrati panju
vizualnim pregledavanjem veeg broja monitora, savremeni integracijski koncepti
tehnike zatite temelje se na vizualizaciji svih dogaaja koji predstavljaju ugroavanje
sigurnosti objekta, odnosno na autonomnoj analizi ulaznih signala od strane perifernih
ureaja, kao i softverskih aplikacija (centralni softver za pohranu i nadzor s integriranim
VCA - video content analysis alatom), ime se operater na jasnom, tlocrtnom prikazu
upozorava na koje dogaaje treba intervenirati.
Digitalna evolucija
Ve pri samom spominjanju pojma digitalno unosi se ozraje neeg modernog,
univerzalnog i gotovo svemogueg. Onima koji prate razvoj i primjenu digitalne tehnologije u sistemima tehnike zatite sasvim je jasno da nema tako revolucionarnih otkria.
U praktinom smislu zahtjevi koji su prije nekoliko godina za ureaje i opremu
sistema zatite bili nemogui danas su dostupni i primijenjeni u svakom bolje zatienom
prostoru. Mogu spomenuti i konkretne primjere koji su tome najvie doprinijeli, a odnose
se prvenstveno na razvoj tehnologije koja je neizostavni dio savremene raunarske
elektronike zatite.
Danas se tzv. stand-alone digitalni snimai, koriteni za sisteme videonadzora uz
ve karakteristinu pouzdanost, mogunostima mogu mjeriti s najboljim digitalnim
snimaima izgraenima na PC osnovi.
Poveanje procesorske moi raunara je omoguilo vee i bre stupnjeve kompresije
to je uz razvoj novih metoda i algoritama kompresije omoguilo obradu snimaka
rezolucija 720x576 [full D1 rezolucija) za svaki video kanal.
Hard diskovi, koji su se prije nekoliko godina ugraivali u digitalne snimae, su bili
veliine do 40 GB, a danas se koriste bri i pouzdaniji hard diskovi kapaciteta do 500 GB.
Dananje klasine video kamere i IP kamere uvode nove pojmove megapikseinih
CCD ipova koji omoguavaju veu kvalitetu snimaka, to uz hard diskove znatno veeg
kapaciteta daje mogunost pohrane velike koliine podataka.
Ovi podaci zvue sjajno i predstavljaju znaajan skok u odnosu na prethodno
razdoblje, ali je li to dovoljno i to onda danas treba oekivati i traiti konkretno od
sistema videonadzora. 16
15
16
http://www.king-ict.hr/default.aspx?tabid=3416
Deliimunovi, Davor, Menagement zatite i sigurnosti, str.88. Pragmatekh, Zagreb, 2006.
32

u potanskom sistemu
FSK
Ne samo krajnji korisnici nego i policija i razne druge dravne slube zahtijevaju
veu kvalitetu snimljenih materijala to automatski podrazumijeva vee potrebe i zauzee
memorije digitalnih snimaa koji ako ele zadrati postojeu arhivu, moraju poveati hard
diskove ili druge oblike memorije. Iz navedenih razloga je u posljednje vrijeme veliki
napor uloen u razvoj novih metoda kompresije slike ije sam najee predstavnike
prethodno opisao.
Dananji ureaji koriste jedan ili vie ipova sa znatno brom hardverskom
kompresijom za svaku videokameru pojedinano. 17 S obzirom na stalno poveanje
koliine informacija i zahtjeva za njihovom pohranom, krajnji korisnici sve vie trae
dodatne mogunosti integracije razliitih sistema poput videonadzora, kontrole pristupa i
protuprovalne zatite pa ak i druge instalirane sisteme na objektu koji nisu izravno u
funkciji zatite kao klimatizacijski ureaji, rasvjeta, vatrodojavni sistemi, sistemi razglasa
i slino.
Ista pravila rasta kvalitete i poveanja mogunosti uz nie cijene vrijede i u svijetu
videokamera kojih najvie prema broju nadziranih mjesta ima u Velikoj Britaniji. esto je
u medijima na razliitim mjestima istican podatak da je svaki prolaznik eui Londonom
snimljen barem jednom videokamerom u svakih desetak sekundi to predstavlja veliku
koliinu snimljenih podataka.
Trend koji moramo uvaiti i koji biljei nezaustavljivi rast lei u injenici da se broj
videokamera koje se u reimu ive slike nadziru u centralnim dojavnim sistemima
stalno poveava, a sve je manji broj operatera i zatitara koji te kamere nadgledaju.
Dakle, kljuna karakteristika pripadnika nove generacije digitalnih videosnimaa i
ureaja za obradu i pohranu slika je u mogunosti analize i brzog izdvajanja onih
videozapisa koji svojom inteligencijom izdvajaju incidentne dogaaje od onih
regularnih koji su za krajnjeg korisnika neinteresantni.
Takve korisne videozapise je potrebno na postojeoj opremi izdvojiti i trajno
pohraniti radi kasnije detaljnije mogunosti rekonstrukcije dogaaja. Kvaliteta
videozapisa i zatita snimljenog materijala od naknadnih izmjena omoguila je da se
videosnimke sve vie koriste u istranim i dokaznim postupcima na sudovima. Za ovakav
novi nain dokazivanja pomou snimljenih videozapisa bilo je potrebno razviti programe
koji imaju mogunost jednoznane provjere svakog pokuaja promjene videozapisa kako
bi se moglo raunati na njihovu autentinost. Koritenje videozapisa na sudovima je u
naoj zemlji u zaetku, ali se njihova neosporna uinkovitost i mogunosti praktine
primjene pokazuju svakim danom sve vie.
To je rezultiralo pojavom digitalnih snimaa s ugraenim svim naprednim
funkcijama poput detekcije kretanja, prepoznavanja biometrijskih karakteristika ovjeka,
automatskog prepoznavanja registarskih ploica automobila i mnogih drugih. Vano je
istai da se ta cjelovita i izuzetno napredna tehnoloka rjeenja sistema videonadzora
trenutno mogu pronai integrirana u jednom proizvodu-digitalnom snimau crnoj kutiji
proizvedenom od jednog proizvoaa.
Digitalni videozapis izbacio je iz upotrebe video kasete koje je trebalo nakon
snimanja pohranjivati i nakon nekoliko presnimavanja, zbog gubitka kvalitete
videozapisa, zamijeniti novima. Kod digitalnog naina snimanja, snima se neprekidno
toliko dugo kolika je veliina memorije, ali se nakon toga najstariji dogaaji automatski
briu i na njihovo mjesto dolaze novi dogaaji. Dogaaji koje je potrebno sauvati se
17
33

u potanskom sistemu
FSK
pohranjuju na poseban memorijski prostor ili se putem mree, CD-a ili DVD-a trajno
pohranjuju.
Svi sistemi koji koriste digitalan nain snimanja funkcioniraju s prvenstvenim ciljem
stalnog snimanja dogaaja, po emu onda razlikovati jednostavne od sloenijih sistema
videonadzora?
Bez obzira na veliinu sistema, broj videokamera i veliinu memorije za pohranu
podataka, sisteme videonadzora je prema nainu funkcioniranja mogue podijeliti u dvije
skupine:
bez centralnog nadzornog mjesta i stalnog prisustva operatera i
s barem jednim centralnim nadzornim mjestom i stalnim nadzorom operatera.
Ve prema osnovnoj podjeli logino je zakljuiti da prva skupina predstavlja
jednostavnije sisteme zatite, s manjim opsegom zatite i za manje ugroene tiene
prostore. U toj skupini stalnim snimanjem omoguava se naknadni pregled i
rekonstrukcija dogaaja nakon incidenta ili drugog tetnog dogaaja.
U drugu skupinu spadaju sloeniji sistemi zatite koji imaju stalni nadzor svih
dogaaja od strane deurnog operatera koji na temelju uoenih nepravilnosti i dostupnih
informacija trenutno donosi odluke u cilju spreavanja tetnog djelovanja. Cijena sata
zatitara i 24-satno deurstvo ukazuje na to da drugu skupinu ine objekti koji su po
opsegu zatite, nainu tienja i samim procesima koji se nadgledaju i tite znatno
sloeniji od prve skupine. Tako uspostavljen sistem zatite mora imati ekonomsku i svaku
drugu opravdanost jer korisnik i investitor plaaju usluge tjelesne i tehnike zatite pa se
sigurno radi o zatiti veih vrijednosti. 18
Kad opisujemo sisteme videonadzora koji pripadaju drugoj skupini onda govorimo o
dodatnim mogunostima koje operateru pomau da ima bolji pregled i nadzor svih
dogaaja pa se tu esto susreu pokretne kamere pan/tilt/zoom, videodetektori kretanja
videomatrice i slino, a sve u cilju da se operateru u najveoj moguoj mjeri olaka posao
i razlui bitne od nebitnih dogaaja
Takav nain rada upotrebom sistema tehnike zatite, te prepoznavanja i detekcije
neovlatenih aktivnosti, punu uinkovitost nalazi ako se na tienom objektu nalaze
zatitari-uvari koji e odmah postupiti u skladu s informacijama o nepravilnostima
uoenim od strane operatera u nadzornom centru i sprijeiti daljnje protupravno
djelovanje.
Digitalni videosnimai (DVR) 19 imaju zajedniku karakteristiku da uz sve
prethodno opisane karakteristike u jednom ureaju objedinjuju i digitalnu pohranu i
arhiviranje videozapisa.
Nakon to su mrene tehnologije u raunarstvu i novi algoritmi kompresije slike i
zvuka omoguile propusnosti i kapacitete koje omoguavaju prijenos i nadzor visoko
rezolucijske slike putem raunalnih mrea, na tritu su se poeli pojavljivati novi ureaji
za videonadzor. To su u prvom trenutku bili pojedinani videoserveri za jednu klasinu
analognu kameru koji su svaku postojeu videokameru pretvarali u mrenu kameru koja
se izravno mogla povezati na raunalnu mreu. Nakon toga pojavili su se videoserveri na
koje se povezivalo vie kamera i potom mreni videorekorderi (NVR) 20 .
18

oznaava Digital Video Recorder koji ne ukljuuje samo video snima nego i multiplekser, mreno
suelje, hard diskove i druge tehnike karakteristike.
20
Network Video Recorder je baziran izravno na upotrebi mrenih (IP) kamera
19
34

u potanskom sistemu
FSK
Za razliku od DVR-a kod kojeg su u jednom ureaju objedinjeni dekodiranje

videosignala, multipleksiranje slike, digitalna pohrana i mogunost povezivanja na
raunalnu mreu putem mrenog suelja, kod NVR-a se kao prvenstvena razlika navodi
distribuiranost resursa. To znai da navedeni procesi ne moraju vie biti smjeteni u jedno
zajedniko kuite ve se primjerice uz svaku videokameru postavlja dekoder i povezuje
na postojeu mreu. Tada se svi digitalni komprimirani videosignali alju u obliku
videostreama kroz mreu do sredinjeg ureaja za prijam i pohranu podataka (NVR) koji
moe biti smjeten bilo gdje na mrei. Dok NVR-a mogu pristupati svi korisnici izravno
putem mree ili putem mrene aplikacije za pregled ive slike i snimljenih videozapisa.
Naravno, sve navedeno je mogue ako korisnik ima odgovarajuu ifru koja mu,
skladno ovlatenju, omoguava pristup podacima. 21
Slika 18. Mreni monitoring u LAN mrei
Slika 19. Mreni monitoring sa client serverom u ethernet mrei
21
Deliimunovi, Davor, Menagement zatite i sigurnosti, str. 92. Pragmatekh, Zagreb, 2006.
35

u potanskom sistemu
FSK
Slika 22. Mreni monitoring preko interneta
Inteligentne kamere
Danas se postavljaju razni sistemi za videonadzor koji nisu stalno pod punom
ljudskom kontrolom. Drugim rijeima, nema ljudske inteligencije iza kamera.
Videointeligencija pomae u punoj rekonstrukciji sluaja. Njome je mogue pronai i
precizno odrediti dogaaje, te u realnom vremenu ukazati na vane indicije koje e
pomoi efikasnom razrijeenju izuzetne situacije.
Kamere postaju inteligentne.
Postavlja se prevelik broj sistema za videonadzor da bi sprijeili ometanje posjeda,
uoili i pratili neije sumnjivo ponaanje i zajamili sigurnost. Zbog velikog broja CCTV
kamera koje ine takav jedan sistem i koje treba istovremeno pratiti, taj je zadatak kontrole
i nadzora izuzetno teak.
Tim se problemom bavi jedan od novih trendova tehnonologije tzv. Video
inteligencija ili inteligentni video.
Videointeligencija je trite koje naglo raste, a potreba za njom moe se saeto
objasniti u nekoliko reenica. Postavlja se prevelik broj kamera od kojih veina nije pod
stalnim ljudskim nadzorom. Pa ak i kad ljudi stalno nadziru te kamere, takav je nadzor
neefikasan zbog ogromne koliine vizualnih podataka koje moraju pratiti.
Uinak jo dodatno smanjuju:
stres,
umor,
nedostatna razina obuke i
fluktuacija zaposlenika na tom mjestu.
Videointeligencija daje precizne informacije, zbog svih ovih navedenih problema,
veina postavljenih kamera pasivno snima podatke za forenziku analizu, a ne pridonosi
podizanju nivoa sigurnosti ili prevenciji zloina. 22
22
www.middlepoint.ba
36

u potanskom sistemu
FSK
Slika 23.Primjeri modernih kamera
SNC-RX550P je brza pokretna (PTZ) multi kodek IP kamera, to znai, da se slika

sa ove kamere moe kroz kompjutersku mreu prenijeti uz pomo dvije kompresije
istovremeno MPEG-4 i H.264. Naravno kao opcija tu je i JPEG. Maksimalna brzina za
sve tri kompresije je 25 slika u sekundi za VGA rezoluciju. Ovo je jedina IP kamera iji
je horizontalni ugao okretanja (pan) nelimitiran, 360. U kameru je ugraen optiki zum
objektiv sa uveanjem 26x. Kamera je opremljena sa inteligentnim detektorom pokreta,
stabilizatorom slike, kao i sa naprednom detekcijom pokreta objekta (objekata) u
tienom prostoru. Mogua je dvosmjerna audiokomunikacija kao i maskiranje objekata
koji ne treba da budu vidljivi na slici koja se prati. Ovo je day/night kamera, a minimalno
potrebno svjetlo je llux (50 IRE, F1.6) za kolor odnosno 0,15 luxa za b/w reim rada.
Mogue je programirati 16 predefiniranih pozicija za PTZ.
Kamera posjeduje i antisabotanu funkciju za sluajeve gdje se trai digitalni
potpis (PKI) odnosno gde je potrebna verifikacija autentinosti snimka. Sa zadnje strane
kuita nalaze se kom-pozitni videoizlaz, RJ-45 konektor za vezu sa kompjuterskom
mreom, ulaz za mirofon, izlaz za zvunik kao i programabilni ulazi i izlazi. Kamera je
opremljena sa 2 slota, za PC karticu (za beinu komunikaciju) i za dodatnu memorijsku
karticu. Podrani protokoli su: TCP/IP, HTTP, ARP, ICMP, FTP, SMTP, DHCP, SNMP,
DNS i NTP.
Videozapisi kao dokazni materijal
Sve vea upotreba i primjena sistema videonadzora otvorila je mnoga pitanja
izmeu kojih je jedno od najvanijih autorizacija i provjera autentinosti videozapisa. Sve
prednosti digitalne tehnologije i digitalnog snimanja gube iznenada na znaaju ako
digitalnoj snimci nije mogue provjeriti autentinost.
Digitalni zapis ima prednost (a u sluaju provjere autentinosti nedostatak) da ne
gubi na kvaliteti prilikom mnogobrojnih presnimavanja kao to je bio sluaj kod
standardne videotrake na time-lapse videorekorderima. 23
Pitanje primjene odgovarajue metode kompresije prilikom digitalnog snimanja je
od izuzetne vanosti. Osnovna razlika izmeu MJPEG kompresije koja prilikom snimanja
dogaaja neprekidno snima cjelokupne sliice, dok MPEG-4 funkcionira tako da snima
23
37

u potanskom sistemu
FSK
prvu polusliku i nakon toga ovisno o promjenama u vidnom polju kamere i nainu
programiranja biljei radi utede memorijskog prostora samo podatke o promjenama u
slici, a ne cijele sliice. To je razlog zato u nekim zemljama digitalni zapis snimljen
MPEG-4 tehnologijom nema vjerodostojnost u dokaznom postupku na sudu. 24
Sve ovo dalo je dovoljno povoda organizacijama BSIA {British Security Industry
Association), SIA (Security Industry Association) da pokua pronai jedinstveni standard
za zatitu i provjeru autentinosti snimljenog videozapisa. Navedene strune skupine su
predloile metodu provjere autentinosti nazvanu MD5 watermarking (takozvani vodeni
ig) koji koristi 128. bit-nu vrijednost koja generira jedinstvenu oznaku videozapisa koja
je snimljena zajedno sa sadrajem videozapisa. Ako se digitalni zapis snimljen na hard
disku prenosi na neki drugi medij, onda se MD5 vodeni ig kreira u obliku jedinstvene
oznake od 32 znaka koji ine brojke i slova. Taj se jedinstveni kod koji je generiran samo
za promatrani videozapis moe pohraniti odvojeno i koristiti prilikom pregleda snimke, a
bez njega nije mogue mijenjati videozapis a da se ne promjeni i sama jednom generirana
vrijednost koda.
Primjenom MD5 tehnologije zatite autentinosti videozapisa nema vie potrebe za
digitalnim potpisom koji se prije dodavao u zaglavlje samog videozapisa to je trenutno
najea metoda zatite videozapisa.
Mreni sistemi protuprovalne zatite

MSPZ temeljeni na IP infrastrukturi, omoguuju ispunjenje visokih sigurnosnih
standarda centraliziranim nadzorom i zatitom prostora u financijskim, trgovakim,
logistikim i ostalim poslovnim kompleksima. Unutar mrenog sistema protuprovalne
zatite razvijeni sistemi su posebni IP moduli koji komuniciraju s aplikacijom dojavnog
centra preko javne, odnosno VPN infrastrukture, uz mogunost redundantne povezivosti
preko PSTN/GSM/GPRS mree, osiguravajui tako pravovremeno informiranje o stanju
na samoj lokaciji (stanje komunikacijskog linka, alarmni dogaaji, servisni dogaaji). 25
Protuprovalni sistemi i detektori
Senzori i detektori se ve decenijama usavravaju, objedinjuju elektroniku, optiku i
finu mehaniku. Neki senzori su veoma uskonamjenski, ali zato izuzetno djelotvorni u
pravilnoj upotrebi. Dolo je vrijeme kad je alarm najbolje sredstvo za otkrivanje i
javljanje provale.
Provalnici djeluju linijom manjeg otpora pa pri pokuaju nasilnog otvaranja
zatidenog objekta ukljuuje se snana sirena koja ometa ili ak potpuno spreava
provalnika u naumu. Pokuaj provale treba detektirati u najranijoj fazi jo pri pokuaju
obijanja vrata i prozora ili razbijanja stakla. Za to koristimo magnetske kontakte i
detektore loma stakla. Infracrvenim (ianim ili beinim) senzorima titimo prostorije
unutar objekta ili u njegovoj blizini i detektiramo prisustvo topline koju zrai ljudsko
tijelo. Svaku aktivnost unutar tienog prostora registriraju detektori kretanja.
Postavljamo ih na najea mjesta prolaska poput prilaza i ulaza, hodnika, stepenita
itd.
24
25
Deliimunovi, Davor, Menagement zatite i sigurnosti , str.94. Pragmatekh, Zagreb, 2006.

38

u potanskom sistemu
FSK
Najee se koriste pasivni infracrveni (PIR) detektori, te kombinirani detektori koji

imaju veu pouzdanost u otklanjanju lanih alarma ili kombiniraju PIR i mikrovalnu
tehnologiju. Centralni ureaj na koji su povezani svi drugi elementi sistema protuprovalne
zatite je alarmna centrala koja obrauje sve pristigle informacije, upravlja radom sustava
na objektu i alje informacije na telefon ili u dojavni centar koji moe, odmah poslati
interventnu ekipu. 26
Mozak svakog sistema zatite je alarmna centrala koja prima informacije od raznih
detektora i dojavljuje alarmne situacije - bilo sirenama i bljeskalicama na licu mjesta, bilo
dojavom preko telefonskog ili globalnog sistema za mobilne komunikacije (GSM) u
dojavni centar, policijsku stanicu ili bilo koji telefonski broj koji definiramo (npr. GSM
vlasnika prostora i sl.). Alarmne centrale se najee smjetaju na skrivena mjesta poput
spremita ili tehnike sobe ukoliko ona postoji. Alarmne centrale kao mozak sistema
upravljaju svim relevantnim informacijama.
Odabir alarmne centrale vri se prema veliini objekta te drugim zahtjevima funkcija
i mogunosti. Sistemom se upravlja putem upravljakih tastatura koje se instaliraju
uglavnom na ulazima objekta. Jednostavnije izvedbe putem LED dioda prikazuju status
sistema, dok verzije sa LCD-displejom ispisuju status sistema na domaem jeziku i vode
korisnika kroz sve funkcije. Kod dojave alarma na dojavni centar zatitarske organizacije,
alarmna centrala alje podatke u posebnom digitalnom obliku i pri tom operater dobije
kompletnu informaciju dogaaja sa brojem objekta, aktiviranom zonom ili drugim tipom
dogaaja i tanim datumom i vremenom.
Alarmni sistemi uglavnom podravaju vie brojeva telefona korisnika koji se u
sluaju alarma pozivaju. Neki sistemi nude i napredne mogunosti govorne dojave alarma
putem snimljene govorne poruke i mogunosti prislukivanja prostora nakon primljene
dojave u svrhu provjere vjerodostojnosti alarma. 27
Kod beinih sistema tastature mogu takoer biti beine, a sistemom se moe
upravljati i putem daljinskih upravljaa. Kao jednu od najveih prednosti beinog
sistema svakako treba istaknuti jednostavnu instalaciju. Sistemi se takoer lako
nadograuju, ukoliko se tokom vremena javi potreba za nadogradnjom, odnosno mogue
je sa lakoom preseliti cijeli sistem u novi prostor.
Kao dodatnu prednost treba svakako naglasiti jednostavnije rukovanje i upravljanje
sistemom putem daljinskih upravljaa.
Sistemi imaju podesivu vremensku odgodu paljenja i gaenja, koju i akustino
signaliziraju kako bi se korisniku ostavilo dovoljno vremena da deaktivira sistem,
odnosno napusti objekt prije nego to se alarm ukljui. Mogue je sisteme podijeliti u tzv.
particije, tako da se moe zasebno aktivirati samo odreeni dio sistema.
Alarmni sistemi koji imaju mogunost podjele u tzv. podsisteme, mogue je
podijeliti u vie meusobno neovisnih sistema, svaki sa vlastitom tastaturom,
pripadajudim senzorima, korisnicima, itd.
Takva tehnologija primjenjuje se kada se u istom objektu nalazi vie odvojenih
poslovnih prostora.
Detektori u protuprovalnim sistemima
Senzori kao signalizatori odreenih parametara u sklopu alarmnog sistema imaju
poslije same centrale najvaniju ulogu. Od pouzdanosti samih alarmnih senzora u
26
27
www.security-info.biz
www.idea-classic.com
39

u potanskom sistemu
FSK
mnogome zavisi i pouzdanost celokupnog alarmnog sistema. Postoje razni tipovi senzora,
a neki od osnovnih tipova su: infracrveni, ultrazvuni, magnetni, mehaniki.
Infracrveni senzori su bazirani na detekciji promjene karakteristike svjetla u
infracrvenom domenu.
Postoje aktivni i pasivni infracrveni senzori.
Ultrazvuni senzori prvenstveno slue za detekciju loma stakla i ugrauju se
neposredno do zastakljene povrine.
Magnetni senzori slue za detekciju otvaranja vrata, prozora, ventilacionih otvora
itd. Oni detektuju prisustvo magnetnog para koji se montira na pokretnom dijelu. Svakim
udaljavanjem magnetnih parova senzor javlja se alarmno stanje.
Mehaniki senzori spadaju u grupu kontaktnih senzora i po svojoj konstrukciji mogu
biti normalno otvoreni ili normalno zatvoreni, a ne rjetko se izrauju i sa oba izvoda. Oni
se obino stavljaju u vidu PANIK tastera u blizini altera u bankama. 28
Detektori koji se koriste pojedinano ili kombinovano u protuprovalnim sistemima
su:
1.
Pasivni infracrveni (PIR) detektori: Pasivni infracrveni (PIR) detektori
odreeni prostor pokrivaju svojim zrakama, te ukoliko se ue u takvo detekcijsko
polje, detektor aktivira alarm.
2.
Detektor loma stakla: Razbijanje staklenih povrina izaziva vibracije koje se
prenose kroz staklo kao mehanike oscilacije. Piezokeramiki senzor u detektoru
prima te oscilacije i pretvara ih u elektrine signale. Detektorska elektronika
pojaava frekvencije koje su tipine za lomljenje stakla i obrauje tako
proizvedene signale za aktiviranje alarma.
3.
PIR detektori za vanjsku zatitu: PIR detektor za vanjsku zatitu su detektori s
multi perimetarskom zrakom dometa 24 m (12 m sa svake strane barijere).
Hermetiko soivo titi unutranjost detektora od ulaska insekata sprjeavajui
njima izazvane lane alarme. Podeavanje tri razine osjetljivosti i etiri razine
detekcije kako bi se izbjegli nepoeljni objekti u prostoru.
4.
Aktivne infracrvene barijere: Za vanjsku zatitu objekta efikasno su rjeenje
aktivne infracrvene barijere koje se postavljaju tako da detektuju ulazak neeljenih
posjetioca u dvorite, prije nego to su stigli do samog objekta. Ovisno o potrebnoj
duini tienja, na raspolaganju su barijere s dometom od 60 ili 100 m.
5.
Seizmiki detektor je pogodan za detekciju napada na sve poznate tipove
metalnih i betonskih objekata ukljuujui i najnovije tehnologije ojaavanja zatite
pomou plastike. Bilo koji napadi izvreni pomou eksploziva, builicom sa
dijamantom ili termikim alatima sa autogenim sejeenjem se brzo i sigurno
detektuju. Rano otkrivanje omoguava brzu reakciju sigurnosnih snaga i tako
spreava veliku tetu na objektu koji se titi. Detektor se koristi na svim poznatim
oklopljenim sefovima, nonim trezorima, bankomatima kao i u svim trenutno
poznatim dizajnima bitnih prostorija.
6.
Vibracioni detektor se koristi na prozorima, vratima, zidovima i podovima za
ranu detekciju pokuaja provale. Za povedanu pouzdanost detekcije, vibracioni
detektor se moe koristiti u kombinaciji sa detektorima loma stakla i magnetnim
kontaktima.
7.
Nona nagazna ina: Aktiviranje none nagazne ine pogodno je za koritenje
u svrhu putanja alarma, pokretanja kamera za nadgledanje i mnogih drugih
funkcija. U poreenju sa alarmnim tasterima ili nonim kontaktima nagazna ina
28
40

u potanskom sistemu
FSK
prua prednost pozitivne akcije prebacivanja i slobode kretanja u radnoj oblasti.

Nona nagazna ina se moe montirati na alterima u banci ili radnji i na slinim
mjestima. Nagazna ina se ukljuuje pritiskom pedale i dizajnirana je tako da je
sluajno ukljuivanje praktino nemogue.
Trezor na vremensko kanjenje

Za alterske radnike u potanskim jedinicama planira se zatita sa dodatnim
sistemom zatite novca. Ovaj sistem onemoguuje bilo koga, pa i alterskog radnika da u
odreenom vremenskom razdoblju doe do novca.18 To su sistemi kasa koje gutaju novac
i imaju mogunost otvaranja na vremensko kanjenje, tako da se bilo kakvo neovlateno
ili brzinsko otvaranje signalizira u nadzorni centar i daje alarm Slubi sigurnosti da
reaguje na adekvatan nain.
To znai da e se stare kase postepeno
mijenjati novim kasama..
im se gotovi novac stavi u kasu, on
propada u zatieni dio koji je blindiran i
fiksiran za zidove i patose, i koji je alarmiran
Tako, alterski radnik moe pustiti
kriminalca da pokua ui u prostorije, a za to
vrijeme Sluba sigurnosti moe da reaguje.
Vremenski trezor slui uvanju novca
za vrijeme dnevnog rada. Trezor se otvara
bezkontaktnim privjeskom i nigdje na trezoru
ne postoji klasina kljuaonica koja bi
navodila kradljivca na pokuaj nasilnog
otvaranja ili iznuivanja kljueva od
uposlenika (korisnika trezora).
Slika 22. Trezor na vremensko kanjenje
Prepoznavanje irisa oka

Prepoznavanje irisa postaje interesantno kao zamjenski pristup vizuelnom
prepoznavanju osoba kad je mogue slikati osobe s daljine manje od metar, a posebno kad
je potrebno pretraivati ogromne baze podataka s najmanjom moguom vjerovatnoom
greke. Iako mala (11 mm) i nekada problematina za slikanje, arenica ima ogromne
matematike prednosti s obzirom na to da je svaki uzorak jedinstven. Jo jedna prednost
je to oko kao interni organ ima dobro zatienu i tokom vremena stabilnu arenicu.
Prvi korak pri analizi slike arenice je, ustvari, samo slikanje arenice. Slikanje se
treba vriti s najmanje 70 piksela rezolucije po dijametru arenice. U praksi se danas
koristi rezolucija od 100 do 140 piksela po dijametru arenice. Fokusiranje se moe vriti
automatski ili runo tako to se osobi (koja sarauje) govori kako se treba postaviti za
slikanje.
Prepoznavanje irisa oka postaje zamjenski pristup vizuelnom prepoznavanju osoba
kad je mogue slikati osobe s udaljenosti manje od 1 metar, a posebno kad je potrebno
pretraivati ogromne baze podataka s najmanjom moguom vjerovatnoom greke.
41

u potanskom sistemu
FSK
Elektrohemijska zatita gotovog novca

Elektrohemijska zatita gotovog novca se efikasno moe implementirati u glavnim i
pomonim blagajnama potanskih jedinica, a posebno kod potonoa.
Osnovna odlika ovog savremenog sistema zatite novca, od neovlatenog
raspolaganja (krae) ogleda se u injenici da prilikom svakog pokuaja dolaska u posjed
novca od potonoa, blagajnika, potanskog radnika za alterom nasilnim putem,
otimanjem ili presretanjem, obavezno dolazi do aktiviranja naprave za elektrohemijsku
zatitu.
Ova naprava je smjetena u potonoinu torbu ili blagajnu, uslijed ega dolazi do
sistemskog oteenja svih novanica ili bolje reeno do njihovog bojenja specijalnom
hemijskom masom po rubovima, to novanicu markira kao ukradenu i onemoguava
njeno daljnje koritenje.
Pored toga, velika koliina obojenog dima demaskira napadaa, a moe se
kombinovati sa zvunim i strujnim efektom koji ovaj sistem ini dodatno efikasnijim.
U daljnjoj proceduri institucija iji je novac u pokuaju krae obojen, odnosno
uniten, taj novac pod tano propisanim uvjetima mijenja za ispravan novac u Centralnoj
banci BiH (na teritoriji BiH).
Jedan od osnovnih razloga neuvoenja ovog sistema je naknada od 5% od ukupne
vrijednosti koja se mijenja, a i injenica da se sav izgubljeni novac ipak mora pronai da
bi se zamjena izvrila to je postupak uinilo komleksnijim.
Meutim, CB BiH pouena intenzivnim pljakama, svojom novom odlukom
Upravnog vijea od 03.03.2005. godine je ukinula obavezu naknade 5% za zamijenjeni
novac.
Ova mjera Centralne banke BiH nedvojbeno aktuelizira potrebu uvoenja
elektrohemijskih sistema zatite novca jer ne postoji nijedan valjan razlog koji stoji na
putu uvoenja ovog sistema.
Slika 23. Izgled potanske torbe (elektrohemijska zatita novca)

Vano je napomenuti da ovaj sistem zatite na indirektan nain titi i ivote
uposlenika koji radi s novcem, jer od njih ne trai nikakve dodatne radnje u smislu nekog
42

u potanskom sistemu
FSK
aktiviranja i sl., naprotiv, provalnik i pljaka je taj koji sam u procesu pljake upada u
zamku i aktivira sistem.
Posljednji razlog koji bi strogi analitiari mogli isprijeiti uvoenjem ovog sistema
jeste obaveza vlasnika novca (ukradenog) da ipak pronae oteeni novac, ako ga eli
zamijeniti u Centralnoj banci BiH.
Centralni mreni nadzorni sistem

CMNS je rjeenje za integraciju svih lokalnih i udaljenih sistema tehnike zatite
kojim se osigurava njihovo centralizirano upravljanje. Centralizacijom mreno
orijentiranih sistema tehnike zatite ispunjavaju se zahtjevi za jedinstvenim nadzornim
rjeenjem kojim se osigurava upravljanje ne samo lokalnim ve i distribuiranim
sistemima, utiui pritom na sve parametre sigurnosti koje jedna sloena organizacijska
cjelina zahtijeva. 29
Uporaba ICT tehnologija u integraciji raznih segmenata tehnike zatite omoguuje
potpuno funkcionalno, ali i konkurentno upravljanje sistemima videonadzora, kontrole
pristupa, evidencije radnog vremena, omoguuje integraciju s rjeenjima logike
sigurnosti, protuprovalne zatite te ostalim specijaliziranim aplikacijama, odnosno,
integraciju s treim sistemima, ime pojam sigurnijeg poslovanja enterprise poslovnih
cjelina dobiva sasvim novu dimenziju.
Rjeenja ukljuuju sveukupni dizajn i implementaciju sistema na svim nivoima
informacijske sigurnosti i tehnike zatite (politika, procedure, IT sistemi, videonadzor,
kontrola i evidencija fizikog i logikog pristupa, protuprovalna zatita, nadzorni sistemi)
i njihovu integraciju u postojeu okolinu.
Kompletan prenos informacija temelji se na spajanju u jednu zajedniku prijenosnu
mreu, kao spoj individualnih i neovisnih, odnosno virtualnih mrea (WLAN).
Organizacija informacijske sigurnosti (elektronska pota)

Informacijska sigurnost predstavlja jedan jako bitan segment ispunjavanja zadatka
sektora sigurnosti, samim tim to informacija nekada moe biti vanija od bilo koje
vrijednosti materijalnih ili novanih sredstava. Bitnost organizacije informacijske
sigurnosti proizlazi i iz injenice da kad netko orobi neku materijalnu vrijednost, samim
ne posjedovanjem te vrijednosti inicira orobljenje, dok kraa vane informacije zahtijeva
posjedovanje posebnih alarmnih sistema usljed postojanosti informacije i nakon njene
diobe ili orobljenja. Problem nastaje tek nakon to onaj ko posjeduje vanu i tajnu
informaciju ne spozna da je pokraden i korisiti tu informaciju smatrajui da e njeno
implementiranje dovesti do eljenih efekata.
Iz ovoga moemo zakljuiti da je bitna organiziranost informacijske sigurnosti, bilo
da se radi o tzv. fizikom toku informacija, odnosno verbalno ili da se radi o sigurnosti
informacija sa informatikog aspekta.
Za dobru informacijsku sigurnost (mislimo na poslovne informacije koje uvaju
djelatnici) najbitnija je radna atmosfera, tj. dobro implementirana sigurnosna politika od
strane rukovoditelja organizacije, kao i potreban stepen koordiniranosti po horizontalnim
linijama hijerarhije.
29
43

u potanskom sistemu
FSK
Za zavidan stepen sigurnosti podataka koje se uvaju u formi elektronskih podataka

neophodan je tim informatikih strunjaka koji svakodnevno provjeravaju ispravnost
zatitnih alata i unapreuju ih.
Stav rukovoditelja
Rukovoditelji moraju aktivno podupirati provedbu sigurnosne politike svojim
vrstim stavom u pogledu sigurnosti, dajui potporu svim potrebnim zahtjevima za
uspostavu sigurnosti te strogo kanjavajui one koji je se ne pridravaju.30
Odgovornosti rukovoditelja sigurnosti:
osigurati jasne ciljeve sigurnosti informacija koji podupiru potrebe organizacije i
integrirani su u relevantne procese,
formulirati i provjeravati sigurnosnu politiku,
provjeravati efikasnost implementirane politike,
osigurati podrku za sigurnosne inicijative,
osigurati resurse koje iziskuje informacijska sigurnost,
odobriti odreivanje specifinih uloga i odgovornosti za informacijsku sigurnost
unutar organizacije,
osigurati implementaciju sigurnosnih kontrola u skladu s organizacijom,
odrediti postoji li potreba za savjetodavnim strunjakom informacijske sigurnosti.
Koordinacija informacijske sigurnosti

U velikim organizacijama moe se formirati tim za koordinacijupredstavnici svih
relevantnih dijelova organizacije, radi koordiniranja u sistemu sigurnosti informacija.
Takav tim:
dogovara specifine uloge i odgovornosti za sigurnost informacija cijele
organizacije,
dogovara metode i procese vezane za sigurnost informacija, na primjer za
upravljanje rizikom, klasifikaciju informacija,
koordinira i podrava inicijative vezane uz sigurnost informacija,
osigurava da je sigurnost dio procesa planiranja i razvoja,
procjenjuje valjanost sigurnosnih kontrola i koordinira uvoenje kontrola u novim
sistemima i servisima,
pregledava izvjea o sigurnosnim incidentima,
promovira potporu sistemu sigurnosti informacija kroz cijelu organizaciju.
Dodjela odgovornosti za sigurnost informacija

Podjela odgovornosti mora biti uinjena u skladu s politikom sigurnosti.
Odgovornosti za zatitu pojedinih vrijednosti i za izvravanje pojedinih sigurnosnih
procesa trebaju biti jasno definirane i dokumentirane. Politika sigurnosti treba pruiti
smjernice za dodjelu sigurnosnih uloga i odgovornosti u organizaciji.
30
44

u potanskom sistemu
FSK
Proces autorizacije
Sljedee smjernice potrebno je uzeti u obzir prilikom procesa autorizacije:
novi organizacijski dijelovi moraju imati odgovarajue odobrenje kojim se
autorizira njihova namjena i koritenje,
po potrebi treba provesti pregled hardvera i softvera kako bi se osigurala
kompatibilnost sa ostalim komponentama sistema,
koritenje osobnih sredstava kao to je prijenosno raunalo ili runo raunalo treba
biti sigurnosno procijenjeno i odobreno.
Saradnja sa drugim organizacijama

Potrebno je odravati kontakte s organizacijama koje se bave sigurnou,
zakonodavnim i koordinativnim tijelima, pruateljima informacijskih usluga te razmotriti
mogunost lanstva u sigurnosnim grupama i forumima kako bi se osiguralo da se u
sluaju incidenta brzo mogu poduzeti prikladne akcije i pribaviti potrebna pomo.
Saradnja s drugim organizacijama trebala bi:
unaprijediti znanje o sigurnosti i biti u toku s vanim sigurnosnim informacijama,
osigurati da je znanje o informacijskoj sigurnosti kompletno,
omoguiti rano otkrivanje mogunosti ranjivosti sistema kako bi se implementirale
potrebne zakrpe,
osigurati savjete specijalista za pojedine segmente sigurnosti,
dijeliti i razmjenjivati informacije o novim tehnologijama, proizvodima,
prijetnjama i ranjivostima.
Zahtjevi sigurnosti u ugovorima sa treom stranom

Dogovori koji ukljuuju pristup tree strane organizacijskim jedinicama za obradu
informacija trebaju se temeljiti na formalnom ugovoru koji sadri, ili se referencira, na
sve zahtjeve sigurnosti kako bi se osigurala usklaenost sa politikom sigurnosti i
standardima.
Ugovorima treba osigurati da ne doe do nesporazuma izmeu organizacije i tree
strane.
U ugovore bi trebalo ukljuite sljedee:
sigurnosnu politiku,
zatitu imovine, ukljuujui:
procedure za zatitu organizacijske imovine, ukljuujui informacije i softver,
procedure za odreivanje da li je neki dio imovine izgubljen ili izmijenjen;
kontrole za osiguravanje povrata ili unitavanje informacija i imovine na kraju
ugovornog odnosa ili u dogovoreno vrijeme,
integritet i dostupnost,
ogranienja na kopiranje i otkrivanje informacija,
opis svakog servisa koji e se uiniti dostupnim,
ciljani nivo usluga i neeljeni nivo usluga,
odgovarajue obveze ugovornih strana,
odgovornosti usklaene sa pravnim zahtjevima,
odreivanje prava na intelektualno vlasnitvo i prava kopiranja, te zatita
zajednikog rada,
45

u potanskom sistemu
FSK
sporazume o kontroli pristupa, ukljuujui:

doputene metode pristupa, te kontrolu i koritenje jedinstvenih identifikatora,
proces autorizacije za dodjelu prava pristupa,
zahtjev za odravanje popisa ovlatenih osoba,
pravo na praenje korisnikih aktivnosti,
pravo na nadzor ugovornih odgovornosti;
odgovornost po pitanju instalacije i odravanja hardvera,
jasnu strukturu i oblik izvjetavanja,
jasan i odreen proces upravljanja promjenama,
izobrazba korisnika i administratora o metodama, procedurama i sigurnosti,
kontrolne mehanizme za osiguranje zatite od malicioznog softvera.
Radiofrekvencijska tehnologija identifikacije (RFID)

RFID je kratica za radiofrekvencijsku identifikaciju i ini se kao relativno nova
tehnoloka ideja. Kao i mnoge druge tehnologije koje danas koristimo, RFID je nastao u
vojnim laboratorijima. Osim u kontroli pristupa i evidenciji radnog vremena, RFID
sistemi se primjenjuju u raznim oblastima, npr. kod identifikacije opreme, za
bezgotovinsko plaanje cestarine i parkinga, za pradenje prtljage kod avionskog prometa,
kod identifikacije vozila itd. 31
RFID je naziv za tehnologije koje koriste radiovalove kako bi automatski
identificirali objekte.
RFID - (engl. Radio Frequency Identification - radiofrekvencijska identifikacija) je
tehnologija koja uporabljava svojstva interakcije oznaenog objekta u elektromagnetnom ili
elektrostatikom polju odreene frekvencije. Pritom detektor emitira radiofrekvencijske (RF)
valove na jednoj ili vie frekvencija, a transponder ili oznaka na objektu se odaziva slanjem
informacije pohranjene u sebi.
RFID je brz, pouzdan i omoguuje oitanje objekata koji nisu vidljivi itau bar koda.
Oitanje i identifikacija objekata je mogua je kroz vrlo razliite prepreke kao to su snijeg,
led, magla, boja, prljavtina, masnoa i slino, koje onemoguavaju koritenje optike
identifikacije, kao to su barcode ili optiko prepoznavanje slova. Postoji nekoliko metoda
identifikacije objekata, no najea je pohranjivanje identifikacijskog serijskog broja ili neke
druge informacije na mikroip privren na antenu koji zajedno ine RFID tag
(transponder).
Drugi dio RFID sistema je reader, ita informacija. Ovi sistemi meusobno
komuniciraju putem radiosignala, bilo jednosmjerno ili dvosmjerno. Da bi transponder i ita
mogli komunicirati, moraju biti namjeteni na istu frekvenciju. Najee koritene frekvencije
su niske (oko 125kHz), visoke (13.56 MHz), ultravisoke (UHF) ( 860 960 MHz), te
mikrovalne (2.45 GHz). Tipine podrane udaljenosti su do 30cm, za niskofrekvencijske, do
1m za visokofrekvencijske, te do oko 6m za UHF transpondere. RFID ita koristi
radiotransmisiju za slanje radiosignala transponderu (RFID Tag) koji onda emitira povratnu
informaciju. ita prebacuje primljene radiovalove u odgovarajui digitalni podatak, zatim
prenosi taj podatak raunaru odnosno informacijskom sistemu i omoguava njihovu daljnju
obradu.
Rije transponder izvedena je od termina transmitter/responder, prema funkciji tog
ureaja koji na transmisiju itaa odgovara (respond) podatkom.
Transponder je nositelj podataka o proizvodu.
31
www.ponude.biz
46

u potanskom sistemu
FSK
Osnovne komponente transpondera su mikroip i antena za komunikaciju, zaliveni u

kuite otporno na uticaj okoline. Transponderi mogu imati razliite kapacitete memorije,
sposobnosti "pisanja i itanja", izvore energije, razne radne frekvencije.
Potekoe pri implementaciji su:
visoka cijena,
koegzistencija s postojeim sistemima identifikacije,

implementacija na metalnu ambalau,
internacionalna operabilnost.
Upravo ovi nedostaci, a naroito visoka cijena, bili su do sada glavni razlog ne irenju
RFID tehnologije.
Slika 24. Princip rada RFID tehnologije

Ovisno o nainu napajanja transponderi se dijele na aktivne i pasivne, te
semipasivne:
a) Aktivni RFID transponderi sadre odailja i vlastiti izvor napajanja, uglavnom
bateriju s ogranienim vijekom trajanja, tipino nekoliko godina ovisno o uvjetima
okoline i koritenju. Izvor napaja mikroip i slui za odailjanje signala prema itau;
b) Pasivni RFID transponderi ne sadre bateriju za napajanje. Umjesto toga, oni crpe
snagu iz itaa koji odailje elektromagnetne valove, a oni induciraju struju u anteni
transpondera. Manji je, laganiji, jeftiniji od aktivnog transpondera i ima praktino,
neogranien ivotni vijek.
Nedostatak mu je manji domet prijenosa signala. Kapacitet pohrane podataka mu je
takoer slabija strana, kao i manja otpornost na elektromagnetnu buku u okruenju.
c) Semipasivni transponderi sadre bateriju za napajanje mikroipa, dok za
komunikaciju sa itaem crpe energiju iz samog itaa, a djele se na:
transponder (tag),
"smart" naljepnice,
RFID ploica.
Transponderi se proizvode u vrlo razliitim oblicima, veliinama, s razliitim
kapacitetima memorije i sposobnostima "preivljavanja" u okolini. RFID transponder
moe biti dovoljno malen da se smjesti pod kou ivotinje, moe biti uoblien kao avao
ili vijak za oznaavanje drvene grae ili u obliku kreditne kartice za koritenje u
aplikacijama kontrole pristupa. Veliki plastini privjesci za spreavanje krae prikaene
za odjeu u trgovinama takoer su RFID transponderi, a slini su i vrlo otporni
47

u potanskom sistemu
FSK
transponderi u obliku bloka kojima se oznaavaju kontejneri u internim procesima

proizvodnje, ili radni strojevi i kamioni u svrhu praenja i odravanja. Gotovo svi su
zatieni nekom vrstom kuita od udaraca, hemikalija, vlage i praine.
RFID naljepnice: Barkod kao tehnologija automatske identifikacije u upotrebi je ved
desetljeima i vrlo je mnogo u primjeni. Nova generacija "pametnih" (smart) naljepnica
opremljena je RFID tehnologijom i prevazilazi neka ogranienja tradicionalnog barkoda.
Integrirani elektronski sklop sadri digitalnu memoriju i moe biti programiran ili
reprogramiran koritenjem radiovalova. Smart naljepnice imaju oitu prednost pred
tradicionalnim barkod naljepnicama u aplikacijama gdje je potrebna kombinacija
efikasnosti itanja i vizualna, ljudskom oku razumljiva informacija.
RFID itai prilino se razlikuju po kompleksnosti, to ovisi o tipu transpondera s
kojima ita radi i o potrebnim funkcijama. Njihov je zadatak komunikacija s
transponderima i prijenos podataka dalje, do raunara gdje se obavlja dodatna obrada.
Sastoje se od antene za razmjenu podataka sa transponderom i upravljakog ureaja koji
obrauje podatke i komunicira sa raunarom. Najjednostavniji itai omoguuju itanje
samo jedne vrste transpondera, koristei samo jednu frekvenciju i jedan protokol, dok oni
sloeniji koriste razliite protokole, omoguuju selekciju podataka, provjeru i ispravljanje
greaka. Razne tehnike se i dalje razvijaju kako bi se poboljao postupak oitavanja, pa
itai mogu registrirati vie transpondera istovremeno.
Kontrola ulaza i radnog vremena je jo jedna tipina aplikacija, i sigurnosna
kontrola pristupa odreenim lokacijama. S razvojem RFID tehnologije javljale su se nove
ideje za njeno koritenje. Jedna od ideja razvijena na samom poetku bila je da se
minijaturni RFID tagovi implantiraju ivim biima ispod koe u svrhu identifikacije. Kod
ljudi bi univerzalni bioip zamijenio sve postojee kartice koje osoba danas koristi
(osobnu iskaznicu, putovnicu, vozaku dozvolu, zdravstvenu iskaznicu, kreditne
kartice). Odgovarajudi ita oitavao bi specifini skup informacija za koje je ovlaten.
Primjena bioipova na ljudima ostala je u domeni znanstvene fantastike sve do
2001. godine kada je tvrtka Verichip razvila prvi komercijalni bioip namijenjen
koritenju na ljudima. Verichip je minijaturni RFID tag veliine zrna rie koji se ugrauje
ispod koe, te se u blizini itaa aktivira i emitira identifikacijski (ID) broj koji korisniku
omoguuje pristup razliitim informacijama.
Protivnici RFID-a istiu da nas ta vrsta tehnologije previe vodi prema situaciji u
kojoj moe imati apsolutnu kontrolu nad nama te pristup svim osobnim informacijama.
Postoji opasnost od neovlatenog prislukivanja i nadgledanja, a svaka prodavaonica
moe znati koju okoladu volimo i koliko novca imamo na raunu, RFID bi mogao
omoguiti korporacijama da prate svaki korak korisnika.
Primjena RFID kartica, ipova ili neke druge verzije RFID transmitera i sistema u
potanskom sistemu moe nai iroku primjenu u aspektu poveanja stepena sigurnosti.
Primjena se konkretno ogleda u savremenoj kontroli ulazaka i izlazaka potanskog i
drugog osoblja iz objekata potanske mree ili u praenju prenosa potanskih poiljaka i
drugih vrijednosti.
Iako protivnici RFID tehnologije naglaavaju naruavanje line privatnosti,
primjenom ove tehnologije ipak njenom primjenom stepen zatite bi se znatno poveao, a
smanjio broj orobljenja objekata i presretanja potanskih prevoznih sredstava i
dostavljaa.
48

u potanskom sistemu
FSK
Smart cards (pametne kartice)

Pametna kartica je plastina kartica standardnog formata sa ugraenim mikroipom.
Mikroip je u mogunosti da primi relativno veliku koliinu informacija, npr. isto koliko i
dnevne novine. Kartica sa ipom je mali kompjuter koji je sposoban da izvodi raunske
operacije i da razmenjuje informacije sa okolinom.
Ako pogledate u svoj novanik - ta ete nai? Najverovatnije dokumenta i novac,
razne kreditne kartice, vozaku dozvolu, propusnice, lanske karte, polisu osiguranja,
telefonsku karticu i sl. Sva ova dokumenta mogu biti zamijenjena sa samo dvije ili tri
smart (pametne) kartice. Zbog njene mogunosti da skladiti i uva relativno veliku
koliinu podataka, smartkard se koristi na puno naina irom svijeta, zamenjujui sadraj
novanika dio po dio. 32
Danas veina smart-kartica ima po jednu primjenu, ali e one stei svoju pravu
vrijednost kada jedna kartica bude mogla da ima vie primjena.
Fiziki, smartkard lii na kreditnu karticu sa jednom ili vie poluprovodnikih
jedinica postavljenom na modul koji je ispupen u gornjem lijevom uglu kartice,
omoguavajui kontakte sa okolinom (slika 27).
Kartica moe da se prilagodi point-of-sale terminalu (POS), kao i asinhronom
nainu transfera (ATM), ili itau kartica integrisanom u telefon, prodajni automat, ili se
moe primijeniti na neki drugi nain.
Slika 25. Izgled smart kartica

Smartkard ima dvije glavne prednosti u odnosu na magnetne kartice. One mogu da
prime 10-100 puta vie informacija i uvaju ih jae i sigurnije nego tipine magnetne
kartice.
Glavne prednosti smartkarda su poveana sigurnost podataka, i dobro osiguranje od
prevare, kao i fleksibilnost u primenama, mogunost vie namjena i nepostojanje roka
upotrebe.
U praksi, ove karakteristike su povezane, ali verovatno najvanija od njih je vii
nivo sigurnosti nego to alternativne tehnologije kao to su magnetna kartica ili
32
Simens Nixdorf, Smart card solutions form Simens Nixdorf, 1997.
49

u potanskom sistemu
FSK
jednostavna memorijska kartica mogu da osiguraju. Ovo ini smartkard primarnim u

primjenama koje ukljuuju novac, vlasnike tajne i line informacije. Naprimjer,
smartkard moe biti kombinovan sa biometrikim informacijama (otisci prstiju,
geometrija ake), i tako jedinstveno spaja identitet vlasnika kartice sa karticom.
Primjena smart kartica u potanskom sistemu

Smart kard tehnologija je omoguila potpuni preobraaj u radu sa gotovim novcem.
Memorija u mart kartici se moe svaki put ponovo uitavati i elektronski registrovati kao
elektronski novac koji odgovara papirnom i metalnom novcu. Uz Finsku, jo nekoliko
zemalja u svijetu, kao Danska, Belgija, Velika Britanija i Portugal su razvile sline
aplikacije koje podravaju elektronski novac ili elektronski novanik. tavie,
meunarodne kompanije za kreditne kartice Europay, Mastercard i Visa, definisale su
zajednika pravila za koritenje elektronskog novca. 33
Finska pota ima za cilj da omogui svom narodu koritenje elektronskog novca kao
sredstva za plaanje. Broj transakcija preko pote u Finskoj prelazi 30-40 miliona
godinje u vrijednosti 70-80 miliona finskih maraka. To pokazuje veliinu trita
elektronskog novca i koliko moraju biti strogi zahtjevi.
Pota je investirala u otvaranje 500 mjesta sa samouslunim mainama za ke
kartice za plaanje potanskih poiljaka. Ve postoji 300 instaliranih maina i na osnovu
povratnih informacija moe se rei da su reakcije korisnika kartica za plaanje pozitivne.
Finska pota je takoe uvela smart kartice za identifikaciju svojih slubenika. 3000
potanskih radnika je dobilo ovu novu vrstu linih karti na probnu upotrebu. Uz vizuelnu
identifikaciju kartice se koriste za elektronsku identifikaciju, plaanje obroka u radnikoj
menzi, kontrolu prisutnosti na poslu, nadgledanje vremena dolaska na posao kao i
izvravanje zadataka.
Sasvim je razumno, i za korisnike i za davaoce usluga smart kartica, da se broj
razliitih kartica smanji i ide se ka tome da se ista kartica koristi za razliite svrhe.
Programiranje mikroipa na kartici sa nekoliko aplikacija dozvoljava razliitu
upotrebu jedne iste kartice za esto veoma razliite stvari.
Potanski korisnici mogu da koriste kompjuterske kartice za potanske usluge i PC
potanski softver, smart telefone ili frankometre za prenos potanskih poruka na potanske
adrese i obraun plaanja direktno sa bankovnog rauna tj. elektronskog novanika sa
kartice ili ottampanog rauna. Korisnici mogu da koriste sistem bilo iz svojih sopstvenih
prostorija, bilo sa samouslunih aparata instaliranih u potama. Sama pota ovaj sistem
koristi kada obraunava cenu usluga korisniku sa njegovog rauna ili kada korisniku alje
povratnu poiljku.
Smart potanski sistem za plaanje sastoji se iz pet osnovnih dijelova:
1. servisna platforma,
2. kartica za potanske usluge (potanska kartica),
3. ita kartica,
4. korisniki interfejs,
5. potanski korisniki interfejs.
33
Stanivukovi B., Markovi D., Elektronsko bankarstvo u potama,str. 9. XV simpozijum o novim

tehnologijama u poti i telekomunikacijama, Beograd, 1997.
50

u potanskom sistemu
FSK
Servisna platforma osigurava vezu sa drugim sistemima.

Korisniki interfejs moe da ima softver za PC (za unoenje i pamenje podataka),
za smart telefon (softver za unoenje i pamenje podataka) ili za frankometar (softver za
unos i prenos podataka).
Potanski korisniki interfejs sadri softver za prihvatanje poiljaka sa PC raunara i
softver za obradu unijetih podataka i fakturisanje usluga korisniku.
Servisna platforma koja ini jezgro smart sistema plaanja ima ugraene razliite
metode plaanja u sebi, i povezana je sa drugim sistemima u poti.
Uloga servisne platforme je da prima pozive sa smart telefona ili PC raunara da
izvrava i prenosi zahtevane operacije i osigura povratnu vezu. Pomenute operacije
odnose se na: autorizaciju, zabranu koritenja, zatvaranje iskoritene kartice, plaanje,
uitavanje sume novca na karticu i kontaktiranje sa bankom.
Servisna platforma skuplja detaljne informacije o svim operacijama. One se koriste
u vezi sa potanskim zahtjevima za uitavanje, obradu i kompajliranje materijala za
knjienje. Ovaj materijal se takoe koristi kao izvor informacija za razne statistike i
izvetaje. Uz to svi podaci o izdatim karticama, korisnicima i transakcijama uvaju se na
servisnoj platformi - centralnom kompjuteru.
Interfejs sa podacima korisnika, knjigovodstvom, bankarskim sistemom, napravljen
je na bazi poruka tako da se moe lahko mijenjati da bi se izalo u susret razliitim
zahtevima. Potanska servisna kartica je standardna 3Kb procesorska kartica veliine
ekovne kartice sa sigurnosnim modulom. Karticu mogu da itaju vienamjenski itai
instalirani u ISA BUS portu opremljeni displejom i tastaturom ili itai instalirani u
serijski port radnih stanica.
Korisnik PC-ja mora da ima instaliran program Paradox for Windows, ita kartica i
modem. Korisnik u programu selektuje kategoriju potanske poiljke, teinu i unosi broj
stavki u poiljci kao i prioritet poiljke. Kada je poiljka kompletno definisana, korisnik
zove servisnu platformu (centralni kompjuter) koja obraunava cijenu po stavkama
primenjujui rabat na koji ima pravo. Kada je cijena obraunata, korisnik plaa ili iz
elektronskog novanika ili sa rauna u banci.
Ako korisnik ima smart telefon, on uspostavlja vezu sa potanskom servisnom
platformom koja je opremljena procesorom koji podrava audioinstrukcije za rad
(prepoznaje u glasu korisnika instrukcije za kategoriju poiljke, prioritet i broj stavki u
poiljci), obraunavanje i plaanje.
Korisniki interfejs za frankometar je opremljen itaem kartica sa sigurnosnim
modulom. ita kartice moe biti ugraen u samom ureaju ili van njega.
Jedan od potanskih korisnikih interfejsa u ovom sistemu je softver za primanje
poiljaka sa PC-ja korisnika. Potanska jedinica za primanje poiljaka poziva PC
Windows softver na servisnoj platformi i dalje tretira potansku poiljku prema podacima
o plaanju, kontrolnom broju korisnika, imenu ili broju ugovora.
Potanski slubenik ekira korektnost poiljke prema podacima o uplati. Ako je sve
u redu slubenik daje znak da se poiljka prima u sistem, i ako se podaci o poiljci
razlikuju od podataka o uplati, korisnik dobija raun za nadoknadu poslat preko servisne
platforme.
51

u potanskom sistemu
FSK
Biometrijska kontrola pristupa

Biometrijska tehnologija polahko, ali znaajno, ulazi u sistem za kontrolu pristupa u
potanske objekte, iako je to tehnika koja e se primjenjivati tek u budunosti. ini se da
je samo metoda otiska prsta dostigla nivo masovnije upotrebe.
itai otiska prsta su kompaktni, jednostavni za upotrebu, pouzdani i cjenovno
prihvatljivi. Potencijal njihove upotrebe za kontrolu u potanskim jedinicama je ogroman,
ali se ini da je tehnologija opet stigla ranije nego to je drutvo spremno prihvatiti.
Jedan od razloga to se ovaj sistem jo ne upotrebljava je povezan sa
totalitaristikom vrstom vladine kontrole.
Upravo iz ovog razloga postoji odbojnost upotrebe otiska prsta u industrijske svrhe
kakve su npr; kontrola prolaska i evidentiranje radnog vremena.
Slika 26. Proces biomerijske kontrole
Prepoznavanje otiska prsta

Poput svih biometrijskih protokola prepoznavanje otiska prsta moe se jednostavno
podijeliti na dvije odvojene faze:
upis
provjeru otisaka.
Uzimanje otiska svodi se na dobivanje bitmap slike otisaka podijeljenu u piksele.
Normalna rezolucija slike je 500 dpix i zauzima prilino veliki memorijski prostor pa se
primjenjuju standardne metode kompresije slike. Parametri kompresije podeavaju se tako
da se minimizira gubitak informacije u rezultirajuoj slici. Ipak, i takav nivo kompresije
moe se pokazati kao nedovoljan to je razlog za dalju obradu slike kako bi se dobio jo
manji potpis ili predloak, a to je komprimirana slika sa stanovitim gubitkom informacija.
Poto se slike obrauju pomou nekoliko filtera, veina algoritama izdvaja potpis
metodom traenja zavretaka ili razdvajanja linija otisaka. Kako se iz otiska izdvaja oko
30 do 40 taaka, datoteke potpisa mogu biti jako male izmeu 40 i 1000 byte, esto oko
256 byte-a.
Prikupljanje slike otiska i izdvajanje potpisa su kritini koraci, pogotovo tokom
unosa podataka. Kad se doe do predloka potrebno ga je pohraniti kako bi ga mogli
koristiti za prepoznavanje. Datoteke potpisa mogu biti zaista male, te ihmoemo pohraniti
52

u potanskom sistemu
FSK
gotovo bilo gdje, ak i na tvrdi disk ili memorijsku karticu. Bitno je da predloak bude
pohranjen tako da je brzo dostupan za potrebe prepoznavanja.
Proces provjere autentinosti otiska u biti slijedi istu proceduru kao i proces unosa
(dobivanje slike otiska, izdvajanje potpisa) uz postupak prepoznavanja. 34
Prepoznavanje se sastoji od usporeivanja referentnih potpisa, pohranjenih tijekom
unosa, sa ivim potpisom (otiskom) korisnika koji pokuava biti prepoznat od strane
sistema.
Biometrija razlikuje dva tipa prepoznavanja:
jedan-na-jedan i
jedan-na-vie,
ovisno o broju referentnih potpisa i nainu pohrane.
Jedan-na-vie je u stvari identifikacija otiska (osobe), a primjena ovog tipa
prepoznavanja tipina je za policijske pretrage koje na osnovu otiska nastoje pronai
osobu iz ogromne baze otisaka prstiju, a jedan-na-jedan predstavlja verifikaciju.
Ukoliko se sistem prilagodi tako da otea pristup neovlatenim osobama, oteat e
se pristup i ovlatenim osobama.
Naravno, vrijedi i suprotno. Za zadani sistem to je pitanje vjerovatnosti, i svaka e
organizacija napraviti prag osjetljivosti sistema shodno potrebnom nivou sigurnosti.
Kako bi kontrolirala ulazak u sef, banka e podesiti sistem tako da broj pogrenih
prihvatanja svede na nulu. 35
Slika 27. Glavne take otiska prsta za

biometrijsku indetifikaciju
Slika 28. BLC finger scan+ 1040
Verifikator moemo upotrijebiti i u kartinom sistemu kao dodatno sredstvo provjere na

odreenim lokacijama. Verifikatorom se moe u potpunosti zanemariti uporaba kartica, te
osobni PIN moemo ukucati runo. PIN moe biti kratak, tako da ga veoma brzo moemo
ukucati. Zbog male duine ne bi trebalo biti veih problema sa zaboravljanjem. PIN nije vie
kritina informacija, moe biti javna i nema potrebe za skrivanjem, budui da za provjeru
identiteta u cijelosti brine ita otiska prsta. 36
34
www.gradimo.hr
36
www.spica.hr
35
53

u potanskom sistemu
FSK
Geometrija ake
Geometrija ake je proces u kojem se vri analiza oblika ake i duine prstiju.
Prilikom analize ruke, uzima se oko 90 parametara. Za razliku od otiska prsta, geometrija
ruke nije jedinstvena za svakog pojedinca. Zbog toga se ovi sistemi koriste za verifikaciju
identiteta, a ne za samu identifikaciju. Zbog toga su pogodni za verifikaciju identiteta
velikog broja pojedinaca.
Kada se radi o identifikaciji, geometrija ake se najee upotrebljava u kombinaciji
s nekom drugom metodom. Ova metoda moe da se primjenjuje i u poslovnim
organizacijama, gdje zaposleni prijavljuju dolazak i odlazak sa posla skeniranjem ruke.
Geometrija ruke moe da se kombinuje sa analizom rasporeda vena na aci. Slino
otisku prsta, ova metoda trai mjesta ukrtanja vena koja prave karakteristinu aru. itai
funkcioniu tako to se dlan postavi na nekoliko centimetara iznad povrine skenera i
skener uitava bitne podatke za biometrijsku indentifikaciju. 37
Biokey je biometrijski ita koji koristi analizu geometrije ake, kao tipinu
karakteristiku ovjeka kako bi se utvrdio identitet. Veliki broj znaajnih karakteristika se
dobija od digitalne kamere u procesu registracije, koje se zatim obrauju.
Oblik ake se uporeuje sa oblikom koji je u memoriji i procjenjuje se razlika
izmeu ta dva oblika. Ukoliko je razlika u granicama vrijednosti, koje zavise od eljenog
nivoa sigurnosti, Biokey potvruje identitet. ita moe raditi kao samostalna jedinica
(kontrola jednih vrata) ili sa drugim ureajima. 38
GPS sistemi u funkciji sistema zatite

Osnovni zahtjevi u sigurnosno-zatitarskom sektoru su uvid u stanje na terenu u
realnom vremenu, pravovremeno i kontrolirano reagovanje. Ove zahtjeve je, relativno,
jednostavno ispuniti u statinim okruenjima, dok u dinamikim okruenjima, kakva su
motorna vozila, transport vrijednosti ili kretanje osoblja, predstavljaju vrlo kompleksan
zahtjev koji je u prije bilo nemogue ispuniti osim fizikom zatitom ili pratnjom.
Dostupnost tehnologija kao to su GPS (Global Positioning System) i GSM (Global
System for Mobile Communications) danas omogudava razvoj i koritenje telemetrijskih i
servisa za daljinsko upravljanje koji su u stanju u realnom vremenu realizirati nadzor i
upravljanje nad pokretnim resursima kakvi su motorna vozila, osoblje i transport
odreenih vrijednosti. Koritenje ovih servisa znaajno unapreuje stepen sigurnosti, kako
zbog preventivnih aspekata, tako i zbog mogudnosti pravovremene i kontrolirane reakcije
osoblja zaduenog za sigurnost nadziranih objekata i osoblja.
Historijat razvoja GPS-a

S GPS-prijamnikom moe se, u principu, u svako vrijeme znati poloaj na Zemlji.
Tehnologija GPS-a ubrzano mijenja nain na koji ljudi pronalaze svoj poloaj na Zemlji.
Bilo da je to iz zabave, ivotne zatite ili bilo koje druge upotrebe koju moete zamisliti,
navigacija GPS-om postaje svakim danom sve uobiajnija. To je mrea satelita koja
kontinuirano odailje kodirane informacije pomou kojih je omogueno precizno
odreivanje poloaja na Zemlji.
37
38
www.pan-as.com
www.pan-as.com
54

u potanskom sistemu
FSK
GPS se temelji na skupini satelita Ministarstva odbrane SAD-a koji stalno krue oko
Zemlje. Sateliti odailju vrlo slabe radiosignale omoguavajui GPS-prijamniku da odredi
svoj poloaj na Zemlji. 39
Zanimljivo je da GPS zapravo nastao prije osobnih raunara. Njegovi dizajneri nisu
mogli predvidjeti dan kad emo nositi male prijenosne GPS-prijamnike, teke svega
nekoliko stotina grama, koji e nam rei ne samo koordinate naeg poloaja (geografsku
irinu/duinu), nego e na poloaj prikazati na elektronskoj karti s gradovima, ulicama i
jo mnogo toga.
Dizajneri su prvenstveno imali na umu vojnu primjenu. 1980. godine dozvoljena je
upotreba GPS-a i civilima.
GPS ima raznovrsne primjene na kopnu, moru i u zraku.
U osnovi, GPS omoguuje da se zabiljee poloaji taaka na Zemlji i pomogne
navigacija do tih toaka i od njih. GPS nudi veliku utedu smanjenjem vremena potrebnog
za geodetsku izmjeru. Takoer, moe dati zadivljujuu tonost. GPS-prijamnici mogu dati
tonost bolju od jednog metra. Skuplji sustavi mogu dati tanost reda veliine centimetra.
GPS sve vie postaje uobiajeno pomagalo i u privatnim vozilima.
Najjednostavniji sistem omoguuje pozivanje pomoi u sluaju hitne potrebe na
cesti aljui trenutni poloaj u dispeerski centar. Sofisticiraniji sistemi mogu pokazati
poloaj vozila na elektronskoj karti dajui vozaima mogunost da obiljee svoje poloaje
i potrae neku adresu, npr. ulicu, restoran, hotel ili neko drugo odredite. Neki sistemi
mogu ak automatski kreirati trasu (rutu) i davati upute za svako skretanje do traenog
poloaja.
Tri segmenta GPS-a su :
svemirski segment (sateliti),
kontrolni segment (zemaljske stanice),
korisniki segment (korisnici i njihovi GPS-prijamnici).
a) Svemirski segment, koji se sastoji od 24 satelita (21 aktivan i 3 koji slue za
rezervu), je srce sistema GPS-a. Sateliti su u tzv. visokoj orbiti na oko 20 000
kilometara iznad Zemljine povrine. Rad na takvoj visini omoguava da signali prekriju
vee podruje Zemljine povrine. Sateliti su tako sloeni u orbite da GPS prijemnik na
Zemlji moe uvijek primati signale s barem etiri od njih.
Svaki satelit emitira radio signale male snage na nekoliko frekvencija. Sateliti putuju
brzinom od 11 000 km/h, to znai da obiu Zemlju svakih 12 sati. Napajaju se solarnom
energijom i napravljeni su da traju oko 10 godina. Ako solarna energija zakae
(pomraenje itd.), postoje rezervne baterije koje ih odravaju u pogonu. Takoer, imaju
mali raketni pogon koji ih odrava na pravoj putanji. Signal putuje kao zraka svjetlosti,
to znai da prolazi kroz oblake, staklo i plastiku, ali ne prolazi kroz mnoge vrste objekte
kao to su zgrade i planine.
b) Kontrolni segment obavlja funkciju shodno imenu. Kontrolira GPS-satelite,
odnosno upravlja njima pratei ih i dajui im ispravljene orbitalne i vremenske
informacije. Postoji pet kontrolnih stanica irom svijeta - 4 bez ljudi, koje slue za
nadgledanje i jedna glavna kontrolna stanica. etiri prijemne stanice bez ljudi neprekidno
primaju podatke od satelita i alju ih glavnoj kontrolnoj stanici. Glavna kontrolna stanica
"ispravlja" satelitske podatke i alje ih natrag GPS-satelitima.
c) Korisniki segment sastoji se od svih korisnika koji upotrebljavaju GPS i njihovih
prijamnika. To znai, da se korisniki segment sastoji od pomoraca, pilota, planinara,
39
www.damp.nsk.hr
55

u potanskom sistemu
FSK
lovaca, vojnika, zatitara i bilo koga drugog tko eli znati gdje se nalazi, gdje je bio ili
kuda ide, a upotrebljava GPS-prijemnik.
Slika 29. Prikaz mape i GPS prijemnika pomou GPS softvera
Primjena GPS sistema

Preko interneta i pomou satelita (GPS), moe se otkriti pozicija svakog pokretnog
objekta na Zemlji. Aktuelna pozicija se prikazuje na karti, na ekranu raunara u centru za
zatitu. Preena trasa puta se prikazuje na dva naina:
grafikim prikazom na karti i
kao pregledna ispisna lista.
Trasiranje odmah pokazuje kojim se putem izabrano vozilo uputilo. Trenutna
pozicija i preeni put prikazuju se na karti ili pomou Google Earth-a, na podruju cijele
Europe.
Kod veine vozila koja posjeduju sistem za praenje je korisno uporijebiti
radiofrekvencije ili GPRS kao komunikacijski protokol izmeu odailjaa i prijemnika.
GPS koristi mikrovalne signale preko satelitskih frekvencija koju prenose 24 satelita
smjetena u srednjoj Zemljinoj orbiti kako bi precizno pratili niz vozila, smjerove, brzinu
i lokacije. Sistem satelitskog pozicioniranja vozila funkcionira na bazi komunikacije
izmeu satelita koji se nalaze u Zemljinoj orbiti i GPS mobilnih ureaja iji prijemnici
signala detektuju radiotalase koji se emitiraju s 24 satelita.
Funkcija GPS mobilnog ureaja je da na osnovu primljenog signala prorauna
trenutnu lokaciju i da putem GPRS-a (koji je osigurao mobilni operater) poalje podatke u
bazu podataka koja se nalazi na serveru. Ureaj u vozilu alje signal prema satelitima, a
od satelita se signal upuuje na server tako da u svakom trenutku vidite gdje se vozilo
nalazi, kojom brzinom se kree, a postoje i dodatne informacije koje se dobijaju
senzorskim pokrivanjem. Komercijalno-sigurnosna namjena jedne GPS/GSM platforme
za nadzor i upravljanje pokretnim resursima u realnom vremenu moe imati viestruku
primjenu, to zavisi od sektora u kojem se koriste. Danas se ovakve platforme najee
56

u potanskom sistemu
FSK
koriste u sektoru zatite motornih vozila, plovila i drugih objekata od interesa, u

transportnom sektoru kod upravljanja i nadzora voznih parkova, kao i u bankarskozatitarskom sektoru u segmentu nadzora i zatite vrijednosti u transportu. 40
U osnovi funkcije svih platformi imaju isti cilj i to:
permanentno ili po zahtjevu operatera oitavati poziciju vozila, osobe ili drugih
objekata (mobilnih jedinica),
omoguavaju projekciju oitanih pozicija na digitalnim mapama u cilju nadzora
kretanja mobilnih jedinica,
pratiti projektovane statuse i parametre nadziranih sklopova u mobilnim
jedinicama,
upravljati instaliranim zatitnim sklopovima u nadziranim mobilnim jedinicama.
Poznate GPS/GSM/telemetrijske platforme, koje su danas u upotrebi, predstavljaju
kompleksna visokosofisticirana tehnoloka rjeenja koja koriste komercijalno dostupne
GPS i GSM servise, kao i dostignua iz domene informacionih tehnologija (IT).
Odabrani nain tjelesno-tehnike zatite vozila u potanskim operatorima zasniva se
na ueu ovjeka i elektronske opreme.
Njihovo zajedniko djelovanje omoguava:
elektronsko praenje poloaja (lokacije) vozila,
elektronski nadzor nad radom ugraenih ureaja,
slanje alarmnog signala iz vozila,
prosljeivanje alarmnih informacija slubama za hitne intervencije zaduenim za
dolazak na mjesto napada.
Ovaj sistem zatite vozila ima dva osnovana cilja:
u odnosu na slube za hitne intervencije: to bri dolazak do napadnutog vozila,
u odnosu na izvritelje prepada: onemoguavanje otuivanja novca i drugih
dragocjenosti.
Slika 30. GPS sistem praenja i zatite
40
www.damp.nsk.hr
57

u potanskom sistemu
FSK
Ovako osmiljena zatita, podrana efikasnom slubom za hitne intervencije,

predstavlja jasno upozorenje potencijalnim pljakaima da prepad na takva vozila donosi
za njih dodatni rizik.
Preventivno upozorenje trebalo bi biti glavni oslonac sigurnosti takvih vozila i
njihovih tereta, a time i potanskih radnika u njima. Sistem tehnike zatite potanskih
vozila sastoji se od dvije osnovne komponente: sistema u vozilu i sistema u centru za
nadzor vozila (CDS).
Sistem zatite u vozilima omoguava:
prihvat i obradu satelitskih signala pomou kojih se odreuje poloaj vozila
(lokator),
dijagnozu stanja sistema-zatite u vozilu,
komunikaciju izmeu sistema u vozilu i raunarskog sistema u centru za
nadzor vozila,
slanje alarmnog signala u centar za nadzor vozila (alarmna tipka).
Odailja signala u vozilu (lokator)

Svrha satelita u orbiti je emitovanje kodiranih signala koji preuzimaju i dekodiraju
GPS ureaji na Zemlji. Prihvatom signala iz minimalno tri satelita ovaj ureaj moe
izraunati geografsku duinu i irinu svoje pozicije na Zemlji, te brzinu kretanja onoga
koji nosi GPS ureaj-lokator (vozilo,ovjek). Preciznost lociranja krede se unutar kruga
prenika 5 m. Ovakvo rjeenje omoguava lokatoru odreivanje svoje pozicije na bilo
kojoj taki na Zemlji.
Lokator se montira u vozilu na odgovarajuem mjestu, a svaki pokuaj njegovog
demontiranja (deaktiviranja) automatski se signalizira u centru za nadzor vozila.
Lokator ima antenu za prihvat satelitskih signala, koja je takoer zatiena (tjelesni i
elektronski) od pokuaja onesposobljenja.
Centar za nadzor vozila

Centar za nadzor vozila, u kome se nalazi centralni dojavni sistem, ima sljedee
osnovne funkcije:
prihvat signala (podataka) iz vozila,
obrada primljenih podataka,
reagovanje na temelju primljenih signala.
Najvaniji dijelovi ovog sistema, naravno, uz ljudsku posadu, su;
sistem za komunikaciju izmeu vozila i centra,
raunarski sistem za obradu podataka primljenih iz vozila,
sistem za komunikaciju izmeu centra i slube za hitne intervencije.
Kao i u vozilu, sistem u komunikacijskom centru temelji se na postojanju javne
GSM mree. Komunikacijski sistem je povezan sa raunarskim sistemom ime je
omoguden prijenos podataka primljenih iz vozila u raunarski sistem.
Osnovni zadatak raunarskog sistema u centru za nadzor je u grafikom prikazu
poloaja vozila na ekranu monitora. Dobivanje takve grafike slike zasniva se na
softverskom paketu, poznatom pod nazivom "GIS" (Geographical Information Sistem).
Softver omoguava ekranski prikaz digitaliziranih geografskih karata. Pomou njih se na
ekranu dobiva grafiki prikaz geografske karte s gradskim ulicama (plan grada), odnosno
karte s meugradskim cestama.
58

u potanskom sistemu
FSK
Softver spaja dobivene zemljopisne koordinate s digitaliziranom kartom, a rezultat

toga je prikaz vozila u odgovarajudoj ulici tj. na cesti. Na digitaliziranoj karti se prikazuju
promjene poloaja vozila, iji lokator, na osnovu GPS-a, izraunava svoje nove
zemljopisne koordinate.
Da bi centralni raunar, nakon prijema pozicionih podataka iz vozila, znao o kojem
je vozilu rije, prethodno se u raunarski sistem unesu svi podatci o vozilu (registarski
broj, tip vozila, kojem centru pota pripada i sl.), a koji se uparuju s indentifikacijskom
oznakom (Subscriber Identity Module) SIM kartice u GSM ureaju ugraenom u vozilo.
Funkcija raunarskog sistema je da aktivira zvuni i svjetlosni alarm u centar za nadzor
vozila.
Ljudski resursi kao znaajan faktor u zatiti vozila

Deurni operater u nadzornom centru kretanja vozila mora stalno pratiti rad
raunarskog sistema. U sluaju prihvata informacije koja ukazuje na alarmantnu situaciju
u vozilu o tome mora brzo izvijestiti (glasovnom komunikacijom) slubu za hitne
intervencije. Isto tako, dunost operatera je da putem daljinske dijagnoze obavlja
periodine provjere ispravnosti rada sistema zatite u vozilu.
Prenos informacija od nadziranog vozila, osobe ili drugog objekta, do centralnog
servera sistema i povratno moe se vriti na vie naina, ali najei sluaj je koritenje
javno dostupne GSM mree pri emu nain dvosmjerne komunikacije moe biti
(tekstualna poruka) SMS-om, (elektronski paketni prijenos podataka) GPRS-om, (skupina
podataka) DATA i VOICE (glas).
Kvalitet sistema se posebno istie u trenucima aktivacije alarmnih stanja kada
operater zajedno sa informacijom o aktiviranom alarmu prima i informaciju o lokaciji
vozila velike preciznosti (do 10 m).
U sluaju identifikacije alarmnog stanja isti moe biti aktiviran automatski ili od
strane posade na strani vozila. Operater nadzornog centra moe u svakom trenutku
aktivirati neke od zatitnih funkcija, kao to je aktivacija zvunog alarma, aktiviranje
elektro-mehanikih sredstava zatite, blokirati motor nadziranog vozila i dr.
Prema trenutno raspoloivim informacijama, jedna od GPS/GSM/telemetrijskih
platformi dostupnih na tritu Bosne i Hercegovine razvijena je kao domai proizvod od
strane Sarajevske kompanije LIMES d.o.o. Na razvoju ovako kompleksnog rjeenja
intezivno je radio tim domaih strunjaka skoro 20 mjeseci u periodu 2003.-2005. god.
Platforma omoguava aktivni nadzor, lociranje i zatitu motornih vozila, osoblja i drugih
objekata putem javno dostupnih GPS i GSM sistema i predstavlja vrhunac integracije
informacionih, saobraajnih, GPS i GSM tehnologija. 41
Sistemi za pregled i skeniranje osoba i poiljaka

U dananje vrijeme sve je ea pojava pokuaja unoenja opasnih sredstava i raznih
otrovnih supstanci (droga) u tiene objekte ili ak slanje istih preko svih vidova
saobraaja kao i potanskog saobraaja. Zbog tih deavanja na svim javnim mjestima
postavljaju se ureaji za zatitu od unoenja droga i eksplozivnih sredstava.
Neki tipovi ovih ureaja su predstavljeni u nastavku poglavlja.
41
www.damp.nsk.hr
59

u potanskom sistemu
FSK
EntryScan
EntryScan je tehnoloko dostignue za brzu detekciju droge i esploziva. Vrlo lahko
detektira mikroskopske tragove eksploziva ili droge bez direktnog dodira. U stanju je
detektovati osobu koja je konzumirala drogu ili bila u dodiru sa eksplozivom u posljednjih
nekoliko dana.
EntryScan koristi ITMS (Ion Trap Mobility Spectrometer) tehnologiju. S obzirom da
ljudsko tijelo prirodno emitira estice koje isparavaju brzinom od 0,5 m/s senzori na vrhu
vrlo brzo (za svega 13 sek od ulaska osobe) detektiraju najsitnije estice droge ili
eksploziva koje se nalaze na rukama ili odjei osobe ak i nakon detaljnog pranja i nakon
nekoliko dana.
Pogodan je za koritenje na aerodromima, carinama, vojnim objektima, potama,
ambasadama, vladinim objektima, nuklearnim postrojenjima, zatvorima i svim ostalim
objektima kod kojih je vaan vrlo visoki stepen sigurnosti. 42
Slika 31. EntryScan-detektor za

droge i eksplozive
Slika 32. Itemiser-detektor

najkomplikovanijih mjeavina
Itemiser
Itemiser je prvi detektor na svijetu koji u isto vrijeme detektira pozitivne i negativne
ione i na taj nain simultano detektira droge i eksplozive. U stanju je detektirati i
najkompliciranije mjeavine. Koristi ITMS (Ion Trap Mobility Spectrometer) tehnologiju i
sistema za trenutno oitanje sa prsta ili uzorka. Vrlo jednostavan za koritenje, brz (potrebno
je samo 7 sek. za analizu) i u svojoj bazi uva rezultate svih analiza.
42
www.sigurnosni-sustavi.hr
60

u potanskom sistemu
FSK
Udaljena kontrola omoguava da jedan operater nadgleda do osam ureaja i na taj nain
drastino smanjuje trokove i ubrzava prolaz osoba kroz kontrolnu taku. Teine je 14 kg te je
samim tim vrlo pogodan za koritenje na mjestima gdje je potrebna povremena detekcija
droge i eksploziva u isto vrijeme na temperaturama od 0-40 C.
Security Vapor Tracer

Security VaporTracer postavlja nove standarde u mobilnoj detekciji droga i eksploziva.
Lagan (3,2 kg), brz i nevjerovatno osjetljiv, VaporTracer je ureaj koji detektira i identificira
mikroskopske estice eksploziva ili droge u sekundi. Sa osjetljivou od samo jednog
pikograma (milioniti dio jednog grama) u stanju je detektirati 1g rastopljen u olimpijskom
bazenu!
Koristi certificiranu ITMS tehnologiju, Pentium procesor i Flash disk.
U svoju bazu sprema rezultate svih analiza.
Slika 33. Security Vapor Tracer-mobilni detector droga i eksploziva
StreetLab
StreetLab je prenosni identifikator koji se koristi kao zamjena za velike i skupe
laboratorije u koje su se do sada slale sve sumnjive materije koje su pronaene kod
pretraivanja sumnjivih osoba ili prostorija. StreetLab daje detaljne rezultate analize za manje
od 2 minute i na taj nain drastino poveava broj privedenih sumnjivih osoba. Koristi
lasersku tehnologiju koja omoguava analizu sumnjivih tvari bez unitavanja i direktnog
kontakta (moe analizirati tvar u staklenoj boici, piluli ili plastinoj vreici). Pogodan je za
analizu tekuih i krutih materijala.
Sa teinom od samo 3,18 kg pogodan je za koritenje na terenu, kod pregleda osoba ili
prostora. Vrlo je jednostavan za koritenje (kao CD Player). Baterija mu omoguava
neprekidan rad od 6 sati bez punjenja. 43
43
61

u potanskom sistemu
FSK
Virtualizacija infrastrukture
Virtualizacija mrene infrastrukture omoguava dijeljenje hardverskih resursa te
samim time i instalaciju nekoliko razliitih operativnih sistema na jednom fizikom
posluitelju.
Koncept virtualizacije ima dominantnu ulogu u segmentu novanog poslovanja
potanskog sistema.
Samim tim igra vanu ulogu i u zatiti istog.
Usljed dislociranosti jedinica (posluitelja) potanske mree u geografskom prostoru
neophodno je potaviti centralni informacijski sistem koji prati rad softverskih alata te
odrava stepen zatite od moguih napada hackera i crackera.
Virtualizacija infrastrukture, kako je prikazano na slici 34. je koncept sainjen iz
vie segmenata i podran razvojem tehnologije.
Koncept ine skladite podataka, serveri preko kojih se pristupa istim od strane
klijenata (putem odreenog vida mree: LAN, WLAN), te upravljaki virtuelni centar sa
funkcijom davanja potrebnih instrukcija.
Skladite podataka, pored aplikacija i podataka potrebnih za rad fiziki dislociranim
jedinicama, stavlja na raspolaganje istim sigurnosni sistem za siguran prenos informacija,
odnosno, sigurnosni sistem koji titi od neeljenih tetoina.
Meu ostalim specifinostima koje ovakva rjeenja nude istiu se:
Sistem za centralno upravljanje mreama virtualnih posluitelja;

Omoguuje centralizirani nadzor i upravljanje sustavom za virtualizaciju;
Visoka dostupnost sistema za virtualizaciju posluitelja. U sluaju nepravilnosti u
radu jednog od fizikih posluitelja svi virtualni posluitelji, koji se u trenutku
pojave kvara nalaze na dotinom fizikom posluitelju, automatski se prebacuju
na dostupne fizike posluitelje;
Dinamika raspodjela optereenja. Funkcionalnost koja omoguuje automatsku
raspodjelu optereenja izmeu fizikih posluitelja u sistemu. Drugim rijeima,
ako su resursi jednog od fizikih posluitelja preoptereeni, spomenuta
funkcionalnost e automatski rasteretiti fiziki posluitelj prebacivanjem jednog ili
vie virtualnih posluitelja na druge manje optereene fizike posluitelje;
Migracija virtualnih posluitelja na zahtjev. Funkcionalnost omoguuje runu
migraciju virtuelnih posluitelja s jednog fizikog posluitelja na drugi bez
potrebe za gaenjem operativnih sustava;
Sigurnosno kopiranje (backup) virtualnih posluitelja moguuje sigurnosno
kopiranje cijele kopije virtuelnog posluitelja u online modu, ime se postie
jednostavnija restauracija podataka. 44
Prednosti virtualizacije
Koritenjem sistema za virtualizaciju serverske infrastrukture mogue je ostvariti
znatne utede i to na nekoliko nivoa:
44
62

u potanskom sistemu
FSK
smanjenjem broja fizikih posluitelja smanjuju se potrebe za elektrinom

energijom, koliinom prostora potrebnog za smjetaj, koliinom resursa za
odravanje adekvatnih klimatskih uvjeta u datacentrima i sl.;
kreiranjem jedinstvene okoline za posluitelje ostvaruju se znatne utede u
odravanju posluitelja;
smanjenje trokova upravljanja i administracije pomou centralnog sustava za
nadzor virtualnih posluitelja;
smanjenje vremena za implementaciju novih posluitelja;
visok stepen nadogradivosti sistema.
Slika 34. Sistem virtualizacije infrastrukture
63

u potanskom sistemu
FSK
6.3.3. Sistem protivpoarne zatite

Porast i poveanje zahtijeva za sistemima protiupoarne zatite, a to je rezultat
opeg porasta standarda sigurnosti, odnosno minimalnog nivoa sigurnosti i zatite koja se
smatra prihvatljivom, ili porasta poarnog optereenja radi poveane upotrebe elektrinih
ureaja i opreme, te ire primjene nekih novijih tehnologija gradnje i ureenja prostora. 45
U svim potama, osim oni najmanjih, danas se projektuju analogno-adresabilni
sistemi dojave poara.
Ovi sistemi protupoarne zatite, pored pregledne i precizne lokalizacije svakog
pojedinog detekora i mogunosti centralizovane kontrole cijelog sistema, imaju povean
stepen tolerancije na kvarove (potrebna su dva prekida sistema da bi se onemoguio,
odnosno bio van funkcije).
Slika 35. Koncepcija i arhitektura sistema PPZ-e

Moderno koncipirani sistemi za dojavu poara podravaju umreavanje vie manjih
centrala u jedinstven sistem dojave poara, distribuirani nadzor i upravljanje putem
izdvojenih upravljakih panela, te integraciju na sredinjom i perifernom nivou sa svim
sistemima nadzora i upravljanja ije je djelovanje posebno bitno regulirati u sluaju poara.
Ovdje se, prvenstveno radi o sistemu klimatizacije, grijanja i ventilacije, sistemu
odimljavanja, sustavu evakuacije, dizalima, sustavu kontrole pristupa, sustavu
videonadzora, sistemu plinodetekcije, centralnom nadzornom i upravljakom sistemu
(CNUS) te, svakako, svim postojeim sistemima za gaenje poara (vodenim na globalnoj
razini, odnosno onima na bazi plinova u posebnim prostorijama).
Koncepcijski postoji vie razliitih pristupa u izvedbi integriranih sistema sigurnosti
od poara. Najoitiji i najjednostavniji, pa dakle i najstariji je svakako centralizirani
koncept. On podrazumijeva da se svi ostali sistemi povezuju s jednim i samo s jednimsredinjimsistemom preko sebe alje sve signale.
45
Baruija, H., Prirunik za rad Slube obezbjeenja, str. 67. SING-PROTEKT, Sarajevo 2001.
64

u potanskom sistemu
FSK
Suprotno ovome, tamo gdje su okolnosti znatno kritinije, (tj. tamo gdje je rizik
neprihvatljivo velik) primjenjuje se decentralizirani koncepcijski pristup. Za razliku od
centraliziranog koncepta, u ovom ne postoji sredinji, vitalni sistem jer se integracija
provodi izmeu svaka dva sistema gdje je to potrebno. Na taj nain svaki pojedini sistem
zadrava relativno nisku cijenu, a pouzdanost integrirane superstrukture nije naruena. No,
s druge strane, koordinacijski problemi pri projektiranju i izvoenju esto mogu biti i
toliko sloeni da se dogaa i da na kraju integracija nikad nije potpuno dovrena i
podeena, naroito u uvjetima eih izmjena samog graevinskog projekta u toku
izvoenja.
Slika 36. Integrirani sistem zatite od poara
65

u potanskom sistemu
FSK
6.3.4. Koncept zatite JP BH Pota u poreenju s potanskim sistemima

naprednih zemalja
Da bismo u kratkim stavkama prikazali koncept zatite JP BH Pota neophodno je
navesti podruje djelovanja JP BH Pota u okviru granica BiH, kao i konkurentno
okruenje.
Pravni okvir za potanski saobraaj u Bosni i Hercegovini je ureen Zakonom o
potama BiH 46 kojim su ureeni uvjeti za jedinstveni i usuglaeni potanski servis usluga
na dravnom nivou. Kao Resorno ministarstvo Vijea ministara BiH, Ministarstvo
komunikacija i prometa poduzima najvanije aktivnosti koje se odnose na ureivanje
potanskog saobraaja u BiH:
definisanje temeljnih kriterija za dobijanje ovlatenja za pruanje usluga i
donoenje optih uvjeta za pruanje usluga,
odreivanje temeljnih uvjeta za osiguravanje dostupnosti potanskih usluga na
cijelom teritoriju BiH.
Ministarstvo daje Agenciji za potanski saobraaj saglasnosti za:
kontakte s potanskim upravama i meunarodnim potanskih ustrojstvima,
izdavanje i oduzimanje licenci za pruanje potanskih usluga,
zakljuivanje ugovora izmeu potanskog operatora BiH i potanskih operatora
drugih drava.
Ministarstvo utvruje:
jedinstvenu tarifnu politiku za rezervisane potanske usluge na teritoriji BiH,
visinu trokova za izdavanje licenci,
visinu godinje naknade za pruanje potanskih usluga, kao i rokove za izmirenje
obveza plaanja.
Svi subjekti, koji u Bosni i Hercegovini pruaju potanske usluge, moraju
konsekventno uvaavati i provoditi niz principa potanske politike, pa tako i JP BH Pota.
Ove principe zbog njove opirnosti neemo navoditi, ali se u osnovi oni svode na
ravnopravno pruanje svih potanskih usluga jednog operatora svim graanima jedne
zemlje i to po jednakim uvjetima i pravilima za sve, tj. bez diskriminacije, po jednakim
tarifama i kvaliteti.
Potanski saobraaj u BiH je organiziran sa tri javna potanska operatora od ega
dva djeluju na podruju Federacije BiH, a jedan na teritoriju Republike Srpske, i to:
1. JP BH Pota Sarajevo,
2. Poduzee za potanski promet RS A.D. Banja Luka,
3. Hrvatska pota d.o.o. Mostar.
Osim tri javna potanska operatora, u BiH djeluje i vei broj privatnih potanskih
operatora, kao to su: DHL, FEDEX, UPS.
Vidimo koliko je kompleksna situacija JP BH Pota kao nacionalnog operatera koji
prua usluge na teritoriji BiH i u meunarodnom saobraaju, i bez oteavajuih okolnosti
nastalim naruavanjem sigurnosti poslovanja od strane odreenih poinilaca.
Koncept sigurnosti JP BH Pota posmatrano sa jednog globalnog stanovia je na
visokom stepenu kvalitete. To znai da je dosta dobro razraen sektor sigurnosti i
izdefinisani zadaci kao i ciljevi istog. Odvojeni podsistemi sistema sigurnosti ( fizika
46
"Slubeni glasnik BiH", broj 33/05.
66

u potanskom sistemu
FSK
zatita, tehnika zatita, protiv poarni sistemi) su u pojedinim objektima JP BH Pota na

zavidnom nivou.
Meutim u ovoj reenici kljune rijei su pojedini objekti.
To znai da u okviru potanske mree postoji rangiranje na potanske jedinice (PJ)
odreenih redova ili stepena, definisano po profitabilnosti poslovanja.
Shodno rangiranju potanskih jedinica prema kriterijumu profitabilnosti, zastupljen
je i razliit stepen sigurnosti pojedinanih potanskih jedinica.
Nedvojbeno je da svi objekti potanske mree ne zahtijevaju istu opremu zatite i
osiguranja od tetnih agensa, ali je neophodno postaviti potrebni minimum stepena
sigurnosti.
U PJ drugog reda je prisutan izvjestan sektor sigurnosti sainjen od kombinacije
fizike zatite i videonadzornog sistema koji je podreen centralnom nadzornom sistemu
sigurnosti, meutim u PJ treeg reda, segment sigurnosti je dosta osiromaen, i zasniva se
na monitornigu putem analognih tehnologija video zapisa koji su pod nadzorom
upravitelja pote, bez prisustva fizike zatite.
Iz primjera napada na objekte JP BH Pote uoljivo je da nije izvren ravnomjeran
broj napada u kantonima FbiH, kao i da svi napadi i presretanja nisu uspjena.
Iz ovoga moemo potvrditi prethodno izreenu tvrdnju da svi objekti nisu
opremljeni istom opremom, te da nije razraena strategija za ravnomjernu i minimalnu
potrebnu zatitu za sve potanske jedinice razliitih teritorijalnih podruja BiH.
Nedostatk fizikog vida zatite, kao i neopremljenost pojedinih objekata potanske
mree modernom i savremenom tehnologijom videonadzora moemo pripisati looj
finansiskoj situaciji JP BH Pote, to jeste i razumljivo ako se sjetimo nedavnih ratnih
stradanja u kojim je potanska imfrastruktura pretrpila gotovo potpunu tetu i gubitke.
Tranzicijskom i revitalizacijskom periodu se blii kraj, a JP BH Pota je na dobrom
putu da postigne zavidan nivo poslovanja, a samim tim i izgradi dobar sistem sigurnosti
U prethodnim poglavljima smomogli uoiti da se u razvijenim zemljama nastoji
pristupiti to efikasnijem sistemu i videonadzora (digitalne tehnologije), i protivprovalnim
sistemima, kao i kombinacijom fizike i tehnike zatite u ouvanju sigurnosti poslovanja
potanskog sistema.
Samo na primjeru poglavlja smart cards smo vidjeli koliko potanskih operatora
odreenih zemalja (Finska, Danska, Belgija, Velika Britanija, Portugal) nastoji postii
siguran nain pohranjivanja korisnikovih podataka putem pametnih kartica, te koliko se
pridaje panje zatiti ivota zaposlenika potanskog sistema i zatiti procesa i
infrastrukture.
Uoljiva je razlika u shvatanju sektora sigurnosti potanskih operatora naprednih
zemalja i nacionalnog operatora BiH.
Razlika u shvatanju ne mora biti ne razumijevanje vanosti sektora sigurnosti,
razlika shvatanja moe biti uslovljena odreenim parametrima (finansijska sredstva,
nametnuti okvir poslovanja, i sl.) te nemogunost razvoja i opremljenosti savremenom
sigurnosnom tehnologijom u kratkom vremenskom periodu.
67

u potanskom sistemu
FSK
7. Znaaj sigurnosnog sektora potanskog sistema

Problem sigurnosti potanskih sistema se mora pomatrati kroz zahtjeve
komercijalizacije pote i kroz potrebu da se ponudi sigurnija usluga nego kod
konkurenata. Veliki konkurenti pote ( DHL, FedEx, isl. ) posjeduju flote aviona pa
samim tim imaju i na raspolaganju veliku konkurentnu prednost. Stoga je u potanskom
sistemu neophodno izvriti velike promjene ako se misli preivjeti na modernom tritu. 47
Najvie ugroene potanske djelatnosti od strane konkurenata su:
1. tradicionalna pismonosna sluba;
2. ultra brza sluba (EMS);
3. potanski paketi;
4. finansijske slube;
5. potanske marke;
6. meunarodni kupon za odgovor.
Pored navedenih potekoa u poslovanju potanskog sistema koji su prijetnja
monih konkurenata, s druge strane brojna tetna ugroavanja takoe doprinose stagnaciji
profitabilnosti i napretka istog.
Prekraji koje se deavaju u poti su:
orobljenje pojedinih poiljaka;
prenos narkotika;
prenos eksploziva i drugih zabranjenih za prenos materijala;
opasne krae kao to su napadi na vozila koja prevoze novac i potu;
provalne krae u objekte i dr.
Ovi vidovi prekraja, kao i mnogi drugi, su uzrok razliitih gubitaka u poslovanju
potanskog sistema. Problem je oito u tome to se u potanskim objektima kao i u
prenosu novca, koriste sistemi prenosa koji su prevazieni od modernih sredstava koje
koriste provalnici koji informisani o svakim inovacijama.
Brisanje igova na markama pretstavlja veliki problem. Zbog znaajnih gubitaka u
svijetu djeluju mree trgovaca koje peru potanske marke i ponovo ih putaju u promet
to potanskim upravama stvara velike gubitke. Najee bi ove vrste kraa bile
neuspjene kada bi se potovale sve mjere sigurnosti.
Najei poinioci potanskog kriminala su:
sami korisnici,
spoljni poinioci,
potansko osoblje,
slubenici poduzea koji uestvuju u otpremi potanskih poiljaka
(aviokompanije, aerodromsko osoblje, eljezniko osoblje i drumsko
osoblje).
47
Deljanin, Abidin, predavanja Sigurnost u potanskom saobraaju, Fakultet za saobraaj i komunikacije,

Sarajevo, 2007.
68

u potanskom sistemu
FSK
U borbi protiv potanskog kriminala potanske uprave su usvojile niz mjera koje se
mogu podijelti u dvije grupe:
1. institucionalne,
2. konkretne ili operativne na dravnom nivou.
Vei broj uprava osniva posebna odjeljenja ili organe za borbu protiv potanskih
prestupa. Ovi kadrovi se obuavaju u specijaliziranim institutima i studijama o kriminalu.
Nakon ovako saetog i konkretnog prikaza problema poslovanja potanskog
sistema, nepotrebno je rei ta bi rijeilo taj problem.
Uoljiva je potreba za jednim sgmentom koji bi doprinosio neometanom radu svih
ostalih potanskih segmenata, a taj segment jeste sektor sigurnosti.
Dakle, nedvojben je znaaj sektora sigurnosti za uspjeno poslovanje potanskog
sistema.
69

u potanskom sistemu
FSK
8. Zakljuak
Uestalost orobljenja potanskih poiljaka, presretanje transportnih sredstava u
tehnolokoj fazi transporta, ukazuju na upotrebu savremenih sredstava zatite.
Tehnika sigurnost podrana napretkom tehnologije doprinosi preventivnom
djelovanju u spreavanju neovlatenog pristupa i unosa nedozvoljenih materijala u tiene
objekte.
U sluaju orobljenja ili provale u tieni objekat, tehnologije detekcije i dojavni
sistemi su samo poetni korak u spreavanju istih. Bez prisustva fizike zatite
videozapisi mogu posluiti samo kao dokazni materijal, i to ako zadovoljavaju odreene
kriterije, te ako se poinioci naknadnim postupkom privedu sudskom postupku.
Znai naglasak se stavlja na prisustvo osoblja fizike zatite u potanskim
jedinicama.
Posebna panja mora se posvetiti edukaciji osoblja fizike zatite i jasnog
definisanja zadataka, kao i edukaciji potanskog osoblja u smislu pojma sigurnosti.
Kooperacija potanskog osoblja i osoblja fizike zatite je presudan faktor za
uspjeno ouvanje odreenog stepena sigurnosti.
Sluba unutranje zatite svoje propisane zadatke moe uspjeno izvriti samo uz
saradnju i pomo uposlenika pote.
Svaki uposlenik ima svoje zadatke u odreenim fazama procesa pruanja usluga, te
samim tim ima i svoje znaajno mjesto i ulogu u sistemu zatite.
Neophodno je formiranje djelotvornog sektora sigurnosti potanskog sistema, a to se
ne moe postio stihijskim djelovanjem nego su potrebne planske akcije u kombiniranju
ponuenih modula osiguranja.
Ovako formiran koncept i shvatanje ideje da je potanski sistem jedan zatvoreni
krug kojem takoer pripada i segment sigurnosti, te da su svi segmenti uvjetovani
meusobno, jeste pravi put za postizanje uspjenog poslovanja. Nakon toga, jo samo
preostaje odravanje postignutog stepena na eljenom nivou.
Bitno je takoer i ne zanemariti pojedine segmente potanske mree u smislu
opremljenosti zatitnom opremom i fizikom zatitom.
Nedvojbeno je da pojedini objekti potanskog sistema, kao i pojedine faze
tehnolokog procesa zahtijevaju vei stepen sigurnosti od drugih, ali je neophodno u svim
PJ postii zadovoljavajui minimum zatite od nepovoljnih djelovanja.
Sigurnost ljudskih ivota prvenstveno, a zatim sigurnost objekata, procesa i opreme
treba da budu primarni poslovni ciljevi, a postizanjem ovoga i ostali ciljevi su veim
dijelom ostvareni.
Sigurnost se ne improvizira, jer o njenom stepenu zavisi dosta toga.
70

u potanskom sistemu
FSK
9. Literatura:
Arnautovi, Enes, Tehnologija i tehnika u potanskim komunikacijama,

Fakultet za saobraaj i komunikacije, Sarajevo, 2003.
Bonjak, Ivan, skripta, Odravanje potanskog saobraaja, Fakultet za saobraaj
i komunikacije, Sarajevo, 2006.
Baruija, H., Prirunik za rad Slube obezbjeenja, SING-PROTEKT, Sarajevo
2001.god, "Slubeni glasnik BiH", broj 33/05.
auevi, Samir, Sustavsko inenjerstvo u transportu i komunikacijama,
Sarajevo,2006.
eki, efkija, Osnovi metodologije i tehnologije izrade znanstvenog i strunog
djela, Fakultet za saobraaj i komunikacije, Sarajevo, 1999.
eki, efkija. Ivan, Bonjak, Menadment u transportu i komunikacijama,
Univerzitet u Sarajevu i Sveuilite u Zagrebu, Sarajevo & Zargreb, 2000.
Deljanin, Abidin, predavanja Sigurnost u potanskom saobraaju, Fakultet za
saobraaj i komunikacije, Sarajevo.
Deliimunovi, Davor, Menagement zatite i sigurnosti, Pragmatekh, Zagreb,
2006.
Hodi, Mahir, Zbirka propisa iz oblasti zatite ljudi i imovine u FBiH,
Udruenje menadera sigurnosti u BiH, Sarajevo, 2005.
Stanivukovi, B., Markovi D., Elektronsko bankarstvo u potama, XV
simpozijum o novim tehnologijama u poti i telekomunikacijama, Beograd, 1997.
Simi, I., Ruica, Fiziko-tehnika zatita objekata,Beograd,1995.
asopisi:
asopis Zatita, Global Security, Sarajevo, oktobar 2006.god.
asopisPotar, JP BH Pota,Sarajevo,januar 2006 god.
Simens Nixdorf, Smart card solutions form Simens Nixdorf, 1997.
Pravilnik o zatiti ljudi i imovine u JP BH Pota, Sarajevo, Maj 2003.
JP BH Po ta d.o.o. Sarajevo-Izvjetaj.
On-line izvori:
www.ponude.biz
www.tuzlalive.ba
www.middlepoint.ba
www.vesti.rs
www.gradimo.hr
www.spica.hr
www.damp.nsk.hr
www.pan-as.com
http://os2.zemris.fer.hr/ISMS/2008
http://www.king-ict.hr
71

u potanskom sistemu
FSK
10. Popis akronima:
LAN Lokalna mrea

GSM Globalni sistem za mobilne komunikacije
ADSL Asimetrina digitalna pretplatnika linija
ISDN Intergrirana digitalna usluna mrea
WAN Globalna mrea
PJ - Potanska jedinica
PM Potanska mrea
RFID Sistemi za identifikaciju pomou radiofrekvencijske tehnologije
CCTV Zatvoreni sistem videonadzora
CMS (Central Moni-toring Station) stanica za centralni nadzor
GPRS Elektronski paketni prijenos podataka
MJPEG - Format kompresije videozapisa koriten za filmove
DVR Digitalni video snima
IP - Internet protokol
JPEG Tehnika komprimiranja digitalne slike
NVR (Network Video Recorder) mreni videosnima
PKI - digitalni potpis
BSIA (British Security Industry Association) Britanska asocijacaija za sigurnost
SIA (Security Industry Association) asocijacija za industrijsku zatitu
PIR Pasivni infracrveni detektori
LCD - (Liquid crystal display) monitori pomou tehnologije tekuih kristala
CB Centralna banka
ATM (Asynchronous Transfer Mode) transmisijska i komutacijska tehnika za
prijenos govora, slike i videosignala
POS (point of sale) taka prodaje
GPS (Global Positioning System) globalno pozicioniranje pomou satelita
IT - Informacione tehnologije
CDS - Centar za nadzor vozila (centralni dojavni sistem)
GIS (Geographical Information Sistem) geografski informacijski sistem
SIM (Subscriber Identity Module) Chip karta koja slui identifikaciji korisnika u
mrei
ITMS (Ion Trap Mobility Spectrometer) Ionski mobilni spektrometar
CPU Centralna procesorska jedinica
PPZ Protivpoarna zatita
CNUS Centralni, nadzorni i upravljaki sistem
CRT Ekran sa katodnom cijevi
72

u potanskom sistemu
FSK
11. Popis slika:

Slika 1. Opi prikaz sistema
Slika 2. Struktura potanske mree
Slika 3. Podjela sigurnosti u potanskom saobraaju
Slika 4. Akustini i infrared pasivni detektor
Slika 5. Prikaz ekrana umreenih kamera
Slika 6. Glavni ekran
Slika 7. Sistem videonadzora
Slika 8. Videonadzor preko centralnog transmitera
Slika 9. Ncam MPG-4 IP kamere
Slika 10. Mobilni DVR MDR-4
Slika 11. Teleeye-daljinski i lokalni videonadzor
Slika 12. D1 MPG-4 DVR ureaj za snimanje u D1 rezoluciji (100/200/400 fps)
Slika 13. MJPEG samostalni DVR ureaj
Slika 14. CCD kamere
Slika 15. Video balun
Slika 16. Ostala potrebna oprema (prijemnici signala, isl.)
Slika 17. Sistem daljinskog nadzora putem interneta
Slika 18. Mreni monitoring u LAN mrei
Slika 19. Mreni monitoring sa client serverom u ethernet mrei
Slika 20. Mrenit monitoring preko interneta
Slika 21.Primjeri modernih kamera
Slika 22. Trezor na vremensko kanjenje
Slika 23. Izgled potanske torbe (elektrohemijska zatita novca)
Slika 24. Princip rada RFID
Slika 25. Izgled smart sards
Slika 26. Proces biomerijske kontrole
Slika 27. Glavne toke otiska prsta za biometrijsku indetifikaciju
Slika 28. BLC FINGER SCAN+ 1040
Slika 29. Prikaz mape i GPS prijemnika pomou GPS softvara
Slika 30. GPS sistem praenja i zatite
Slika 31. EntryScan-detektor za droge i eksploziv
Slika 32. Itemiser-detektor najkomplikovanijih mjeavina
Slika 33. Security Vapor Tracer-mobilni detector droga i eksploziva
Slika 34. Sistem virtualizacije infrastrukture
Slika 35. Koncepcija i arhitektura sistema PPZ-e
Slika 36. Integrirani sistem zatite od poara
73

Diplomski Rad - Mirnet Kamenjas

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Diplomski Rad - Mirnet Kamenjas

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Diplomski Rad - Mirnet Kamenjas

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE

Sarajevo, mart 2009. godine

Ciljevi, zadaci, struktura i znaaj sektora sigurnosti

Ciljevi, zadaci, struktura i znaaj sektora sigurnosti

Ciljevi, zadaci, struktura i znaaj sektora sigurnosti

Ciljevi, zadaci, struktura i znaaj sektora sigurnosti

2. Ciljevi i metodologije rada

2.2. Metodologija rada

Ciljevi, zadaci, struktura i znaaj sektora sigurnosti

3.2. Osnovni pojmovi sigurnosti potanskog sistema uz osvrt na sloenost

Ciljevi, zadaci, struktura i znaaj sektora sigurnosti

Slika 1. Opi prikaz sistema

Slika 2. Struktura potanske mree

Ciljevi, zadaci, struktura i znaaj sektora sigurnosti

Na slici 2. prikazane su osnovne komponente potanske mree kao i njihova

Arnautovi, Enes: Tehnologija i tehnika u potanskim komunikacijama;str. 60. Fakultet za saobraaj i

Ciljevi, zadaci, struktura i znaaj sektora sigurnosti

4. Ciljevi i zadaci sektora sigurnosti potanskog sistema

Deljanin, Abidin, predavanja, Sigurnost u potanskom saobraaju, Fakultet za saobraaj i komunikacije,

Ciljevi, zadaci, struktura i znaaj sektora sigurnosti

Do sada je navedeno nekoliko ciljeva sektora sigurnosti, te bismo shodno broju

4.1. Sigurnosna politika

Dokument sigurnosne politike

Ciljevi, zadaci, struktura i znaaj sektora sigurnosti

okvire uspostave kontrolnih ciljeva i kontrola, ukljuujui naela procjene rizika,

Provjera sigurnosne politike

Ciljevi, zadaci, struktura i znaaj sektora sigurnosti

5. Struktura sektora sigurnosti potanskog sistema

Slika 3. Podjela sigurnosti u potanskom saobraaju

Ciljevi, zadaci, struktura i znaaj sektora sigurnosti

Ciljevi, zadaci, struktura i znaaj sektora sigurnosti

6. Koncept zatite objekata i pojedinih faza tehnolokog

6.1. Fizika zatita

Baruija, Hilmo,Prirunik za rad slube obezbjeenja; str.17. Sing Protekt,Sarajevo,2001.

Ciljevi, zadaci, struktura i znaaj sektora sigurnosti

6.1.1. Podruje fizike zatite

Pravilnik o zatiti ljudi i imovine u JP BH Pota; str.5. Sarajevo, Maj 2003.god.

Ciljevi, zadaci, struktura i znaaj sektora sigurnosti

6.1.2. Fizika kontrola ulazaka u objekte

6.1.3 Slube (agencije) za zatitu objekata (primjer JP BH Pota)

asopisPotar, str. 16. JP BH Pota, Sarajevo, januar 2006.

Ciljevi, zadaci, struktura i znaaj sektora sigurnosti

Stavljanjem ovjeka u funkciji zatite objekata postavlja se pitanje ekonomske

Ciljevi, zadaci, struktura i znaaj sektora sigurnosti

6.2. Orobljenja objekata u potanskom sistemu

6.2.1. Primjeri napada na JP BH Pota

asopis Potar br.14,JP BH Pota,Sarajevo.

Ciljevi, zadaci, struktura i znaaj sektora sigurnosti

Sluaj 3. U noi izmeu 24. i 25.03.2008.godine od strane NN lica pokuana je

Ciljevi, zadaci, struktura i znaaj sektora sigurnosti

Iz navedenih primjera moe se doi do zakljuka da je razliit broj orobljenja u

Ciljevi, zadaci, struktura i znaaj sektora sigurnosti

6.3. Tehnika zatita

Ciljevi, zadaci, struktura i znaaj sektora sigurnosti

Alarmnim sistemima postie se efekat detekcije, odnosno signalizira se da je

6.3.1. Tradicionalni alarmni i sistemi videonadzora

asopis Zatita,str. 43. Global Security, Sarajevo, oktobar 2006.god.

Ciljevi, zadaci, struktura i znaaj sektora sigurnosti