SKANDAL IZ HAAGA: [A]IRBEGOVI]EVIH 4 MILIONA MARAKA

D 2.80 EUR/A 3.20 EUR/L 3.20 EUR

NL 3.20 EUR/B 3.20/15 Kn
100 Din/4 USD/4.30 CHF/35 SEK/
30 DKK/33 NOK/2.20 GBP/95 CZK

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

EKSKLUZIVNO ZA SB

KAPETAN
DRAGAN
RATKO MLADI] MI JE
REKAO U KNINU
a{e
t
s
u
o
m
e
ij
b
o
p
d
Ka
ike
n
t
e
~
s
a
v
i
o
m
e
uni{ti}

ZLO^INI MUD@AHEDINA

ZLOUPOTREBA
MATIJA[EVI]A
I ANDANA

2 Omot462.qxd

9/20/2005

11:53 AM

Page 2

sadrzaj.qxd

9/22/2005

9:50 AM

Page 1

462

Sadr`aj

SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
D.O.O. Pres-Sing
Predsjednik Upravnog odbora
Asim METILJEVI]
Direktor
Erbein RE[IDBEGOVI]
Glavni i odgovorni urednik
Senad AVDI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Senad AVDI]
Asim METILJEVI]
Edin AVDI]

^IME RASPOLA@E RS:

Faktografija zlo~ina
koje su po~inili
mud`ahedini u BiH

Novinari
Suzana MIJATOVI], Adnan BUTUROVI],
Danka SAVI], Mehmed PARGAN,
Dario D@AMONJA, Nedim HASI], Suzana [A^I],
Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],
Adisa ^E^O, Snje`ana MULI]
Dopisnici
Mirha DEDI] (Beograd), Nijaz HAMZA (Ljubljana),
Boris JELENACA - KOSOR (Zagreb)
Design
Edin SPAHI]
DTP
Atif D@IDI]
Lektor
Sedina LON^ARI]
Sekretar redakcije
Ismira TAHIROVI]
Marketing i prodaja
Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija
Mario ILI^I]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni
444-041, 262-630

6 DR@AVNI
ORGANIZIRANI KRIMINAL
Bitka za dozvole u
me|unarodnom
transportu

Na{a novinarka prva detaljno i temeljito

otkriva nesagledivi kriminal u dr`avnom
Ministarstvu prometa i komunikacija
BiH vezan za izdavanje dozvola za
me|unarodni saobra}aj;da li je slu~ajno
{to se na ~elu toga Ministarstva nalazi
BR
NKO D
A
OKI]koji je na sudu priznao da je KR
IMINA
C
A
L

22 REPUBLIKA SRPSKA
UZVRA]A UDARAC
Zlo~ini mud`ahedina nad
Srbima

140-101-00006860-17
Volksbank Sarajevo

rPo{le sedmice MUPeRpublike Srpske

najavio je podizanje sedam novih
krivi~nih prijava protiv 479)?!(osoba
osumnji~enih za ratne zlo~ine koje su
mud`ahedini po~inili nad Srbima u BiH;
Novinarka SB otkriva kako se, zapravo,
iza ove medijski pompezno najavljene
akcije krije poku{aj ministra MUP
-a S
R
K
R
A
DA
MA
TIJ[
AV
E I]
A
i direktora
policije O
G
A
R
DMIR
A
N
AN
A
DA
da
aktueliziranjem zlo~ina o kojima postoji
dokumentacija u Tribunalu u Haagu potisnu kritike koje su im upu}ene nakon miniranja razgovora o reformi policije u BiH

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih

glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i
sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog
ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od
12.6.2001. "Slobodna Bosna" je oslobo|ena pla}anja poreza
na promet proizvoda i usluga.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

26 4 MILIONA
MARAKA BABY
Kako je Muhamed
[a}irbegovi} napla}ivao
genocid i agresiju na
BiH

telefaks
444-895
Adresa
^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034
Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK
3060510000025213

Porezni identifikacijski broj 4200333040003

e-mail: sl.bos@bih.net.ba

MUHA
ME
D[A
]
IR
BE
G
OVI]
, ratni
{ef Izetbegovi}eve mladomuslimanske

diplomatije, uhap{en prije dvije godine

u SA
D
-u i pu{ten uz astronomsku kauciju, na kraju rata je samoinicijativno (?)
otu|io ~etiri miliona maraka od bosanskohercegova~ke sirotinje a da jo{ uvijek nije utvr|eno gdje ih je i kako diplomata i kockar [a}irbaypotro{io;
Tu`iteljstvo BiH intenzivno istra`uje ko
je, uz propalicu Muhameda [a}irbegovi}a, sudjelovao u ovoj besprizornoj
plja~ci

34 EKSKLUZIVNO IZ
BEOGRADA
Milo{evi}ev KAPETAN
DRAGAN za SB
D VA
N
G
A
R
SIL
JKOVI]
, srpski emigrant iz uAstralije koji je po~etkom 0-9ih
u Hrvatskoj organizirao pobunu lokalnih
Srba, nakon {to se vratio u Beograd pristao je samo za SB govoriti o svojoj
nemogu}oj misiji

56 EKSKLUZIVNO IZ
VENECIJE
Russell Crowe, svjetska
filmska zvijezda, samo
za SB
R SSE
U
LCR
OWE
, jedna od najve}ih
filmskih zvijezda, dobitnik niza
presti`nih filmskih priznanja, me|u kojima i dva OSCA
, glumac koji je
A
R
tuma~io maestralne uloge u kino hitovima i sara|ivao sa najistaknutijim re`iserima, u ekskluzivnom razgovoru za
Slobodnu Bosnu govori o svojoj
briljantnoj gluma~koj karijeri, svojim
holivudskim iskustvima i novom filmu
Cionderella Man O
R NAHOWA
A
D
R
u kojem tuma~i glavni lik - ~uvenog
ameri~kog boksera A
M
J E
SAJ.
BR
OCKA
D
A

iluzije.qxd

9/22/2005

12:23 PM

Page 4

No}as spaljujemo iluzije

Pi{e

Senad Avdi}

BURA U ^A[I VOD

Moralna posrtanja Slobod
prema svjedo~enju novinar
kojima je pla}eno da n

U tom su smislu i
generalova tajnica
Borka Rudi} i
Huseinovi}eva
obiteljska elektronska
dinastija svakom ko do
profesije i etike dr`i
sasvim komplementaran fenomen: oni su
manekeni sistema
vrijednosti koji su na
pijedestal po`eljnog
instalirale SDA i njima
sestrinske besprizorne
politi~ke stranke! U
konkretnom poslu,
dakle ovom ~emernom
novinarskom, to zna~i
da se od sveg
novinarskog posla
najmanje isplati
baviti novinarstvom
4

SLOBODNA BOSNA 22. 9. 2005.

edan mali, si}u{ni, nepretenciozni

teksti} (pleonazam, znam) kakav
obi~no normalni urednici ne objavljuju ukoliko im zavrat nije zajahala
stiska s vremenom i prostorom, tiskan
u pro{lom broju ovog lista, krajnje
(ne)o~ekivano izazvao je reakcije kakve ni
po kojem osnovu ne zaslu`uje. Ovaj je potpisnik poredao dvije-tri prete`no nerelevantne ~injenice a koje su povezane sa jo{
manje relevantnom televizijskom emisijom.
^udna mi ~uda!
Pomalo mi se gadi opri~avati jedan
takav teksti}, ali }u, ipak, morati: dakle
napisao sam kako izvjesna gospoja, a
Dra`ena Perani} se zove, raspola`e nemalim koli~inama novca (ne svojim nego,
prirodno, donatorsko-ameri~kim); dalje sam
napisao da je ta gospoja ve} deceniju u sretnoj brakorazvojnoj vezi sa opozicionim
(sic!) politi~arem Sejfudinom Toki}em. Ima
li tu kakve krupne ili sitne materijalne
gre{ke? Sad-zasad nema, ~ini mi se.
Napisano je i to da je gospoja Perani}
propala novinarka, {to je, priznajem,
prili~no neoprezna formulacija; naime, da bi
neko bio propali novinar, morao je prije
toga biti barem kakav-takav novinar, {to je
za gospoju Perani} neobi~no te{ko dokazati. Priznajem da sam tu materijalno pogrije{io: gospoja Perani} mo`e biti jeste
propala, ali novinarka nikad nije bila niti
ima ambicije te naravi. Ali, ko grije{i, taj i
radi, ka`e stara narodna mudrost ...
I dalje, nastavljam se baviti mu~nim
poslom opri~avanja vlastitih umotvorevina,
napisah kako je doti~na dama pozama{nom
koli~inom (ameri~kog) novca odlu~ila finansirati izvjesnu televizijsku emisiju-blasfemiju a da zauzvrat urednik te emisije njenom
mu`u,Toki}u, gljivaru i kockaru, osigura promociju u svojem listu. Pa sve to obavi preko
citadele neovisnog i pri tom provjereno profesionalnog novinarstva - Media centra,
kojim ve} deceniju i po suvereno rukovodi
Boro Konti}, krajnje talentirani radijski novinar i jo{ nadareniji medijski piljar. Potpuno
je u cijeloj ovoj pri~i neva`no {to tu emisiju
vodi omiljeni nakupac Alije Delimustafi}a,
koji mene optu`uje zato {to sam se Ljeta
gospodnjeg 2005. usudio oti}i u Kiseljak;
samo dvanaest godina ranije Delimustafi}ev

pretili nakupac i Boro Konti} rujno su vino

pili u Grudama kod Mate Bobana...
Eh, da, nakon {to je dirnut ovaj medijsko~inovni~ki novinarski zvjerinjak, uslijedila je
neobuzdana lavina reakcija razli~itih srodnih
medijsko-dr`avnih udruga. Autori te hajke bit
}e po{te|eni javnog objavljivanja njihovih
nepismenih pisanija. Me|u tim donatorskobirokratskim novinarskim gangom, posebno
me ganulo pismo izvjesne generalne sekretarice svih novinara Borke Rudi}. Ta mi je
dama, generalna tajnica (a znam je iz vremena kad je bila sa drasti~no ni`im ~inom pukovni~ka tajnica, pa ~ak i poru~ni~ki
tajni~ki njen `ivot iz Konjica pamtim) u
pismu odr`ala spektakularnu (ne)pismenu
moralnu lekciju. Dakle, Borka Rudi}, generalska tajnica svih subjektivnih novinarskih
snaga, izra`ava zabrinutost (ma {ta zabrinutost - zgro`enost, konsterniranost!) jerbo je u
fatalnom teksti}u iz na{eg pro{log broja
pravilno uo~ila da su prekr{ena pravila o fer
i ta~nom izvje{tavanju, navo|enju ~iinjenica,
kori{tenju vi{e izvora ili davanju mogu}nosti
osobama o kojima pi{ete da iska`u svoj stav.

a{ moralni supervizor, gospo|a

Borka Rudi}, novinarka koja ve}
punu deceniju nije napisala ni{ta
ozbiljnije od blentavih saop}enja
(koje ne}emo objaviti isklju~ivo
da bi zadr`ali njen nepostoje}i profesionalni dignitet), na koncu svojeg pisma nas
poziva da najozbiljnije razmotrimo njeno
pismo te da se o~itujemo o kr{enju eti~kih
standarda! Fino, po{teno, seriozno, dobronamjerno. Gospo|i generalovoj tajnici
obe}avamo da }emo ubudu}e, kad budemo
pisali o eti~kim standardima, kako njenim
osobnim tako i njenih {ti}enika, koristiti sve
raspolo`ive sugovornike (kojih nije vi{e
nego mo`da i previ{e) koje }emo poku{ati
ubijediti da iska`u sve svoje raspolo`ive
stavove glede Borke Rudi} koja brani ne{to
{to niko ne napada - birokratski novinarski
sloj koji u BiH ve} deceniju aristokratski
`ivi samo od ~injenice {to se ne bavi novinarstvom.
Kada je prije ta~no dvije godine desetak
novinara proskribirano da se bavi opakim
poslovima - pripremanjem dr`avnog udara,
i kada im je u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima prijetio haps, ne na|e vrla

iluzije.qxd

9/22/2005

12:24 PM

Page 5

VODE
obodne Bosne
vinarskih ikona
da ne pi{u!

SEDAM DANA & LJUDI

^ETVRTAK, 15. SEPTEMBAR

Cirkus sa izborom novog reisu-l-uleme Islamske zajednice u BiH, vjerujem, dosadio je i Bogu i narodu. Moj instinkt govori da }e postoje}i reis
Mustafa efendija Ceri} ostati na toj funkciji sve do Sudnjega dana. Njegov
protukandidat, moj kolega s fakulteta ENES KARI] ima dramati~no nikakve
izglede da zamijeni Ceri}a. Vele da }e tu biti i nekakve demokratske procedure; nadam se da }e u procesu izbora novog bosanskog islamskog
poglavara procedura biti bar mrvicu demokrati~nija od one provedene 1993.
godine kada su Enes Kari} i njegov najva`niji lobista Mustafa ef. Spahi}, na demokratski nagovor
Alije Izetbegovi}a, iz Zagreba, ni~im izazvanog, doveli Mustafu ef. Ceri}a.
PETAK, 16. SEPTEMBAR

tajnica malo vremena da nam le|a za{titi:

valjda je bila na nekom hiperva`nom seminaru gdje je sa Sr|anom Dizdarevi}em ili
nekom sli~nom ljigom humanista brbljala
o stravi~nim okolnostima u kojima se
snalaze bosanskohercegova~ki novinari.

lu~ajno ili neslu~ajno, ali u isti ~as,

u isti sat, bobu i dekiku, ohrabrio
se oglasiti {ef Regulatorne agencije BiH Kemal Huseinovi}? Za{to
on?! Pa da protestira protiv pisanja
na{eg lista da mu `ena Almira ne umije pjevati. Almira je, ina~e, voditeljica Dnevnika
BHT koja pred informativne emisije ove
ku}e ima ru`an obi~aj pu{tati vlastiti
muzi~ki spot! Huseinovi}, pored toga {to se
ne sla`e sa na{om konstatacijom da mu,
prvo, `ena ne umije pjevati i, drugo, da
zloupotrebljava eter, `estoko protestira na
konstataciju iz na{eg lista da je on, dakle
Kemal Huseinovi}, SDA-ovski egzekutor.
Ja nisam ~lan SDA niti sam na bilo koji
na~in povvezan sa strankom SDA, kao {to
nisam ~lan niti jedne politi~ke stranke. Sad
}emo malo za`miriti na dva-tri oka i prihvatiti ~injenicu da je gospodin Huseinovi}
godine u Ambasadi BiH u Be~u, najva`nijem diplomatskom punktu bo{nja~ke
politi~ke elite na dunjaluku, proveo kao
predstavnik neovisne udruge pripadnika
Civilne za{tite. Ali, ko je uop}e tvrdio da je
Huseinovi} ikad bio ~lan SDA? Lijepo je
napisano da je on SDA-ovski egzekutor. A
egzekutiva SDA podrazumijeva primitivizam, rodbinsko-krevetske odnose, odsustvo bilo kakvih profesionalnih standarda,
krvolo~nu posesivnost, beskrupuloznost,
patolo{ku gramzivost. U tom su smislu i
generalova tajnica Borka Rudi} i Huseinovi}eva obiteljska elektronska dinastija
svakom ko do profesije i etike dr`i sasvim
komplementaran fenomen: oni su manekeni
sistema vrijednosti koji su na pijedestal
po`eljnog instalirale SDA i njima sestrinske besprizorne politi~ke stranke! U
konkretnom poslu, dakle ovom ~emernom
novinarskom, to zna~i da se od sveg novinarskog posla najmanje isplati baviti novinarstvom. Puno je kurentnije pisati saop}enja, organizirati seminare, revati na
play back.
Neka, hvala...

BOGDAN TANJEVI], najinteligentniji ko{arka{ki stru~njak koji se ikad

kretao po BiH, na po~etku Evropskog prvenstva u ko{arci vode}i selekciju
Turske do`ivio stravi~an poraz od Litvanije. O Litvaniji drugi put (kad osvoje prvenstvo), a za ovaj put se zaustavimo na Bo{i Tanjevi}u i Turskoj. Na
prvi pogled, sve je u toj ekipi sjajno - igra tu Mehmed Okur, 50 miliona
dolara vrijedan centar NBA Utah Jazza; u prvoj je petorci i Hido Turkoglu,
tako|er NBA {ampion. Na parketu je i violentni Sand`aklija Mirsad Jahovi}
Turkd`an, neporeciva evropska ko{arka{ka zvijezda. A opet mi `ao Bo{e jer znam da }e stradati: to
je kao da ti u ekipi igraju ~etiri Salihamid`i}a a nigdje Sergeja Barbareza - nekog ko je spreman
poginuti za ostalu ~etvoricu....
SUBOTA, 17. SEPTEMBAR

IVO MIRO JOVI], predsjedatelj Predsjedni{tva BiH, na zasjedanju

Generalne skup{tine UN-a uspio se sresti, uslikati i o tome javnost izvijestiti
sa solidnim brojem dobrostoje}ih diplomata, biznismena, politi~ara. [to ti je
`ivot i {to ti je politika: prije samo mjesec dana na{ predsjednik Jovi} me u
Kiseljaku u~tivo zamolio da dadnem autogram njegovom sinu...

NEDJELJA, 18. SEPTEMBRA

JIMI HENDRIX, ameri~ki muzi~ki ~arobnjak, gitaristi~ki virtuoz, na dana{nji

dan prije 30 i kusur godina osvanuo mrtav u nekom londonskom hotelu. Slu{am
malo Hendrixa, pa pustim malo Erica Claptona, na|e se ne{to i Jimia Planta,
Keitha Richardsa, i bude mi jasnije za{to se od svih saslu{anih ubio samo
ameri~ki ljevoruki divljak - Hendrix. ...
PONEDJELJAK, 19. SEPTEMBAR

Neobi~an telefonski razgovor sa VLADIMIROM POPOVI]EM BEBOM,

nekada{njim {efom komunikacija u Vladi zvjerski ubijenog srbijanskog premijera Zorana \in|i}a. Dakako da imam puno rezervi, gomilu predrasuda
prema medijski oku`enom Bebi Popovi}u. Ali, nakon {to smo se u startu
usaglasili da je Vojislav Ku{tunica najobi~nija nacionalisti~ka hulja, da je
Aleksandar Tijani} vi{e kriminalna nego novinarska ~injenica te da je
Paddy Ashdown najobi~nija britanska {pijunska olupina, Beba mi postade
dra`i a tuga zbog ubistva njegovog {efa \in|i}a dramati~no se uve}a...
UTORAK, 20. SEPTEMBAR

VOJISLAV [E[ELJ ve} nedjeljama svjedo~i u Haagu kao svjedok

odbrane Slobodana Milo{evi}a. Sla`em se sa svima koji su ovu epizodu
sudskog procesa tretirali medicinsko-patolo{kom terminologijom. I ja, koji
uglavnom ({atro nehotice) ovla{no bacim pogled na sudnicu, svako malo
se nasekiram, uzrujam, pobjesnim. Sve dok me ne uhvati radost {to su ta
dvojica psihopata, Milo{evi} i [e{elj, ipak na sigurnom - iza re{eteka!.
SRIJEDA, 21. SEPTEMBAR

Bauk PDV-a, a`dahe koja }e sa svojih 17 posto kapaciteta zasko~iti

svakog gra|anina BiH, nikog specijalno ne uzrujava. Posebno je zanimljivo
pona{anje lidera federalnog sindikata Edhema Bibera koji trabunja u svemu
osim o onom {to mu je u opisu radnog mjesta. Radni~kom tribunu Biberu ovim
putem javno nudim konstruktivan prijedlog: da nas dvojica zajedno osnujemo
anarho-biberalnu stranku koja }e {tititi stradalnike zlo~ina~kog PDV-a!
22. 9. 2005. SLOBODNA BOSNA

Dozvole.qxd

9/22/2005

7:21 AM

Page 6

DR@AVNI ORGANIZIRANI KRIMINAL

ZLO^INA^KA ORGANIZAC

Doki}evo ministarstvo godinama re

Pi{e

Suzana Mijatovi}

Na{a novinarka prva detaljno i temeljito otkriva nesagled

komunikacija BiH vezan za izdavanje dozvola za me|una
toga Ministarstva nalazi BRANKO DOKI] koji j

rema informacijama iz Ministarstva prometa i komunikacija

BiH, nakon ministra Branka
Doki}a koji, otkako je po~etkom juna podnio ostavku, taj
posao obavlja u tehni~kom mandatu,
gotovo je posve izvjestan i odlazak njegovog zamjenika Harisa Ba{i}a. Ba{i} je,
kako tvrde njegove radne kolege, povla~enje najavio jo{ prije dvadesetak dana,
zbog prelaska na novu du`nost, a navodno je za svog nasljednika ve} izabrao
Izeta Bajramba{i}a, kojeg je ministar
Doki} nedavno smijenio s du`nosti {efa
Koordinacijskog tima za koridor Vc.
Istodobno je promjenu sada{njeg radnog
mjesta zatra`io i vi{i stru~ni suradnik u
Odsjeku za transport Enis Ajkuni}, koji u
dr`avnom Ministarstvu prometa i komunikacija visoko kotira, naro~ito kada su
posrijedi poslovi izdavanja me|unarodnih
dozvola za prijevoz robe i putnika. No,
tek }e se vidjeti kakva je veza izme|u
najavljenih kadrovskih promjena i spekulacija o vi{emilijunskom kriminalu, zbog
~ega je, navodno, samo pitanje dana kada
}e u dr`avnom Ministarstvu prometa i
komunikacija po~eti policijska istraga.

ME\UNARODNE
DOZVOLE PREMA
NACIONALNIM
KVOTAMA
Da pojasnimo, glavnina navoda o
nezakonitostima u Ministarstvu prometa i
komunikacija odnosi se na izdavanje
godi{njih dozvola za me|unarodni prijevoz robe i putnika (CEMT dozvola) i
biletarnih (jednokratnih) me|unarodnih
dozvola, bez kojih niti jedan kamion,
autobus ili cisterna ne mogu pre}i
dr`avnu granicu. Zakonska procedura kod
izdavanja me|unarodnih dozvola predvi|a da Ministarstvo prometa i komunikacija BiH objavi konkurs, nakon kojeg

SLOBODNA BOSNA 22. 9. 2005.

MRE@A DR@AVNOG
KRIMINALA: Kako se
{vercuje dozvolama
za me|unarodni
transportni saobra}aj

Privilegirana firma
privatizirani BTS vlasni{t

Dozvole.qxd

9/22/2005

7:21 AM

Page 7

Bitka za dozvole u me|unarodnom transportu

ZACIJA NA ^ELU DR@AVE

ma reketira doma}e autoprevoznike

a nesagledivi kriminal u dr`avnom Ministarstvu prometa i

a me|unarodni saobra}aj; da li je slu~ajno {to se na ~elu
OKI] koji je na sudu priznao da je KRIMINALAC

irma je kriminalno
sni{tvo Hasana ^engi}a!

se, prema precizno utvr|enim kriterijima,

vr{i bodovanje svih prijavljenih prijevozni~kih poduze}a. Potom se, ovisno o
broju bodova, dodjeljuju dozvole za koje
se Ministarstvu pla}a od 30 do 50 KM.
No, kako broj prispjelih zahtjeva svake
godine umnogome prema{uje broj dozvola, njihova se prava vrijednost mjeri
cijenama na crnom tr`i{tu gdje ko{taju
od tri tisu}e do ~ak 50.000 KM?! Dodajmo tome kako su najskuplje o( dnosno
najtra`enije)CEMT dozvole za Austriju,
Njema~ku, Gr~ku, Italiju i Ma|arsku.
Nekoliko uposlenika dr`avnog Ministarstva prometa i komunikacija, koji su
iz razumljivih razloga inzistirali da ostanu
neimenovani, potvrdili su kako se
me|unarodne dozvole dijele prema tzv.
nacionalnim kvotama, kao i da se radi o
sustavu koji je uspostavljen odmah nakon
formiranja, tada Ministarstva civilnih
poslova i komunikacija BiH. U tom su
smislu kao tri klju~na slu`benika imenovali sada{njeg pomo}nika ministra za
promet Mirka [ekaru, njegovog prvog
pomo}nika Enisa Ajkuni}a i tajnika
Ministarstva prometa i komunikacija
Nikolu [egu.
Ta trojica su z( animljivo je da se
ekara, Ajkuni} i e[go na ovim pozicija[
ma nalaze ve} godinama), dakako uz
punomo} njihovih nominalnih {efova
(ministra i njegovog zamjenika), upotpunosti privatizirali dodjelu CEMT i biletarnih dozvola, koje su dijeljene suprotno
svim kriterijima.

SITNI KRIMINAL
OD DVA MILIONA KM
Uz sve evidentirane nepravilnosti, a
prema tvrdnjama na{ih sugovornika,
ove je godine u Ministarstvu prometa i
komunikacija BiH nestalo sto CEMT
dozvola. Ako broj navodno izgubljenih dozvola pomno`ite sa 20.000
KM, {to je prosje~na cijena koju pla}aju
privatni prevoznici, ispada da je neko,
samo na ovaj na~in, zaradio dva miliona
maraka, obja{njava jedan slu`benik
Ministarstva.
22. 9. 2005. SLOBODNA BOSNA

Dozvole.qxd

9/22/2005

7:22 AM

Page 8

DR@AVNI ORGANIZIRANI KRIMINAL

MIRKO [EKARA, TAJKUN

Najbogatiji ~ovjek u Doki}evom

ministarstvu je predratni skromni
~ovjek [ekara
Mirko [ekara je do 1992. godine `ivio u dvosobnom stanu u
sarajevskom naselju Grbavica, sa suprugom Du{ankom, tada prodava~icom u NAMI i dvoje djece. Po svemu, dakle, sasvim prosje~na obitelj svoju `ivotnu {ansu dobija nakon uspostave
dr`avnih institucija, kada se Mirko zapo{ljava u Ministarstvu civilnih poslova i komunikacija, a Du{anka u Ministarstvu vanjskih
poslova BiH. I dok je suprug u Sarajevu obavljao funkciju {efa
Odsjeka za transport u dr`avnom Ministarstvu civilnih poslova i
komunikacija, Du{anka [ekara je, zajedno s djecom,
raspore|ena u Veleposlanstvo BiH u Australiji, premda nije poznato koja su to~no bila njezina diplomatska zadu`enja, budu}i da
je do rata radila kao trgovkinja?! Kako se, uporedo s njihovim
napredovanjem u karijeri pove}avao i popis nekretnina,

supru`nici [ekara, pored stana na Grbavici, postali su vlasnici dva

stana i poslovnog prostora na Palama, te jo{ jednog stana u Igalu.
Mirko [ekara koji je prije rata danima proslavljao kupovinu Yuge,
danas vozi Mercedes S-klase i Golfa 4. I mada je bilo za o~ekivati
da }e poslije serije medijskih prozivki ministar Branko Doki} smijeniti Mirka [ekaru, on je s mjesta vi{eg stru~nog suradnika promaknut u pomo}nika ministra za transport. No, ako se zna da je i
sam Doki}, prije dva mjeseca, priznao krivnju za po~injeno kazneno djelo zlouporabe slu`benog polo`aja ili ovlasti (osu|en je na
{est mjeseci uvjetne zatvorske kazne i nov~anu kaznu od 25.000
KM), odluka o promaknu}i [ekare posve je razumljiva. Posebice jer
se nijedna dozvola za me|unarodni prijevoz nije mogla izdati bez
suglasnosti ministra i njegovog zamjenika?!

MINISTAR KOJI JE
PRIZNAO KRIMINAL:
Branko Doki}, dr`avni
ministar u vi{emjese~noj
ostavci

ZA[TO VOLE DOZVOLE

Favoriti iz Prnjavora
Prema dostupnim podacima, poduze}u
Sexey iz Lakta{a, koje je prijavilo osam
vozila i dobilo 8,5 bodova, dodijeljene su
dvije dozvole vi{e, jedna za Italiju a druga
za Gr~ku, te jo{ jedna {uplja dozvola. ^ak
{est dozvola vi{e dodijeljeno je tvrtki Nail iz
Donjeg Vakufa (spekulira se da u tom
poduze}u vlasni~kog udjela ima i Enis
Ajkuni}), ~etiri dozvole vi{ka date su

SLOBODNA BOSNA 22. 9. 2005.

poduze}u Bra}a Bajri} iz Cazina.... Sve

skupa, najmanje deset tvrtki dobile su u
2005. vi{e dozvola nego {to im pripada.
Koncem pro{le godine tvrtka Jezero Lake iz
Prnjavora dobila je dvije me|unarodne
dozvole za transport iako, prema va`e}em
Pravilniku, novoregistrirano poduze}e uop}e ne mo`e u istoj godini konkurirati za
dobijanje dozvole.

Zastupnik Bosanske stranke u Parlamentu BiH Muhamed Moranki} prvi je,

jo{ pro{le godine, zatra`io na sjednici
Zastupni~kog doma da se ispitaju navodi o
kriminalu u dr`avnom Ministarstvu prometa i komunikacija. Budu}i da je
Moranki}, istodobno, i dopredsjedavaju}i
parlamentarne oKmisije za promet, komunikacije i veze (K
omisijom predsjedava Milo{ Jovanovi}, a njegov je drugi
zamjenik Ivo Lozan~i}), on je zahtijevao
da se tra`eni odgovori adresiraju na oKmisiju, dakako, u formi zvani~nog izvje{}a. oKnkretno je Moranki} zatra`io informaciju kako su tijekom 0204. godine izdavane E
CMT i biletarne dozvole. Me|utim, premda su taj zahtjev, i to kao
zaklju~ak, prihvatili svi ~lanovi parlamentarne oKmisije za promet, komunikacije i
veze, zastupniku Moranki}u je, nakon
du`eg ~ekanja, najprije po~etkom ove
godine dostavljen spisak firmi kojima su
podijeljene dozvole za me|unarodni transport, a pro{log tjedna i Pravilnik o dodjeli
E
CMT dozvola. (Prethodno je Moranki}
javno zaprijetio da }e od SIPA-e i
Tu`iteljstva BiHtra`iti da izvr{e kontrolu
u Ministarstvu prometa i komunikacija.)
Mene nisu zanimali kriteriji iz
Pravilnika, nego kako su dozvole izdavane, ka`e Muhamed Moranki}, obja{njavaju}i kako je, pola godine poslije
prvog spiska, iz Ministarstva prometa i
komunikacija BiHstigao drugi spisak
firmi koje su dobile dozvole. No, kako su
se podaci iz drugog spiska razlikovali u
pore|enju s onim koji su navedeni u
prvom popisu, zbog ~ega je Moranki}
ponovno reagirao, re~eno mu je da se
Problem je
druga lista odnosi na 0205.?!

Dozvole.qxd

9/22/2005

7:23 AM

Page 9

Bitka za dozvole u me|unarodnom transportu

{to mi nismo tra`ili podatke iz ove

godine, jer nam nikada nije dostavljen
kompletan spisak za 2004. godinu, ka`e
Moranki}, napominju}i da je u ovom
slu~aju sporan rPotokol o bodovanju i
raspodjeli dozvola koji se uporno krije u
Ministarstvu prometa i komunikacija.
Naime, prema zakonskoj proceduri,
bodovanje svih autoprijevozni~kih poduze}a koja su konkurirala za izdavanje
me|unarodnih transportnih dozvola vr{e
~lanovi interne Komisije koju formira
dr`avno Ministarstvo prometa i komunikacija, a na temelju utvr|enih kriterija.
Konkretno, za jednu dozvolu za uAstriju
potrebno je sakupiti osam bodova, dok
je, primjerice, za dozvolu za Italiju propisano pet bodova. Imam informacije da
su pojedinim firmama koje su dobile dva
boda, kasnije dodijeljene i po dvije dozvole za Italiju ili Austriju, tvrdi zastupnik Muhamed Moranki}. D
o naredne
sjednice rD`avnog parlamenta k( oja je
zakazana 8.2septembra), predsjedavaju}i
Komisije Milo{ oJ vanovi} i njegova dva
zamjenika, Muhamed Moranki} i Ivo
ozan~i}, trebali bi se sastati s ministrom
L
Brankom D
oki}em, od kojeg o~ekuju
odgovore na brojna pitanja. Ja }u biti
uporan i inzistirati da mi se dostave sve

MINISTARSTVO KAO HASANAGINICA

Kako ^engi}ev BTS

trguje dr`avnim dozvolama
Vlasnici pojedinih prijevozni~kih poduze}a su javno pri~ali kako su ih slu`benici
dr`avnog Ministarstva prometa i komunikacija, kada su tra`ili jednokratne dozvole za me|unarodni prijevoz, upu}ivali na
tvrtku BTS (Bosanski transportni servis) iz
Visokog, ~iji je jedan od (su)vlasnika,
tako|er dr`avni parlamentarac, Hasan
^engi}. Kako im je u Ministarstvu nevje{to
obja{njavano, navodno da je BTS imao
informacije. Mada su mi neki dobronamjerni poznanici savjetovali da ne ~a~kam
previ{e, odlu~an je Moranki}.
Ilegalna trgovina CE
MT i biletarnim dozvolama nije, me|utim, predstavljala jedini alternativni izvor prihoda za
nekolicinu visokorangiranih slu`benika
dr`avnog Ministarstva prometa i komunikacija. oPkazalo se to ove godine, kada
je posebna Komisija u( kojoj su, ponovno, [ekara i jAkuni}), po prvi put,

vi{ka dozvola, iako sve upu}uje da je ta

tvrtka bila samo posrednik u njihovoj
preprodaji. Ina~e, kada je jedan autoprijevoznik koji je tra`io dozvolu pozvao
uposlenicu BTS-a (izvjesnu Jasnu), re~eno
mu je da biletarna dozvola ko{ta 5.000
eura! Za istu dozvolu, pod pretpostavkom
da je dobijena u regularnoj proceduri od
Ministarstva prometa i komunikacija, treba
platiti oko 30 KM.
izvr{ila javno uskla|ivanje redova vo`nje.
Naime, za odre|ivanje termina redova
vo`nje u me|unarodnom prometu sva
poduze}a koja se bave prijevozom putnika morala su platiti odre|enu taksu.
Budu}i da je, samo po tom osnovu, u
dr`avni prora~un ove godine upla}eno
90.0KM, postavlja se pitanje kako su
redovi vo`nje uskla|ivani proteklih {est
godina, odnosno, na ~iji su ra~un i u
kojem iznosu upla}ivane takse?

22. 9. 2005. SLOBODNA BOSNA

9/22/2005

10:00 AM

Page 10

MINI MARKET

mm10-11.qxd

Dok sam `iv i zdrav radit }u koliko mogu i umijem za dobro

svoga naroda na bilo koji na~in, uklju~uju}i i na~in politike

(VI[E)NACIONALNI PARK

Organizatori nau~nog
skupa na Blidinju goste
smjestili u vlastite vikendice
i to debelo naplatili!
Prvi me|unarodni znanstveni simpozij Blidinje 2005. koji je,
proteklog petka i subote, odr`an u tom Parku prirode, unato~ pompeznim najavama, nije predstavljao ni{ta drugo do zgodnu priliku za
medijsku promociju omiljenog zimskog izleti{ta hercegova~ke politi~ke i poslovne elite. Iako je objavljeno da su za trajanja Simpozija
predstavljeni radovi vi{e od pedeset znanstvenika koji su u odvojenim skupinama razgovarali o biljnim i `ivotinjskim endemima,
arheologiji, kulturnom i graditeljskom naslije|u, ~ini se, ipak, kako
su tijekom dvodnevnog skupa dominirale sasvim druge teme. U tom
se smislu razgovaralo o izgradnji infrastrukture (a naro~ito putnih
komunikacija do Blidinja), odr`an je sastanak gospodarstvenika koji
su raspravljali o uvo|enju PDV-a, potom susret gradona~elnika iz
cijele regije?! Sve skupa, predsjednik Organizacijskog odbora
Simpozija i lider HDZ-a Dragan ^ovi} okupio je na Blidinju preko tri
stotine uzvanika.

DVODNEVNI NAU^NI DERNEK:

Nacionalni park Blidinje

10

SLOBODNA BOSNA 22. 9. 2005.

MUSTAFA ef. CERI], reisu-l-ulema IZ BiH

KAPELSKI KR

Direktor Elektro
Enver Kreso prijeti
novu cementaru
Enver Kreso, generalni direktor lEektroprivrede BiH, ne
prestaje sa ucjenama eCmentare Lukavac. On je proteklog ljeta,
ne obaziru}i se na ugovor koji je sam potpisao 2001. a kojim se u
ime lEektroprivrede BiH obavezao da }e u narednih 20 godina
pepeo i {ljaku iz Termoelektrane Tuzla prodavati eCmentari po
cijeni koja ne}e prelaziti 1,90 posto prosje~ne cijene tone cementa, odlu~io nametnuti nove cijene. Kako se menad`ment
eCmentare, ina~e najbolje privatizirane firme u Tuzlanskom kantonu, nije slo`io s tim, Kreso je Termoelektrani nalo`io da prestane
sa isporukom pepela i {ljake. eCmentara je zbog toga jedan dan
zaustavila proizvodnju, a onda je, pod Kresinim pritiskom, pristala na pove}anje cijene, ali samo do kraja ove godine. Kada je vidio
da rukovodstvo eCmentare ne namjerava trajno pove}ati cijenu i
nagovje{tava raskinuti dugogodi{nji ugovor, Kreso je zaprijetio da
}e graditi novu cementaru u Lukavcu!?
U ovoj Kresinoj nabulozi ima samo jedna logi~na stvar.
Ako do|e do raskidanja ugovora i C
ementara Lukavac prestane

mm10-11.qxd

9/22/2005

10:00 AM

Page 11

Na djelu je agresija na Dejtonski sporazum koji je

doprinio izgradnji BiH
PERO BUKEJLOVI], premijer RS

ELSKI KRESO

ktroprivrede BiH
jeti da }e podignuti
ntaru u Lukavcu
preuzimati pepeo i {ljaku iz Termolektrane, taj njen otpad
mogao bi vrlo brzo zatrpati kompletnu Tuzlu. Z
a to, naravno,
postoji rje{enje: Termoelektrani treba samo dopustiti da se
pridr`ava potpisanog ugovora i nastavi po ugovorenoj cijeni
isporu~ivati C
ementari pepeo i {ljaku. Ali, kako Kresi logika
nije ja~a strana, tako on i istrajava na ideji gradnje nove
cementare.
Z
n aju}i kakva je na{a vlast, ne treba se za~uditi ako
E
l ektroprivredi BiH neko jednog dana izda dozvolu za
gradnju nove cementare, i to tik uz ve} postoje}u. No, puno
je ve}e pitanje ko bi i kojim parama platio tu glupu investiciju. E
l ektroprivreda BiH sigurno ne bi, jer po zavr{nom
ra~unu i revizorskom izvje{taju iz jula ove godine ta firma
imala je gubitak od 52 miliona KM, a izgradnja nove
cementare, osrednjih kapaciteta, iznosi oko 400 miliona
maraka!
(S. Muli})

IZAZOV ZA ELEKTROPRIVREDU BiH:

Prvi ~ovjek Elektroprivrede Enver Kreso

Me|utim, budu}i da skromna hotelska ponuda na Blidinju nije

bila dostatna za smje{taj svih sudionika, gosti su raspore|eni po
privatnim vikend-ku}ama ~iji su vlasnici, uglavnom bli`i ro|aci HDZovih prvaka, tako dobili priliku za neo~ekivanu zaradu. Neki njihovi
susjedi ~ak tvrde da su odabranim doma}inima, o tro{ku organizatora (pretpostavlja se da su ra~un podijelile Hercegova~koneretvanska i Zapadnohercegova~ka `upanija), opremljene
vikendice, kako bi sudionicima Simpozija bio osiguran puni komfor.
Vikendice na Blidinju, kako smo ranije pisali, imaju federalni ministar financija Dragan Vranki} i dopredsjednik HDZ-a Rade
Bo{njak (obojica su sudjelovali u radu Simpozija), biv{i direktori
Elektroprivrede Herceg-Bosne Mate Jurkovi} i Matan @ari}, bra}a
Ivankovi}-Lijanovi}, novinar splitske Slobodne Dalmacije i ha{ki
optu`enik Josip Jovi}... No, iako se radi o dobrostoje}im
doma}inima, ne treba isklju~iti mogu}nost da su i neki me|u
njima tako|er dali vikendice u najam.
(S.M.)

RAMA, RAMA, DRU@E MOJ

HDZ-ovi juri{nici u`asnuti

zahtjevima navodnih
bo{nja~kih roditelja!
Da su ~lanovi Op}inskog odbora HDZ-a u Prozoru-Rami ostali
potpuno zate~eni o{trim reakcijama roditelja hrvatske djece koja
poha|aju Osnovnu {kolu Marko Maruli}, kao i predstavnika oporbenih stranaka i nevladinih organizacija koji su zatra`ili poni{tenje
odluke o osnivanju nove {kole Alija Isakovi}, najbolje su pokazali
nervozni istupi njihovih lokalnih ~elnika. Nakon {to su, podsjetimo,
protivnici nacionalne segregacije odlu~no zatra`ili da se svoj djeci,
bez obzira na nacionalnu pripadnost, u {koli Marko Maruli}
omogu}i obrazovanje na jeziku i prema nastavnom programu koji
sami odaberu, HDZ-ovci su pokrenuli `estoku medijsku ofenzivu.
Dakako, kako bi dokazali da je odluka Op}inskog vije}a (odnosno
HDZ-a i SDA) o formiranju dvije {kole pod jednim krovom bila
posve opravdana.
Tako su se, u brojnim priop}enjima i javnim istupima u
lokalnim medijima ~lanovi Op}inskog odbora HDZ-a najprije pozvali
na za{titu nacionalnih interesa, tvrde}i da je odluka o osnivanje
nove {kole za bo{nja~ku djecu bila jedini na~in da se o~uvaju
hrvatski planovi i programi?! No, kako ova argumentacija nije dala
nikakvog u~inka, a poslije upada roditelja u zgradu Op}ine ProzorRama, oglasila se i Mlade` HDZ-a. U priop}enju koje je potpisao njihov predsjednik Ivan [imunovi}, izme|u ostalog, taj je HDZ-ov
juno{a prosvjednike nazvao navodnim roditeljima. Jednako stupidnu formulaciju potom je, gostuju}i u emisiji lokalnog radija,
ponovio i predsjednik Op}inskog odbora HDZ-a u Prozoru-Rama
Ivica [imunovi} koji je govorio o takozvanim roditeljima! Pored
toga, [imunovi}-stariji je izjavio da je svima koji se bune protiv
legalne odluke Op}inskog vije}a o osnivanju Osnovne {kole Alija
Isakovi}, jo{ uvijek petokraka u srcu. Na koncu se, u znak potpore HDZ-u, oglasio i predsjednik temeljnog ogranka te stranke u
selu Proslap Ivan Filipovi} koji je zaprijetio da }e, ukoliko se prihvati ujedinjenje dviju {kola, sva djeca morati u~iti po federalnom
planu i programu. Filipovi} je, ina~e, sto~ar na planini Ljubu{i i nije
poznato da li je ikada i{ao u bilo koju {kolu?!
(S.M.

22. 9. 2005. SLOBODNA BOSNA

11

9/22/2005

9:57 AM

Page 12

MINI MARKET

mm12-15.qxd

MEHAK KO DU[A

Na oficijalnom siteu Agencije za

promociju stranih investicija
(FIPA) nedjeljama se prikazuju
isklju~ivo tvrdi porni}i!
Nekoliko posljednjih sedmica oficijalni web site FIPA-e Agencije za promociju inostranih investicija - spadao je u red najposje}enijih sajtova u dr`avi. Ali ne zboga atraktivnih privrednih
informacija i promocije inostranih investicija nego zbog obilja
besplatnog pornografskog sadr`aja koji se vrtio na nekada{njem
linku pod nazivom Razvojna strategija BiH (PRSP)! FIPA je naime
svojevremeno na svoj oficijelni web site uvrstila i Razvojnu strategiju BiH. No, kako je u me|uvremenu istekla rezervacija PRSP-a,
domenu je zakupio neki Nijemac koji je kreirao vrlo atraktivni sex
ofice i taj se sadr`aj po automatizmu na{ao na linku FIPE! Kako
uposleni u FIPI nemaju obi~aj zavirivati na vlastiti web site, link s
besplatnim sex shopom vrtio se sedmicama na sveop}e veselje
potencijalnih investitora. Ko zna koliko bi ovaj cirkus potrajao da
neki savjesni posjetilac sitea nije pozvao kancelariju FIPA-e sugeriraju}i im da s oficijelnog sitea uklone pornografske sadr`aje.
No, prije nego {to je sporni sadr`aj uklonjen, uspjeli smo spasiti sliku FIPA-inog web sitea krcatu ponudom tvrde pornografije.
(A.M.)

Reisu-l-ulema Mustafa ef. Ceri} nije Ronaldo da

mu se nabacuju lopte
MUSTAFA SPAHI], profesor u Sarajevskoj
medresi

RATNI ZLO^INCI: Rusko-srp

Na{a novinarka otkriva k

nedjelja u Rusiji pro
transportirani neki od naj
nedostupnih optu`en

IZ RUSIJE U HAAG: Savo Todovi}

Posljednjih mjeseci nekoliko ratnih zlo~inaca za kojima su

bile raspisane potjernice Ha{kog tribunala uhap{eno je na teritoriji uRsije. Prvo je prona|en fo~anski kolja~ Savo Todovi},
zatim i Dragan Zelenovi} sa fo~anske optu`nice, da bi prije
nekoliko dana u {eveningenskom zatvoru osvanuo egzekutor iz
Vi{egrada Sredoje Luki}. Iz izvora bliskih vrhu policije S
R,
Slobodna Bosna saznaje kako se ba{ sada pronalaze ovi ratni
zlo~inci za koje se znalo jo{ 2003. godine da mirno `ive u uRsiji.
Klju~na osoba za otkrivanje ovih osoba bio je Predrag
Trivun zvani Pedolino iz Miljevine, jedan od najagilnijih SDSovih snagatora i de~ko zadu`en za specijalne zadatke. Pedolino
je ostao upam}en po tome {to je predvodio teroristi~ku grupu
koja je u jesen 1997. upu}ena u Banju Luku kako bi izazvali
nered me|u pristalicama tada{nje predsjednice Biljane Plav{i}
koja se u to vrijeme obra~unavala sa SDS-om. Trivunuvi razbija~i stigli su kao prethodnica Mom~ilu Kraji{niku koji je u ovom
SVAKI JATA SVOJOJ PITICI LETI

@estoki obra~un Silajd`i}a

i njegovog omiljenog kriminalca
Jate sa Hidrogradnjom!
Ovih dana vodi se `estoka borba za privatizaciju jedne od
najprofitabilnijih gra|evinskih firmi u dr`avnom vlasni{tvu sarajevske Hidrogradnje. Kako nezvani~no saznajemo, za preuzimanje
Hidrogradnje zainteresovan je Hamzalija Ibri}, vlasnik gra|evinske
firme Jata iz Srebrenika i jedan od ve}inskih vlasnika Tuzlanske

12

SLOBODNA BOSNA 22. 9. 2005.

ZLO^INAC NA PRAVOM MJESTU:

Sredoje Luki}, monstrum iz
Vi{egrada

mm12-15.qxd

9/22/2005

9:58 AM

Page 13

Ujedinjeni narodi nikad ne smiju postati dekor na

me|unarodnoj sceni
STIPE MESI], predsjednik Republike Hrvatske

usko-srpska veza za Haag

riva kako su posljednjih

i prona|eni i u Haag
d najtra`enijih i godinama
tu`enih za ratne zlo~ine
gradu trebao odr`ati Svesrpski sabor, ali ih je predsjednica
Plav{i} omela u toj namjeri. Pedolino i njegova grupa su
uhap{eni sa ve}im arsenalom streljiva, bombi i no`eva ali i
duplim li~nim dokumentima. Kada su bili privedeni u jednu banjalu~ku policijsku stanicu, pretukli su tamo{nje policajce, oteli
vozilo i pobjegli za Bjeljinu koja je bila sigurno uto~i{te za SDSove kriminalce.
Kao pouzdan strana~ki ~ovjek tih godina Trivun je bio
zadu`en za pra}enje i obezbje|ivanje kamiona kojima se {vercovala visokotarifna roba za firmu Slu`be dr`avne bezbjednosti RS
Select Impex. Od tada datira njegova bliskost sa Draganom
Kijcem, u to vrijeme prvim ~ovjekom ove tajne slu`be. Pla{e}i
se da bi mogao odgovarati za sve ono {to je ~inio u ime vi{ih
ciljeva, posljednjih godina je napustio Republiku Srpsku i `ivio
u crnogorskom gradu Nik{i}u.
Ali i tamo je nastavio obavljati specijalne zadatke.
Anga`ovan je za prebacivanje ratnih zlo~inaca i njihovo skrivanje u Rusiji nakon {to bi im MUP-u Srbije i Crne Gore na~inio
la`ne putne isprave. Tako je Pedolino bio jedan od rijetkih koji
je znao pod kojim imenima i na kojim adresama su ovi zlo~inci
nastavljali `ivjeti u Rusiji.
(S. [a~i})
LAHAK POSO A PARALI

Otkrivanje mjesta
na kojima su se
krili optu`eni za
ratne zlo~ine
motivirano je
isklju~ivo novcem
Predrag Trivun je posljednjih mjeseci zapao u nov~anu krizu, i
to je glavni razlog zbog kojeg je pristao na ponudu direktora policije RS Dragana Andana da mu, za adekvatnu nov~anu nagradu,
otkrije prebivali{te optu`enih ha{kih bjegunaca. Tako je Pedolino
razotkriv{i Todovi}a, Zelenovi}a i Sredoja Luki}a zaradio pozama{nu svotu novca, a direktor policije Andan obezbjedio sebi rejting u me|unarodnim krugovima prikazav{i se kao nepokolebljivi
lovac na ratne zlo~ince. Dodu{e, dobro upu}eni izvori tvrde da nije
zaradio samo rejting nego i ne{to od onoga {to je iz specijalne
kase MUP-a bilo namijenjeno kooperativnom Pedolinu.

banke, u ~emu mu poma`e njegov politi~ki mentor Haris Silajd`i}.

Navodno, Ibri} bi sredstva za kupovinu Hidrogradnje osigurao prodajom ve}inskog paketa dionica Tuzlanske banke slovena~koj Novoj
ljubljanskoj banci. Politi~ko-poslovnoj eliti Stranke za BiH u preuzimanju Hidrogradnje suprotstavit }e se direktor Hidrogradnje
Mehmed Drina, a finansijsku podr{ku njegovim namjerama
obe}ale su dvije kompanije, Fabrika duhana Sarajevo, te Bosnalijek.
(M.F.)

Haris Silajd`i}

BA[, BA[I] ^ELIK

Glavni revizor u Vije}u ministara

bit }e supruga doministra
Harisa Ba{i}a
Pred poslanicima dr`avnog Parlamenta ovih dana bi se trebao
na}i zakon o reviziji dr`avnih institucija BiH. Nacrtom zakona koji je
upu}en u parlamentarnu proceduru predvi|eno je da svi moraju
imati certifikat osim - glavnog revizora! Drugim rije~ima, dva zamjenika glavnog revizora, kao i svi revizori moraju biti profesionalci
osim glavnog revizora kojeg bi na tu poziciju postavljale vladaju}e
stranke po politi~koj liniji. Ova rupa u nacrtu zakona nije slu~ajna jer
se za mjesto glavnog revizora ve} priprema Meliha Ba{i}, profesorica na Ekonomskom fakultetu Sarajevskog univerziteta i supruga
Harisa Ba{i}a, aktuelnog zamjenika ministra prometa i komunikacija u Vije}u ministara BiH. (M.F.)
MILOVANJE, LUDOM RADOVANJE

Vladaju}a nacionalisti~ka
klika jedino se usaglasila o
pomilovanjima i pove}anju pla}a!
Vladaju}a koalicija nacionalnih partija s velikim je uspjehom
blokirala kritike na svoj ra~un: kriti~arima bi jednostavno pod nos
gurnula broj usvojenih zakona koji, mora se priznati, zbilja nije mali.

22. 9. 2005. SLOBODNA BOSNA

13

9/22/2005

9:59 AM

Page 14

MINI MARKET

mm12-15.qxd

No taj klju~ni adut u rukama vladaju}e koalicije iznenadno je

devalviran nakon nedavne izjave biv{eg zamjenika visokog predstavnika Donalda Haysa u kojoj tvrdi da su prakti~no svi ti zakoni
kreirani i napisani izvan institucija BiH - naj~e{}e u OHR-u, OSCE-u,
MMF-u, Svjetskoj banci itd!
Izuzetak su samo dva zakona: Zakon o pomilovanju i Zakon o
pla}ama i drugim pravima zastupnika. Prvi je u me|uvremenu suspendiran zbog o~iglednih zloupotreba u primjeni a usvajanje drugog
sprije~eno je doslovno u posljednji ~as pod velikim pritiskom javnosti koja je jednodu{no osudila besramni poku{aj ozakonjenja novog
seta funkcionerskih privilegija poput prava profesionalnih zastupnika na odlazak u penziju nakon 20 godina radnog sta`a.
(A.M.)

Donald Hays

BLESIM MEHMEDI]

Safeta Halilovi}a na ~elu Stranke

za BiH mijenja Besim Mehmedi}
Pozivaju}i se na provjerene izvore, dnevne novine SAN objavile
su nedavno vijest o predstoje}im krupnim kadrovskim promjenama
u vrhu Stranke za BiH. Zahtjevi za kadrovskim osvje`enjem navodno su do{li od nekolicine ~lanova naju`eg strana~kog rukovodstva

Besim Mehmedi}

14

SLOBODNA BOSNA 22. 9. 2005.

Profesionalno sam potpuno realizirana osoba u TV

novinarstvu

Veliki pravni eks

]eman zaklju~io d
neustavna ka
SANELA PRA[OVI], TV voditeljica

JEDEM TI MA

Ustavno-pravna komisija Parlamenta BiH kojom predsjedava

SDA-ov pravni ekspert (ro|en u Te{nju, Pravni fakultet zavr{io u
Banjoj uLci) Mirsad ]eman, na sjednici odr`anoj krajem protekle
sedmice, proglasila je neustavnim SDP-ov prijedlog izmjena
Zakona o PDV-u! Su{tina SDP-ova prijedloga svodi se na
uvo|enje dvije poreske stope - nulte stope koja bi se primjenjivala
za osnovne prehrambene proizvode, knjige, kompjutere, lijekove i
ortopedska pomagala - i op}e poreske stope od 17 posto kojom bi
se oporezivao promet svih ostalih proizvoda. Kao {to je poznato,
ranije usvojeni Zakon o PDV-u predvi|a samo jednu poresku stopu
(17 posto) {to zna~i da bi se na jednak na~in oporezivali i najluksuzniji automobili i ortopedska pomagala.
Ustavni osnov da se SDP-ov prijedlog proglasi neustavnim
prona|en je u potpuno neustavnoj kategoriji! Naime, e]manova se
komisija pozvala na dogovor dvojice entitetskih premijera prema

9/22/2005

mm12-15.qxd

10:02 AM

Page 15

Sanader ~eka Godoa

IVICA RA^AN, predsjednik SDP-a RH

EM TI MATER

ekspert Mirsad
~io da je sirotinja
a kategorija
kojem se u zakonsku proceduru mogu uvrstiti samo oni zakoni
koje prethodno aminuju dvije entitetske vlade. A kako SDP-ov prijedlog nema takvu saglasnost, e]manova komisija proglasila ga je
neustavnim! Ne treba ni podsje}ati da je neustavan upravo dogovor dva entitetska premijera kojima je, suprotno Ustavu BiH,
dopu{teno da odlu~uju o pitanjima iz nadle`nosti Vije}a ministara
i Parlamenta BiH.
No, uprkos birokratskim barikadama kojima se poku{ava sprije~iti glasanje Parlamenta BiH o SDP-ovu prijedlog uvo|enja
dvije poreske stope, SDP ne odustaje: u desetak gradova BiH
istovremeno je zapo~eta opse`na kampanja prikupljanja potpisa
gra|ana za dvije stope PDV-a koja je nai{la na izvanredan odjek ve} prvog dana kampanje prikupljeno je preko 50.000 potpisa! U
SDP-u se nadaju kako e]manova komisija ne}e i potpise gra|ana
proglasiti neustavnim!
(A.M.)

KO NE UMRE, KREPAT ]E:

Mirsad ]eman, pravni strateg SDA

koje ne pristaje skr{tenih ruku gledati dramati~ni pad povjerenja

glasa~a evidentiran u posljednjim istra`ivanjima javnog mnijenja.
Kako pi{e SAN, najskuplji ceh za takvo stanje u Stranci platit }e
njen predsjednik Safet Halilovi} kojeg }e unutarstrana~ki nezadovoljnici primorati na odstupanje. Navodno, umjesto potro{enog
Halilovi}a na strana~ko prijestolje zasjest }e Besim Mehmedi},
jedan od najodanijih suradnika osniva~a Harisa Silajd`i}a, ina~e
direktor Zavoda za izgradnju Kantona, koji je svoju munjevitu karijeru otpo~eo sa mjesta glavnog {ankera sarajevskog Kamernog
teatra (uz pomo}, naravno, Bakira Izetbegovi}a)
Prema izvorima Slobodne Bosne, informacija dnevnika SAN u
osnovi je ta~na, osim u jednom (istina najbitnijem) detalju: smjenu
Safeta Halilovi}a ne zagovara nikakva frakcija unutarstrana~kih
nezadovoljnika nego upravo Haris Silajd`i} koji s distance upravlja
Strankom. Na{i izvori tvrde da se Silajd`i} ponovo vra}a u politiku
uz javno obrazlo`enje kako to ne ~ini zbog svojih politi~kih ambicija
nego zbog u~estalih zahtjeva partijskog ~lanstva zabrinutog za
budu}nost Stranke.
(M.A.)
VLAST BEZ VOZNOG REDA

Vlasti u Sarajevskom kantonu u

procesu modernizacije
saobra}ajnica planiraju
uni{tavanje Poljoprivrednog
fakulteta!
Ako se tzv. sjeverna longitudinala u glavnom gradu BiH bude
gradila onako kako su to zamislile vlasti u Sarajevskom kantonu, onda }e, po svoj prilici, ve} pri samim pripremnim radovima do}i do ve}e materijalne {tete nego {to }e kompletan projekat vrijediti. Naime, saobra}ajnica sa ~etiri trake koja bi trebala i}i trasom sada{nje ulice Put `ivota mo`e biti izgra|ena
samo ukoliko se sru{i jedan dio studentskog Kampusa u
Pofali}ima. A prva zgrada iz tog kompleksa koja je bezecovana
za ru{enje jeste zgrada Poljoprivrednog fakulteta. U tu zgradu je
nakon rata, samo za gra|evinski materijal, ulo`eno preko
600.000 KM, a vrijednost opreme u osam laboratorija iznosi
preko tri miliona maraka! Istina je da se sve mo`e preseliti, pa
i ovaj fakultet, ali je problem u tome {to se on nema gdje preseliti! Vlada jeste fakultetu obe}ala na}i privremeni smje{taj, ali
pri samoj pomisli na to dekanu fakulteta dr. Vjekoslavu Selaku
prosto se kosa na glavi di`e.
Naime, prema dekanovim rije~ima, privremena selidba bi za
Poljoprivredni fakultet bila ravna njegovom umiranju. Nema teorije da mi preseljavamo osam laboratorija i svu opremu, a ona
je, tvrdim, najmodernija u Bosni i Hercegovini. Ne zato {to je
nama to mrsko ve} zato {to ta oprema zahtijeva poseban tretman, potrebna je posebna infrastruktura, specifi~na vrsta
napajanja strujom. Kada bismo sada isklju~ili te instrumente,
pa ih ponovo uklju~ili u neke neadekvatne uti~nice, sa
naponom struje koji im ne odgovara, do{lo bi do nenadoknadive havarije, ka`e dr. Selak. On isti~e da postoje samo dva
rje{enja: ili da se zgrada ne dira, a longitudinala malo suzi, ili da se
izgradi potpuno nova zgrada, a ona bi ko{tala najmanje 16 miliona
maraka.
(S. Muli})
22. 9. 2005. SLOBODNA BOSNA

15

9/22/2005

9:34 AM

Page 16

MINI MARKET

MINImarket1617.qxd

NAZOVI O61 RADI SAMOUBISTVA

Radosne i manje radosne

vijesti iz BH Telecoma
BH Telecom najavio je nove cijene telefonskih usluga, koje }e se
primjenjivati od 1. oktobra ove godine. Prema tom cjenovniku,
mjese~na pretplata za fiksnu telefoniju }e umjesto dosada{njih 3,64
KM iznositi 5,54 marke. Da nas ne bi skroz ra`alostili ovim cijenama, iz BH Telecoma su javili da za gra|anstvo imaju i radosne
vijesti.
Jedna je ta da }e pozivi izvan granica BiH pojeftiniti! Ba{ kao da
svi pretplatnici svaki dan zovu nekog u inostranstvu i samo su
~ekali da impulsi pojeftine. Istina je da je u BiH vrlo malo takvih, a
i oni koji imaju koga zvati izvan zemlje obi~no ~ekaju ili termin kad
je tarifa ni`a ili da njih nazovu. I sam podatak BH Telecoma da od
sto miliona maraka koje zaradi ~ak 80 miliona KM bude od
unutra{njih razgovora, a tek 20 miliona od razgovora sa inostranstvom, govori da mjesta radosnoj vijesti uop}e nema. Osim
BH Telecomu, koji }e sumu od unutra{njeg razgovora na ovaj na~in
jo{ vi{e uve}ati.
Druga radosna vijest koju nam je donio BH Telecom glasi - cijena priklju~ka za telefon bit }e sni`ena na 180 KM. Koga ova vijest
mo`e obradovati? Malo koga, jer priklju~ak za fiksni telefon nema
jo{ mo`da samo nekoliko ku}a u Lukomiru. Usto, otkako postoje
mobilni telefoni i tri mobilne mre`e u Bosni i Hercegovini, za fiksni
telefon skoro vi{e i nema interesa. A pogotovo se taj interes smanjio
otkako su uz ra~une za fiksnu telefoniju po~eli pristizati i ra~uni za
RTV pretplatu.
(S. Muli})
RAZNI ZLO^INI

[emsudin Mehmedovi}
optu`en za etni~ko ~i{}enje
Srba u Te{nju
Ovog utorka Odjel za ratne zlo~ine Suda Bosne i Hercegovine
zaprimio je optu`ni prijedlog protiv [emsudina Mehmedovi}a,
{efa Kluba zastupnika SDA u federalnom Parlamentu. Prema
optu`nom prijedlogu, koji je dr`avnom Tu`ila{tvu dostavilo
Tu`ila{tvo Doboj, Mehmedovi} se sumnji~i da je po~inio ratni zlo~in
protiv civilnog stanovni{tva u Te{nju 1992. i 1993. godine.
Konkretne optu`be se sastoje u izjavama srpskih civila koji su iz
Te{nja i njegove okolice, navodno organizirano protjerani po~etkom
rata od strane te{anjske
civilne policije, na ~ijem je
[emsudin Mehmedovi}
~elu bio na~elnik Stanice
javne bezbjednosti i kasniji {ef
Centra slu`be bezbjednosti
Doboj [emsudin Mehmedovi}.
Prema izvoru na{eg lista,
ha{ki Tribunal je ocijenio da
za ovaj predmet postoji
dovoljno prikupljenih dokaza
za procesuiranje na Dr`avnom
sudu BiH.
(A.B.)

16

SLOBODNA BOSNA 22. 9. 2005.

Mu{karci vide daleko, a `ene duboko

PRO ET MISLITE LI DA ]E AKT

SEMIHA BOROVAC, gradona~elnica

Sarajeva

CONTRA MUSTAFA ef. CERI] P

SEADA PALAVRI]
biv{a potpredsjednica SDA

NE ZNAM

Zaista nisam razmi{ljala o tome

ko bi mogao biti izabran za reisu-lulemu Islamske zajednice u Bosni i
Hercegovini. Neko moje mi{ljenje je
da i Mustafa ef. Ceri} i prof. dr. Enes
Kari} imaju podjednake {anse da
budu izabrani na ovu funkciju. [to se
ti~e mog favorita, iskreno, nisam pretjerano razmi{ljala.

ADNAN RONDI]
novinar NTV Hayat
S obzirom na infrastrukturu i
podr{ku koju Mustafa ef. Ceri} u`iva
u Saboru Islamske zajednice BiH, i s
obzirom na sve okolnosti, mislim da
}e on biti ponovo izabran za reisu-lulemu u BiH. Da li je to relevantno ili
nije, ja nisam kompetentan da
odlu~ujem, jer ti izbori se vode u
okviru Islamske zajednice i neka to
odlu~e preko svojih delegata. Ipak,
ako se osvrnemo na svu podr{ku
upu}enu efendiji Ceri}u, mislim da nema dileme ko }e biti reis
narednih sedam godina.

DA

JASMIN MRKONJA
selektor rukometne reprezentacije BiH

DA

Kako sada stvari stoje, mislim da }e

Mustafa ef. Ceri} opet biti izabran za
reisa. Koliko sam ja pratio de{avanja u
vezi s tim izborom u novinama i na televizijama, postoje velike {anse da on
opet dobije mandat. Dalje, ja ne bih
davao komentare. Mislim da }e Mustafa
ef. Ceri} biti izabran, a da li se ja sla`em
s tim ne bih da komentari{em.

MINImarket1617.qxd

9/22/2005

7:40 AM

Page 17

Mesi} radi na rasturanju BiH i to mu nije prvi put kad je

rije~ o BiH i uop{te o rasturanju dr`ava

BORISLAV PARAVAC, srpski ~lan Predsjedni{tva BiH

]E AKTUELNI REISU-L-ULEMA
ERI] PRODU@ITI SVOJ MANDAT?
ENIS BE[LAGI]
glumac
Zaista ne znam ko }e biti izabran na
to mjesto, jer nisam pratio de{avanja u
vezi sa ~itavom tom stvari. Vidio sam
da se bira novi reisu-l-ulema Islamske
zajednice, ali ne{to vi{e o tome apsolutno nemam pojma. Ja kao obi~an
gra|anin ne znam ko }e biti novi reis, to
samo dragi Allah zna.

NE ZNAM

NED@AD LATI]
knji`evnik i publicista

DA

Mislim da }e Mustafa ef. Ceri} opet

biti izabran za reisu-l-ulemu Islamske
zajednice. Po mom mi{ljenju, Enes
Kari} je mnogo ozbiljniji i bolji kandidat za to mjesto, ali bo{nja~ki mentalitet
u Bosni i Hercegovini je navikao na
Mustafu Ceri}a i taj mentalitet nikako
nije spreman na promjenu lidera
Islamske zajednice.

[A]IR FILANDRA
profesor i predsjednik BZK Preporod
Mislim da }e Mustafa ef. Ceri}
obnoviti svoj mandat za reisu-l-ulemu
BiH, iako su moje simpatije na strani
mog prijatelja profesora Enesa Kari}a.
Kari} je imao lo{u kampanju, tipi~nu
ameri~ku sa isticanjem vlastite li~nosti,
vlastitog programa i osporavanjem protukandidata. A to je u balkanskim uslovima jo{ uvijek neprihvatljivo. S druge
strane, Kari} je imao veliki broj sekundanata, dakle pomo}nika, koji su svojom
neuvjerljivo{}u smanjili njegove sasvim
realne {anse. Enes Kari} }e nekad, ako Bog da, biti na{ reis.

DA

[TA TO PADA, PADA VLADO

Bahati {ef kabineta premijera

Hercegova~ko-neretvanske
`upanije Vlado ^uljak politizira
svoje latentno pijanstvo!
Uistinu je bio jadan
i dakako neuspje{an
poku{aj novinara bh.
izdanja zagreba~kog
Ve~ernjeg lista da
Vladu ^uljka, aktualnog {efa kabineta premijera Hercegova~koneretvanske `upanije
Miroslava ]ori}a,
POLITIZACIJA BAHATOSTI:
prika`u `rtvom policiVlado ^uljak
jske represije. ^uljak,
kojeg je posu{ka policija, nakon vi{eminutne potjere i nekoliko ispaljenih hitaca, u no}i
izme|u posljednjeg petka i subote jedva uspjela zaustaviti dok se
vra}ao sa znanstvenog simpozija na Blidinju (?), bio je, kako se
poslije pokazalo, mrtav pijan. Pored toga, ^uljak ne samo da nije
htio zaustaviti automobil na podignuti znak STOP, nego je poslije
privo|enja u Policijsku upravu Posu{je nastavio vrije|ati policajce,
prijete}i im i uzvikuju}i psovke. Tako|er, unato~ tvrdnjama
^uljkovih bliskih prijatelja koji su, prema navodima Ve~ernjeg
lista, negirali da se radi o opasnom i bahatom ~ovjeku, mnogo su
brojniji svjedoci njegovih ranijih, uglavnom, kafanskih ispada.
Naro~ito kada popije koju vi{e.
(S.M.)
PRLJAVI HARIS

Silajd`i} u`asnut izmi{ljotinama

Avaza, zamrznuo sve odnose
sa {efom najtira`nije dnevne
novine u BiH Radon~i}em
Iz pouzdanih izvora doznajemo da je osniva~ Stranke za BiH
Haris Silajd`i} prekinuo sve kontakte s Dnevnim avazom i njegovim vlasnikom Fahrudinom Radon~i}em. Netrpeljivost izme|u
osniva~a Silajd`i}a i utemeljitelja Radon~i}a traje ve} dulje vremena, no kulminirala je nedavno kada je u jednom od Avazovih
izdanja objavljena potpuno izmi{ljena izjava pripisana Harisu
Silajd`i}u. Dan kasnije, izmi{ljenu izjavu prenio je i Dnevni avaz a ta
je profesionalna nekorektnost kod Silajd`i}a izazvala pravu provalu
bijesa pa je redakciji Dnevnog avaza uputio kratki i ljutiti demantij
iz kojeg se jasno moglo pro~itati kako osniva~ Stranke za BiH ne
pristaje biti novi Avazov Amer Bahtijar ili Mirnes Ajanovi} megafon privatnih politi~kih poruka koje neistomi{ljenicima upu}uje
Fahrudin Radon~i}. Silajd`i}ev demantij, objavljen prije nekoliko
nedjelja, ujedno je bio i posljednji tekst u Dnevnom avazu u kojem
se spominje njegovo ime.
(S.B.)

22. 9. 2005. SLOBODNA BOSNA

17

Polic i ophodzas.qxd

9/22/2005

6:43 AM

Page 18

STRANKA DEMOKRATSKOG ALIJE

PANIKA U SDA: Z
ODSTUPITI KANTON
Pi{u

Adnan Buturovi} i
Mehmed Pargan
rajem ove sedmice, Izborna
komisija BiH }e zabraniti obavljanje javnih funkcija Ned`adu
Poli}u, premijeru Zeni~kodobojskog kantona, i Salki Obho|a{u, premijeru Bosanskopodrinjskog
kantona! Pored ovoga, Sulejman Tihi} je
od strane Izborne komisije BiH obavije{ten da su Poli} i Obho|a{ na ovogodi{njem Kongresu SDA potpuno nezakonito izabrani za ~lanove Predsjedni{tva
SDA, jer se osobe pod zabranom koju
predvi|a Izborni zakon ne mogu birati ni
za funkcije unutar politi~kih stranaka.

Novinari SB otkrivaju kako je na sastanku vrha SDA pro{le sed

ove stranke u Sarajevu njen predsjednik Sulejman Tihi} federa
Had`ipa{i}u predo~io interno pismo Izborne komisije BiH u ko
stranke NED@AD POLI], premijer Ze-Do kantona, i njego
Bosanskopodrinjskog kantona SALKO OBHO\A[ zbog privat
biti smijenjeni sa funkcija koje godinama ob

NEUSPJELI TIHI]EV
POKU[AJ SPA[AVANJA
POLI]A I OBHO\A[A
Poku{avaju}i spasiti dvojicu strana~kih favorita, Tihi} je odgovorio da su
Poli} i Obho|a{ zaledili status u Predsjedni{tvu SDA. Zale|ivanje statusa je
nepoznata pravna kategorija po bilo
kojem va`e}em zakonu tako da Tihi}evo
pravdanje ne}e utjecati na odluku Izborne
komisije.
Prema izvorima bliskim vrhu SDA,
navodno su Tihi}u jo{ prije mjesec dana
iz OHR-a stigle najave da bi Poli} mogao
biti smijenjen na insistiranje ameri~ke
administracije. Poznato je da se ha{ki
istra`itelji za Poli}evu ratnu biografiju
zanimaju posljednjih pet godina zbog nje-

SDA, HO]E MO@E,

ZNA: Sulejman Tihi},
lider najja~e bo{nja~ke
nacionalisti~ke stranke

Zeni~ki premijer Poli} i nje

Obho|a{ okaljali su ugled S
18

SLOBODNA BOSNA 22. 9. 2005.

Polic i ophodzas.qxd

9/22/2005

6:44 AM

Page 19

Ukradi mi sve {to zna{

: ZA[TO MORAJU
TONALNI PREMIJERI

ro{le sedmice odr`anom u Centrali

hi} federalnom premijeru Ahmetu
e BiH u kojem stoji da favoriti ove
na, i njegov kolega premijer
bog privatnog kriminala moraju
inama obna{aju

[TA JE SPORNO:
Salko Obhod`a{, premijer
Bosanskopodrinjskog kantona

RAT JE MIO, MA KOJE VJERE BIO:

Ned`ad Poli}, premijer Ze-Do kantona

njegov gora`danski kolega

d SDA koriste}i tu|u imovinu!
22. 9. 2005. SLOBODNA BOSNA

19

Polic i ophodzas.qxd

9/22/2005

6:45 AM

Page 20

STRANKA DEMOKRATSKOG ALIJE

govog anga`mana u jedinici lokalnih

mud`ahida Asim ^amd`i} koja je bila u
sastavu odreda El Mud`ahid kada su
1995. godine po~injeni ratni zlo~ini nad
srpskim vojnicima zarobljenim u bitkama
na Ozrenu. Tako|er, njegovo ime se navodno nalazi i me|u internim osniva~kim
dokumentima Aktivne islamske omladine
(AIO) koju su u Zavidovi}ima osnovali
Adnan Pezo i Poli}ev prijatelj Kemal
Sendi}.
Premijeri Poli} i Obho|a{, podsjetimo, imaju zabranu kandidiranja na
izborne liste i imenovanja na javne
funkcije od 1998. godine. Ova zabrana je
zna~ila da Poli} i Obho|a{ nisu mogli biti
kandidirani ni na izbornim listama za
op}e izbore 2000. i 2002. godine. Ipak,
Poli} je bio me|u nosiocima kantonalne
liste SDA za Ze-Do kanton. Bez obzira na
vrlo bitan prekr{aj, Izborna komisija je
ovjerila Poli}evu kandidaturu za izbore,
na osnovu ~ega je kasnije postavljen na
premijersku funkciju.

VEHID [EHI], ^LAN IZBORNE KOMISIJE BiH

SDA se ne}e mo}i

registrirati na izborima
2006?!

[TA KA@E ZAKON: Vehid [ehi},

~lan Izborne komisije BiH

Vehid [ehi}, ~lan Izborne komisije

BiH, ka`e da je na spisku sankcioniranih
osoba zbog kori{tenja tu|e imovine
devedeset i devet osoba kojima sankcije
jo{ uvijek va`e: Izborna komisija je
prije pro{lih op}ih izbora 2004.
godine provjeravala kandidacione
liste, ali mi nemamo nadle`nost da
provjeravamo nosioce izvr{nih funkcija. Izborni zakon moraju po{tovati i
drugi organi, a ne samo Izborna
komisija. Javnost je upoznata sa
~injenicom da je OHR izvr{io provjere
prilikom imenovanja Poli}a i Obho|a{a i oni nisu na{li smetnje za
imenovanje na premijerske pozicije.
Me|utim, kr{enjem Izbornoga zakona, koji je decidiran i ne dopu{ta
imenovanje na javne funkcije sankcioniranih osoba, do}i }e se u
ozbiljnu politi~ku krizu, jer po zakonu
svim strankama u kojima su anga`irane osobe pod sankcijama bit }e
onemogu}ena registracija na narednim izborima, objasnio je [ehi}.

tada radio, dobio rje{enje za stan, na

kome je ve} postojalo rje{enje za troje
maloljetne djece, ~iji su roditelji, tako|er
radnici Krivaje, poginuli tokom rata.
Djecu iz mjesta Blizne Ned`ad Poli} je
prebacio u privremeni smje{taj, a svoju
familiju doveo u Krivajin stan.
Zato je nevjerovatno(!) da biv{i {ef
Misije OSCE-a Robert Beecroft i {ef
OHR-a Paddy Ashdown nisu reagirali {to
se Ned`ad Poli} ponovno na{ao na kantonalnoj listi SDA za izbore 2002. godine,
iako su imali sve relevantne podatke o
zabrani njegovog kandidiranja?! Zabrane
OSCE-a i Komisije za provedbu imovinskih zakona (CRPC) tada su imali i
~lanovi PIK-a, ali su i Poli} i Obho|a{
bez ikakvih problema prvo stavljeni na
izborne liste, a poslije izbora jo{ imenovani i za kantonalne premijere.
^etrdesetdvogodi{nji Salko Obho|a{,
nekada{nji ambiciozni funkcioner Saveza
socijalisti~ke omladine, u jesen 1992.
godine stigao je u Sarajevo sa Pala (gdje
je, ina~e, i ro|en) u kamionu punom robe.
Priklju~uje se SDA, a prema tvrdnjama
ljudi bliskih Sulejmanu Tihi}u, materijalno poma`e Tihi}evu bli`u i dalju rodbinu
u Sarajevu. Kao op}inski zastupnik SDA

u Pra~i pojavljuje se 1998. godine. Na

lokalnim izborima 1999. nije bio ni na
jednoj listi SDA, ali je godinu kasnije
izabran za na~elnika u Pra~i, ~ime je ve}
tada prekr{io pravila PIK-a i odluke
OSCE-a i OHR-a. Kao na~elnik, zavr{ava
[umarski fakultet u Sarajevu i nekoliko
godina kasnije postaje magistar za lovno
gospodarstvo. Sa ovog mjesta odlazi na
funkciju zastupnika SDA u kantonalnoj
skup{tini, da bi nakon op}ih izbora 2002.
godine bio imenovan za kantonalnog premijera. Kao premijer, Obho|a{ je dovr{io
svoju ku}u u Sarajevu koju je izgradila
gora`danska gra|evinska firma Gradnja
(trenutno u ste~aju). Po~etkom godine,
Obho|a{ postaje poznatiji javnosti zbog
ispada sa novinarkom Elmom Kazagi},
dopisnicom sarajevskog NTV Hayata iz
Gora`da. Zbog komplimenata tipa Kako
su vam lijepe o~i, kao more u pli}aku,
koje je tokom intervjua upu}ivao ovoj
novinarki, novinarska udru`enja su tra`ila
Obho|a{evu smjenu, a Kazagi}ka je
morala napustiti Gora`de. Na ovogodi{njem ^etvrtom kongresu SDA Obho|a{ je, podsje}amo, na Tihi}evu inicijativu, bio i kandidat za potpredsjednika
stranke, ali je osvojio tek 78 glasova.

DOKUMENTI O
KORI[TENJU
TU\E IMOVINE
Jedan od ~lanova Izborne komisije
BiH, u razgovoru za na{ list, podsje}a da je
u dopuni izbornih pravila (odluku o dopuni
donio je visoki predstavnik Paddy
Ashdown u martu 2002. godine) uvr{ten i
~lan 29 prema kojem kandidati politi~kih
stranaka koji su prije toga kr{ili bilo koje
odluke PIK-a, odluke OHR-a, SFOR-a,
IPTF-a ili OSCE-a ne mogu biti na izbornim listama, niti birani na funkcije. U
slu~ajevima Ned`ada Poli}a i Salke
Obho|a{a Izborna komisija, osim njihovih
imena i biografskih podataka, nije 2002.
godine imala saznanja da su pravili bilo
kakve zakonske prekr{aje. Prije izvjesnog
vremena smo zaprimili dokumente iz kojih
se vidi da je Poli} koristio tu|u imovinu, a
Obho|a{ je, pored kori{tenja tu|e imovine,
bio izabran za na~elnika op}ine, iako
prethodno uop}e nije bio kandidat na
izbornim listama, ka`e na{ sagovornik.
Zabrana kandidature Obho|a{a i
Poli}a na budu}im izborima i obavljanja
javnih funkcija, jeste direktna primjena
Izbornog zakona na koju se dvojica kantonalnih premijera ne mogu `aliti.
Zabranu jedino mo`e ukinuti svojom
novom odlukom Visoki predstavnik.
Poli} je, ina~e, postao zastupnik SDA
u Skup{tini ZDK-a nakon op}ih izbora
1998. godine, a kada se dvije godine kasnije (na op}im izborima 2000. godine)
na{ao na izbornoj listi SDA za Ze-Do
kanton, svojom odlukom ga je sa te liste
skinuo OSCE. Uklonjen je zbog toga {to
je u naselju Gvozdeni Most u Zavidovi}ima od preduze}a Krivaja, gdje je

20

SLOBODNA BOSNA 22. 9. 2005.

Pelemis market.qxd

9/22/2005

7:04 AM

Page 21

Milorad Pelemi{, kolja~

MILORAD PELEMI[, komandant zlo~ina~kog 10. diverzantskog odreda Vojske

Republike Srpske, najsvirepije vojne formacije na Balkanu, u prvom intervjuu koji
je dao za banjalu~ke Nezavisne Novine brutalno je lagao o svim u`asima {to su
ih njegovi vojnici po~inili nad Bo{njacima iz Srebrenice; na{a novinarka analizira
prvo javno svjedo~enje profesionalnog zlo~inca Pelemi{a

Pelemi{ovi eksadroni smrti hladno su

likvidirali hiljade zarobljenih Bo{njaka u
Srebrenici i po~inili zvjerska ubistva u Zairu
Pi{e

Suzana [a~i}
akon {to je na{ list objavio
ispovijest biv{eg pripadnika 10.
diverzantskog odreda, zloglasne jedinice VRS koja je
u~estvovala u smaknu}ima
zarobljenih Bo{njaka u Srebrenici, reagirao je komandant ove jedinice poru~nik
Milorad Mi{a Pelemi{ i u intervjuu banjalu~kim Nezavisnim novinama poku{ao
demantirati sve o ~emu je svjedo~io njegov nekada{nji vojnik. Intervju sa Pelemi{om najavljivan je kao ekskluzivan, ali
ni~im nije opravdao taj ekskluzivitet jer
Pelemi{ nudi povr{ne odgovore ili uop{te
ne odgovara na postavljena pitanja, drsko
la`e, prikriva stvarne doga|aje, srebreni~ke egezkutore i, naravno, svoju
odgovornost u svemu tome.

KAD ERDEMOVI]
UTIHNE
Tako, sagovornik Nezavisnih novina
tvrdi kako je za ubistva u Srebrenici koja
su po~inili njegovi vojnici ~uo tek u maju
1996. kada je Dra`en Erdemovi} pao.
Prva la`. Naime, Pelemi{ je, po svjedo~enju na{eg sagovornika ~uo za smaknu}a Srebreni~ana nekoliko dana nakon
{to je zlo~in po~injen, dakle u julu 1995.
godine, kada se vratio sa bolovanja nakon
{to je do`ivio saobra}ajnu nesre}u kod
Srebrenice. Nije mu bilo pravo {to je
na{a jedinica dobila takvo nare|enje iz
vi{e komande, ~ak je naveo na{ sagovornik. Pelemi{ nije `elio odgovoriti ni ko
je u vi{oj komandi izdao nare|enje o
likvidaciji zarobljenika.
Druga la` koju Pelemi{ tendenciozno
potura u javnost je da su egzekutori iz nje-

govog odreda bili Hrvati, a ne Srbi. Od

njih {estorice, trojica-~~etvorica bili su
Hrvati, ka`e on. Slobodna Bosna je otkrila imena sedam vojnika 10. diverzantskog odreda koji su sa Erdemovi}em
obavili ovaj u`asni zadatak. Od njih
osam, petorica su Srbi (Brano Gojkovi},
Vlastimir Golijan, Stanko Savanovi},
Zoran Goronja i Aleksandar Cvetkovi}),
dva su Hrvati (Erdemovi} i Marko
Bo{ki}) i jedan je Slovenac (Franc Kos).
Pelemi{ dalje tvrdi da je Erdemovi} psihopata koji je istra`iteljima Tribunala iz
osvete dao imena ljudi koji uop{te nisu
bili u Srebrenici, a na{ sagovornik je bez
imalo dileme naveo sve pripadnike
jedinice koji su tog dana bili raspore|eni
na zadatke u Modri~u i Srebrenicu.
Biv{i komandant ovog zloglasnog
odreda Pelemi{ ~ak podlo relativizira
zlo~in u Srebrenici navode}i da je 80
posto Bo{njaka ubijeno u borbama, a ne
svirepim egzekucijama kao bespomo}ni
zarobljenici.
Neta~na je i Pelemi{eva tvrdnja da su
Hrvati i ostali nesrbi koji su bili u jedinici dolazili dragovoljno, da nijedan od njih
nije bio zarobljen. Naprotiv, nekolicina
ubica mobiliziranih u 10. diverzantski odred do{li su iz logora Batkovi} kod
Bijeljine.

^ASNI MLADI]EV
OFICIR PELEMI[
Isti~u}i kako je jedinicu vodio kao
~astan oficir, Pelemi{ negira da su za

svoje zadatke bili posebno pla}eni. To je

bila jedinica profesionalaca, a ne
pla}enika, tvrdi Pelemi{ za svoje vojnike
koji su se samo iz Srebrenice vratili za
prstenjem i nakitom koji su poskidali sa
svojih likvidiranih `rtava u vrijednosti od
oko 4.000 maraka. I kojima je iz
General{taba tada{nje JNA obe}ano da }e
nakon obavljenog zadatka dobiti po kilogram zlata i 5 maraka za svakog ubijenog
Bo{njaka!
I tako redom, ni`u se la`i. Francuskog obavje{tajca Jugoslava Petru{i}a
zvanog Dominik koji je organizovao
odlazak srpskih pla}enika u Zair, upoznao je, tvrdi, u januaru 1998. A Petru{i} u
jednom intervjuu ka`e: Nikada nisam
bio ~lan grupe Pauk, koja je, uostalom i
rasformirana 1996. godine. Tek posle
toga ja sam upoznao Pelemi{a, a zajedno
smo bili u Zairu. Dok Pelemi{, glume}i
~asnog vojnika, u NN govori kako u
Zairu i nije bilo borbi sve je li~ilo na
neku predstavu, Petru{i} i na{ sagovornik opisuju stravi~ne scene pokolja
zairskih vojnika. Tako su Petru{i},
Pelemi{ i njihovi pla}enici razorili aerodrom u zairskom gradu Kinsagani sa 30
tona eksploziva. Aktivirao sam eksploziv poslije 30 minuta i do{lo je do
takve eksplozije, da se izdaleka vidjela
stravi~na pe~urka. Prema nezvani~nim
podacima, stradalo je tri i po hiljade
vojnika, koji su uletjeli da zauzmu aerodrom, ispri~ao je Petru{i} o predstavi
iz Zaira. Iako se Pelemi{ potrudio ekskluzivno demantovati sve ono o ~emu je
na{ list pisao i relativizirati svoju i krivicu svojih vojnika, ovo je bezuspje{an
poku{aj jer postoje ~injenice i svjedoci o
onome {to je ~inio 10. diverzantski odred
kojem je zapovjedao direktno General{tab VRS. Odgovornost za zlo~ine
stoga je potpuno jasna.
22. 9. 2005. SLOBODNA BOSNA

21

Mundjosi.qxd

9/22/2005

5:33 AM

Page 22

REPUBLIKA SRPSKA UZVRA]A UDARAC

RAT REPUBLIKE S
ZLO^INA

Pro{le sedmice MUP

Republike Srpske najavio
je podizanje sedam novih
krivi~nih prijava protiv
749 (!?) osoba
osumnji~enih za ratne
zlo~ine koje su mud`ahedini po~inili nad Srbima u
BiH; Novinarka SB otkriva kako se, zapravo, iza
ove medijski pompezno
najavljene akcije krije
poku{aj ministra MUP-a
RS DARKA
MATIJA[EVI]A i direktora policije DRAGOMIRA
ANDANA da aktueliziranjem zlo~ina o kojima
postoji dokumentacija u
Tribunalu u Haagu potisnu kritike koje su im
upu}ene nakon miniranja
razgovora o reformi
policije u BiH
Pi{e

Suzana [a~i}
UP Republike Srpske je pro{le
sedmice na Palama organizovao
konferenciju za {tampu kako bi
saop{tio da je ovog mjeseca podigao
sedam novih krivi~nih prijava protiv 497
osoba osumnji~enih za ratne zlo~ine nad

ZLO^INI KOJI SU ODAVNO

DOKUMENTIRANI:
Ratnici jedinice El mud`ahid
po~inili su stravi~ne pokolje
u sredi{njoj Bisni

Srbima. Rije~ je o zlo~inima koji su

po~injeni na prostorima Sarajeva,
Mostara, Jablanice, K
onjica, Biha}a,
Cazina, Te{nja, K
ladnja, Tesli}a,
Bosanskog Petrovca, rDvara, rKupe na
Uni, lKju~a, Sanskog Mosta, Mrkonji}Grada i i[pova. Po tvrdnjama portparola
MUP-a RS Radovana Peji}a, u pitanju su
ratni zlo~ini nad 2.1
16Srba, od kojih je
235ubijeno, 08ranjeno, 1silovano, dok

je ostalih .1790bilo zatvoreno i mu~eno u

logorima. Me|u po~iniocima ovih zlo~ina
najvi{e je mud`ahedina, pripadnika odreda El mud`ahid koji je djelovao u sastavu
Tre}eg korpusa rAmije BiH.

SNIMCI ZASTRA[UJU]IH
ZLO^INA
Novinarima je prikazan i propagandni
film odreda El mud`ahid, kao i snimci

Ministar policije RS Matija{evi} koji mje

ispra}a zlo~ince u Haag poziva se na da
22

SLOBODNA BOSNA 22. 9. 2005.

Mundjosi.qxd

9/22/2005

5:34 AM

Page 23

Zlo~ini mud`ahedina nad Srbima

E SRPSKE PROTIV
NA MUD@AHEDINA

posjete tada{njeg predsjednika Predsjedni{tva BiH Alije Izetbegovi}a i zapovjednika Tre}eg korpusa generala Sakiba
Mahmuljina Sedmoj muslimanskoj brigadi u sklopu koje su po~etkom rata bili
mud`ahedini. Portparol Peji} je objasnio
da su u Sedmoj muslimanskoj brigadi
lQ
aide
{to je obraratovali dobrovoljci A
zlo`io ~injenicom da je dolazak mud`ahedina u BiH organizovao izvjesni Saudijac

Abdel Rahman al Desari, poznat kao

Barbarosa, koji je uhap{en 2003. kao
jedan od najtra`enijih terorista i ~lanova
lQ
A
aide.
Navedeni su primjeri najsurovijih
zlo~ina koje su po~inili mud`ahedini nad
Srbima: odsijecanje glave trojici Tesli}ana na linijama prema Te{nju, masakriranje srpskih zarobljenika koji su zarobljeni tokom operacije na Ozrenu i zato-

~eni u mud`ahedinskom kampu u selu

Gostovi}i kod Zavidovi}a, kao i stravi~ni
primjeri mu~enja i saka}enja zarobljenika
na prostorima aJ blanice i oKnjica.
Me|u osobama koje se smatraju
odgovornim za ove zlo~ine u izvje{tajima
MUP-a RS navedeni su i brojni visoki oficiri A
rmije BIH, ali i politi~ari koji su u
vrijeme rata obavljali najvi{e politi~ke
du`nosti u RBiH. Tako su, uz generale

i mjesecima uz najve}e dr`avne po~asti

na davno dokazane zlo~ine nad Srbima!
22. 9. 2005. SLOBODNA BOSNA

23

Mundjosi.qxd

9/22/2005

5:34 AM

Page 24

REPUBLIKA SRPSKA UZVRA]A UDARAC

Rasima Deli}a, Sefera Halilovi}a, Sakiba

Mahmuljina, Vahida Karaveli}a, na listi
okrivljenih i ~lanovi ratnog Predsjedni{tva RBiH: Mirko Pejanovi}, Ejup
Gani}, Stjepan Kljui}, ali i prvi ministar
inostranih poslova BiH Haris Silajd`i}, te
Miro Lazovi} i Ivo Kom{i}.
K
ako je obja{njeno, ovi policijski
izvje{taji i dokazni materijali dostavljeni
su Okru`nim tu`ila{tvima i Tu`ila{tvu
Suda BiH na dalju obradu.

PREDSTAVA ZA JAVNOST
^ELNIKA MUP-a RS
Mada je konferencija za {tampu trebala pokazati kako je MUP Republike
Srpske ozbiljna institucija koja uspje{no
sara|uje sa dr`avnim tu`ila{tvom, ali
istovremeno i patriotska ustanova koja
provodi istrage o zlo~inima po~injenim
nad Srbima, u pitanju je samo jo{ jedno
obmanjivanje javnosti i jeftina propaganda. Naime, MUP RS nije proveo nikakve
istrage, niti istra`io nijedan ratni zlo~in
koji su pomenuli ovom prilikom jer su ti
zlo~ini jo{ davno istra`eni, dokumentovani, arhivirani i predati kako Tribunalu u
Haagu, tako i okru`nim tu`ila{tvima koja
su bila du`na dostaviti ih Odjelu za ratne
zlo~ine Tu`ila{tva BiH odmah po njegovom osnivanju!
Radi se o svojevrsnom manevru
uigranog policijskog dvojca ministra
Darka Matija{evi}a i direktora policije
Dragana Andana kako bi u~vrstili svoj
rejting u me|unarodnim strukturama up-

SAKUPLJANJE POENA: Darko

Matija{evi}, ministar policije RS

Ha{ki tribunal je jo{ prije tri godine po~eo ozbiljnu istragu o d

ravo u vrijeme kada su izlo`eni kritikama
zbog otpora reformi policije u BiH. Nije
slu~ajno {to su upravo u vrijeme kada je
na Palama odr`ana ova konferencija za
{tampu Matija{evi} i nAdan putovali u
Haag da se sretnu sa predstavnicima
Ha{kog tribunala kako bi razmijenili
informacije o mogu}im lokalitetima na
kojima se kriju ha{ki optu`enici da bi,
navodno, pristupili njihovom hap{enju. I
dok se ovaj tandem u Haagu zaklinjao u
vjernost i saradnju, na Palama je njihov
portparol pokazao svijetu kako su, eto,
ba{ oni razotkrili mud`ahedinske zlo~ine
lQ
aide
u BiH.
i mre`u A

OTKRIVANJE ZLO^INA
POZNATIH HA[KOM
TRIBUNALU
Ured iVsokog predstavnika Paddyja
Ashodowna je nekoliko dana nakon konferencije na Palama upozorio ministra
Matija{evi}a kako se ne bi trebao baviti
politikom nego policijskim poslovima.

24

SLOBODNA BOSNA 22. 9. 2005.

Ovaj propagandni trik vode}ih srpskih

policajaca nemoralan je i zbog `rtava o
kojima se govori i njihovih porodica. aKo
{to ve} rekosmo, istrage o pomenutim
zlo~inima kompletirane su jo{ prije neko-

liko godina i upu}ene op{tinskim i

okru`nim tu`ila{tvima u Republici
Srpskoj koja su ih imala obavezu proslijediti dr`avnom Tu`ila{tvu BiH. MUP RS
je sada samo povadio te prijave iz arhiva i

SUD BIH

Zlo~ini pripadnika El
mud`ahida su odavno
dokumentirani
Ha{ki tribunal se ne}e baviti svim
zlo~inima mud`ahedina u BiH i veliki dio
prepusti}e na obradu Tu`ila{tvu BiH koje
je obavezno istra`iti sve predo~ene
slu~ajeve i dokaze o njima. To je za na{
list potvrdila Slavica Terzi}, {ef
tu`ila~kog tima koji istra`uje ratne
zlo~ine u sredi{njoj Bosni, gdje su

uglavnom djelovali pripadnici jedinice El

mud`ahid. Iako su male {anse da se u
sudnicama dr`avnog suda na|u svirepe
ubice i teroristi koji su tokom ratnih godina pro{li kroz ovu jedinicu, neophodno
je istra`iti kako su do{li, kako su naturalizovani i po ~ijim su nare|enjima djelovali u BiH.

Mundjosi.qxd

9/22/2005

5:35 AM

Page 25

Zlo~ini mud`ahedina nad Srbima

POSLJEDNJE VIJESTI

Za zlo~ine nad Srbima

optu`en i premijer
Zeni~ko-dobojskog
kantona, mud`ahedin iz
Zavidovi}a, Ned`ad Poli}!
Tu`ila{tvo u Doboju, koje je u zadnjih nekoliko mjeseci obimnu dokumentaciju o zlo~inima Tre}eg korpusa
Armije BiH nad srpskim vojnicima na
Vozu}i uobli~ilo u optu`nice protiv vojnih, policijskih i politi~kih ratnih
du`nosnika SDA, dostavilo je imena
osumnji~enih i optu`enih osoba Tu`ila{tvu BiH i ha{koj kancelariji tu`iteljice Carle del Ponte.
Navodno se sada{nji premijer ZeDo kantona Ned`ad Poli} nalazi
me|u osumnji~enima za ratne zlo~ine
koji su bili pripadnici Tre}eg korpusa.
Najavljenu smjenu Poli}a iz formalnih
razloga upu}eniji ~lanovi vrha SDA
tuma~e kao pripremu za provo|enje
krivi~ne istrage protiv jo{ aktuelnog
kantonalnog premijera.
(A.B)

LOKALNI MUD@AHEDIN IZ ZAVIDOVI]A:

Ned`ad Poli}, aktuelni premijer Ze-Do
kantona

dokumentaciju i video snimke kojima se

sada hvali policijski vrh R
epublike
Srpske, a imali su ih i novinari na{eg lista
i prezentovali ih javnosti. Tako, sasvim
pouzdano znamo da su istragu i arhiviranje ovih dokaza vr{ili oni koji sa MUP-om
S
R nemaju nikakve veze.

PRO[IRIVANJE
OPTU@NICE PROTIV
RASIMA DELI]A
Me|unarodnom sudu u Haagu je
predo~ena brojna dokumentacija, ne samo
snimci stravi~nih i ritualnih pogubljenja,
saka}enja i mu~enja zatvorenika, nego i
dokumentacija Drugog i Tre}eg korpusa
Armije BiH o vojnoj operaciji na Ozrenu
koja je nazvana Uragan 95, {ifrarnici,
tajni razgovori izme|u zapovjednika
jedinica, izvodi iz zapovijesti, topografske karte... Me|u dokaznim materijalom je i zapisnik sa sastanka vojnog
vrha Drugog i Tre}eg korpusa na kojem
se navodi li~na zainteresovanost tada{njeg predsjednika BiH Alije Izetbegovi}a
za ovu operaciju i stimulacija koju je
obe}ao u~esnicima u akciji. Po tom zapisniku, Izetbegovi} je obe}ao nov~anu
naknadu za svaki osvojeni tenk i pu{ku, a
svaki mrtav srpski vojnik vrijedio je vi{e
nego `iv. Najve}i doprinos operaciji na
taj na~in dali su upravo pripadnici odreda
l mud`ahid.
E
Na osnovu ovih dokaza Ha{ki tribunal
je istragu, koju je vodio o mud`ahedinskim zlo~inima u BiH, po komandnoj

agu o doga|ajima na Ozrenu i Vozu}i tokom ljeta 1995. godine

prezentovao ih javnosti kao svoje!
Me|utim, ove prijave i sav dokazni materijal su jo{ 2002. godine preko Ureda Vlade
S
R za saradnju sa Ha{kim tribunalom predati Tribunalu koji je ve} obradio neke od
njih, za neke dao saglasnost za dalji postupak, a neke odbacio kao neosnovane.
Pomenu}emo da je Ha{ki tribunal jo{ prije
tri godine po~eo ozbiljnu istragu o
doga|ajima na Ozrenu i Vozu}i tokom
ljeta 1995. godine kada su pripadnici odre-

da lE Mud`ahid masakrirali veliki broj

zarobljenih srpskih vojnika i civila, pa i
skupinu iz kampa u selu oGstovi}i, o
~emu je Slobodna Bosna detaljno pisala.
(Podsjetimo, na na{e pisanje o zlo~inima u
Vozu}i tada je reagirao, po prvi put, i Alija
Izetbegovi}, koji je u pismu upu}enom
na{oj redakciji tvrdio da {irimo neprijateljsku propagandu protiv Bo{njaka i
BiH op}enito!?) Istra`itelji Tribunala,
dakle, odavno imaju na raspolaganju

^OVJEK IZ SJENE: Dragomir

Andan, direktor policije RS,
tokom rata bio je {ef eskadrona
smrti zlo~inca Ratka Mladi}a

odgovornosti usmjerio na vojni i politi~ki

vrh Armije BiH, dakle na generala Sakiba
Mahmuljina kao komandanta Tre}eg korpusa pri kojem je ovaj odred djelovao, te
komandanta Armije BiH aRsima Deli}a i
vrhovnog komandanta Aliju Izetbegovi}a. Me|utim, istraga protiv Izetbegovi}a obustavljena je nakon njegove smrti
{to je glavna tu`iteljica Tribunala Carla
del Ponte i zvani~no potvrdila, dok su
ostala dvojica jo{ obuhva}ena istragom.
Prema informacijama koje imamo iz
Tribunala, upravo }e zbog zlo~ina tokom
operacije Uragan 95 i onih koji su
po~injeni u zatvorima Armije BiH u Konjicu i Jablanici uskoro biti pro{irena
optu`nica protiv prvog ~ovjeka bosanske
armije generala aRsima Deli}a. Dakle,
gospoda ministar Matija{evi} i direktor
policije Andan, kao ni njihovi policajci, u
ovim istragama nemaju nikakvog u~e{}a
ali su u vrijeme svjetske histerije i straha
aide poku{ali izvu}i politi~ke
od Al Q
poene za sebe.
22. 9. 2005. SLOBODNA BOSNA

25

Sacirbegovic.qxd

9/22/2005

4:29 AM

Page 26

4 MILIONA MARAKA BABY

KAKO JE [A]IRBEG
^ETIRI MILIONA MA
MUHAMED
[A]IRBEGOVI], ratni
{ef Izetbegovi}eve
mladomuslimanske
diplomatije, uhap{en
prije dvije godine u SAD-u
i pu{ten uz astronomsku
kauciju, na kraju rata je
samoinicijativno (?)
otu|io ~etiri miliona
maraka od bosanskohercegova~ke sirotinje
a da jo{ uvijek nije
utvr|eno gdje ih je i
kako diplomata i kockar
[a}irbay potro{io;
Tu`iteljstvo BiH
intenzivno istra`uje ko je,
uz propalicu Muhameda
[a}irbegovi}a, sudjelovao
u ovoj besprizornoj
plja~ci
Pi{u

Danka Savi} i Senad Avdi}

BOSANSKI TANDEM ZA HAAG:

Muhamed [a}irbegovi} i Vasvija
Vidovi} raspolagali su enormnim
koli~inama novca koje niko nije
kontrolirao

Kasim Trnka {okiran dokument

Jesu li ~etiri miliona maraka potro{i
26

SLOBODNA BOSNA 22. 9. 2005.

Sacirbegovic.qxd

9/22/2005

4:30 AM

Page 27

Kako je Muhamed [a}irbegovi} napla}ivao genocid i agresiju na BiH

EGOVI] POTRO[IO
MARAKA
rije nego {to su ameri~ke vlasti
na temelju bosanskohercegova~ke potjernice uhapsile bosanskohercegova~kog diplomatu
Muhameda [a}irbegovi}a, koji
se nakon pla}ene kaucije u SAD-u od 6
miliona dolara od ljeta pro{le godine
na{ao na privremenoj slobodi, ovaj je
bosanski diplomata u pismu upu}enom
Aliji Izetbegovi}u tvrdio da je jedan dio
sredstava za ~iju se pronevjeru tereti
potro{en za finansiranje za tu`be BiH
protiv Jugoslavije pred Me|unarodnim
sudom u Haagu. Dokument Ministarstva
vanjskih poslova BiH, do kojeg je do{la
Slobodna Bosna, me|utim, pokazuje da
su za potrebe finansiranja bh. agenta za
vezu i pravnog tima pred Me|unarodnim
sudom u Haagu (te oficira za vezu sa
Tribunalom u Haagu) krajem 1995.
godine otvoreni posebni ra~uni u ABNAMR
O Bank u Haagu!

VASVIJA VIDOVI],
OFICIRU[A ZA VEZU
Nalogom upu}enim diplomatskokonzularnom predstavni{tvu BiH u
Be~u (od 20.12.1995. godine), [a}irbegovi} je u svojstvu tada{njeg ministra
vanjskih poslova BiH tra`io da se na
ra~un bh. agenta pred Me|unarodnim
kaznenim sudom u Haagu, sa centralnog ra~una MIP-a u Be~u, prebaci
~etiri miliona KM. U drugom dopisu (od
20.12.1995. godine), kojim je [a}irbegovi} potvr|ivao otvaranje dva bankovna
ra~una, stoji da su u tu svrhu u banci
deponovani potpisi sa tri imena
pored

SAM SVOJ MAJSTOR:

Biv{i ministar [a}irbegovi} prebacuje 4.000.000 maraka iz Austrije u
Holandiju

mentima do kojih je do{la SB

ro{ili [a}irbegovi} i Vasvija Vidovi}!
22. 9. 2005. SLOBODNA BOSNA

27

Sacirbegovic.qxd

9/22/2005

4:30 AM

Page 28

4 MILIONA MARAKA BABY

njegovog, navodi se ime odvjetnice

Vasvije Vidovi} (koja je od 1994. do
1999. godine bila oficir za vezu BiH sa
Uredom ha{kog tu`itelja, a danas je
anga`irana u timu odbrane Nasera Ori}a),
te profesora ustavnog prava na Pravnom
fakultetu u Sarajevu Kasima Trnke,
tada{njeg veleposlanika BiH u Hrvatskoj.
(Valja podsjetiti: upravo u to vrijeme ministar [a}irbegovi} pokrenuo je pravu
hajku protiv rastro{nog ambasadora
BiH u Londonu akademika Muhameda
Filipovi}a koji je potro{io 5 hiljada maraka za kupovinu fraka i ostalih diplomatskih odjevnih detalja neophodnih za
predavanje agremana britanskoj kraljici.)
U tom periodu, dakle krajem 1995.
godine Kasim Trnka je (isto va`i i za
Vasviju Vidovi} koju, s obzirom da je
trenutno anga`irana u Haagu, nismo uspjeli kontaktirati do zaklju~enja broja) kao
~lan ekspertnog pravnog tima dolazio u
Haag, a u razgovoru za SB bio je vrlo
izri~it: Nikada nisam ~uo za takav dopis,
niti za to da se moje ime povezuje sa
otvaranjem ra~una u banci za ove potrebe.
U to sam vrijeme bio ambasador BiH u
Hrvatskoj. Osim toga, nisam imao nikakve
veze sa dijelom koji se ticao finansijskog
aspekta na{e tu`be protiv Jugoslavije.
[tavi{e, nakon {to sam 2000. godine imenovan za bh. agenta pred Me|unarodnim
sudom pravde, u vi{e sam navrata poku{ao
kontaktirati [a}irbegovi}a, ali se on na
moje pozive nije odazivao.
Izvje{taj koji je Predsjedni{tvo BiH
usvojilo po~etkom 2002. godine potvr|uje ove Trnkine navode. U njemu,
izme|u ostalog, stoji da je agent (Trnka)
na svaki na~in nastojao da stupi u kontakt sa [a}irbegovi}em kako bi bila
izvr{ena uobi~ajena primopredaja du`nosti, uklju~uju}i i finansijski izvje{taj.
Takav kontakt, me|utim, nikada nije
uspostavljen, tako da novoimenovani
agent nije bio u prilici saznati kako se i
koliko do tada potro{ilo novca za finansiranje tu`be.
U me|uvremenu, ve} je aktuelizirano
pitanje nezakonitog tro{enja novca u
Misiji BiH pri Ujedinjenim narodima od
strane njenog {efa Muhameda [a}irbegovi}a. Dr`avne institucije BiH, prije
svih Ministarstvo vanjskih poslova,
po~ele su se baviti ovim slu~ajem mnogo
prije nego {to je SDA privremeno oti{la sa
vlasti. Jadranko Prli}, nekada{nji ministar
vanjskih poslova (koji je na toj du`nosti
zamijenio upravo [a}irbegovi}a) u februaru 2001. godine u krajnje suzdr`ano
intoniranom dopisu upu}enom Misiji BiH
pri UN-u nagovijestio je skoru kontrolu i
primopredaju du`nosti, najavljuju}i da
}e zbog sumnjivih finansijskih transakcija Ministarstvo vanjskih poslova uskoro

28

SLOBODNA BOSNA 22. 9. 2005.

KO JE RASPOLAGAO MILIONIMA MARAKA: [a}irbegovi} ovla{}uje sebe,

Vasviju Vidovi} i Kasima Trnku da tro{e enormne koli~ine novca

formirati komisiju koja }e uvidom u

financijsku dokumentaciju sa~initi detaljan izvje{taj o poslovanju Misije BiH pri
UN-uu u New Yorku i izvr{iti pripreme za
kontrolu Ministarstva za trezor institucija
BiH koji }e uslijediti. Slobodna Bosna
pisala je o tome kako se [a}irbegovi}
odmah nakon {to je primio ovo Prli}evo
pismo vlastitim pismom (bez memoranduma i bez datuma) obratio Aliji Izetbegovi}u, tada{njem predsjedniku SDA:
Dio duga u iznosu od 609.523 USD, koji
se pripisuje meni, a za koji nisam imao

izvor finansiranja niti sam mogao dobiti

saglasnost Ministarstva niti Vlade, pokrio
sam iz konzularnih taksi Konzulata.
Potom, u istom pismu [a}irbegovi}
obja{njava Izetbegovi}u da je i to bilo
malo novca, ali da je on po`rtvovano
stegnuo kai{ i razliku pokrio sa svog privatnog ra~una.

MENE TJERA
NEKI HAAG
Me|u najve}im stavkama koje je
[a}irbegovi} morao ke{irati je 250.000

Sacirbegovic.qxd

9/22/2005

4:31 AM

Page 29

Kako je Muhamed [a}irbegovi} napla}ivao genocid i agresiju na BiH

HRONOLOGIJA SLUAJA [A]IRBEGOVI]

Izetbegovi}ev diplomata i
kriminalac {irokog
spektra
Ministarstvo vanjskih poslova BiH je u
martu 2001. godine podiglo krivi~nu prijavu za nezakonito raspolaganje sredstvima Stalne misije BiH pri UN-u u New Yorku
i Generalnog konzulata BiH u New Yorku.
Krivi~na prijava upu}ena je Kantonalnom tu`iteljstvu Sarajevo (u to vrijeme
jo{ nije bio uspostavljen Sud BiH). Tada{nji
{ef Kantonalnog tu`ila{tva Mustafa Bisi}
vi{e od godinu dana otezao je sa podizanjem optu`nice protiv [a}irbegovi}a (pravdaju}i se kako ne mo`e do}i do adrese
optu`enog). Optu`nica je kona~no podignuta
krajem 2002.: [a}irbegovi} je odbio pojaviti
se pred bosanskohercegova~kim pravosu|em, nakon ~ega je uslijedila me|unarodna
potjernica za njim. Ameri~ke vlasti su ga
potom uhapsile, pa nakon godinu i po dana i
pla}ene kaucije od 6 miliona dolara dozvolile
mu izlazak na privremenu slobodu.

ZATE^EN I [OKIRAN: Kasim Trnka

energi~no tvrdi da je
potpuno neinformiran o novcu
utro{enom u Haagu

dolara, koliko je, tvrdi, isplatio advokatu

Phonu van Biesenu za Tu`bu BiHprotiv
SR Jugoslavije u aHagu, potom 57hiljada
dolara za istra`ivanje Janes , zatim i 13
hiljada dolara za pokri}e mojih tro{kova
putovanja u aHag (avio-karte i smje{taj)

ZLATKO LAGUMD@IJA, BIV[I MINISTAR VANJSKIH

POSLOVA BiH

Nikad nisam vidio taj

dokument niti ga je bilo u
finansijskoj arhivi MIP-a BiH
Zlatko Lagumd`ija, biv{i ministar vanjskih poslova i predsjednik Vije}a ministara BiH, nakon {to ga je SB zamolila da
prokomentira dokumente koje je potpisao
Muhamed [a}irbegovi} o prebacivanju 4
miliona maraka iz Be~a u Haag, bio je
doslovno konsterniran. Za na{ list je, ipak,
izjavio: Prvi put ~ujem za tu finansijsku
transakciju! Tokom dvije godine koliko
sam bio ministar vanjskih poslova nikad
nisam vidio dokument koji ste mi danas
predo~ili. U finansijskoj arhivi MIP-a BiH
ovaj dokument jednostavno ne postoji!
Ako je dokument autenti~an, jasno je da
je rije~ o u`asnoj zloupotrebi dr`avnog
novca.

PRVI PUT ^UJEM:

Zlatko Lagumd`ija, biv{i ministar
vanjskih poslova BiH

POSLJEDNJE IZETBEGOVI]EVO
PISMO: Muhamede, do|i u
Sarajevo da poravnamo ra~une

98.,9. i 2000. godine a za koja nisam

imao saglasnost od Ministarstva vanjskih
poslova. Alija Izetbegovi} (12.2.2001.)
svom diplomati a[}irbegovi}u upu}uje
kratak i nedvosmislen odgovor: Obja{njenja izdataka i stanja ra~una Misije koje
sam danas od tebe primio (na pismu nema
datuma) potpuno je neprihvatljivo. Ja
nisam nikada dao saglasnost da se za
tu`bu pred Me|unarodnim sudom u Hagu
koriste nov~ana sredstva Misije. Na{ proces pred sudom je legalan i za to su se
mogla dobiti sredstva, ali je odobrenje za
to trebalo na vrijeme zatra`iti i dokumentovati.
Nekoliko nedjelja nakon ove korespondencije promijenjena je struktura u
iVje}u ministara BiH
, a na ~elu Ministarstva vanjskih poslova Jadranka Prli}a
je zamijenio Zlatko Lagumd`ija. Novi
sastav MV
P-a prihvatio je prijedlog svojih prethodnika i formirao komisiju koja
}e otputovati u New oYrk i ispitati materijalno-finansijsko stanje u Misiji BiH
pri U
N-u i Generalnom konzulatu BiHu
New oYrku. Nakon dvosedmi~ne revizije i ~e{ljanja poslovanja ovih dvaju
diplomatsko-konzularnih predstavni{tava
komisija je do{la do frapantnih zaklju~aka: Muhamed a[}irbegovi} je pronevjerio ~etiri puta vi{e novca nego {to se
to iz Sarajeva vidjelo: nije se radilo o
spornih 069.000 dolara nego je rije~ o
blizu ,25miliona dolara!?

22. 9. 2005. SLOBODNA BOSNA

29

Umisljenik.qxd

9/22/2005

1:53 AM

Page 30

POLEMI^KI POLIGON

NENAD FILIPOVI] ODGOVAR

van Lovrenovi}, privatnik koji se je
na{ao u posjedu jedne javne i dr`avne fondacije te ~lan Redakcijskog
kolegija, u napisu u Danima, br. 431,
iznio je niz novih podmetaljki glede
moje malenkosti te je pre`vakavao svoje
ranije iznesene, neodr`ive i neobavije{tene, stavove o jermenskom pitanju. Jedna jedina stvar je ta~na u privatnika Lovrenovi}a misaonom, stilskom i eti~kom
galimatijasu od odgovora: polemike izme|u nas nema. A nema je zato {to privatnik Lovrenovi} ne zna ni{ta o temi o
kojoj `eli arbitrirati niti je vi~an polemi~koj formi. Kada nastojite polemizirati
sa privatnikom Lovrenovi}em, osje}ate se
kao Otto von Bismarck na Berlinskom
kongresu 1878. godine. Pitali su starog
pruskog kancelara {ta mu je bio najte`i
posao u `ivotu. On je rekao da se ni{ta po
te`ini nije moglo mjeriti sa predsjedanjem
Berlinskom kongresu. A najve}a Von
Bismarckova mora je bio britanski premijer i vo|a konzervativaca Benjaminu
DIsraeli, Erl od Beaconsfielda. Taj
~ovjek je stalno htio dijeliti Anadoliju
izme|u Ruskog i Osmanskog Carstva, a
nikad u `ivotu nije vidio kartu te pokrajine!!!.
Ja }u ovu razmjenu sa Ivanom Lovrenovi}em, privatnikom u usponu, zavr{iti
ovim napisom. Drugom prilikom te
slu`e}i se druga~ijom formom, namjeravam se podrobnije pozabaviti kulturnom
i ideolo{kom su{tinom te pozadinom
pogleda privatnika Lovrenovi}a na Islam,
Bosnu, Bo{njake te Osmansko Carstvo.
Ve} sam dokazao, koriste}i se rezultatima najzna~ajnijih autoriteta za osmansku
historiju te za pravo, da stradanja dijela
anadolskih Jermena 1915-16. godine ne
mogu biti opisana kao genocid. Ali, briga
privatnika Lovrenovi}a za argumente i

zvu~na imena kao S. Sontag, A. Miller,

protiv rasne diskriminacije u Americi.
W. Soyinka, J. Updike, N. Mailer, W.
Lovrenovi} nam nala`e da slu{amo glas
Styron, K. Vonnegut, S. Heaney, D. J.
Susan Sontag ~iji su liberalizam i uniGoldhagen. U toj se izjavi, s mnogo brige
verzalizam umirali onog trenutka kad bi
se spomenuli Palestinci kao `rtve etni~prema slobodi mi{ljenja, zahtijeva da
kog ~i{}enja i otima~ine zemlje.
cijeli svijet mora misliti isto kao i potpisnici: nad Jermenima je izvr{en genocid u
ZBRKA OKO GENOCIDA
Osmanskom Carstvu. Niko od potpisnika
U jermensko-turskom sporu trebamo,
re~ene izjave ne zna re}i ~ak ni dobar
dakle, saslu{ati tu plavu ~arapu, a ne
dan, bilo na turskom, bilo na jermenvelikog turkologa i histori~ara Gillesa
skom jeziku. Ne vjerujem da o Turskoj
Veinsteina. A najkarikaturalnije je privatznaju i{ta vi{e nego da je to jeftina, a
nika Lovrenovi}a pozivanje na D. J.
ugodna turisti~ka destinacija za onoga ko
Goldhagena te pozivanje sastavlja~a
ubire platu i honorare u ameri~kim dolarisna`ne izjave na auma. Da je veliki sarajevtoritet Ellieja Wiesela,
ski i svjetski anatom Haj- LOVRENOVI]EVE
rudin Had`iselimovi}, svonajuspje{nijeg trgova~kog putnika industrije
jevremeno, po~eo nare|i- PODMETALJKE:
Holokausta. D. J. Goldvati, putem sna`nih izja- Privatnik
hagen je respektabilno
va, profesoru Midhatu Lovrenovi} mi
Begi}u kako }e pisati
jo{ jedino u nekim
poku{ava podmet- ime
knji`evnu historiju te
sarajevskim NGO-kruknji`evnu kritiku, privat- nuti da nisam
govima. Vi{e stru~njaka
nik Lovrenovi} bi, s pra- dokazao da je on
za njema~ku historiju sa
vom, podigao graju. Ali, islamofob i
ameri~kih univerziteta,
ono {to bi bilo zabranjeno
sve odreda Jevreji, deHajrudinu Had`iselimo- evropocentrik.
maskiralo je Goldhagena
vi}u dopu{teno je S. Son- Falsificira moje
kao estradnog historitag ili W. Styronu. Privat- tvrdnje, parafrazi~ara, krivotvoritelja prinik Lovrenovi} se ne pita ra ih i izvr}e, jer
marnih izvora i, napo{to vrli potpisnici nikada
kon, rasistu! Goldhagen
ne prozva{e vladu SAD zna za{to ne smije je, naime, tvrdio da su i
zbog genocida i genocid- dati pune navode. Nijemci i njema~ka kulnih radnji nad Indijan- Puni navodi bi,
tura i historijski i genetcima koji odlikuju dobar
antisemitski bez
naime, pokazali da ski
dio ameri~ke historije.
ostatka. U tome je najsPrivatnik Lovrenovi} se mi privatnik
li~niji Vasiliju Kresti}u,
ne pita za{to nikada nije Lovrenovi}
jednom od tvoraca
sastavljena peticija ko- podme}e ono {to
Memoranduma SANU,
jom bi se tra`ilo barem
koji je tvrdio da su
javno izvinjenje britanske nisam napisao te
Hrvati genetski predovlade zbog pokolja u da izvr}e smisao
dre|eni da kolju Srbe.
Amritsaru 1919. godine, mojih tvrdnji
Za Ellieja Wiesela je

Ivanu Lovrenovi}u je puno prepor

dokaze iz izvora prvog reda! On ho}e da
je to bio genocid i sada svi mi moramo,
papagajski, ponavljati za tim kriti~kim
intelektualcem da je to bio genocid. U
protivnom, negacionisti smo, smatra privatnik Lovrenovi}.
Uspje{ni privatnik iz javne fondacije
misli da }e mu pomo}i op{irno citiranje
izvjesne sna`ne izjave koju su potpisala

30

SLOBODNA BOSNA 22. 9. 2005.

zbog konfinacija i pokolja koje su isti ti

Britanci po~inili nad Burima 1900. godine, podariv{i svijetu koncentracione
logore. Lovrenovi} nam preporu~uje kao
moralnog arbitra W. Styrona, glasnogovornika ameri~ke rasisti~ke desnice,
~ovjeka koji je i svojim ~lancima i svojim
romanom o Turnerovoj pobuni robova
zabijao najni`e ideolo{ke udarce pokretu

Susanna Heschel, ameri~ka histori~arka i

k}erka poznatog borca za ljudska prava i
ortodoksnog rabina Heschela, najodanijeg saveznika M. L. Kinga, utvrdila da je
falsificirao svoje uspomene o vremenu
poslije izlaska iz koncentracionog logora.
U ranijem, francuskom, izdanju tih
uspomena Wiesel je na{iroko opisivao
silovanja koja su on i njegovi drugovi

Umisljenik.qxd

9/22/2005

1:53 AM

Page 31

Filipovi} contra Lovrenovi}a

VARA IVANU LOVRENOVI]U

vr{ili nad njema~kim seljankama. Prire|uju}i ameri~ko izdanje te knjige, iW
esel
je izbacio tu epizodu, vode}i ra~una o
ukusu ameri~kog tr`i{ta, ali i o jo{
pone~emu.
E sada takvi moralni autoriteti, uz to
ignoranti o i~emu turskom i jermenskom,
trebaju, samo teretom svoje slave, da presude je li bilo genocida nad eJ rmenima u
Osmanskom Carstvu ili ne?!?rDagi privatni~e Lovrenovi}u, u ovakvim sporovima nu`na je snaga argumenata, a ne argumenti zvu~nih imena!!!
Sla`em se sa privatnikom Lovrenovi}em da je poricanje genocida zavr{ni
stadij genocida. lAi bih rekao da je to
samo jedan od zavr{nih stadija genocida.
Jednako u`asno je i izmi{ljanje genocida.
Zato {to niveli{e u`as istinskih genocida i,
ideolo{kom gubom koju sadr`i u sebi,
priprema nove genocide.
Privatnik Lovrenovi} mi poku{ava
podmetnuti da nisam dokazao da je on
islamofob i evropocentrik. Falsificira
moje tvrdnje, parafrazira ih i izvr}e, jer
zna za{to ne smije dati pune navode. Puni
navodi bi, naime, pokazali da mi privatnik Lovrenovi} podme}e ono {to nisam
napisao te da izvr}e smisao mojih tvrdnji.

INTELEKTUALCI SVIH
BOJA I DEZENA
Poga|a ga L
( ovrenovi}a)jedna moja
usputna primjedba u nekrologu pokojnom
Nikoli Krsti}u. Na drugom }u mjestu
dokazati kako je na~in na koji su privatnik
Lovrenovi}, Alija Isakovi}, Gavrilo Grahovac, Enes Durakovi}, Rusmir Mahmut~ehaji}, rodnice iz Foruma e tutti quanti
maffiosi, zaposjeli sarajevski kulturni
prostor jedan od zornijih dokaza tvrdnje
Lorda Actona da svaka vlast korumpira, a
apsolutna vlast apsolutno korumpira.

BAZDULJ, INTELEKTUALAC KAO INTERNETKTUALAC

Travni~ki hroni~ar - replika Ivana Lovrenovi}a

U istom broju Dana oglasio se i privatnika Lovrenovi}a partner iz Redakcijskog
kolegija, Muharem Bazdulj, de~ko koji je
preu~io. A, red je da se poka`e kako je
de~ko preu~io. De~ko `eli svojom kriti~kom
rije~ju pomo}i turskom piscu Orhanu
Pamuku i privatniku Lovrenovi}u, {to je za
svaku pohvalu. Ne ~udi me {to Bazdulj ne
smatra relevantnim {to o jermenskom
pitanju misli moja malenkost te u~enjaci
kao {to su B. Lewis, G. Veinstein, S. Shaw,
E. Zuercher itd. Ali me zaista ~udi i konsternira kako Bazdulj ne daje ni pet para za
ono {to i sam privatnik Lovrenovi} pi{e.
Tragaju}i na internetu za podacima o jermenskom pitanju, Bazdulj je nai{ao na
zvu~no ime Cvetana Todorova, stru~njaka
za poststrukturalizam, osvajanje obiju
Amerika, a evo sada i jermenske neda}e.
Todorov, neta~no i od ~ibuka, tvrdi da je
Hitler, na jednoj ve~eri, najavio kona~no
rje{enje jevrejskog pitanja pozivaju}i se na
masakre nad Jermenima u Osmanskom
Carstvu kao uzor. Historijska je istina da je
Hitler, na jednoj ve~eri sa ~lanovima
njema~ke Vrhovne komande, najavio invaziju na Poljsku, rat sa poljskom dr`avom, bez
ijedne ovla{ne aluzije o Holokaustu, tra`e}i
od njema~ke vojske vojnu i pohodnu brutalnost, tvrde}i da se ista isplati jer se niko ne
sje}a, ve} oko 1939. godine, jermenskih
muka. U kolumni na koju sam reagovao, privatnik Lovrenovi} je ta~no interpretirao
Hitlerove rije~i pozivaju}i se na, prema

njemu, eminentnog histori~ara J. Pecnika.

Ili preu~eni Bazdulj uop{te nije pro~itao
kolumnu svoga kolege Lovrenovi}a ili ga se
je odrekao ugledav{i na Googleu zvu~no
ime bullshitera Todorova. To se de{ava
kada se ljudi hvataju za argumente zvu~nih
imena, a ne za polifonu snagu dokaza iz
izvora prvog reda. Na isti je na~in preu~eni
Bazdulj do`ivio orgazam kada je na internetu prona{ao nekoliko misli o pravom modernom evropskom intelektualcu koje potpisuje Boris Buden. Bazdulj ni ne sluti da
radi{ni Buden samo reciklira ideje Juliena
Bende i Edwarda W. Saida o istom pitanju. (Vid. J. Benda, La trahison des clercs,
intr. A. Lwoff, pref. Etiemble, /Paris: B.
Grasset/, 1981; E. W. Said, Representations
of the intellectuals: the 1993 Reith lectures,
/New York: Pantheon Books/, 1994.)

eporu~ljivije da ~ita nego da pi{e!

Prije nego {to }e iznova gibetiti Dalibora Brozovi}a, privatnik Lovrenovi}
nas obavje{tava o svojoj naprasnoj zaljubljenosti u likove i djelo Ljubomira
Cvijeti}a i Ne|e Pare`anina. Svojom parafrazom polovine pasusa iz jednog moga
ranijeg napisa koji je tretirao srpski
nacional-komunizam kao osobitu formu
~etni{tva u Bosni i uJ goslaviji, mnogo

stariju i od Milo{evi}a i od Karad`i}a, on

poku{ava dokazati ~injeni~nu nesolidnost
mojih tekstova. I tu se je, naravno, nasukao jer sam ja dokazao da su ljudi kao
Cvijeti}, Pare`anin, Ne|o [ipovac itd.,
ma koliko se zaklinjali u Tita i partiju, bili
ni{ta drugo do ~etnici.
to se aDlibora Brozovi}a ti~e, tu pri[
vatnik Lovrenovi} postaje ve} posve his-

teri~an. Budu}i da je uhva}en u saradnji

sa jugo-praxisova~kim klonovima na
odstrijelu neistomi{ljenika, Lovrenovi} se
davi u `itkom, lo{em katranu svoje kombinatorike. Zna on dobro da je, na straniana , prije nekoliko godina zazicama D
vao, povodom Iva Andri}a, princip odvajanja umjetni~kog i nau~nog djela od
javnog rada i politi~kih uvjerenja. Tada je
22. 9. 2005. SLOBODNA BOSNA

31

Umisljenik.qxd

9/22/2005

1:54 AM

Page 32

POLEMI^KI POLIGON

va`ilo pravilo: sudi se samo djelu, a ne

politici. Nema tako lo{e politike koja bi,
bilo kako, naudila velikom djelu, sitno je
popijevao privatnik Lovrenovi} tada.
Usput poku{ava natuknuti kako je nAdri}
veli~ina, ali Brozovi} nije. Ono {to je
ndri} u knji`evnosti, to je aDlibor BroA
zovi} u lingvistici i filologiji. Ime je to
podjednako po{tovano i u Sankt Petersburgu i u Be~u i na Harvardu i u Los
ngelesu. Nije aDlibor Brozovi} kriv {to
A
privatnik Lovrenovi} nije ~itao ni{ta {to
je taj veliki u~enjak napisao. jVerovatno
ni onaj davni ~lanak, iz sredine pedesetih
u Zadarskoj reviji, o pregr{ti dokumenata
iz Zadarskog arhiva o Ivanu Frani Juki}u
koji na interesantan na~in osvjetljavaju
neke dijelove biografije toga, izme|u
ostalog, u izvorima prvog reda najranijeg
potvr|enog vi{estrukog dou{nika u modernoj beha kulturi.
Navaljao je privatnik Lovrenovi}
koju i o prava{tvu. Bez ikakvog osje}aja
za historizaciju ne~ijeg mi{ljenja, on
anahrono i esencijalisti~ki napada Antu
Star~evi}a {to nije u devetnaestov-

32

SLOBODNA BOSNA 22. 9. 2005.

jekovnoj Hrvatskoj bio ne{to kao Ernest

Gellner ili Benedict Anderson u na{im
danima, naime, zakleti neprijatelj nacionalizma. O~ito, privatnik Lovrenovi} zna
o Star~evi}u jedino da je bio hrvatski
nacionalista. lAi, on ne zna kakav je to
nacionalista Star~evi} bio. U pore|enju sa
Vukom i Gara{aninom, biskupom [trocom itd., Star~evi} je bio ~ovjek dvadesetog vijeka. aKda ovo tvrdim, ja ne otkrivam ni{ta novo. To je mogu}e saznati,
ako se u ruke uzmu nekolike Star~evi}eve
knjige, ako se pro~ita epohalna knjiga
Mirjane Gross o povijesti prava{ke ideologije, ako se pro~itaju zna~ajni radovi i
enciklopedijski ~lanci o Star~evi}u koje
su napisali Jaroslav [idak, Nik{a Stan~i},
Ivo Banac. Treba pogledati onu briljantnu, iako kontroverznu analizu Star~evi}eve zaostav{tine iz pera Milorada Ekme~i}a. Objavljena je u odgovoru na kritike
udjela kasnijeg gurua srpskog nacionalizma u kolektivnom djelu Istorija JugoslaTreba pro~itati i onaj divni Skervije
li}ev ogled o kasnije nare~enom Ocu oDmovine kao o burevjesniku ju`nosloven-

skog ujedinjenja
Treba potra`iti brojne
Krle`ine reference o Starome (Star~evi}u), posebno u ogledima o Franu Supilu
i Stjepanu Radi}u te o njihovom dugu
Star~evi}u. Crvenu nit onoga {to je `ivo u
prava{tvu mogu}e je na}i i kod aDlibora
Brozovi}a, svi|alo se to privatniku Lovrenovi}u ili ne.
nAalizirati pisanije privatnika Lovrenovi}a nije te`ak, ali je u fiziolo{kom smislu mu~an posao. Njegovi stavovi o jermenskom pitanju, njegova islamofobija, njegovo
turko`derstvo, njegov `ar za dociranjem i
popravljanjem drugih, njegova bespogovorna vjera u dogmu o vlastitoj nepogre{ivosti i
bezgre{nosti, njegova samozaljubljenost,
njegova nespremnost za polemiku, njegova
ta{tina itd., itd., itd., uvjeravaju me, jo{
jedno}, da on nije ni{ta drugo nego jedan
intelektualni, moralni i knji`evni jutroklek,
ili kako bi se to u Glamo~u reklo, jutroklik.
Nota Bene
Vuk Karad`i} obja{njava rije~
jutroklek latinskim izrazom stercus (cf.
stercus curiae, Cicero, de. or., ,341,64)1
te njema~kim der Menschenkot(h) .

Reklame.qxd

9/22/2005

12:19 AM

Page 33

Kapetan Dragan.qxd

9/22/2005

12:18 AM

Page 34

EKSKLUZIVNO IZ BEOGRADA

ORGANIZATOR P
SRBA U HRVATS
DRAGAN VASILJKOVI],
srpski emigrant iz
Australije koji je
po~etkom 90-ih u
Hrvatskoj organizirao
pobunu lokalnih Srba,
nakon {to se vratio u
Beograd pristao je samo
za SB govoriti o svojoj
nemogu}oj misiji
Razgovarala

Mirha Dedi}
ragan Vasiljkovi} alijas Kapetan Dragan bio je jedna od
najmisterioznijih li~nosti u vrijeme ratova devedesetih godina
u biv{oj Jugoslaviji jer se dugo
nije znalo ni njegovo pravo ime. aZ njega
se prvi put ~ulo u ljeto 1991, kada je
otkriveno da neki Kapetan Dragan u
Golubi}u kod Knina u kampu obu~ava
kraji{ke Srbe. Iz tog kampa stvorena je
specijalna jedinica kraji{kih Srba
Knind`e, prete~a budu}e Vojske eRpublike Srpske Krajine.
a kratko vrijeme Kapetan Dragan se
Z
proslavio me|u kraji{kim Srbima, pa ga
je Milo{evi} vratio u Srbiju gdje mu je
tada{nji na~elnik SDB Jovica Stani{i}
odredio da u kasarni u Bubanj Potok
obu~ava dobrovoljce za rati{te prete`no u
Isto~noj Slavoniji. Slovi i kao jedan od
osniva~a Jedinice za specijalne operacije
(JSO) Crvene beretke. Vasiljkovi} je
bio pod istragom Ha{kog Tribunala i u
jednom izvje{taju stoji da su Crvene beretke ili draganovci, odnosno Knin-

34

SLOBODNA BOSNA 22. 9. 2005.

Foto: Zoran Jovanovi} Ma~ak

Ratko Mladi} mi je u Kn
Legija se u BiH ~asno b

Kapetan Dragan.qxd

9/22/2005

12:14 AM

Page 35

Milo{evi}ev KAPETAN DRAGAN za SB

O
N
V
I
Z
U
L
K
S
K
E

R POBUNE
TSKOJ OTKRIVA

d`e kapetana Dragana terorisali Bo{njake u vZorniku prije njihovog masovnog protjerivanja.
Vasiljkovi} je po~etkom ove nedjelje
doputovao u Beograd, a povod je bila
najava hrvatskih vlasti da }e tra`iti od
Australije njegovo izru~enje zbog zlo~ina
koje je po~inio u Hrvatskoj. Vasiljkovi}a,
koji sada koristi ime Daniel Snedden i
radi kao instruktor golfa u Perthu, list The
Australian doveo je u vezu sa stravi~nim
zlo~inima po~injenim u Hrvatskoj i BiH.
On je na ime od{tete od ovog lista
zatra`io 200 hiljada australijskih dolara, a
u razgovorima sa srbijanskim rukovodstvom dogovorio je da sve tro{kove
su|enja snosi Vlada Srbije jer, kako je
objasnio, nije rije~ samo o njemu, ve} o
svakom Srbinu.

[TA SAM RADIO U

ZVORNIKU

IZ AUSTRALIJE U BEOGRAD:
Dragan Vasiljkovi}, Kapetan
Dragan, na konferenciji za
{tampu koju je odr`ao u
Beogradu sredinom ove nedjelje

Gospodine Vasiljkovi}u, Dr`avno

odvjetni{tvo Republike Hrvatske tereti
Vas za ratne zlo~ine nad Hrvatima, dok je
australijska vlada zatra`ila istragu o
Va{im ratnim aktivnostima u BiH, nakon
objavljivanja teksta u listu Australian u
kojem se dovodite u vezu sa silovanjima,
mu~enjima i pokoljem Bo{njaka u BiH i
ubistvima civila i etni~kim ~i{}enjem u
Hrvatskoj?
Neka novinarka za koju znam da se
zove Nata{a uspela je listu The Australian
podvaliti pri~u iz hrvatske propagande s
po~etka rata u kome se u vezi sa mnom
spominju u`asne stvari: zlo~ini, ratni bor-

u Kninu rekao da sam vo|a ~etnika

no borio za interese Fikreta Abdi}a!
22. 9. 2005. SLOBODNA BOSNA

35

Kapetan Dragan.qxd

9/22/2005

12:15 AM

Page 36

EKSKLUZIVNO IZ BEOGRA-

deli, silovanja devoj~ica. Mo`ete zamisliti kakav je to bio {ok za mene?! Zamislite
reagovanja mojih suseda u uAstraliji kada
je objavljeno da pored njih `ivi kriminalac, ratni zlo~inac. aKda sam objasnio o
~emu se radi, pri~a te novinarke je odmah
pala u vodu. Sve vreme rata u biv{oj
SFRJ bio sam u kontaktu s australskim
slu`bama jer sam njihov dr`avljanin i oni
znaju sve {to sam radio.
Prema nekim informacijama, Vi ste
bili prisutni u selu Glumine kod Zvornika
u maju i junu 1992. godine gdje su kasnije u jednoj masovnoj grobinici prona|ena
tijela 274 Bo{njaka. Tako|er postoje svjedoci koji tvrde da ste sa na~elnikom {taba
MUP-aa Mali Zvornik dogovarali da budete komandant pravojnih formacija koje
su iz Srbije trebale do}i u BiH?
To je neko ne{to na~uo. Ja sam u tom
periodu do{ao u Zvornik iz dva razloga.
Jedan je bio da uspostavim kancelariju
Fonda K
apetan D
ragan. D
ruga ideja je
bila da osnujem kamp kroz koji bi novi
regruti pro{li kroz obuku sa ciljem da se
disciplinuju i dovedu u red. To je bila
moja inicijativa. Imali smo razgovore
oko toga, me|utim, ja nikada nisam

STAVLJAM SE NA RASPOLAGANJE
VLASTIMA HRVATSKE:
Kapetan Dragan bacio je
rukavicu pravosu|u Hrvatske

To je li~ilo na sve osim na vojsku. Mladi} je bio suvi{e sujetan u tom periodu. Nije voleo da mu neko bude tamo. Re
ULOGA FIKRETA ABDI]A

Borba protiv usta{a

nas je ujedinila
Da li ste Vi na (na)posredan na~in
pomagali Fikretu Abdi}u?
Kada sam ja bio u Golubi}u, Bosna jo{
nije bila u ratu. Ja sam ve} u avgustu 1991.
godine napustio Kninsku krajinu. Do tada
sam bio Milo{ Obili}, a od avgusta Kosovka
devojka. Ja sam bio u ju`nom delu [kabrnja,
Benkovcu, zatim od Zadra do Biograda. To je
bio moj region. Me|utim, ja sam bio veoma
razo~aran ratom u BiH. Smatram da mi Srbi
nismo trebali sa muslimanima da u|emo u
rat i da je tu bilo malo diplomatije, to je
moglo da se izbegne. Ekstremi s jedne
strane stvarali su ekstreme s druge. S ove
strane postojali su ~etnici kao iz Bulaji}evih
filmova i ne mo`e se o~ekivati da ijedan musliman podr`ava takve ~etnike, isto tako se ne
mo`e o~ekivati da takvi ~etnici podr`avaju,
kako su ih zvali, balije. To kod mene u Krajini
nije moglo da se desi. Ja nisam dozvoljavao
povampirenje Drugog svetskog rata. Imao
sam sasvim novi imid` sa kojim je dosta
`ivota spa{eno. Sre}om, u zoni moje odgovornosti nije bilo takvih zlo~inca.

36

SLOBODNA BOSNA 22. 9. 2005.

VELIKOSRPSKA MASKOTA:
Ratni zlo~inac Fikret Abdi}

dobio komandu i nikada nisam imao

nikoga u BiH pod svojom komandom,
odnosno nisam imao svoju zonu odgovornosti. U BiH sam dolazio u dva
navrata i zadr`ao se po nekoliko dana. U
to vreme razgovarao sam sa generalom
Ratkom Mladi}em o uspostavljanju centra za obuku sa ciljem da se uvede red i
disciplina. Jer ja kad sam do{ao tamo
bio je haos i nije se znalo ko je ko. To je
li~ilo na sve osim na vojsku. Ratko
Mladi} je bio suvi{e sujetan u tom periodu. Nije voleo da mu neko bude tamo.
Rekao mi je: Hvala, kapetane, ali to
nama ne treba, mi }emo to sami. Nakon
toga ja sam napustio Bosnu. Osim toga,
kada me stavljate u vezu sa zlo~inima
po~injenim u BiH, ja sam pred ha{kim
Tribunalom svedo~io 18 sati i odbio
ponu|eni imunitet. D
a ima i{ta sporno i
sumnjivo u vezi s mojim ratnim
anga`manom u BiH i Hrvatskoj, iz
Haaga me ne bi pustili.
Kakva je bila Va{a saradnja sa
zlo~incem Ratkom Mladi}em u Kninu?
^
esto smo se sretali u K
ninu dok je
Mladi} bio na~elnik {taba JN A
,
me|utim, nikada nismo razgovarali. On
me nikada nije voleo i uvek me je
ignorisao. U to vreme je Mladi} glumio
velikog Jugoslovena, a mene je nazivao

Kapetan Dragan.qxd

9/22/2005

12:15 AM

Page 37

Milo{evi}ev KAPETAN DRAGAN za SB

~etnikom. Jednom prilikom je ~ak

ljudima iz Centra za obuku koji sam
vodio rekao: Kad zavr{im sa
usta{ama, do}i }u sa vama ~etnicima da
se obra~unam. To je bio neki na{ li~ni
sukob. Nisam mu bio drag, ali ni ja za
njega nisam mnogo mario. To je bio i
jedini razlog {to nije dozvolio moje
prisustvo u BiH.

16 HILJADA SRPSKIH
DOBROVOLJACA U
HRVATSKOJ
Vi ste obu~avali dobrovoljce u
kampu Golubi} kod Knina; koliko je dobrovoljaca pro{lo kroz taj kamp?
U prvoj fazi oko 800, a kroz ~itav proces, pod mojom komandom ili pod
mojom organizacijom, pro{lo je oko 16
hiljada ljudi. Ali da se razumemo, nije to
bilo akademsko {kolovanje, to su bili
tronedeljni kursevi organizovani sa
`eljom da ljudi nau~e da peru zube, da
~iste oru`je i da mogu da se formacijski
kre}u na terenu.
Pretpostavljam da ste pratili svjedo~enje Vojislava [e{elja u Haagu. On
tvrdi da nije postojala ni jedna paravojna

VEZE SA SDB-OM SRBIJE

Knin je imao vi{e oru`ja

nego Beograd
Da li je visoki
zvani~nik SDB-a Franko
Simatovi} bio zadu`en da
organizuje obu~avanje paravojnih formacija i {alje
oru`je na rati{te?
Ne! [to da {alje kada je u
Krajini bilo vi{e oru`ja nego u
Beogradu. Skloni{ta koja je
Tito pripremao za napad sa
zapada bila su puna oru`ja.
Onog trenutka kada je JNA
u{la u rat mi smo imali oru`ja
napretek. A ja koji sam
napadao Glinu nisam imao
ni{ta vi{e osim policijskog
dugog naoru`anja. Prvo oklopno vozilo koje sam imao bilo je
ono koje sam zarobio od
Hrvata u Glini.

OBAVJE[TAJNO-ZLO^INA^KI MOZAK:
Franko Simatovi}, operativni {ef
Crvenih beretki, jedinice koju je
formirao SDB Srbije

ude tamo. Rekao mi je: Hvala, kapetane, ali to nama ne treba, mi }emo to sami. Nakon toga ja sam napustio BiH
formacija koja je bila izvan kontrole
tada{nje armije JNA?
Ne, verujte, nije mi stalo do [e{eljevih gluposti i komedija. Me|utim, dokle
god je [e{elj tamo, on je moj. Ja smatram
da su njega krivo odveli tamo. Kada sam
bio u Haagu, svedo~e}i protiv Milo{evi}a, pri{ao mi je istra`itelj koji je znao
da smo nas dvojica ([e{elj i ja) imali
`estoke sukobe i rekao mi je da su dobili
nalog da naprave optu`nicu protiv njega.
Ovo ja mogu da ka`em pod zakletvom
bilo gde. Bez obzira {to ja njega ne volim,
[e{elj je nevin. I ja se u`asavam kada
nevini ljudi iz politi~kih razloga bivaju
odvedeni tamo. Ja smatram da je tu`ila{tvo u Haagu korumpirano. Meni su
ukrali 2.500 dolara i ja sam im rekao da
su lopovi. Naime, ja sam bio u Africi, u
Bocvani i sa njima sam lepo sara|ivao. U
jednom momentu su me zamolili da
do|em i o svom tro{ku kupim avionsku
kartu od Bocvene do Beograda, a potom
do Haaga uz obe}anje da }e mi nadoknaditi tro{kove putovanja. Ja sam to u~inio,
a oni mi nikada nisu dali novac za povratnu avionsku kartu iz Bocvane koja je
ko{tala oko 2.500 hiljade dolara. Bio sam
bezobrazan prema njima i ~ak sam im
rekao - kakvi ste lopovi, verovatno }ete
me sa~ekati negde iza ugla da mi ukradete
i nov~anik.

Vratimo se [e{eljevim tvrdnjama iz

sudnice u Haagu...
[to se ti~e te [e{eljeve izjave, ni jedna
paravojna formacija nije mogla da
funkcioni{e, bar u Krajini u zoni odgovornosti u kojoj sam ja bio, a da nije bila
u okviru Vojske, dakle JNA ili da nije bila
u okviru policije ili u okviru Slu`be bezbednosti Srbije. Ja ne prihvatam teoriju
samostalnih paravojnih jedinica koje nisu
bile odgovorne nikome. Kao {to vidite, ni
ja nisam mogao samostalno u Bosni da
napravim svoju jedinicu jer je Mladi}
do{ao i rekao da ne mo`e. Smatram da je
sada ru`no {to ljudi poku{avaju da peru
ruke od nekih momaka koji su verovali da
u ime vojske ili policije brane svoju
dr`avu ili se bore za svoj narod. Ni jedna
jedinica, pa ni [e{eljeva, nije mogla da
nosi pu{ku u zoni borbenih dejstava, a da
nije bila u okviru slu`be, vojske ili policije. Ja sam u Krajinu do{ao kao policajac s
ciljem da uspostavim kontrolu nad tim
jedinicama
Ja sam jako ponosan na svoju ulogu i
jako bi me razo~aralo da sam proveo neke
godine svog `ivota, stavljao glavu u
torbu, a da pri tom niko ne zna {ta sam
tamo radio. Smatram da kriminalci treba
da idu u zatvor, ludaci u ludnice i da `rtve
treba da stanu u red za nadoknadu za ono
{to im je u~injeno.

^ije je odobrenje bilo potrebno da

se Vi u to vrijeme na|ete na teritoriji
Hrvatske?
Morao sam dobiti odobrenje kraji{ke
slu`be bezbednosti ili kraji{ke policije.
Kasnije je proradila teritorijalna odbrana,
pa je bilo potrebno odbrenje predsjednika
Krajine Milana Babi}a a ne{to kasnije
vrha Srpske vojske Krajine. Tako su
stvari funkcionisale i u BiH. Ja sam kroz
Bosnu prolazio tristo puta, odnosno kad
god sam iz Krajine i{ao u Srbiju, morao
sam da pro|em preko BiH, ali samo sam
prolazio. Tamo nikada nisam imao komandu, niti jedinicu.
Na su|enju Slobodanu Milo{evi}u
pred Ha{kim tribunalom, u vrijeme dok
ste Vi svjedo~ili, Tu`ila{tvo je prikazalo
snimak posjete Milo{evi}a Jedinici za
specijalne operacije Dr`avne bezbjednosti Srbije 1997. godine u Kuli. Na snimku
je prikazan govor visokog zvani~nika
SDB-aa Franka Simatovi}a Frenkija, koji
je rekao da su Crvene beretke tokom
devedesetih tajno ratovale u Hrvatskoj i
BiH. Simatovi} je tada, pred Milo{evi}em
i vrhom Dr`avne bezbjednosti, izjavio da
je jedinica u~estvovala u osloba|anju
svih srpskih krajeva u Kninskoj krajini, a
kasnije u isto~noj Slavoniji, Baranji i zapadnom Sremu, oko koridora kod Br~22. 9. 2005. SLOBODNA BOSNA

37

Kapetan Dragan.qxd

9/22/2005

12:16 AM

Page 38

EKSKLUZIVNO IZ BEOGRADA

kog, u dolini Drine, u okolini Sarajeva,

Maglaja i u zapadnoj Bosni. Tako|er je
rekao da je jedinica djelovala tajno i da
nije otkrivena, kao i da je na teritoriji
BiH 1992. izgradila mre`u malih aerodroma s kojih je izvr{eno oko 1.000 borbenih i drugih letova. Tom skupu ste
prisustvovali i Vi kao jedan od osniva~a
Crvenih beretki. Kakva je bila njihova
uloga u ratu BiH?
Tradicija Crvenih beretki poti~e od
Knind`i od kampa oGlubi}, dakle u tradicionalnom smislu ja jesam jedan od osniva~a Crvenih beretki, ali i u administrativnom nisam.
Kada ka`ete Crvene beretke, to je
{irok pojam, jer je bilo milion crvenih
beretki. Kada sam, recimo, prolazio kroz
BiH, svaki tre}i vojnik je nosio neku
crvenu beretku. Uloga jedinice koja je
bila u okviru Slu`be dr`avne bezbednosti Srbije nikada nije pre{la veli~inu jedne
~ete, odnosno 120 ljudi, uklju~uju}i i
kompletnu pozadinu. Z
a jednog ~oveka
napred i{lo je tri pozadi. Taj snimak je
napravljen za do~ek predsednika Milo{evi}a i tom se prilikom poku{alo sve
predstaviti u najboljem svetlu. Napravljena je jedna velika pozori{na predstava,
obu~eni su kuvari, mehani~ari, i svi su sa
jedinicom stali u stroj da bi to izgledalo
impozantnije i ve}e. U izve{taju koji je
referisan predsedniku Milo{evi}u sve je
bilo toliko naduvano i komi~no. R
e~eno
je ~ak da smo oslobodili Benkovac gde
~ak nije ni bilo borbi. P
rikazali su
jedinicu u punom sjaju, izbacili dva
helikoptera koji imaju, ~ak je jedan bio
pokvaren. Sve je trebalo da bude u cilju
podizanja morala u smislu - mi smo
najja~i i najbolji. P
re svega, Crvene
beretke nisu imale tehni~ki mogu}nosti
da u~ine bilo {ta od strate{kog zna~aja.
D
ok sam ja bio u Krajini bile su mi poznate aktivnosti ~etiri ~ovjeka SD
B-a, a to
su Jovica Stani{i}, F
ranko Simatovi},
D
ragan F
ilipovi} i Mile R
adonji}. Ovo su
jedina imena srpske slu`be koja se
pojavljuju tokom ~itavog rata na teritoriji Krajine. Njihova uloga je bila
isklju~ivo obave{tajne prirode. R
azmenjivali smo informacije sa njima, ali
niko od njih nije imao komandnu
nadre|enog nada mnom. Ja preuzimam
svu odgovornost ne samo za svoja dela
ve} i za ljude koji su bili pod mojom
komandom.

ISKUSTVA IZ HAAGA
U jednom trenutku dok sam obu~avao
pod mojom komandom je bilo oko 07
ljudi i u mojoj zoni odgovornosti nije
moglo ni{ta da se desi a da nisam bio
upu}en u to. aJ sam u jednom periodu
pohapsio ljude koji su bili osumnji~eni za

38

SLOBODNA BOSNA 22. 9. 2005.

O RATKU MLADI]U

Mladi} je bio Jugosloven

a ne ~etnik
S obzirom da sa generalom Ratkom Mladi}em niste bili
u prijateljskim odnosima, kakav je Va{ stav o njegovom
odlasku u Haag?
Moj stav je jasan: ja nikada ne bih dozvolio da budem u situaciji da se krijem. Kada bi Mladi} do{ao kod mene da se sakrije, ja
bih ga sakrio, jer mislim da to treba da bude li~ni ~in. To bi
tako|er uradio jer ne verujem u tu`ila{tvo, smatram da su prljavi
igra~i. Me|utim, mislim da ne treba ~itava nacija da bude `rtva
jednog ~oveka. Ja nikada ne bih dozvolio da moja zemlja bude
pod sankcijama zato {to ja nemam dovoljno hrabrosti da
iza|em pred sud. Ako ne bih imao hrabrosti, onda bih izvr{io
samoubistvo. Kada bi mene pozvali u Haag, ja bih oti{ao. To
sam na kraju krajeva i uradio.

SDB SRBIJE: Dok sam

ja bio u Krajini bile su
mi poznate aktivnosti
~etiri ~ovjeka SDB-a, a
to su Jovica Stani{i},
Franko Simatovi},
Dragan Filipovi} i Mile
Radonji}. Ovo su
jedina imena srpske
slu`be koja se
pojavljuju tokom
~itavog rata na
teritoriji Krajine
kr{enje kodeksa ratovanja. Moja je
du`nost bila da dr`im red.
Da li ste Vi i dalje pod istragom
ha{kog Tribunala?
Kada sam do{ao u Haag da svedo~im
oni su meni ~ak ponudili imunitet. Uzeo
sam taj papir, stao pred sudiju i rekao meni ovaj imunitet nije potreban. Kazao
sam, slobodno mi dajte optu`be i recite
mi za {ta me teretite. Bio sam pod istragom, ali istraga nada mnom je obustavljena i re~eno mi je da nemaju nameru da
ponovo podi`u istragu niti da otvaraju
novi proces protiv mene. Moja pri~a sa
Haagom je zavr{ena. U hrvatskoj {tampi
gde god se pojavi moje ime stoji - ratni
zlo~inac, samo niko ne mo`e da navede ni
jedan ratni zlo~in koji sam po~inio, niti
jednog svedoka koji bi o tome svedo~io.
Ja sam ministarki pravosu|a Hrvatske
Vesni [kare O`bolt napisao pismo, kazao
sam joj
prekinite da se brukate, evo vam

moj telefon, i ako imate nedoumica, pitajte prvo mene.

Kakve su bile Va{e veze sa
Jovicom Stani{i}em i Miloradom Lukovi}em Legijom?
eLgija i ja smo bili ku}ni prijatelji. Oni
su dolazili kod mene ku}i, ja sam odlazio
kod njih. aD smo bili malo bli`i, bilo bi
nepristojno. oJ vica Stani{i} je obave{tajac i
sprijateljili smo se po toj liniji. rFenki
Simatovi} je pilot kao i ja, imamo zajedni~kih interesovanja. Obojica volimo da
jedrimo. Imao sam prijatelje i me|u pripadnicima Unprofora, sa kojima sam i dan
danas prijatelj ostao. vEo sad mogu priznati
da sam imao i pomo}i od pojedinaca koji su
radili u Unproforu u BiH. oDbijao sam od
njih obave{tajne podatke, dobijao sam od
njih opremu za osmatranje i druge stvari.
lAi to je bilo na li~noj osnovi jer u ratu sve
tri strane su gledale da pridobiju na svoju
stranu nekog ko je neutralan. aZmene je rat
zavr{en 19
.59godine, a sada mo`emo da se
bavimo analizom i da ka`njavamo sve one
koji su kr{ili kodekse ratovanja.
Milorad Ulemek Legija je 1995.
godine sa svojim jedinicama pomagao
Fikretu Abdi}u na podru~ju takozvane
AP Zapadna Bosna. Da li Vam je Legija
kao prijatelj pri~ao o svom u~e{}u u toj
operaciji?
Sa ljudima iz dr`avne bezbednosti o
poslu nikada nisam razgovarao. Imam
dva kuma koji su na visokim polo`ajima,
jedan je u KOS-u, a drugi u SD
B-u Srbije.
Mi nikada ne pri~amo o poslu jer ne `elim
da ih stavljam u neprijatan polo`aj da
biraju izme|u prijateljstva i posla. nZam
da su Crvene beretke u~estvovale u tim
akcijama ali detalji mi nisu poznati.

Reklame.qxd

9/21/2005

11:53 PM

Page 39

Evropa.qxd

9/22/2005

12:22 AM

Page 40

Evropa, odmah

CRNOGORCI
NAJAVLJUJU
IZLAZAK IZ
DR@AVNIH
INSTITUCIJA SCiG
Nakon optu`bi ~elnika Vlade Srbije da je
Svetozar Marovi}, predsjednik SCiG, jedan od
aktera vojne afere Davini}, krajem pro{le nedjelje kompletna delegacija Crne Gore najavila je
izlazak iz zajedni~kih institucija SCiG. Takav
potez mogao bi biti prvi korak ka otcjepljenju i
stvaranju suverene Crne Gore koju u posljednjih
nekoliko godina zagovara rukovodstvo ove
dr`ave na ~elu sa Milom \ukanovi}em.
Referendum na kojem }e se gra|ani Crne Gore
izjasniti da li su za raspad dr`avne zajednice
SCiG bit }e odr`an po~etkom aprila slijede}e
godine.

Vlade zemalja EU strahuju da bi nedefinirani odnos na po

proizvesti du`u nestabilnost u ovoj zemlji, te pozivaju nje
Nakon tijesnog rezultata na prijevremenim parlamentarn
se da }e ovaj posao potra

Najvjerojatniji rezultat najneizvjes

izbora ostaje velika koalicij

PREGOVORI
SRBA I ALBANACA
Pi{e

Razgovore o decentralizaciji Kosova i politi~koj budu}nosti te pokrajine, {to su pro{log

petka u Be~u vodili visoki du`nosnici Kosova i
Srbije pod pokroviteljstvom UN-a, trebao je,
objavio je be~ki dnevnik Die Presse, voditi
Wolfgang Petritsch, ali se tome usprotivilo
austrijsko ministarstvo vanjskih poslova. List to
tuma~i Petritschevim socijaldemokratskim politi~kim opredjeljenjem, a u Austriji je na vlasti
koalicija desnog centra. Kai Eide, posebni izaslanik glavnog tajnika UN-a za Kosovo, predlo`io
je Petritscha za voditelja kosovskih pregovora,
tvrdi list pozivaju}i se na diplomatske izvore.
Nakon {to su Austrijanci to odbili, Eide je osobno preuzeo vo|enje pregovora.

Wolfgang Petritsch

40

SLOBODNA BOSNA 22. 9. 2005.

Danka Savi}
Njema~ki kancelar Gerhard Schrder i ~elnica konzervativaca
Angela Merkel najavili su da }e
zbog pat-pozicije u koju su dovedeni
izbornim rezultatima me|usobno
razgovarati o formiranju nove vlade,
ali svako od njih pola`e pravo na
vodstvo. P
odsjetimo, rezultati njema~kih izbora, najtje{nji u postratnoj povijesti te zemlje, pokazuju da
je ~elnica konzervativaca dobila
samo jedan posto vi{e od njema~kog
kancelara i njegovih socijaldemokrata. Nakon prebrojavanja svih
izbornih jedinica, osim D
resdena I.
gdje }e izbori zbog smrti jedne kandidatkinje biti odr`ani 2. listopada,
objavljeni su i privremeni slu`beni
rezultati, prema kojima je CD
U/CSU
s 35,2posto samo 0,9posto ja~i od
SP
D
-a, koji je osvojio 34,3posto.
Merkelova, o~ito uzdrmana neo~ekivanim lo{im prolazom na izborima,
obe}ala je da }e razgovarati sa svim
strankama osim s ultralijevom
L
ijevom strankom. Od SP
D
-a je
zatra`ila da prihvate da nisu najja~a
stranka u zemlji.

a razliku od razo~aranih konzerZ

vativaca, Schrderovi socijaldemokrati (SP
D
) ohrabreni su izbornim
rezultatom koji su postigli usprkos
predizbornim prognozama o porazu.

PAT-POZICIJA
Jasno je da Nijemci ne `ele
gospo|u Merkel kao svoju kancelarku, rekao je novinarima {ef SP
-a
D
Franz Muentefering. Na nama je
odgovornost da jasno ka`emo da
`elimo vladati s Schrderom kao
kancelarom i da poduzmemo ve}inu
onoga {to smo i zapo~eli. Tako|er,
SPD je pozvao konzervativce i liberale kao i dosada{nje saveznike
Zelene, da razmotre mogu}e opcije
koaliranja, rekao je Muentefering,
dodaju}i da se to ne odnosi i na
Stranku ljevice. CD
U/CSU sa 25
osvojenih mandata u Bundestagu
raspola`e s tri zastupni~ka mjesta vi{e
ih ima 61, Stranka ljeod SP
-a. P
D
D
F
vice 54, a Z
eleni 51 mjesto u
Bundestagu. Strogo zakonski gledano, ni Merkelova, ni Schrder ne
mogu se pozivati na pravo sastavljanja vlade zbog toga jer niti jedna od
dviju najja~ih stranaka nema dovoljno
~vrstu ve}inu u Bundestagu. Njema~ki predsjednik formalno je taj koji
daje mandat za sastav nove vlade, pri

Evropa.qxd

9/22/2005

12:23 AM

Page 41

Evropa, odmah

nos na politi~koj sceni nakon izbora u Njema~koj mogao

ozivaju njema~ke politi~are na {to br`e formiranje vlade.
amentarnim izborima odr`anim u pro{lu nedjelju o~ekuje
sao potrajati sedmicama

DOLAZAK
EVROPSKOG DOBA

izvjesnijih poslijeratnih njema~kih

oalicija CDU/CSU-a i SPD-a!
Rockwell Schnabel

~emu je odlu~uju}e koji kandidat ima

najvi{e izgleda za sastavljanje ~vrste i
stabilne vlade iza koje }e stajati
ve}ina u Bundestagu, {to trenutno
nije slu~aj ni s jednim od ovo dvoje
kandidata. aPt-pozicija name}e pregovore o koaliciji kakvu Njema~ka
jo{ nije imala. eJ dine uvjerljive alternative velikoj koaliciji bile bi da
CD
UC
/ SU ili SP
Duspiju na svoju
stranu privu}i zajedno i eZlene i .D
P
F
Vladaju}i ~lanovi socijaldemokrata
nagovje{tavaju da bi F
D
P mo`da
mogao u}i u vladu sa Schrderom i
Z
elenima. Mi imamo zajedni~kih
to~aka sa FDP-oom, posebno po pitanju poreza, izjavio je Otto Schily,
ministar unutarnjih poslova.

SLIJEDE TE[KI
PREGOVORI
Merkelova }e se stoga u narednim
sedmicama boriti za svoju poziciju u
te{kim pregovorima. kAo ne bude u
mogu}nosti formirati stabilnu koaliciju sa SP
-om, {to je kancelar SchD
rder odbio ukoliko je on ne bude
vodio, ili sa eZlenima te liberalnim
Slobodnim demokratima F
),( njeP
D
zina }e budu}nosti biti sumorna.
Ukoliko Schrder blokira njezinu
te`nju za polo`ajem kancelara, a
izgleda da to ~ini, tada stvari ne stoje

najbolje za Merkelovu, smatra Dietmar Herz, politi~ki stru~njak sa

sveu~ili{ta u rEfurtu, prenose mediji.
Ukoliko nije mogu} dogovor sa SP
-Dom,
ostaje opcija koalicije aJ majka sa
-om i eZlenima, tako nazvana
P
D
F
zbog zastave ovog otoka, `ute i zelene boje, koje su podudarne bojama
triju njema~kih stranaka. A
li, i to
izgleda te{ko uzimaju}i u obzir razlike me|u strankama. U me|uvremenu, kako javljaju agencije, nesigurnost nakon izbora jako je utjecala
na financijska tr`i{ta. Te~aj eura u
ponedjeljak je na deviznim tr`i{tima
potonuo za vi{e od jedan posto, na
najni`u razinu u proteklih sedam sedmica prema dolaru nakon {to izbori u
Njema~koj nisu uspjeli osigurati
sasvim jasnu politi~ku ve}inu. lGasanje Njema~ke za pat-poziciju je,
prema Sueddeutsche eZitungu , najve}a mogu}a samoopstrukcija, totalna paraliza. Ovaj list konstatira kako
Schroeder namjerava ostati na kancelarskoj du`nosti sve dok CD
U ne
pristane na koaliciju koju }e voditi
dvije nove figure, a alternativa
tome bili bi novi izbori. nAaliti~ari
D
eutsche Bank konstatiraju da je
zasada velika koalicija najvjerojatniji
ishod, a utjecaj CD
U bit }e manji
nego {to se prethodno vjerovalo.

Na nedavnom panelu u washingtonskom

Centru Woodrow Wilson nekoliko se
stru~njaka slo`ilo s time da bi EU mogla ste}i
status supersile,ako prije toga mora liberalizirati svoje gospodarstvo, reformirati tr`i{te
rada i bolje integrirati sve ve}e etni~ke manjine.
U svojoj knjizi Sljede}a supersila - Uspon Evrope
i njezin izazov Sjedinjenim Dr`avama,
Rockwell Schnabel, biv{i ameri~ki veleposlanik pri EU, predskazuje dolazak evropskog doba, objavila je Voice of America. Sa oko
500 miliona stanovnika, ukupnim dru{tvenim
proizvodom od 12 biliona dolara, 25 glasova u
UN-u, dvije zemlje u tzv. nuklearnom klubu i
najve}im svjetskim prora~unom za pomo}
inozemstvu, EU ve} diktira pravila igre
ameri~kim korporacijama, konstatirao je Stuart
Eizenstat, biv{i zamjenik ministra financija i
tako|er biv{i veleposlanik pri EU.

SMRT SIMONA
WIESENTHALA
Po~etkom sedmice (u utorak, 20.9.) u Be~u
je u 96. godini umro Simon Wiesenthal, najpoznatiji lovac na nacisti~ke zlo~ince. Prije 2.
svjetskog rata Wiesenthal je bio arhitekt, ali je
nakon pre`ivljenog pogroma @idova, u kojem je
izgubio 89 ~lanova rodbine, odlu~io `ivot
posvetiti traganju za pre`ivjelim nacistima koji
su u~estvovali u pokolju oko {est miliona @idova.

Simon Wiesenthal

22. 9. 2005. SLOBODNA BOSNA

41

Biznis.qxd

9/20/2005

8:14 PM

Page 42

Priredio: Asim Metiljevi}

Business
STRUJA U BiH 3,5 PUTA JEFTINIJA
NEGO U ITALIJI

Osniva se energetsko tr`i{te jugoisto~ne Evrope Privrednici t

Krajem narednog mjeseca osam dr`ava jugoisto~ne vErope,

me|u kojim je i BiH, potpisat }e u tAini Ugovor o uspostavljanju
regionalnog tr`i{ta elektri~ne energije. oPred BiH, Ugovor }e
potpisati jo{ i A
lbanija, Bugarska, Hrvatska, Makedonija,
umunija, Srbija i Crna oGra te Kosovo, a nije isklju~ena
R
mogu}nost da se ovoj energetskoj asocijaciji pridru`i i Turska.
Uspostava zajedni~kog elektroenergetskog tr`i{ta jugoisto~ne
vrope zapravo je uvertira kasnijem integriranju ove asocijacije u
E
jedinstveni elektroenergetski sistem vEropske unije.
Z
a razliku od nekoliko susjednih dr`ava koje nevoljko
pristupaju ovoj (balkanskoj) asocijaciji, u BiH takvi otpori
ne postoje. D
apa~e, u BiH se Ugovor o~ekuje s nestrpljenjem
jer se vjeruje da }e iz zajedni~kog regionalnog tr`i{ta BiH
profitirati vi{e nego i jedna druga dr`ava-potpisnica Ugovora.
Optimizam se temelji na ~injenici da BiH, jedina me|u osam
potpisnica Ugovora, proizvodi zna~ajne vi{kove elektri~ne
energije iako koristi tek oko 03posto raspolo`ivog elektropotencijala. Osim toga, cijena elektri~ne energije u BiH neuporedivo je

42

SLOBODNA BOSNA 22. 9. 2005.

ni`a od cijena u jugoisto~noj vEropi, a pogotovo od cijena u

vropskoj uniji. rPema najnovijim statisti~kim pokazateljima
E
(Izvor: Commission of the uEropean Communities), najjeftiniju
struju u vEropskoj uniji pla}aju gra|ani Malte - 95eura za MWh
a najskuplju Italijani - 141 euro za MWh. No, najjeftinija struja u
vropi M
E
( alta)za 50posto je skuplja od prosje~ne cijene u BiH
dok je struja u Italiji skuplja za ~ak ,35puta!Naime, prosje~na
cijena elektri~ne energije za doma}instva u BiH od oko 40eura
za MWh ubjedljivo je najjeftinija u E
vropi - odnosno u dr`avama
koje proizvode vi{ak elektri~ne energije.
S obzirom na ograni~enost proizvodnih kapaciteta u vEropi i
o~ekivani rast potro{nje elektri~ne energije od oko 5 posto
godi{nje, cijene }e i dalje rasti pa }e elektri~na energija uskoro
biti glavni i najzna~ajniji izvozni artikl BiH.
Tako|er, uspostava jedinstvenog elektroenergetskog tr`i{ta
dr`ava jugoisto~ne vErope dodatno }e poja~ati interes investitora
za izgradnju novih hidro i termoelektrana u BiH.

Biznis.qxd

9/20/2005

8:14 PM

Page 43

Privrednici tra`e promjenu carinske politike BiH uspostavlja tr`i{te vrijednosnih papira Svjetska banka rangirala poslovno okru`enje

CARINE U SLU@BI
BUD@ETA
rPije punih sedam godina, u okviru tzv.
aketa za brzi po~etak, usvojen je i aZkon o
P
carinskim tarifama. Kako su carine u tom
trenutku bile ne samo najva`niji nego i jedini
izvor javnih prihoda, nije ni bilo prostora za
osmi{ljenu carinsku politiku nego su carine
iskori{tene za punjenje praznog dr`avnog
bud`eta.
U ekonomskoj teoriji carine se ubrajaju u
instrumente ekonomske politike. P
reko
carinske politike mogu}e je za{tititi doma}u
proizvodnju, usporiti ili ograni~iti uvoz
odre|enih proizvoda kako bi se doma}oj
proizvodnji ostavio prostor za predah i
razvoj. No, u slu~aju BiH, carine su svih proteklih godina bile isklju~ivo u slu`bi fiskalne
politike, a to zna~i da se carina pla}ala i jo{
uvijek pla}a i na uvoz onog {to se uop}e ne
proizvodi u BiH, poput kompjutera, naprimjer! D
odu{e, dio prera|iva~a uspijevao se
izboriti za privremeno ukidanje uvoznih carina, {to je carinsku politiku BiH dovelo do
potpunog apsurda: naprimjer, ukinute su
carine na uvoz pile}eg mesa iako BiH ima
zna~ajnu proizvodnju pile}eg mesa, dok su
zadr`ane na uvoz kompjutera iako BiH ne
proizvodi kompjutere! P
rimjer s ukidanjem
carina na uvoz pile}eg mesa vjerna je ilustracija potpunog haosa koji vlada u ovda{njoj
carinskoj politici.
Uporedo s pripremama za uvo|enje V
D
P-a,
Vije}e ministara BiH priprema i izmjene postoje}e carinske politike no s primjetno manjim ambicijama. oDkaz za to je i ~injenica da
}e se izmjene aZkona o carinskoj tarifi obaviti po tzv. hitnoj proceduri {to zna~i bez
ozbiljnije rasprave utemeljene na preciznim
ekonomskim pokazateljima.
Na svu sre}u, poslovna zajednica i
privredne komore ovoga puta ne pristaju da
se o tako krupnim pitanjima odlu~uje u uskim
birokratskim krugovima. rD`avno ministarstvo vanjske trgovine zasuto je prijedlozima
privrednika koji bi se u najkra}em mogli
svesti na jedan princip: ukinuti sve uvozne
carine na robu koja se ne proizvodi u BIH a
zadr`ati postoje}e ili pak uvesti nove carine
na uvoz robe koja se proizvodi i u BiH.

NA INO RA^UNIMA
BANKE DR@E 2 MILIJARDE KM
Biv{i guverner Centralne banke BiH a sada{nji savjetnik i ~lan Uprave u toj
instituciji Peter Nicholl s dubokim uzdahom komentira nedavno usvojeni zakon
kojim je otvorena pravna mogu}nost za uspostavu tr`i{ta vrijednosnih papira.
Nicholl je na ovom projektu strpljivo radio skoro tri godine, a spomenuti zakon
se u parlamentarnoj proceduri vrtio vi{e od dvije godine!Nakon nerazumnog i
neoprostivog odugovla~enja, zakon je kona~no usvojen pa }e i BiH, posljednja od
dr`ava nastalih raspadom uJ goslavije, napokon uspostaviti tr`i{te vrijednosnih
papira.
U ~emu je zapravo zna~aj tr`i{ta vrijednosnih papira i {ta }e se konkretno
promijeniti u ekonomskoj stvarnosti kada to tr`i{te bude uspostavljeno?
rema mi{ljenju ePtera Nicholla, nejneposredniji efekt funkcioniranja ovog
P
tr`i{ta bit }e pad kamatnih stopa na bankarske kredite. Jednom kada banke i
druge finansijske institucije dobiju mogu}nost investiranja u dr`avne vrijednosne
papire, bit }e u poziciji da imaju ve}u stopu povrata na svoja likvidna sredstva
nego {to imaju sada. Ovo bi im trebalo omogu}iti da smanje kamatnu stopu na
druga sredstva, uklju~uju}i kredite za kompanije i doma}instva. Drugo, ovo bi
tako|er trebalo smanjiti koli~inu novca koju banke dr`e izvan BiH, zbog ~ega
~esto bivaju kritikovane.
rema dostupnim podacima, u ovom trenutku komercijalne banke izvan BiH
P
dr`e preko dvije milijarde maraka a na to ih prisiljava nerazvijenost finansijskog
tr`i{ta u BiH. rPvenstveno, nedostatak tr`i{ta vrijednosnih papira uz pomo} kojeg
zapadne dr`ave finansiraju izgradnju kapitalnih infrastrukturnih projekata, poput
autoceste, naprimjer. bZog ~ega bi BiH tra`ila skupe inostrane kredite za izgradnju Koridora VC kada se pod puno povoljnijim uvjetima mo`e zadu`iti kod
doma}ih banaka?
MAKEDONIJA PRIVLA^NIJA OD BiH - BiH
PRIVLANIJA OD HRVATSKE?!

U godi{njem
Izvje{taj Svjetske banke
Izvje{taju o uvjetima
poslovanja koji svake
o uvjetima poslovanja
godine objavljuje
Svjetska banka, BiH
1.
NOVI ZELAND
je zauzela solidno 87.
mjesto na listi 155
2.
SINGAPUR
rangiranih dr`ava. Od
dr`ava nastalih ras3.
SJEDINJENE AMERI^KE DR@AVE
padom Jugoslavije,
62.
bolje od BiH rangiBUGARSKA
rane su Slovenija i
63.
Makedonija a lo{ije
SLOVENIJA
Srbija i Crna Gora te
81.
MAKEDONIJA
Hrvatska, koja se
na{la na 118. poziciji.
87.
BiH
No, ozbiljnu sjenu na
ovaj projekat
92.
SRBIJA I CRNA GORA
Svjetske banke bacilo je rangiranje
117. ALBANIJA
Hrvatske koja je
nepravedno svrstana
118. HRVATSKA
na samo za~elje
tranzicijskih dr`ava.
Svjetska banka se zbog toga izvinila Vladi Hrvatske ~ime je posredno dovela u
pitanje vjerodostojnost cijelog projekta.

22. 9. 2005. SLOBODNA BOSNA

43

Reklame.qxd

44

9/20/2005

12:39 PM

SLOBODNA BOSNA 22. 9. 2005.

Page 44

Reklame.qxd

9/20/2005

12:36 PM

Page 45

22. 9. 2005. SLOBODNA BOSNA

45

Hamlet.qxd

9/21/2005

6:25 PM

Page 46

BOSANSKI TEFTER NENADA FILIPOVI]A

PA[OVI]EV HAML
U seriji historijsko-sociolo{kih eseja na{
suradnik, jedan od vode}ih bosanskohercegova~kih filologa koji `ivi na
relaciji SAD-BiH, analizira spektakularnu pozori{nu predstavu Hamlet u
re`iji HARISA PA[OVI]A; kako je i
koliko uspje{no najrelevantniji bosanskohercegova~ki pozori{ni re`iser
Hamleta iz Danske delo`irao
u Tursku
Pi{e

Nenad Filipovi}
Gledala sam A
HMLETA u na{im pozori{tima i to
nije bio e[kspir. Gledala sam ruskog i engleskog
AMLETA na filmu i to opet nije bio e[kspir.
H
*
Jer H
amlet nije izraz jednog unutarnjeg defekta niti
plijen neke strasti kao {to su to Magbet, Otelo ili
Antonije. aHmlet je super reakcija na poreme}aj
samoga svijeta koji nikako nije ono {to povremeno
sluti da mo`e biti, koji tako sporo napreduje u eti~kom
uzrastanju.
ubi}, {ekspirolog koju ne susre}ete u
(Anastazija Bela [
prigodnim tekstovima divot-{tampanih programa
predstava).
lamurozno najavljivani te glamurozno postavljeni
Pa{ovi}ev H
amlet na Bosforu najzad je odigran i u
sarajevskom Narodnom pozori{tu. Sociolo{ki, predstava je veoma interesantna. Ali je umjetni~ki, osobito
re`ijski, potpuni podba~aj. K
ostimiranje [ekspira je
rizi~an te, po pravilu, nezahvalan posao. Kurosawa, no{en uspjehom svoje japanizacije oDstojevskijevog Idiota, poku{ao je isto
u~initi sa Magbetom. Rezultat je bio neuspjeh, ako izuzmemo
onu ~uvenu scenu smrti, sa strijelama {to re{etaju vrat Toshira
Mifunea, a kojoj su tako mnogo dugovali veliki, a posve razli~iti
umjetnici kao Sergio Leone i Yilmaz Gney. Trebale su pro}i
godine pa da uKrosawa uradi mnogo bolji posao sa Ranom - preralja Lira. D
a je Pa{ovi}ev H
amlet ostao u sumornom
radom K
danskom dvorcu Elsinoru i da se nije selio u Topkapi Saraj, njegova bi predstava bila mnogo bolja.

DANSKA I TURSKA
e[kspirov testamentarni (A. u[bi}) komad postavlja univerzalna eti~ka, psiholo{ka, politi~ka, umjetni~ka itd. pitanja. Ali
ekspir je dobro znao za{to ga je smjestio u aDnsku, a ne u kas[

46

SLOBODNA BOSNA 22. 9. 2005.

Povr{na (re)interpretac
nosrednjovjekovnu Englesku ili, njemu tako dragu, renesansnu
Italiju. Isto kao {to, s razlogom, e[kspirova Bohemija-^
e{ka ima
more. S razlogom je e[kspir svoj najdivlja~kiji, ali i umjetni~ki
najsavr{eniji, komad K
ralj Lir smjestio u tamno doba
predhri{}anske ranosrednjovjekovne Engleske, a ne u doba perpendikularnog stila u engleskoj gotici te krvljenja ku}a York i
Lancaster. Zato bi uspje{no kostimiranje aHmleta moralo da
ima ja~u potku od nekoliko nasumice izabranih ilahija i kasida te
poznate pjesme o Istanbulu jednog od korifeja moderne turske
poezije.
amleta na osmanski dvor?
Za{to je te{ko prenijeti H
onkretni dramski sukobi u H
K
amletu koji name}u univerzalna
pitanja bili bi razumljivi i onda{njem Osmanliji, kao {to su
razumljivi i dana{njem Tur~inu te svakom misle}em ~ovjeku na
planeti, ali ih ni Osmanlija niti dana{nji Tur~in ne bi mogli prepoznati u svom kulturnom kodu. Otac novog historizma,
veoma va`nog knji`evno-teorijskog te knji`evno-historijskog
pravca ~ije je postulate po prvi put u zemljama biv{e Jugoslavije
osvijetlio Zdenko Le{i} oti{av u muhad`irluk, i {ekspirolog

Hamlet.qxd

9/21/2005

6:27 PM

Page 47

Hamlet na Bosforu

MLET U TURSKOJ
ti~koj teoriji i praksi, vladavina je u krajnjoj liniji rezultat Bo`jeg
provi|enja ovaplo}enog u li~noj sre}i. Onaj ko se prvi domogne
prijestonice, zasjedne na tron, iskuje novac i naredi propovijed u
svoje ime, njegova je i vladavina. Ona se ne zove d`abe u araboperzo-turanskom kulturnom krugu devlet - izraz sa osnovnim
The Ottoman Empire.
zna~enjem kola sre}e. (V
id. .HInalcik,
, /London:PhoenixPress/, 2000, str. 9-5
lassical Age 3100-1600
C
Klaudije, za [
64).
ekspira uzurpator i zlo~inac, svakom
Osmanliji bi bio i legitiman i legalan vladar. Nebrojeno puta u
amletu je udaja Gertrude, majke danskog kraljevi}a, za njenog
H
djevera K
laudija opisana kao rodoskrvnu}e, u skladu sa
hri{}anskom etikom te indo-evropskom tradicijom. Me|utim,
Gertrudin brak sa lKaudijem bio bi u Islamu ne samo legitiman,
nego i preporu~en. Radi se o poznatoj ustanovi leviratskog (heb.
jibbum) braka koji je karakteristi~an za semitsko, starozavjetno i
{erijatsko, pravo. (V
id. Nen. iFlipovi}, Q
uelques Particularites
de lInstitution Matrimoniale dans le Begovat de Bosnie, La
C
ulture U
rbaine des Balkans (X
V
e-X
IX
e Siecles),
eds. R.
Samard`i}-M. Aymard, /Belgrade-Paris: ASSA IEB-MSH
/,
19, pp.185-86,18-89.).

HAMLETOVE I PA[OVI]EVE
KOBNE GRE[KE

retacija drame i historije

Stephen Greenblatt napisao je briljantnu studiju pokazuju}i
amlet duguje teolo{kim polemikama e[kspirova
koliko mnogo H
doba. (V
id. S. Greenblatt, H
amlet in Purgatory , P
/ rinceton:
Princeton nUiversityPress/, 2001). Prema Greenblattu te nekim
drugim odli~nim {ekspirolozima kao {to je L. E. Boose, [
ekspir
je bio kriptokatolik. Osnovni sukob izme|u engleskih protestanata i kriptokatolika bio je oko dogme o i^stili{tu te pitanja grijeha. Protestanti su svim oru`jima, a tada{nja protestantska
engleska ljevica imala je mnogo sli~nosti sa dana{njim
ameri~kim evan|eoskim hri{}anima oko Georgea W. Busha te sa
Bin Ladinom, napadali aKtoli~anstvo uop{te te engleske kriptokatolike posebno. Greenblatt je pokazao kako je e[kspir, uviamletu branio kriptokatoli~ki stav. Budu}i da
jenim jezikom, u H
Islam, fenomenolo{ki, u pitanju grijeha, a pogotovu i^stili{ta,
stoji mnogo bli`e protestantskoj ljevici nego aKtoli~anstvu, za
problem grijeha, iskupljenja i i^stili{ta onako kako je postavljen
amletu nije mogu}e na}i ekvivalent u osmanskoj kulturi.
uH
amleta nasuka}e se i na pitanju
Svako osmaniziranje H
nasljedstva. I prema islamskoj i prema tursko-mongolskoj poli-

Anastazija [ubi} pokazala je da je H

amletova tragi~na
gre{ka rezultat njegove spoznaje o op{toj kvarnosti svijeta u
kome ~ovjek `ivi. Njegov histeri~ki temperament ne mo`e iza}i
iz te situacije. On je do te op{teva`e}e spoznaje do{ao kroz
muke koje mu je nametnuo hri{}anski i zapadnoevropski problem odnosa Oca i Sina, bilo na svojoj teolo{koj, bilo na svojoj
dru{tvenoj ravnini. Problem Sinovljeg i sinovljeg duga prema
Ocu i ocu nije problem karakteristi~an za osmansku kulturu.
Osmansku ku}u nije razdirao problem sina koji mora osvetiti
oca, nego problem oca koji, u svrhu ovozemaljskog poretka
kako bi to Ba{eskija rekao, mora pogubiti vlastito dijete. Bio je
to problem i Murada I koji je, iza 1371.godine, dao sasuti vrelo
sir}e u o~i svome pobunjenom sinu Savd`iju da bi ga, ubrzo, i
li{io `ivota. Bio je to i problem Sulejmana Veli~anstvenog koji
je, iza 150. godine, dao zadaviti svoga najvoljenijeg i najsposobnijeg, ali pobuni sklonog, sina Mustafu. U
skoro po
Mustafinom pogubljenju, pogubljeni su i Mustafini sinovi.
Sljede}i tragi~ni problem osmanske historije je problem bratoubistva, umjetni~ki savr{eno osvijetljen u Andri}evoj
Prokletoj avliji. (Bratoubistvo je usputni problem i u H
amletu ,
ali H
amlet nije tragedija brata K
laudija, nego oca i sina
H
amleta). Toga je problema bio svjestan Bajezid II Pobo`ni
kada je godinama i otezao i pripremao kupnju trovanja brata mu
D`ema koji je bio talac na papinskom dvoru. Toga je problema
bio svjestan Mehmed III kada je, 159. godine, ridaju}i i{ao za
tabutima svoje devetnaestoro zadavljene bra}e. Na kraju krajeva, toga problema je bio svjestan svaki osmanski vladar prije
druge decenije X
V
II vijeka, vremena zavo|enja senioratnog
nasljedstva te zatvaranja prin~eva u kafes - ku}ni zatvor u haremu, kada bi se u njegovom haremu zaljuljala kolijevka sa
mu{kim ~edom. Samo jedan od njihovih sinova, znali su oni,
mo`e sjesti na prijesto, a ostalima ne gine svileni gajtan.
22. 9. 2005. SLOBODNA BOSNA

47

Hamlet.qxd

9/21/2005

6:27 PM

Page 48

BOSANSKI TEFTER NENADA FILIPOVI]A

BRILJANTNI GLUMAKI ISKORAK

Amar Selimovi}:
zapamtite to ime!
Kada se Kusturi~in Dom za vje{anje po~eo prikazivati u sarajevskim kinima, pitao sam Anastaziju Belu [ubi} {ta misli o filmu.
Odgovorila mi je, onako kako je to samo ona znala i umjela: Brate
mili, film mu ku..u ne valja, al mu Ljubica zlata vrijedi!!!. Ne
bih, ipak, rekao da Pa{ovi}ev Hamlet ku..u ne valja, ali mu gluma
Amara Selimovi}a vrijedi ju`noafri~kih rudnika dijamanata. Toliko
dara i energije preraslih u zaokru`eno gluma~ko ostvarenje ja
odavno nisam vidio ni u nas ni na strani. A posebno {to se Hamleta
ti~e. Gledao sam Hamleta, vi{ekratno, i na Lovrijencu i u
Burgtheateru i u New Yorku, ali glume poput Selimovi}eve nisam
susreo. Radi se o jednoj eruptivnoj pojavi u bosanskom i exjugoslavenskom glumi{tu. I u tome treba le`ati razlog na{oj sre}i i
na{em strahovanju. Male sredine, kao na{a, pokopavaju eruptivne
talente. Bilo nekriti~kim slavljenjem. Bilo podmuklim ogovaranjima,
prljavim podmetanjima, ignorisanjem ne~ijeg rada i dostignu}a itd.
Pre~esto su u nas prva izlo`ba, prva knjiga, prva uloga, prva re`ija,
itd. ujedno i najbolje. Selimovi} bi trebao ~uvati dijamant svoga talenta od bilokakvog zaprljanja. On ima sve mogu}nosti da taj dijamant izbrusi u najsavr{eniji, amsterdamsko-antwerpenski, briljant.
Poslije Selimovi}a, na mene je najdublji utisak ostavio Frano
Ma{kovi}, koji je odli~no igrao nezahvalnu ulogu Klaudija,
Hamletovog strica i bratoubice. Zana Marjanovi} kao Ofelija bila
je veoma dobra, ali sam ve} natuknuo da ju je nesretna zamjena
[ekspirovog teksta vranjanskom pjesmom hendikepirala. Upravo u
toj Ofeliji a la Stankovi}evi Bo`ji ljudi ona je bila izmanirirana do
neukusa. Miodrag Krivokapi} kao Duh te Slaven Knezovi} kao
Polonije bili su na razini svoga zanata te svoga renomea. Po{teno
obavljen posao!!! Veliko je razo~arenje Damjana ^erne kao
Gertruda. Bila bi ne~ujna i sa poja~alima!!! Nikada nisam
odobravao one egzaltacije tipa ...daju uloge do{lama, a nas ostavljaju bez posla..., ali mislim da bi tri dame sarajevskog glumi{ta,
abecednim redom navedene, tj. Hasija Bori}, Jasna Dikli},
Vesna Ma{i}, bile daleko bolje Gertrude. Od Damira Markovine
lo{ija je mogla biti samo Sabina Bambur, koja je uletjela u predstavu kao zamjena za Mirjanu Karanovi}, te bi joj se to moglo
uzeti kao olakotna okolnost. Armin ]ati} i Aldin Omerovi} kao
Rozenkranc i Gildenstern nisu se izdigli od {kolskog prosjeka.
Ovaj osmanizirani Hamlet predstava je iznad sarajevskih
pozori{nih standarda. Ponovi}u, sociolo{ki je veoma interesantna.
Ona name}e probleme transformacije ukusa u nas, transformacije
umjetni~kog patronata, odnosa nacionalizma i teatra, snobizma i
teatra itd. Ali, ona nije na razini najboljeg Pa{ovi}a. Da je svoju
predstavu ostavio u Elsinoru umjesto da je seli na Bosfor, mogao
je, osokoljen maestralnom glumom Amara Selimovi}a, ostvariti
predstavu ravnu njegovom davnom, a nezaboravnom, Bu|enju prolje}a u Jugoslovenskom dramskom pozori{tu.
iHstorijske drame, a ne aHmlet , ono su u e[kspira {to se mo`e
umjetni~ki uspje{no osmanizirati. eVliki mehanizam , {to ga je Jan
Kot maestralno opisao, prema kome jedan Henri svrgava i ubija
jednog Ri~arda, pa zatim drugi jedan Ri~ard ubija i svrgava drugog jednog Henrija, pa toga Ri~arda svrgava i ubija tre}i jedan
Henri... susre}emo i u Osmanlija. aKo {to je nemogu}e od
aHmleta napraviti ijednog osmanskog {ehzadeta-princa, s druge
strane, sasvim je mogu}e od engleskih kraljeva napraviti svrgnute
osmanske sultane. Tako bi se, dramski sasvim uvjerljivo, od
e[kspirovog Ri~arda II mogao napraviti Osman II (1-816)261,

48

SLOBODNA BOSNA 22. 9. 2005.

Ibrahim I Suludi (1046-1)846,

Selim III (1-987081)7. Onaj preduboki i prelijepi predsmrtni monolog svrgnutog i zato~enog
Ri~arda II, koji o~ekuje da ga umore od Bolinbruka poslane ubice,
mogao je izgovoriti i Selim III, o~ekuju}i vlastitu smrt.
Pa{ovi} je, po svoj prilici, naletio, {to bi se reklo u Sarajevu,
svojim konsultantima Amini [iljak-JJesenkovi} te Ahmedu
Zild`i}u. Radi se o stru~nim ljudima koji su, izgleda, svoj dio
amlet
posla obavili lijevom rukom. Ne razumijem kako se H
mogao osmanizirati ubacivanjem nekoliko ilahija, od kojih ni
jedna, muzi~ki, nije starija od sredine IXXvijeka!!Osim toga,
te ilahije su vrlo daleko od osmanske dvorske muzike, bilo
duhovne, bilo svjetovne, o kojoj je sa~uvan bogat materijal. Ne
amletu predivna
razumijem {ta }e u jednom osmaniziranom H
pjesma Oslu{kujem Istanbul, a o~i mi sklopljene... moderniste
Orhana Veli Kanika (u. 1950)!! Orhan eli
V K
anik nikada nije
koketirao sa osmanizmom kao {to to ~ini, na {tetu svoje umjetnosti, drugi jedan dobar pisac, naime Orhan Pamuk. Svakako je
re`iserovo a ne konsultantsko, prema meni neuspjelo, rje{enje da
se ludilo Ofelije, onako kako ga je e[kspir napisao, zamijeni sa
novijom vranjanskom pjesmom Aj, mene majka jednu ima!Na
koji to na~in, pitam se, jedna vranjanska, poststankovi}evska,
kafanska pjesma mo`e da stvori osmanski kontekst?!?Sve je to
porodilo jedan {areni-spektakl s glumovanjem, pjevanjem,
igranjem i ma~evanjem...!!U
mjesto (re)interpretacije aHmleta u
osmanskom klju~u, Pa{ovi} je stvorio jedan, publici vjerovatno
mio, Orijent na Zapadu. Taj Orijent na Zapadu postaje zaista neuvjerljiv i smije{an te je na tragu onih neuspjelih ske~eva D
oktora
arajli}a kada ~ujete replike tipa: Ne{to je truhlo u dr`avi
K
Turskoj!. To je, spontano, izazvalo smijeh u publici koji me je
podsjetio na moju prvu posjetu turskim kinima, sedamdesetih
godina pro{log vijeka, kada sam gledao Johna Waynea kako
ulazi u salun vi~u}i: Merhaba!.
(UTurskoj su, kao i na njema~kom govornom podru~ju,
kino-predstave bile sinhronizovane.) Nije mi jasno za{to je izbor
pao na Senade Kreso, o~ito ovla{nu, bosnizaciju Pandurevi}Simi}evog, ve} zastarjelog, srpskog prijevoda. u^di me za{to
nije kori{ten Torbarinin prelijepi hrvatski prijevod koji je svojom
dubrova~kom frazom tako blizak bosanskom jeziku?!?
Ima li i{ta uspjelo u Pa{ovi}evoj osmanizaciji?!?Ima, treba
re}i. Odavno je Ferguson uo~io da su e[kspirovi radovi drame
analo{kih situacija, sistem ogledala, slikovito re~eno. Osmanski
dvor, i arhitektonski i idejno-politi~ki, bio je strukturiran, kako je
v
to pokazala velika histori~arka umjetnosti Glr NecipogluKafadar, kao sistem dvorana koje su simbolizirale Svijet odra`en
u razli~itim ogledalima. Osmanska dr`ava je ogledalo Svijeta
kakav bi on trebao biti (osm. cihan-numa), a u svakom predvorju i paviljonu palate ovaplo}en je i odra`en djeli} slike Svijeta.
Samo palata kao cjelina jeste puni odraz osmanske dr`ave kao
v
slike Svijeta u idealnom ogledalu. (V
id. G. Necipoglu,
Architecture, eCremonial and Power: the Topkapi Palace in the
/New oYrk-C
ambridge, Mass.:
ifteenth and Sixteenth eCnturies,
F
Architectural iHstoryF
oundation-MIT Press/, 19.). Ne znam
v
je li Pa{ovi} ~itao Mme Necipoglu-K
afadar, ali mu je eFrguson,
kao i oKt te raniji Greenblatt, posve poznat. Igrom svjetlosnih
efekata, te jednim uspje{nim scenografskim rje{enjem, gdje
platnene zavjese daju iluziju predvorja i paviljona osmanske
palate, Pa{ovi} je uspio dobiti fergusonovski efekt koji je potpuno u skladu s idejom koju su Osmanlije same imale o palati
svojih vladara. oKstimografija koju potpisuje grupa A
KO-PAOAmara Selimovi}a, najuspjeliji dio ove predSH
Uje, uz glumu
stave. Rijetko sam susreo tako kulturno-historijski vjerne, a
umjetni~ki uspjele kostime. Treba samo uporediti rad grupe
Horozi}evu
K
AO-PAO-SH
Usa grozomornim kostimima za
asanaginicu koje je kreirala Vanja Popovi}, pa da ~ovjeku
H
postane jasno koliko je rad grupe A
KO-PAO-SH
Uuspio.

Reklame.qxd

9/21/2005

6:48 PM

Page 49

RENAULT DONIRAO RENAULT KANGOO PEDIJATRIJSKOJ

KLINICI KLINI^KOG CENTRA UNIVERZITETA U SARAJEVU
Predstavnici Renaulta su 01.09.2005.g., na sve~anosti koja je
organizirana u krugu Pedijatrijske klinike klini~kog centra univerziteta u Sarajevu, predali klju~eve doniranog vozila Renault
Kangoo.
Ove godine, u sklopu akcije Zeleno Srce Renaulta, smo
odlu~ili da pored recikliranja starih automobila, poklonimo automobil jednoj od medicinskih ustanova u BIH. Donacija pedijatrijskoj
klinici se pokazala kao idealna, rekao je Milan Potkonjak, manager Renaulta za Bosnu i Hercegovinu.
Ina~e, Zeleno Srce Renaulta je akcija koju Renault organizira
ve} pet godina u Bosni i Hercegovini, po uzoru na sli~ne akcije u
Europi. Princip je da kupac zamjeni svoj stari automobil novim
Renaultom, kojem je cijena umanjena do 4.000 KM. Po prvi put,
ove godine su svi kupci su u~estovali u donaciji vozila Renault
Kangoo Pedijatrijskoj klinici klini~kog centra univeziteta u
Sarajevu.
Ovo je prva ovakva donacija Renaulta u Bosni i Hercegovini,
nadam se da }e dugo i vjerno slu`iti pedijatrijskoj klinici u njihovoj
plemenitoj borbi za zdravlje na{ih najmla|ih nastavlja Milan
Potkonjak.
Na donaciji su se zahvalili prof.dr. Faris Gavrankapetanovi},
direktor klini~kog centra i prof.dr. Senka Mesihovi} Dinarevi},
direktorica pedijatrijske klinike.

22. 9. 2005. SLOBODNA BOSNA

49

Beograd.qxd

9/21/2005

11:21 PM

Page 50

EUROBASKET 2005

KRAJ BOSANSKE KO
Pi{e

Nedim Hasi} (Beograd)

ovorom srbijanskog premijera
Vojislava Ko{tunice i velikim
vatrometom iznad starog Partizanovog igrali{ta na K
alemegdanu po~elo je tre}e Evropsko ko{arka{ko prvenstvo koje se
organizira u Beogradu. m
U ivene ulice,
nova Beogradska arena, ~ija je izgradnja
zapo~ela prije petnaestak godina, na hiljade inozemnih navija~a i milioni eura
ulo`enih u obnovu dvorana u Beogradu,
Novom Sadu, rV{cu i Podgorici slika su

Srbije i rCne Gore posljednjih dana ovog

mjeseca. Tako se u zemlji na{ih isto~nih
susjeda proteklih dana jo{ jednom mogla
primijetiti i mo} ex-jugoslovenske ko{arke, nedostajali su samo Makedonci da bi
sve nekada{nje republike bile zastupljene
na Eurobasketu. SiC
G ovih dana pri~a
samo o ko{arci, kako o jo{ jednom krahu
u nizu njihovih ko{arka{a tako i o invaziji Slovenaca na njihovu zemlju.

BARBAREZ ME\U
TAPKARO[IMA
Ima ih onoliko koliko ima i pripadnika `andarmerije koji u Beogradu obezbje|uju red i mir - pet hiljada, a organizatori tvrde kako }e ovu zemlju, tokom tra-

janja prvenstva, posjetiti vi{e od pedeset

hiljada turista.
Nekoliko dana pred po~etak Eurobasketa sve ulaznice su bile rasprodate, a
dvadesetak sati pred prvu utakmicu
prvenstva cijene karata na crno po~ele su
rasti. To su na svojoj ko`i najbolje osjetili
navija~i BiHkoji su se okupljali pred
Pionirom tra`e}i kartu. aDn su provodili
{etaju}i Beogradom, odavali su ih tek
{alovi nogometnih klubova koji su stidljivo virili ispod majica, no pola sata pred
po~etak utakmice presvla~ili su se pred
dvoranom, uglavnom u dresove sa Barbarezovim imenom na le|ima i davali u
potragu za dresovima. Tek mali dio od
oko 300 navija~a stigao je organizirano,

Slovenci su okupirali Beogr

reprezentacije tapkaro{i s
50

SLOBODNA BOSNA 22. 9. 2005.

Beograd.qxd

9/21/2005

11:22 PM

Page 51

Niz poraza duga~ak dvanaest godina

Pro{log vikenda u Beogradu je po~elo

Evropsko prvenstvo za ko{arka{e, koje
je reprezentacija BiH, po lo{em
starom obi~aju, okon~ala ve} u prvom
krugu natjecanja; na{ novinar bio je
uz reprezentaciju BiH tokom njihovog
boravka u Beogradu i razgovarao sa
nekim od najve}ih zvijezda evropske
ko{arke

KOARKAKE BAJKE
ostali su do{li nadaju}i se kako }e u
Beogradu kupiti ulaznice, no njih je bilo
samo po cijeni od 30 eura (regularna cijena bila je osam eura) koliko je ko{tala kod
tapkaro{a. Mi smo jedina reprezentacija
~iji Savez nije htio obezbijediti kontingent ulaznica za svoje navija~e. Slovenci
su jo{ u martu kupili tri hiljade kompleta,
na{ Savez nije niti jedne, kazao nam je
Sini{a, predstavnik sarajevske turisti~ke
agencije, dok su njegove rije~i potvr|ivali
navija~i koji su kupovali ulaznice na crno
ili sa deset eura podmi}ivali redare da ih
puste u dvoranu. Mi smo putovali cijelu
no} da bi ovdje bodrili na{e momke i sada
moramo pla}ati tolike pare na crno. A
kada smo zvali u Sarajevo, kazali su nam

da ne brinemo i da }e biti karata za nas.

Zaista je to sramota, kazao nam je Samir,
koji je sa trojicom prijatelja doputovao iz
Zvornika. S druge strane, prvi krug
takmi~enja u Beogradu pratilo je pet hiljada Slovenaca, koji su na Terazijama
samo za sebe zakupili pab Old Town i u
njemu provodili vrijeme do utakmice.
Tako zagrijani Zlatorog i La{kim pivom
bili su {esti igra~ svoje reprezentacije
koju su nosili do pobjede. A pazi, nama
je Beograd egzotika, poja{njavao nam je
Jaka Petri~, slovenski fotoreporter. Realno, nama u Ljubljani ili Mariboru fali
mjesta gdje se ba{ mo`emo opustiti. Osim
toga, ovdje se mo`e{ najesti i napiti za pet
eura {to je u Sloveniji nezamislivo. Stoga

je razumljivo {to svi idu ovamo ~ak i kada

nije EP , nas na Gu~i ima vi{e nego
Srbijanaca jer se jeftino provedemo, a
blizu nam je. Imamo dobru ekipu za koju
vrijedi navijati, a toliko nas ima u Srbiji
da se nadam da }e nas svi podr`ati da
odemo daleko na prvenstvu kako bi na{i
navija~i {to dalje ostali ovdje.

PROTIV BiH JE
NAJTE@E!
A da Slovenci zaista imaju sjajnu
ekipu u kojoj sve funkcionira onako kako
bi vjerovatno Mensur Bajramovi} `elio
vidjeti u svom timu pokazao je, pored
Radoslava Nesterovi~a i Jake Lakovi~a,
Sani Be}irovi~, vedeta bolonjskog

ograd, a na navija~ima na{e

{i su zaradili hiljade eura!
22. 9. 2005. SLOBODNA BOSNA

51

Beograd.qxd

9/21/2005

11:22 PM

Page 52

EUROBASKET 2005

Climamija. Sani je bio nabolji ko{arka{

slovena~ke reprezentacije, najprijatnijeg
iznena|enja prvog dijela Eurobasketa.
Nakon tri pobjede u prvom krugu, slovena~ki navija~i ispred hale Pionir skandirali su njegovo ime, a pored ko{arka{kih
kvaliteta, Sani me|u Slovenkama u`iva,
zbog svog izgleda, iznimnu popularnost.
Neposredno nakon {to je pobjedom okon~ana utakmica protiv Francuske, koja je
ozna~ila najve}i uspjeh slovena~ke reprezentacije na evropskim prvenstvima,
kazao nam je kako je uvjeren da uz
pomo} navija~a njegova reprezentacija
mo`e osvojiti jednu od medalja. Prve tri
utakmice dobili smo dosta zrelo i ekipa je
dobila na sigurnosti i na slo`nosti koja bi
nas mogla odnijeti daleko. Ukoliko dobijemo u petak, milom ili silom, mo`emo se
nadati medalji. Sani poja{njava kako mu
je prva utakmica u grupi protiv BiH bila
najzahtjevnija i zaklju~uje: Najte`a utakmica! Za mene je to osobno bila najte`a,
zato jer su prve utakmice veoma te{ke,
velika je tenzija me|u ko{arka{ima i lako
se mo`e dogoditi da favorit izgubi protiv
autsajdera. Ipak, pokazalo se da BiH, iako
nisu dobili niti jednu utakmicu, nije bila
autsajder jer su igrali veoma dobru
ko{arku. Mo`da je njima falilo malo vi{e
rotacije, malo vi{e kvalitetnih igra~a na
klupi, ali i sa takvim timom je nama to
bila najte`a utakmica. Sli~nog je mi{ljenja bio i Tony Parker. Ro|eni Belgijanac danas je najpla}eniji francuski sportista, sa godi{njim primanjima od 9,2 miliona eura i razgovarao je sa bosanskim
novinarima nakon pobjede nad BiH. No}
prije, nakon te{kog poraza od Gr~ke, nije
davao intervjue nikome, potvr|uju}i tako
mi{ljenje da ga igranje na Eurobasketu i
odvojenost od djevojke Eve Longorie,
zvijezde serije O~ajne ku}anice, mnogo i
ne zanima. Uostalom, nas je Francuska i
pobijedila kada je Parker ostao na klupi u
drugom dijelu me~a. Ovo je zaista bila
te{ka grupa, smatrao sam da je Gr~ka
najopasnija, ali me je iznenadila Slovenija
i donekle BiH, kazao je Parker, pojasniv{i. U{li smo opu{teno u me~ sa Bosancima i to nam se moglo osvetiti. Tek
kada smo po~eli igrati na{u igru, onda se
rezultat promijenio. Te{ka utakmica koja
je mogla zavr{iti i pobjedom Bosanaca,
ali to je ko{arka. Pitali smo ga nedostaje
li mu Eva, po mnogima, najseksepilnija
glumica dana{njice, no samo je odmahnuo rukom i produ`io dalje ka svla~ionici.
Ovo je EP , pri~am samo o ko{arci.
Privatni `ivot je samo moja stvar.

PORAZ DUG
DVANAEST GODINA
Tri poraza na Eurobasketu u Beogradu, odnosno pobjeda koju nismo do~ekali

52

SLOBODNA BOSNA 22. 9. 2005.

VODI^ ZA SRPSKO-CRNOGORSKE SPONZORU[E

Jedan igra~
na 2083 djevojke!
U Beogradu je neko izra~unao kako tokom Eurobasketa na jednog igra~a dolaze ~ak
2083 `ene! Konkurencija me|u slobodnim beogradskim curama, barem sude}i po onome {to
se vidi u centralnoj BG ulici, Kneza Mihajla, zaista je `estoka. Na 48 ko{arka{a koji su igrali
u Pioniru dolazi oko 100 hiljada neudatih Beogra|anki izme|u 20 i 29 godina. Naravno,
najvi{e su se nadale upoznavanju sa NBA zvijezdama, jer oni najvi{e zara|uju. Najskuplji
igra~ prvog kruga u Pioniru bio je Tony Parker pa nakon njega Radoslav Nesterovi~, sa
godi{njom zaradom od 6 miliona i 200 hiljada dolara. [to se Novog Sada ti~e, tamo se
pri~alo kako Marko Jari} ~e{}e mijenja djevojke nego patike, ali njegovih 5,3 miliona dolara
godi{nje koje zara|uje u NBA bili su mamac makar za autogram ili slikanje. U Podgorici su,
pak, najpopularniji bili Turci Mehmet Okur i Hidayet Turkoglu, te Hrvati Zoran Planini} i
Gordan Giri~ek, a ni ru`na pro{lost bra}e Lavrinovi~, Dariusa i Ksistofa, nije sprije~ila
cure u potrazi. Nije tajna da su litvanska bra}a bili u zatvoru zbog silovanja iste djevojke koja
se kasnije udala za jednog od njih.

KAPITEN BEZ MOTIVA:

Jasmin Huki}, najskuplji
reprezentativac BiH na
Evropskom prvenstvu
u SCG

Beograd.qxd

9/21/2005

11:24 PM

Page 53

Niz poraza duga~ak dvanaest godina

niti nakon dvanaest godina, nisu ozna~ili

samo silazak sa scene jedne generacije
predvo|ene Damirom Mr{i}em, najstarijim igra~em na prvenstvu, nego i odlazak
garniture vode}ih ljudi iz KS BiH i, po
svemu sude}i, selektora Mensura Bajramovi}a koji nam je u Beogradu kazao
kako se u budu}nosti `eli upotpunosti
posvetiti sarajevskoj Bosni. Ja preuzimam svoj dio odgovornosti, to je sasvim
razumljivo, ali mi nije jasno kako ve}ina
ko{arka{a ne `eli na sebe preuzeti odgovornost za katastrofalne igre, niti `eli
razumjeti koliko je igranje na EP va`no
kako za njih tako i za na{u zemlju.
Bajramovi} se u ponedjeljak uve~e avionom vratio u Sarajevo, samo sa Domercantom i Radojevi}em. Ostali su se reprezentativci razbje`ali iz Beograda neposredno nakon me~a sa Grcima, ba{ kao da
su jedva ~ekali da se sve zavr{i, {to umnogome govori o njihovom odnosu prema
dresu koji bi trebao biti svetinja. Skandal
sa zabranom igranja Sa{i Vasiljevi}u,
ko{arka{u koji bi, prema procjenama svih
relevantnih stru~njaka, podigao na vi{u
razinu na{u igru i koji je zbog priprema sa
reprezentacijom ostao bez kluba, samo je
jedan u nizu propusta aktuelnog vodstva
koji se ponavljaju godinama. rPimjerice,
stikeri sa grbom F
IBA -e, koji su obavezni
na svim dresovima, stigli su u Beograd

HISTORIJAT NA[E KO[ARKE

Za koju su zemlju igrali

Deliba{i}, Ra|a, Petrovi}?!
U paviljonu
Cvijeta Zuzori} na
Kalemegdanu tokom
prvih dana
Eurobasketa bila je
postavljena izlo`ba
Milo{a Trbi}a nazvana Istorijat na{e
ko{arke u okviru koje
su bili predstavljeni
eksponati od 1947.
godine pa do danas.
PRISVAJANJE ISTORIJE: Srpske
U nekoliko stotina
legende Mirza, Dra`en, Praja...
kvadratnih metara
bilo je izlo`eno na
prisvojeni od strane KS SiCG i predstavljaju
desetine pehara, medalja, kao i veliki broj
se isklju~ivo kao uspjesi srpske ko{arke.
vrijednih stvari iz li~nih kolekcija (dresovi,
Bez obzira {to se na plakatima i slikama u
karte, propusnice...). Izlo`ba je zaista bila
paviljonu mogu vidjeti fotografije vrhunskih
zanimljiva jer su se na njoj, izme|u ostadostignu}a Mirze Deliba{i}a, Mirka
log, mogli vidjeti i dresovi ili patike
Novosela, Dra`ena Petrovi}a ili Dina
najve}ih imena ko{arke biv{e Jugoslavije,
Ra|e, dakle, ljudi koji sa Srbijom i
no problemati~nog je naziva, s obzirom da
tamo{nji savezom nikakve veze nemaju.
su svi uspjesi ko{arka{a do 1992. godine

HOTEL INTERCONTINENTAL BAZA NA[IH

KO[ARKA[A U BEOGRADU

Kratki kreveti i masna

hrana
Beogradski hotel Intercontinental bio je
otkaz dobio, ka`e nam Ma{i}, dodaju}i
baza svim reprezentacijama iz na{e grupe,
kako je uglavnom na{im igra~ima servirano
no na{i su se reprezentativci `alili na uslove
bijelo meso te teletina, riba i bifteci sa `ara.
u sobama i kvalitet usluga. Navodno su im
Bosanci su samo tra`ili vi{e variva,
kreveti bili prekratki. Jake mjere obezvaljda im je drago, kao i nama, pojesti
bje|enja po~injale su ve} na pet stotina
ne{to ka{ikom. Intercontinental je jedan
metara od hotela, a rendgenski pregled i
od boljih hotela u Beogradu, poznat po
pretresanje bili su uobi~ajena procedura
tome {to je ispred njega, krajem 80-ih, u
prilikom ulaska u ovo zdanje. Kada je
{atoru kampovao Moammer Ghaddafi, a
jelovnik u pitanju, {ef kuhinje Bo`idar
posljednjih godina su u njemu spavali
Ma{i}, koji tu du`nost obavlja ve} 26 godiLuciano Pavarotti, Christopher Walken...
na, kazao nam je da na{i
reprezentativci nisu bili izbirljivi
te da su uslast jeli sve {to im je
servirano. No, Ma{i} je pristao
razgovarati tek nakon kra}eg
ubje|ivanja. Pred rat su me
zvali iz Une i pitali {ta }u
servirati na svadbi Bobe i
Brene. Nisam imao kad razgovarati, pa sam ih uputio na
recepciju. Sutradan, ljudi NOSTALGIJA I SMJE[TAJ: Ko{arka{i BiH bili
izmislili na dvije strane inter- su smje{teni u nekada{njoj socijalisti~koj
vju sa mnom, umalo nisam ikoni hotelu Intercontinental

dva sata pred po~etak prve utakmice i

{iveni su u svla~ionici neposredno prije
me~a. Donio ih je novi predsjednik KS
BiH Nihad Imamovi} koji je u Beograd
putovao vlastitim automobilom (Husein
\elilovi}, generalni sekretar, slu`beni
yundai slupao je negdje kod aPla putuH
ju}i za Beograd) u kesi za koju mu je
re~eno da su u njoj lijekovi i vitamini
neophodni za igra~e. oPdijeljena su im
odijela ali bez kravata koje su, susrev{i
sasvim slu~ajno, u Sava centru, prijatelja
iz vojni~kih dana, Mensur Bajramovi} i
njegovi suradnici morali sami kupovati.
istka u Savezu ostavljena je za dane
^
nakon E
urobasketa, a osim e\lilovi}a
metla novog rPedsjedni{tva pomest }e i
ve}inu dosada{njih reprezentativaca. Ono
{to se zasada zasigurno zna jeste to da }e se
raditi na produ`enju ugovora Bajramovi}u,
ukoliko to on bude `elio, jer objektivno niti
jedan drugi bh. stru~njak ne `eli na sebe
preuzeti odgovornost i po~eti proces podmla|ivanja reprezentacije. S druge strane,
umjesto odlaze}eg e\lilovi}a na mjestu
generalnog sekretara trebao bi ubudu}e
sjediti Mirza Muzurovi}, aktuelni direktor
RK Bosna, koji bi oko sebe okupio ekipu
koja }e garantirati da }e onih sto hiljada
maraka premija po igra~u, koje su im
obe}ane za plasman me|u {est najboljih u
vEropi, jednoga dana biti i ispla}ene.
22. 9. 2005. SLOBODNA BOSNA

53

Reklame.qxd

54

9/21/2005

9:41 PM

SLOBODNA BOSNA 22. 9. 2005.

Page 54

Reklame.qxd

9/21/2005

9:42 PM

Page 55

Russell.qxd

9/21/2005

5:50 PM

Page 56

EKSKLUZIVNO IZ VENECIJE

Foto: REUTERS

RUSSELL CROWE, jedna od najve}ih filmskih zvijezda, dobitnik niza presti`nih filmskih
priznanja, me|u kojima i dva OSCARA, glumac koji je tuma~io maestralne uloge u kino
hitovima i sara|ivao sa najistaknutijim re`iserima, u ekskluzivnom razgovoru za
Slobodnu Bosnu govori o svojoj briljantnoj gluma~koj karijeri, svojim holivudskim
iskustvima i novom filmu Cionderella Man RONA HOWARDA u kojem tuma~i glavni
lik - ~uvenog ameri~kog boksera JAMESA J. BRADOCKA

RUSSELL CROWE: Nikada

ne prihvatam ulogu za koju
pomislim da bi je se jednoga
dana mogli stidjeti moji unuci.
To je jedan od principa kojih
se dr`im

Jedino gore od
56

SLOBODNA BOSNA 22. 9. 2005.

`ivota u Hol

Russell.qxd

9/21/2005

5:52 PM

Page 57

Russell Crowe, svjetska filmska zvijezda, samo za SB

skih
kino

ni

RUSSELL
CROWE
EKSKLUZIVNO Filmska zvijezda za SB
Razgovarala

Dubravka Jovanovi} (Venecija)

edan od intrigantnijih ameri~kih filmova premijerno prikazan van
konkurencije nedavno zavr{enog
62. F
ilmskog festivala u Veneciji
ionderella Man Rona
bio je C
Howarda. To je biografski film o sudbini
i `ivotnoj borbi jednog od najpoznatijih
ameri~kih boksera tridesetih godina
pro{log stolje}a Jamesa J. Bradocka, ~iji
lik vjerodostojno tuma~i holivudska zvijezda Russell Crowe.

MARLJIVO SAM
TRENIRAO BOKS
Ovo filmsko ostvarenje kriti~ari su
proglasili pravim osvje`enjem holivudske produkcije, te su iznimno pohvalno
ocijenili veli~anstveni filmski trio:
proslavljenog re`isera Rona oHw
arda, te
~uveni gluma~ki par - Renu Zelweger i
Russella C
row
ea. Upravo je Russel
row
C
e bio jedna od najve}ih zvijezda
venecijanske filmske smotre, pri ~emu je

tokom svog kratkog boravka u Veneciji

govorio o svojoj briljantnoj filmskoj karijeri za Slobodnu Bosnu.
Gospodine Croweu, zanimljivo je
da ste Vi ponudili scenario, ta~nije
filmski posao, re`iseru Ronu Howardu
a ne on Vama? Kako je, zapravo, do{lo
do Va{e saradnje na ovom filmskom
projektu?
To je bio ~itav splet okolnosti. Kada
je scenario do{ao do mene, pomislio
sam da je Ron H
ow
ard prava osoba da
od toga re`ira film. Mi se znamo veoma
dugo vremena, radili smo mnogo puta
zajedno, bili smo gluma~ki partneri.
No, jedno je biti prijatelj sa nekim, a
sasvim drugo je upustiti se u posao.
Ipak, priznajem, ra~unao sam na to {to
je Ron H
ow
ard veliki po{tovalac sporta
i {to je intelektualno radoznala osoba.
Mnogo ljudi je ~italo ovaj scenario, ali
su svi bje`ali od njega. Ra~unao sam da
neko kao Ron H
ow
ard ne}e pobje}i od
projekta, ali mu je ipak bilo potrebno
sedam mjeseci da donese kona~nu
odluku i da odlu~i da se upustimo u
filmsku avanturu.

Prepostavljam i da ste se Vi morali

dugo pripremati za uistinu zahtjevnu
ulogu - slavnog boksera?
Ta~no, i moje su pripreme dugo trajale. Gledao sam sve postoje}e snimke
uzbudljivih boks me~eva aJ mesa Baedocka, pro~itao njegovu biografiju, isje~ke iz novina o njemu. Vje`bao sam
boks pod budnim okom Kostye Tzula i
Angeloa Dandza koji su trenirali i
Muhameda Alija. Na na{im treninzima
insistiralo se na preciznosti udaraca i
pokreta, te mislim da nisam bio tako lo{
bokser.

U@ASNO JE BITI
U RINGU
Iz Va{e biografije poznato mi je da
ste u djetinjstvu bili opsjednuti
borila~kim vje{tinama, pa me zanima da
li je ovo ujedno i svojevrsno prisje}anje
na Va{u mladost?
Kao klinac bio sam opsjednut boksom, bio sam fan Muhameda Alija, volio
sam da gledam me~eve Schugar Reya.
Ali, u osnovi mislim da je boks glup
sport:dva momka u ringu, znojavi u {ortsevima mari{u se do iznemoglosti.

Hollywoodu je `ivot boksera u ringu

22. 9. 2005. SLOBODNA BOSNA

57

Russell.qxd

9/21/2005

5:52 PM

Page 58

VENECIJA, 2005.: Russell Crowe

i njegova `ivotna pratilja Danielle
Spencer bili su meta brojnih
paparaca na Venecijanskom
filmskom festivalu

Foto: REUTERS

Foto: REUTERS

EKSKLUZIVNO IZ VENECIJE

LOS ANGELES, 2002.: Russell

Crowe bio je odu{evljen kada
je nominovan za najzna~ajniju
filmsku nagradu - Oscar

Radim filmove {irom svijeta zato {to mi diraju

Gledati protivnika u lice, tu}i se pred
o~ima hiljada gledalaca u nesnosnoj buci
zvi`duka, a biti svjestan da samo jedan
mo`e da pobijedi i zaradi novac zaista je
frustriraju}e. Ono {to najmanje volim kod
tog sporta jeste ~injenica da ljudi hrle da
vide nesre}u jednog od boraca, njegovo
uni{tenje, borbu za pobjedu jer samo ona
danas mo`e da donese dolare u d`ep. O
korupciji prisutnoj u bokserskim krugovima da i ne govorim.
[ta Vas je onda toliko privuklo
ovoj bokserskoj pri~i i za{to ste odlu~ili
da tuma~ite bokserskog junaka kada o
boksu nemate visoko mi{ljenje?
Ako se pa`ljivije pro~ita pri~a o
`ivotu aJ mesa Bradocka, onda se lako

58

SLOBODNA BOSNA 22. 9. 2005.

uo~ava kako je on u jednom trenutku

prestao da bude religiozan i da ide u
crkvu. Tada odlu~uje da sam preuzme
kompletnu odgovornost za svoju porodicu i za sebe, te mo`da jo{ uvijek u dubini srca i du{e vjeruje da }e mu Bog
pomo}i makar u ostvarivanju tog cilja.
Mislim da je on bio jednostavan i pristojan ~ovjek kojem je porodica bila na
prvom mjestu. Da je pro{ao kroz pakao
pre`ivljavanja i bio okru`en cinizmom,
sigurno da jeste. Me|utim, u ameri~kom
dru{tvu se doga|a da ljudi jednostavno ne
`ele da vide u dru{tvu jednostavnu i pristojnu osobu. Ono {to mu se doga|alo i
splet okolnosti koji ga je pratio, meni kao
glumcu bio je veliki izazov. Ako vas film
emotivno ve`e i na njegovom kraju uz-

dahnete, e zbog toga bih ostao u filmu

~itav `ivot. Imam, dakle, veoma jednostavne razloge za{to radim svoj posao i
za{to sam prihvatio bokserski filmski projekat.
Ovo nije film samo o bokseru
Bradocku, jer mjesto, vrijeme i dru{tvene
okolnosti u kojima se doga|a radnja ima
tako|er veoma va`nu ulogu za pro{lost i
sada{njost Sjedinjenih Dr`ava?
Itekako. Velika depresija u Americi je
veoma va`an lik u filmu. To je, da tako
ka`em, jedan od glavnih junaka, ba{ kao
{to su glavni filmski partneri glad i siroma{tvo. Ovaj period je bitan za istoriju
ameri~ke nacije, a dobro je da film o tome
govori i podsje}a da se ne tako davno

Russell.qxd

9/21/2005

5:53 PM

Page 59

Russell Crowe, svjetska filmska zvijezda, samo za SB

GODINE FILMSKE SLAVE RUSSELA CROWEA

Foto: REUTERS

Novozelan|anin sa
australijskim paso{em
i holivudskom slavom

NEW YORK, 2005.:

@estoki momak
Russell Crowe
uhap{en je i optu`en
zbog naru{avanja
javnog reda i mira

Russell Crowe, Novozelan|anin rodom

a gra|anin Australije i, kako voli re}i - svijeta, zapam}en je po izvrsnim ulogama u brojnim filmskim hitovima kakvi su, recimo,
Insiderr, Gladiator, A Beatiful Mind, Master
and Comander... Dobitnik je niza presti`nih
filmskih priznanja, me|u kojima s ponosom
govori o svojim Oscarima. Njegova briljantna filmska karijera direktno je vezana
za njegovog oca sa kojim je dane i no}i
provodio na filmskim setovima.
Russell Crowe bio je dje~ak-zvijezda
popularne televizijske serije na vode}oj australijskoj TV stanici. Me|utim, filmsku karijeru ozbiljno je zapo~eo u filmovima
Romper, Stomper (1992) i The Sum of Us
(1994). Oba filma imala su solidan uspjeh i
van granica Australije {to je Russellu
Croweu otvorilo filmska vrata Hollywooda.
Tada ga je tra`ila, izme|u ostalih holivudskih ikona, Sharon Stone za partnera u
filmu The Quick and Dead (1995) {to mu je
omogu}ilo munjevit nastavak filmske karijere i prodor u sami vrh svjetske kinematografije.
Zatim je radio sa najzna~ajnijim filmskim imenima: Danzel Washington, Kim
Besinger, Ridley Scott, Ron Howard... Za
uloge u Scottovom filmu Gladiator i
Howardovom The Beautiful Mind Russell
Crowe dobio je, pored brojnih drugih nagrada, dva Oscara!

KINO HITOVI: Posljednjih godina

Russell Crowe tuma~io je glavne
uloge u najpoznatijim i
najnagra|ivanijim filmovima

iraju srce, a niko ne umire dok ga dr`ite u srcu

~ekalo satima u redu za hranu i da su
va`ile neke druge dru{tvene norme. Vladar svijeta tada nije bio g ospodin dolar.
Igrali ste stvarne li~nosti, ali i one
koje je rodila pi{~eva ma{ta: ima li za Vas
kao glumca kakve razlike u na~inu
priprema uloge?
Sigurno je da postoji drugi nivo
odgovornosti kada se tuma~i kakva poznata, stvarna istorijska li~nost, ali ja sam
uvijek spreman da je prihvatim.
Zapravo, nikada i ne prihvatam ulogu za
koju pomislim da bi se jednoga dana
mogli stidjeti moji unuci. To je jedan od
principa kojih se dr`im. Kod tuma~enja
stvarnih li~nosti potrebno je vi{e istra`ivanja, ali u osnovi sve {to je potrebno

treba da se na|e u scenariju. Ako mi

date dobar scenario ve~eras, ja }u ve}
ujutro biti spreman da prihvatim ulogu,
a onda mi dajte vremena za pripreme.
P
otreban mi je mjesec ti{ine, rad bez
`urbe, savladavanje uloge u laganom
ritmu. To je na~in u kojem ja u`ivam.
[
to mi vi{e vremena daju, vi{e u`ivam u
procesu i rezultati su bolji. Treba li da
igram boksera - igra}u ga, ali dajte mi
vremena da postanem bokser a ne samo
njegova slika.

NE @ELIM @IVJETI
U HOLLYWOODU
[ta ste u me|uvremenu postali?
Maks Skiner, antipati~ni engleski
bankar koji putuje rFancuskom, zadr`ava

se u rPovansi i sre}e tamo `enu. Zaista

sam pravi seronja u ovom filmu Ridleya
Scotta koji se zove Good eYar i koji je
sada u postprodukciji.
Da li to zna~i da nastavljate voditi
holivudski `ivot, iako ste tokom posljednjih nekoliko godina javno ismijavali i
kritizirali brojne holivudske zvijezde, njihov na~in `ivota i sebi~nost?
Nikada nisam niti }u `ivjeti u
ollyw
H
oodu, to jeste u Americi! Imam
tamo stan, mjesto za spavanje i kancelariju, ali ne `ivim tamo. Imam dom u
Sydneyu, tako|er ku}u van grada, to su
mjesta gde ja `ivim. Radim filmove {irom
svijeta zato {to mi diraju srce, a niko ne
umire dok ga dr`ite u srcu.
22. 9. 2005. SLOBODNA BOSNA

59

Reklame.qxd

9/21/2005

4:38 PM

Page 60

Sarajevo, Tel: ++387 33 714-320

e-mail: lutrija@bih.net.ba
www.lutrijabih.ba

LOTO 6 od 42
JACK POT OKO
160.000 KM
Izvla~enje brojeva ovog
kola obavit }e se
u utorak, 27. septembra,
na FTV u 20 sati
60

SLOBODNA BOSNA 22. 9. 2005.

Izlozba.qxd

9/21/2005

4:37 PM

Page 61

LIKOVNE IZLO@BE

Francisco Goya, `ivot poslije smrti

U Gradskom muzeju u Berlinu otvorena je izlo`ba remek-djela ~uvenog {panskog

slikara Francisca Goye, a mediji su ovaj doga|aj proglasili jednom od najve}ih
ovogodi{njih umjetni~kih smotri u Evropi; na{a novinarka posjetila je ovu
veli~anstvenu izlo`bu za koju vlada rijetko vi|eno interesovanje evropskih gra|ana

REMEK DJELA U BERLINU: U

Muzeju su izlo`ena Goyina djela
iz Nacionalnog muzeja Prado,
privatnih zbirki iz [panije i
internacionalnih kolekcija

Izlo`ba koja traje 80 dana i no}i

Pi{e

Snje`ana Muli} (Berlin)

tvarno treba biti veliki pa nakon
vi{e od dva stolje}a svog bivstvovanja i stvaranja publiku
dr`ati osamdeset dana i no}i
ispred svojih djela. Treba, zapravo, biti veliki kao Francisco Goya.
Djela ovog {panskog slikara r(o|en 746.1
u F
uendetodosu, p[anija; umro 82.1 u
Bordeauxu, F
rancuska), pionira evropske
moderne, od 3.1 jula ove godine izlo`ena
su u Gradskom muzeju Berlin.
Izlo`ba je postavljena povodom 751
godina postojanja ove ustanove, a potpomogao ju je {panski Nacionalni muzej
rado. Iako se ~inilo da }e dva i po mjeseP
ca biti dovoljna da ljubitelji Goyinih djela

izlo`bu pogledaju u terminu predvi|enom

za posjetioce o( bi~no od 8 do 02 sati
uve~e), organizatori su je zbog ogromnog
interesiranja publike morali u~initi dostupnom i no}u!
Tako izlo`ba bukvalno traje dan i
no}: posjetioci najnormalnije odlaze
izlo`bu pogledati u ranim jutarnjim satima i strpljivo ~ekaju u redu da u|u. U
Muzeju su izlo`ena Goyina djela iz
Nacionalnog muzeja P
rado, privatnih
zbirki iz [panije i internacionalnih
kolekcija. Izlo`eni su njegovi crte`i,
originalni dizajni na kartonu za tapiserije koje su ra|ene u kraljevskoj Manufakturi tepiha, gdje je Goya radio do
175. godine, zatim ulja na platnu,
grafike. Izlo`ba je koncipirana tako da
posjetilac mo`e pratiti sva njegova
stvarala~ka razdoblja i teme koje su ga
zaokupljale.

Goya je u svom ranom stvarala~kom

dobu bio dvorski slikar kralja Karla IV,
pa su posjetioci imali priliku vidjeti
portrete kraljevske porodice ra|ene u
ulju, slike prizora iz svakodnevnog `ivota
Suncobran, Borba s bikovima, ali i slike
iz ciklusa Strasti i fantazije, nastale u
doba njegove bolesti G
( oya je u 6.4godini izgubio sluh), me|u kojima su najpozantasti~na
natije Vje{ti~ji dan odmora i F
vizija.
ijena pojedina~ne karte za Goyinu
C
izlo`bu u Berlinu iznosi trideset eura i,
dok ~ekate u redu, za tri eura mo`ete
kupiti sladoled ili pala~inke sa d`emom
ili sirom. Organizatori izlo`be naro~itu
naklonost pokazali su prema novinarima
iz Bosne i eHrcegovine, koji su Berlin
posjetili u organizaciji Konrad Adenauer
Stifftunga, dopustiv{i im da djela {panskog genija pogledaju besplatno.
22. 9. 2005. SLOBODNA BOSNA

61

Andrej.qxd

9/21/2005

3:21 PM

Page 62

Balkanska rapsodija

PROMJENA U MOM @IVOTU

BO@I] PROVEDEN U PLANINAMA
ove godine smo Bo`i} proveli u planinama. Ku}a je bila onakva kakvom ju je
njen otac ostavio u ~asu kada je umro.
Bila je, ona, ku}a, vrsta porodi~ne
relikvije,
spomenik
netolerancije
Marijine porodice. Dvadeset i dvije godine njen
otac je `ivio u toj drvenoj ku}i, duboko u planinama sjevera rCne Gore, ku}i sa tri sobe,
kuhinjom, kupatilom i hodnikom, ku}i u koju
dvadeset i dvije godine nije kro~io niko osim
njegovih prijatelja lovaca i dva stara, polugluva
gor{taka iz obli`njeg sela.
Ka`u da su mu lovci vremenom prestali
svra}ati, jer je tr~ao za njima po {umama i
dosa|ivao im pri~ama o tome kako su sretni jer
nikada nisu do`ivjeli civilizaciju. Onda je umro.
Marija i ja smo tada imali vezu koja je trajala
ve} osam godina. Ona je imala i majku koja je
bila mrtva ve} pet godina. Ja sam imao
vjerenicu koja nije imala roditelje, gotovo da
nije imala ni uspomenu na njih. Osim ku}e u
planinama sjevera. Marija, niti njena majka,
nikada nisu pre`alile oca. oProdica je `ivjela
spokojno u P
odgorici, dok se jednog dana otac
nije pojavio na vratima kuhinje, dr`e}i kofer u
ruci, majci koja je sjekla luk rekao: ne mogu
vi{e, pro{etao preko travnjaka, pomilovao malu
Mariju po kosi, sjeo u automobil i oti{ao u sjeverne planine.
Marija i ja Bo`i} provodimo u planinama.
To je samo jedan od na{ih rituala. Nedjeljom
spavamo do jedanaest. ePtkom idemo u bioskop
i gledamo romanti~ne komedije. Kada se vratim
sa posla Marija mi iz kuhinje, gdje pere sudove,
mazno dovikne: ljubavi, ti si. Subotom, poslije
ru~ka u piceriji, gleda u mene i ka`e mi: tako
sam sre}na sa tobom. Marija i ja imamo mnogo
rituala. Kada sa nekim `ivite osam godina, sve
postaje ritual.
Mnogo puta `elio sam da stanem na
dovratak kuhinje i ka`em joj: Marija, ja zaista
ne mogu vi{e. Ali njen otac je u~inio tako, i to
me je sprje~avalo. Ne povrijediti je kao otac:to
sam neprekidno imao na umu, jo{ od trenutka
kada mi je prvi put ispri~ala istoriju svoje
porodice. Napokon, zbog te tu`ne istorije sam
je i zavolio:nikada nisam mogao voljeti sretne
`ene, niti biti prijatelj sa sretnim mu{karcima.
Ne~ija sre}a je kona~ni dokaz odsustva ukusa:
ono {to ljude ~ini sretnim za ~ovjeka od ukusa
je po pravilu neprihvatljivo. Znao sam:ostaviti
Mariju bilo bi neukusno.

62

SLOBODNA BOSNA 22. 9. 2005.

Mnogo puta `elio

sam da stanem
na dovratak
kuhinje i ka`em
joj: Marija, ja
zaista ne mogu
vi{e. Ali njen otac
je u~inio tako, i to
me je sprje~avalo.
Ne povrijediti je
kao otac: to sam
neprekidno imao
na umu, jo{ od
trenutka kada mi
je prvi put
ispri~ala istoriju
svoje porodice.
Napokon, zbog te
tu`ne istorije sam
je i zavolio: nikada
nisam mogao
voljeti sretne
`ene, niti biti
prijatelj sa sretnim
mu{karcima

Pi{e

Andrej Nikolaidis

Mnogo puta sam, ka`em, `elio da odem.

Ali ~ovjek odlu~i:ne. Ostane, i stvari se smire,
kao voda u ~a{i, na stolu koji nehotice pomjerite dok {etate trijemom. Ali to izaziva zamor
i zastra{uju}u sitost. Koji se svakim danom
uve}avaju. I treba vam sve vi{e snage da biste
ostali dobri. Da ne biste u~inili zlo. oPmislite
da ste zapravo vi onaj ko je iskori{ten
tada se
javi bijes. Koji treba brzo sti{ati, jer }e u
suprotnom biti kasno
sve }e biti iracionalno
i brutalno pokidano, godine samokontrole bi}e
poni{tene i obesmi{ljene.
Samo zamorom mo`e se objasniti to {to
sam napokon prihvatio udvaranje koleginice.
To {to sam, dok smo ~istili snijeg ispred
kolibe, rekao:Marija, moram natrag na posao,
vrati}u se do Nove godine. Tako mi je `ao,
rekla je, `eli{ li da idem sa tobom. Ostani i
odmaraj se, plemenito sam predlo`io. Brzo }u
natrag:ne}e{ ni primijetiti da me nema, rekao
sam.
oleginica je, za ovu prigodu, imala
prozai~no ime. Eva, tako se zvala.
Sa proslave Bo`i}a se vratila tri
dana docnije nego smo planirali.
Bilo je jutro 31. decembra kada mi
je telefonirala i rekla: ma~oru, kod tebe sam
za dva sata. P
omislio sam:re}i }u joj kako je
ve} tri dana ~ekam, nervozno kru`im stanom,
re}i }u joj kako sam vjerenicu, sa kojom
`ivim osam godina, koja me k tome voli
osam godina, ostavio u planinama C
rne
Gore, samo da bih je prevario sa njom, koja
kasni tri dana. Ako ni{ta, mogla bi biti ta~na:
tako }u joj re}i, pomislio sam. Uto je ona
spustila slu{alicu.
Zastao sam na trenutak, poni`en. oPtom
sam pozvao Mariju. i^m sam ~uo njen glas,
bilo mi je bolje. jLubavi, rekao sam, tako mi je
`ao, ali mogu do}i tek sutra. Dragi, tu`no je
rekla Marija. Tako mi je `ao, rekao sam, ali
ovo su nezamislivi problemi, a stvari se uvijek
prelamaju preko le|a. Neko to mora rije{iti. I
naravno, kao i uvijek: odabrali su da taj neko
budem ja, rekao sam. Dragi, rekla je Marija,
voli{ li me. Naravno, rekao sam. Vidimo se
sutra, rekla je i prekinula vezu.
Obukao sam se i oti{ao do novog megamarketa. Kada sam sa punom korpom stao
pred kasu, shvatio sam da sam kupio iste
artikle koje kupujem ve} osam godina. Kupio

Andrej.qxd

9/21/2005

3:21 PM

Page 63

Balkanska rapsodija

sam bijelo vino koje voli Marija.

F
ilete lososa, koje Marija voli prelivene majonezom i krastavcima.
Thomy majonez, jer Marija ne jede
drugi. D`em od ribizli
samo od
njega Mariji nije muka. Sladoled od
oraha, jer Marija tvrdi da je najbolji.
Durex elite kondome, jer Mariji oni
najmanje smetaju. Ne}e mo}i, rekoh
sebi, danas }e se u mom `ivotu desiti neke promjene. Danas }e biti
prekinuti neki rituali: ovdje padaju
ti lanci. Danas }e ovaj ~ovjek biti
slobodan.
trijumfalnom raspolo`enju sam odvezao kolica do
police sa vinima. Vratio
sam bocu podgori~kog
chardonnay
a. Ionako pijem
samo crna vina. I kakva glupa teza,
Marijina tvrdnja da su crnogorska
vina zapravo najbolja: najvi{e za najmanje novca, obi~no ka`e. Zgrabio
sam bocu ~ileanskog cabernet sauvignona:uvijek sam dr`ao da su ~ileanska vina, uz poneko australijsko,
bolja i od izvikanih francuskih, a
kamoli crnogorskih vina. Zamrznuti
losos je ogavan, dr`im: iz njega uvijek probija taj u`asni, jeftini miris
ribljeg ulja. Da budem posve precizan, prihvatljiv je samo dimljen, a
tada je besprizorno skup. Stoga sam
filete lososa vratio u fri`ider i odlu~io
spremiti dimljenog brancina sa
jabukama. Na d`em se mo`e zaboraviti, likovao sam. Sladoled od
oraha ide natrag u rashladnu vitrinu,
mislio sam, pala~inke sa vo}em su
moj izbor za ovu no}. Ubrzo sam
izmijenio ~itavi sadr`aj korpe. oJ {
samo da kupim oCca-colu , rekoh sebi.
Kada sam plasti~nu bocu od dva litra
spustio u korpu, shvatio sam da je i to
oca-colu , podsjetio sam se,
ritual. C
kupujem zato {to tako `eli Marija.
Kada smo se upoznali, pio sam vino,
viski i pivo. Ali, Marija je voljela cocacolu. oPslije osam godina, volim je i ja,
ni{ta drugo i ne kupujem. Vjeran sam
coca-coli, ba{ kao {to sam vjeran
Mariji. Ali danas je dan promjena,
pomislio sam i sa police uzeo bocu
epsi-cole .
P
Stoje}i u redu pred kasom, razmi{ljao sam o tome kako nikada nisam
epsi . Nisam ni mogao, ne
probao P
oca-cole , koja
pored Marije. Ne pored C
je majka svih navika. Kada sam se vratio ku}i, osjetio sam se spremnim za
vu. Sa nestrpljenjem sam ~ekao njen
E
dolazak. Otvorio sam fri`ider i u ~a{u
epsi . Radoznalo sam otpio prvi
nasuo P
gutljaj. Imala je odvratan ukus.

Ilustracija: BRANCAGLIONI

SUSRET SA SJAJNIM PISCEM

Posveta Dariju
D`amonji
Ovoga ljeta mi je prijateljica iz
Sarajeva donijela izdanje pri~a Darija
D`amonje Ptica na `ici. Tada sam prvi
put ~itao D`amonju, i jedino {to sada
mogu re}i jeste: blago onima neznavenima, onima koji, poput mene, nisu ~itali
ovoga pisca i pokojnog kolumnistu
Slobodne Bosne. Zavidim im, kao {to

su, bi}e, stari D`amonjini ~itaoci zavidjeli

meni: zavidim im zbog divote koju nosi
prvi susret sa svakim sjajnim piscem!
Pri~a koju ove nedjelje ~itate u Balkanskoj
rapsodiji napisana je 1999. godine. Za
ovu priliku je neznatno ispravljena. U njoj
sada vidim tihu posvetu piscu kojeg
nisam ~itao - Dariju D`amonji.

22. 9. 2005. SLOBODNA BOSNA

63

9/21/2005

3:06 PM

Page 64

KULT MARKET

KULTmarket1.qxd

VRIJEME KNJIGE

U Beogradu su me prvo pitali {ta mislim o bombardiranju

Beograda. Jebem mu mater, kako da ka`em da je bilo potrebno
DENIS KULJI[, urednik hrvatskog Playboya

KNJI@EVNA KRITIKA: Roman Siri Hustvedt

Zavezanih o~iju (Profil, Zagreb, 2004.)

POVR[NA PROZA
MARIO PUZO
Kum

Malo ko ne zna radnju romana iz

1969. Kum (Algoritam, Zagreb, 2005.) o
don Vitu Corleoneu i ratu me|u mafija{kim porodicama do kojeg dolazi kada
se svijet kriminala po~ne okretati oko
droge. Istoimeni film Francisa Forda
Coppole donio je Puzu svjetsku slavu:
za scenarij koji je napisao po svom
romanu pisac je nagra|en sa dva
Oscara. Cijena je 9 KM.
RUPA BA@VA
Prodavnica sarija

Roman Prodavnica sarija (Laguna,

Beograd, 2005.) govori o skromnom prodava~u
tkanina Ram~andu u ~iju radnju svakodnevno
dolaze i bogata{ke k}eri koje kupuju svilu, i
skromne djevojke koje samo razgledaju jer
nemaju novca ni za najprostije tkanine. Jednog
dana Ram~and poslom ode u sasvim nepoznat
dio grada i otkrije svijet koji }e mu promijeniti
`ivot. Cijena je 11 KM.
TVRTKO JAKOVINA
Ameri~ki komunisti~ki saveznik

Knjiga Ameri~ki komunisti~ki saveznik

(Profil International, Zagreb, 2005.) govori
o stanju u Titovoj Jugoslaviji prvih deset
godina nakon Drugog svjetskog rata, te o
uticaju Amerike, kao i prekidu diplomatskih odnosa Jugoslavije sa Sovjetima.
Autor koristi ameri~ke diplomatske
izvje{taje iz tog doba, ali i arhive doma}ih
obavje{tajnih slu`bi i njegova knjiga je
uzbudljiv nau~no-popularni zapis o
nadasve burnom dijelu jugoslovenske
pro{losti. Cijena je 50 KM.

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU (Amazon):

z 1. Ben Lerner: One Minute Wellness
z 2. Steve Kaplan: Bag the Elephant
z 3. J. K. Rowling: Harry Potter and Half-Blood Prince
z 4. Robert Jordan: Knife of Dreams
z 5. Zadie Smith: On Beauty

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH (Knji`ara VBZ):

z 1. Paulo Coelho: Zahir
z 2. Dan Brown: Da Vincijev kod
z 3. Salman Rushdie: Tlo pod njenim nogama
z 4. Joseph Murphy: U vama je mo}
z 5. Christiane Sanderson: Zavo|enje djeteta

64

SLOBODNA BOSNA 22. 9. 2005.

Pi{e: Adisa ^e~o

Siri Hustvedt supruga je slavnog ameri~kog romanopisca

Paula Austera, {to je nezaobilazno nagla{eno na koricama njene
knjige v( rlo doli~no autorici koja se deklari{e kao feministica).
Me|utim, ono {to se na{lo me|u tim koricama dokaz je da
knji`evni talenat nije prenosiv spolnim putem.
ZAVEZANE O^I:
Roman
Zavezanih o~iju,
sa izuzetkom
nekoliko crtica
iz `ivota njujor{kih snobova
i umi{ljenih
umjetni~kih
veli~ina, treba
zaobi}i u
{irokom luku,
a ni gr~eviti
prijevod
Miroslava
Kirina autorici i njenom
tekstu nije
pripomogao

Glavna junakinja romana Zavezanih o~iju djevojka je iz

unutra{njosti, studentica knji`evnosti njujor{kog oClumbija univerziteta kojoj se uglavnom ne de{ava ni{ta: prosje~na djevojka
nema{tovito i ne ba{ osobito duboko prepri~ava manje-vi{e
uobi~ajene doga|aje. Kao student sa strane bilo gdje na svijetu i
ona je odu{evljena gradskim bizarnostima i likovima koje upoznaje na zabavama ili na predavanjima. Neizostavno se zaljubi i u profesora, a u njegovom pona{anju n( aprimjer davanju zadatka da za
njegov }eif prevede desetina stranica neke pripovijetke)bez osobitog razloga prepoznaje izraze velike ljubav i obostrane seksualne
privla~nosti.
U prvom dijelu romana, kvazi krimi pri~i, vrlo je o~it suprugov uticaj, ali za razliku od njega, supruga nije ba{ znala {ta da
dalje u~ini sa kriminalisti~kim zapletom pa je pri~u naprasno
prekinula a svoju junakinju bacila nakratko u bolnicu zbog jakih
migrena.
U bolnici se najvi{e brinula zbog lude cimerke koju nikako ne
prebacuju na psihijatrijski odjel iako maltretira i bolesnike i
osoblje. Razlog je malo u katastrofalnom ameri~kom sistemu
zdravstvenog osiguranja t(vrdi autorica), a malo i u autori~inoj
nesposobnosti da smisli motiv za{to bi neko umobolnu i opasnu
babu dr`ao kraj razma`ene mlade hipohondarke.
Navodna feministi~ka proza koja problematizira spolnost i
identitet o tim pojavama ustvari govori krajnje upro{teno
(junakinja se preobu~e u mu{karca na maskenbalu pa odmah
po~ne dvojiti o svojoj spolnosti).
elem, roman Zavezanih o~iju, sa izuzetkom nekoliko crtica iz
H
`ivota njujor{kih snobova i umi{ljenih umjetni~kih veli~ina, treba
zaobi}i u {irokom luku, a ni gr~eviti prijevod Miroslava Kirina
autorici i njenom tekstu nije pripomogao.

KULTmarket1.qxd

9/20/2005

8:20 PM

Page 65

Mudri ljudi ve} odavno znaju da pamet nije op}a pojava,

iako se rijetko ko `ali da mu je nedostaje
SULEJMAN KUPUSOVI], reditelj

KINO KRITIKA: Film Sasvim li~no

(BiH, 2005.) Ned`ada Begovi}a

FILM ZA POHVALU
Pi{e: Mirsad Kli~i}

Nema nikakve sumnje da je bosanskohercegova~ka kinematografija dobila jo{ jedno veoma vrijedno ostvarenje:rije~ je o
dokumentarno-igranom filmu Sasvim li~no sarajevskog re`isera
Ned`ada Begovi}a. Autor je premijerno prikazao svoj novi film u
Tribeca iFlm F
estivalu , zatim je doma}a publika
prolje}e 05.2na
njegovo djelo vidjela u okviru Sarajevo iFlm eFstivala , a ono je
trenuta~no u redovnom kino repertoaru u Bosni i eHrcegovini.
lem, u ovom beskrajno duhovitom igrano-dokumentarnom
E
filmskom eksperimentu (snimljenom uz kori{tenje priru~nih filmskih sredstava i objekata) re`iser i scenarista Ned`ad Begovi}
pripovijeda nam pri~u smje{tenu u ~etrdeset i {est godina njegovog
`ivota. Vode}i nas kroz vrijeme socijalizma u SF
RJ, zatim agresije na BiHi kroz postratno doba, Ned`ad Begovi} nas kroz vlastite
o~i podsje}a kako je `ivot lijep samo kada u njemu znamo u`ivati.
Istovremeno, autor gledaocima predstavlja intimnu storiju, a to
~ini na tako vje{t na~in da pomislimo kako `ivimo njegov `ivot i
kako okolinu do`ivljavamo na njegov osobni na~in.
Uz kori{tenje minimalisti~kog filmskog jezika i specifi~nog
(begovi}evskog) humora, koji nikoga ne mo`e ostaviti ravnodu{nim, Ned`ad Begovi} argumentovano dokazuje kako je za
snimanje dobrog filma prije svega potrebna originalna ideja, pa tek
onda finansijska sredstva. U stvaranju filma Sasvim li~no, bez
sumnje jednog od najboljih bh. filmskih proizvoda u posljednjih
nekoliko godina, pored re`isera, scenariste i snimatelja Ned`ada

KU]NO KINO

PETER WEBBER
Djevojka s bisernom nau{nicom

Adaptacija istoimenog romana

Tracy Chevalier o nastajanju najpoznatijeg djela holandskog slikara
Johannesa Vermeera, film je sa
odli~nom fotografijom ~iji se kolori prelijepo razlijevaju ekranom. Me|utim,
nau{trb ljepote slike, ispa{ta filmska
pri~a koja prili~no sporo i predvidljivo
te~e. No, gluma Scarlett Johanson,
Colina Firtha i Toma Vilkinsona
dobar je razlog za gledanje Djevojke s
bisernom nau{nicom.
HIDEO NAKATA
Krug 2

Nakon uspjeha japanskog horor serijala Krug i prvog dijela ameri~ke verzije
istog projekta, u drugom nastavku
Amerikanci su sve uprskali. Iako su
anga`irali re`isera japanskih originala
Hidea Nakata, Krug 2 je jedan od najsmje{nijih horora u istoriji ovog `anra, te
istovremeno jedan od najlo{ijih filmova
koji su snimljeni tokom posljednjih nekoliko godina.
JOHN PASQUIN
Cura sa zadatkom 2

U ameri~kim medijima najavljen

kao holivudsko osvje`enje, nastavak
filma (drugi) dio Cura sa zadatkom
Johna Pasquina razo~arao je i
gledaoce sa sna`nim filmskim `elucom. Zvijezda Sandra Bullock ovom
prilikom osta}e zapam}ena isklju~ivo
po svom filmskom kreveljenju, a
re`iser John Pasquin po ~injenici da je
svoj dio posla odradio preko one
stvari. Filmski u`as!

AMERI^KI BOX OFFICE

SASVIM LI^NO: Film Ned`ada Begovi}a potvr|uje u
svijetu priznat kvalitet savremene bh. kinematografije

Begovi}a tako|er su iznimno va`nu ulogu zabilje`ili producent

Ismet Arnautali}, monta`er Almir Me{kovi}, kompozitor Enes
Zlatar, te gluma~ka porodica Begovi}: Ned`ad, Amina, Sabrina,
Naida, Hasiba i Sulejman.
Ned`ad Begovi} je, dakle, ostvario svoj filmski cilj:potpisnik
je odli~nog filmskog projekta, ostvarenja koje }e zasigurno tokom
narednih mjeseci privu}i i gledaoce van BiH
, kao {to je to ve} bio
slu~aj na premijernom izvo|enju na Tribeca iFlm eFstivalu .
Sasvim li~no Neda`ada Begovi}a je, kratko re~eno, veoma vrijedno filmsko ostvarenje, koje potvr|uje u svijetu priznat kvalitet
savremene bh. kinematografije.

z 1. Just Like Heaven (Mark Waters)

z 2. The Exorcism of Emily Rose (Scott Derrickson)
z 3. Lord of War (Andrew Niccol).
z 4. The 40 Year Old Virgin (Judd Apatow)
z 5. Cry Wolf (Jeff Wadlow)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

z 1. Hitch (Andy Tennant; Blitz)
z 2. Hitler: Kona~ni pad (Oliver Hirschbiegel; Blitz)
z 3. Djevojka sa bisernom nau{nicom (Peter Webber; Tropik)
z 4. Cura sa zadatkom 2 (John Pasquin; Continental)
z 5. Nestali za sedam sekundi (Simon Fellows; Blitz)

22. 9. 2005. SLOBODNA BOSNA

65

9/20/2005

8:41 PM

Page 66

KULT MARKET

KULTmarket2.qxd

MUZI^KI IZLOG
AEROSMITH
Rockin The Joint

Ameri~ki bend
Aerosmith, 25. oktobra
objavi}e live-album
Rockin The Joint koji je
snimljen 11. januara 2002.
u klubu Joint u Las
Vegasu. Na albumu }e biti
objavljeno svega jedanaest
od ukupno dvadeset i pet
pjesama koliko su odsvirali
te ve~eri. Pored audio snimka, Aerosmith se pobrinuo da nekoliko
pjesama bude upakovano i na DVD.
CARLOS SANTANA
All That I Am

Pjeva~ Aerosmitha Steven Tyler

jedan je od gostiju na novom albumu
Carlosa Santane. Album All That I Am
slavnog gitariste, koji je trebao biti
objavljen jo{ prije dvije godine, na tr`i{tu
}e se pojaviti 31. oktobra. Kao prvi singl
najavljena je pjesma Im Feeling You.
Pored Tylera, gosti na albumu su,
izme|u ostalih, gitarista Metallice Kirk
Hammet, te Joss Stone.
EURYTHMICS
Greatest Hits

Tokom novembra
novi album }e objaviti
Annie Lennox i Dave
Stewart, legendarni
dvojac poznat pod
imenom Eurythmics. U
pitanju je remasterizovani Greatest Hits
album, na kojem }e biti objavljene dvije nove pjesme, njihovi prvi
snimci jo{ od 1999. godine, kada su objavili album Peace. Prvi
singl je pjesma Ive Got Life, nakon ~ega }e uslijediti promocija jo{
jedne fri{ke pjesme - Ultimate Colection.

TOP LISTA (ROLLING STONE)

z 1. Franz Ferdinand: Do You Want To
z 2. Brad Paisley: Alcohol
z 3. Paul McCartney: Fine Line
z 4. Liz Phair: Everything To Me
z 5. Disturbed: Guarded
z 6. Bonnie Raitt: I Will Not Be Broken
z 7. The Rolling Stones: Streets Of Love
z 8. Bob Dylan: Visions OF Johanna
z 9. David Banner: Play
z 10. Sigur Rs: Saeglpur

66

SLOBODNA BOSNA 22. 9. 2005.

Pjesma Pljunuti otac, koja se nalazi na mom

novom CD-u je moja autobiografska pjesma
DAMIR NEVESINJAC, lider grupe Protest

MUZIKA: Novi album Playing The Angel

grupe Depeche Mode

AN\EO BEZ GRE[KE

Pi{e: Dino Bajramovi}

DEPECHE MODE: Britanske zvijezde 22. marta 2006.

bi}e najbli`e BiH - tada }e odr`ati koncert u Zagrebu

laying The Angel naziv je jedanaestog studijskog albuma

P
grupe Depeche Mode, koji }e biti promovisan 7.1 oktobra, a
najavljen je pjesmom P
recious , koja je i zvani~no prvi singl sa tog
albuma.
et Shop Boys , grupa Depeche Mode najzna~ajniji je predUz P
stavnik britanske sinti-pop i newromantic scene. Njihov prvijenac
Speak &Spell objavljen je .5oktobra. 981.godine. Taj album je
jo{ prije dvadeset i ~etiri godine odredio muzi~ki pravac grupe,
koja je svoj izraz i stil umnogome gradila na zaostav{tini
Kraftw
erka . U naredne tri godine objavili su jo{ tri albuma (A
Broken rFame , C
onstruction Time Again i Some Great Rew
ard ), a
najuspje{nije komadi}e ovih albuma sklopili su u mozaik The
Singles 981-1985
, objavljen ~etiri godine nakon njihove nastupne plo~e.
Album Black eClebration iz 1986., sa naslovnom pjesmom, te
Strippedom i A Q
uestion Of Time kao udarnim numerama,
po~etak je druge i najuspje{nije faze djelovanja Depeche Modea,
koja je kulminirala live-albumom 10 , snimljenim na koncertu u
asadeni i objavljenim 98.1godine. Dvije godine ranije na tr`i{tu
P
se pojavio Music oFr The Masses sa Strange oLve , Never eLt Me
Dow
n Again i Behind The Well, hitovima koji se nalaze u samom
vrhu njihove kajdanke. Najuspje{niji, pa i najbolji album Depeche
Modea - Violator, objavljen 90.1, prodat je u {est miliona kopija.
njoyThe Silence , P
ersonal eJ sus i P
olicy
jesme sa tog albuma - E
P
Of Truth savr{eno su se uklopile u blistavu nisku bisera koju je
Depeche Mode producirao u devetoj dekadi pro{log vijeka.
Songs Of F
aith And Devotion (193.)ponudio nam je, izme|u
eel Y
ou , a onda je uslijedila ~etverogodi{nja
ostalih, prekrasnu I F
pauza u radu grupe, uzrokovana ponajprije ovisni{tvom frontmena
Davida Gahana, zbog ~ega je i opstanak benda doveden u pitanje.
Ultra, sa pjesIpak, 4.1aprila 197.svjetlo dana ugledao je album
mom Its No Good kao apsolutnim favoritom. Naredne godine
objavljena je i izvrsna dvodijelna kompilacija: The Singles 1-885
i Singles 6-898 .
xciter objavljen je 01.2,
Njihov posljednji studijski uradak E
nakon ~ega je uslijedila velika svjetska turneja, u okviru koje su .3
novembra iste godine odr`ali odli~an koncert u zagreba~kom
Domu sportova. Na istom mjestu, pak, Depeche Mode }e odr`ati
koncert 2.marta sljede}e godine, kada }e promovisati novi studijski album P
laying The Angle . To }e biti jo{ jedna prilika za sve
fanove Depeche Modea sa ovih prostora da za cijenu od 01KM
vide i ~uju vrhunske majstore sa globalne muzi~ke scene. eJ r,
vjerovatno je u pitanju njihova opro{tajna turneja.

KULTmarket2.qxd

9/20/2005

8:41 PM

Page 67

Jebem ti malog mi{a je moja karakteristi~na psovka, tako da se

reprezentativci ~esto nasmiju kada je koristim
BLA@ SLI[KOVI], selektor nogometne reprezentacije BiH

PREKO GRANICE: Izlo`ba povodom

stogodi{njice ro|enja Grete Garbo

[VEDSKA SFINGA

LI^NA KARTA
SENDVI^ NA GOZBI
Ostavite me na miru

Pi{e: Adisa ^e~o

Od 14. septembra do 8.2 novembra u berlinskom Muzeju

ice dvadesetog stolje}a ,
homoseksualaca postavljena je izlo`ba L
hommage holivudskoj bo`ici Greti Garbo povodom stote godine
njenog ro|enja. Iako u zaostav{tini Grete Garbo, kao ni njene
navodne ljubavnice Mercedes de Acosta nisu prona|ena eksplicitna ljubavna pisma, niti bilo kakvi neoborivi dokazi da je slavna
glumica imala biseksualnih sklonosti, ona je ostala zapam}ena kao
lezbijska ikona. eJ dnom filmskom scenom iz 93.1 godine,
poljupcem koji u ulozi kraljice Kristine preobu~ene u mu{karca
uputi svojoj dvorskoj dami, Greta je zauvijek osvojila simpatije
lezbijki {irom svijeta.
Izlo`ba postavljena u Berlinu sastoji se od mno{tva fotografija, dokumenata, filmskih plakata, pisama i intervjua sa ljudima
koji su je poznavali: poseban akcenat je na izjavama njenih
ljubavnika, ali i ljubavnica: Johna Gilberta, Mercedes de Acosta,
Louise Brooks i Cecile Beaton.
Autor izlo`be Wolfgang Theis obja{njava: Iako ne postoje
jasni dokazi o Gretinim lezbijskim sklonostima, mit koji je stvoren
oko nje i ~injenica da je jedna od prvih likova iz show bussinessa
za koje se davnih tridesetih godina pro{log vijeka tvrdilo da su
homoseksualci, doprinijela je promjeni odnosa javnosti prema seksualnoj orijentaciji op}enito.
Greta Garbo navodno je, zajedno sa Marlenom Dietrich, pripadala ra{irenom i uticajnom lezbijskom krugu koji je uo~i
Drugog svjetskog rata okupljao brojne holivudske dive. Za {vedsku Sfingu posebno je zanimljivo to {to ni izdaleka nije bila krhka,
nje`na `enica, nego visoka i jaka `ena, tijela kao u kakvog
mladi}a, a ipak je predstavljala seks simbol svog vremena i
privla~ila brojne mu{karce, me|u kojima i slavne ljubavnike i ljubimce `ena kakav je bio Rudolph Valentino.
ena sa dva lica ,
Nakon neuspjeha svog posljednjeg filma @
Greta se 941.zauvijek povukla iz javnosti i do kraja `ivota, a preminula je 190., sakrivala se od znati`eljnika i novinara.
Vjerovatno bi, da je `iva, bila zgro`ena hommageom u kojem se
na vidjelo iznosi njena intima, ali ova izlo`ba posljedica je
dugogodi{njeg gra|enja mita Garbo i nesmanjenog interesa za
njen tajanstveni `ivot.

Kada je 1925. neugledna {vedska

tinejd`erka lo{ih zuba sletila u Los Angeles,
jedan zlobnik je prokomentarisao da je njen
dolazak u Hollywood kao da na gozbu ponese{
sendvi~. Samo koju godinu kasnije biv{a Greta
Louisa Gustafsson alias Greta Garbo postala je
vode}a filmska zvijezda osobena po imid`u misteriozne i nedodirljive `ene. Umrla je u aprilu
1990. u 84. godini, a ostala je upam}ena po brojnim filmskim
ulogama i slavnoj re~enici `elim da me svi ostavite na miru.
NEOPOZIVI ODLAZAK
Dokumentarac Garbo

U 87-minutnom dokumentarcu
Kevina Bronlowa Garbo, prikazanom
na ameri~koj kablovskoj televiziji
{estog septembra, izme|u ostalog
nalaze se i probni snimci za film koji je
Greta trebala snimiti 1949., osam godina nakon svog povla~enja. Od snimanja se me|utim odustalo iz nepoznatih razloga, a glasine da se
Greta vra}a na filmsko platno uzalud su se ponavljale svakih
nekoliko godina sve do njene smrti.
ANA KARENJINA NA DVD-u
Dragulj za kolekcionare

Povodom stogodi{njice ro|enja

Grete Garbo Warner Home Video
izdao je kolekciju od deset DVD-ova
sa njenim najzna~ajnijim filmovima:
Camille, Grand Hotel, Ninotchka
(prva Gretina komedija, vrlo
uspje{na) te antologijska adaptacija
Tolstojevog romana Ana Karenjina
u kojem je Greta 1935. odigrala
nezaboravnu naslovnu ulogu.
Cijena kolekcije je 100 dolara.
RJE[ENJE MISTERIJE
Tajne iz biografije

Misteriju Sfinge je po mi{ljenju

kriti~ara rije{io ameri~ki novinar Barry
Paris. U knjizi Garbo on imid` slavne
glumice pripisuje uglavnom timu
stru~njaka iz njenog filmskog studija koji
su ispravno pretpostavili da se misterija
dobro prodaje pa su glumici zabranjivali
da daje intervjue i gradili mit oko nje.
Me|utim, u prilog njegovim tvrdnjama
ne ide ~injenica da je Greta Garbo bila
prva diva koja je sama postavljala uslove
na snimanju, odre|ivala sebi platu i
radno vrijeme i ucjenjivala producente
koji su morali po{tovati njene zahtjeve.
FILMSKA KRALJICA:
Vjerovatno bi, da je
`iva, bila zgro`ena
hommageom u
kojem se na vidjelo
iznosi njena intima

22. 9. 2005. SLOBODNA BOSNA

67

9/20/2005

8:59 PM

Page 68

KULT MARKET

KULTmarket3.qxd

PETA BRZINA

Au, nastradala je i korner zastavica na Anfield Roadu

to su te utakmice Liverpoola i Manchester Uniteda
ZORAN [UKO, TV komentator

SPORT: Zapatisti~ka nacionalna

oslobodila~ka armija

VIVA INTER!
AUTOMOBILI
Hyundai Getz

Jedan od najpopularnijih
dalekoisto~nih gradskih automobila prolazi kroz svoj prvi
zna~ajni redizajn. Osvje`enje
je najuo~ljivije sprijeda s
novim svjetlima i modernijom
maskom hladnjaka. Ve}u
konkurentnost osigurat }e i
dva nova benzinska motora, a rastro{ni i ne previ{e kultivirani 1.5
CRDI ide u historiju. Oznaka ostaje ista, ali novi motor ima cilindar
vi{e i razvija 88 KS. U Njema~koj je cijena osnovne izvedbe oko
10.000 eura.
MOTOCIKLI
MV Augusta F4 1000

MV Augusta F4 1000
ima sve {to treba da ima
savremeni motocikl:
tehnologiju, performanse i
bogatu tradiciju. Te tri
osobine je veoma te{ko
na}i u jednom motociklu,
zato je MV Augusta ne{to
sasvim posebno. Za
ulaznicu u sasvim novi
motociklisti~ki svijet MV Auguste treba izdvojiti 20 hiljada eura,
onoliko koliko ko{ta najjeftiniji model.
DESIGN
Fantasyfashionleague.com

Na stranici fantasyfashionleague.com,
koja funkcionira od 18. septembra, mo`ete
odabrati svoju ekipu od 10 osoba, a na
raspolaganju vam je 160 imena iz modnog
svijeta, od poznatih kreatora do slavnih
osoba. Bodovi se dobivaju na temelju toga
koliko se puta neka od va{ih odabranih
osoba tokom nedjelje pojavila u ~asopisima
poput Vanity Faira, te koliko je puta slikana
na crvenom tepihu na dru{tvenim
doga|ajima. Modna sezona traje 24 sedmice, a na kraju sezone bit }e progla{en
pobjednik kome }e biti dodijeljeno 1000
dolara koje se mogu potro{iti na cipele.

Pi{e: Nedim Hasi}

Vo|a Zapatista Subcomandante Marcos i vlasnik milanskog

Intera Massimo Moratti ~udan su par. rPvi je svoj `ivot posvetio
borbi za ljudska prava stanovnika meksi~ke pokrajine hCiapas,
dok drugi tro{i svoje petro-eure kupuju}i skupe nogometa{e koji
ne osvajaju trofeje. No, njihovo }e prijateljstvo uskoro biti
zape~a}eno prijateljskom utakmicom izme|u Intera i selekcije
Zapatisti~ke nacionalne oslobodila~ke armije (E
ZL
N ). Meksiko je
jedna od ~etrnaest zemalja u razvoju u kojima ovaj klub iz italijanske Serie A u~estvuje u projektima pomo}i djeci. rPogrami
pomo}i su razli~iti, ali u svakom od njih su u sredi{tu djeca koja u
kampovima poku{avaju nau~iti lekcije koje }e im pomo}i da se
spase bijede. Inter se, tako|er, povezao sa agencijama Ujedinjenih
naroda, lokalnim vlastima i nevladinim organizacijama u razvojnim inicijativama {to je dovelo do toga da je u kampusima ovoga
kluba {irom svijeta u`ivalo vi{e od deset hiljada dje~aka i
djevoj~ica. U hCiapasu, klub finansira zdravstevene i projekte
dovo|enja pitke vode i potpoma`e lokalne juniorske fudbalske
timove. Inter nikada nije na velika zvona razgla{avao svoje projekte pomo}i djeci, na engleskoj internet stranici kluba akcije ~ak
nisu ni spomenute, a mnogi njihovi navija~i nisu ni znali vjerovatno za planirani me~, dok se zapatisti javnom zahvalom Interu nisu
obratili javnosti. Najvi{e volje za igranjem prijateljeske utakmice
u Meksiku ima Interov kapiten Javier Zanetti, ~ovjek koji nije zaboravio svoje te{ko djetinjstvo u Buenos Airesu. Zbog toga je i
undacion U
PP
I,
kroz koju siroma{noj
osnovao svoju fondaciju, F
djeci iz svoje zemlje poma`e kako bi se educirali, ali i kupuje
hranu i pristojne domove njihovim porodicama. Detalji o odigravanju utakmice jo{ uvijek nisu poznati, ali Marcos `eli da Diego
Armando Maradona sudi utakmicu, da mu Jorge Valdano, koji je
na to ve} pristao, i brazilski ~arobnjak Socrates budu asistenti i da
EN
L -a,
se odigra sedam utakmica u nizu za nekoliko dana. kEipa Z
sastavljena od mu{karaca i `ena, igra}e u rudarskim ~izmama, a u
inicijalnom pismu poslatom Interu, pobunjenici su postavili svega
dva uslova:da klub ne smije prodavati TV prava za ovu utakmicu
te da moraju donijeti svoje lopte jer su sve na{e ve} odavno
probu{ene.

FAN SHOP
Reprezentacija BiH

Na zvani~noj stranici Nogometnog

saveza BiH, nfsbih.ba, mogu se naru~iti
originalni dresovi na{e nogometne
reprezentacije, koji ko{taju 148 maraka, te
kape i torbice za dokumenta koje ko{taju
43 marke.

68

SLOBODNA BOSNA 22. 9. 2005.

JAVIER ZANETTI:
Fudbalski klub Inter
odlu~io je da se
bori protiv bijede u
Meksiku, te da
podr`i meksi~ke
komuniste

KULTmarket3.qxd

9/21/2005

4:20 PM

Page 69

Za pojavu lezbijki krivi su mu{karci. Kao da su tegovima

vezani za zemlju i ne mrdaju. Ne prilaze djevojkama, stra{no!
GOCA TR@AN, pjeva~ica

NAUKA I EKOLOGIJA: (Samo)uni{tenje

ljudskog roda

NOVI URAGANI

NOVA OTKRI]A

PO[AST KARCINOMA
Lijek protiv raka

Pi{e: Edin Avdi}

NEW ORLEANS: Uragan Katrina

razorio je ovaj ameri~ki grad, a
nau~nici alarmantno upozoravaju
da je to tek po~etak
(samo)uni{tenja ljudskog roda

Ameri~ki nau~nici rade na razvoju

novog lijeka protiv razli~itih tipova karcinoma, a koji ne}e imati negativne posljedice
po ljudski organizam. Prve probe na laboratorijskim mi{evima pokazale su se kao
ohrabruju}e, pa su znanstvenici optimisti i
kada je rije~ o lije~enju ljudi. Medicinski
eksperti vjeruju da }e novi lijek omogu}iti
slabljenje stanica raka bez izlaganja pacijenta destruktivnim u~incima hemoterapije.
OPASNOST ZA DJECU
Sunce i garderoba

Uragan Rita nova je opasnost za ameri~ke dr`avljane koji su

prije nekoliko sedmica nastradali pred razaraju}im u~incima
Katrine. Rita je ovih dana nezaustavljivo krenula u ples smrti sa
Kube ka ameri~koj obali Meksi~kog zaljeva, pa je to primoralo
Bijelu ku}u da munjevito humanitarno reaguje i tamo{nje
stanovni{tvo poku{a spasiti pred ponovnom kataklizmom.
Me|utim, vrhunski nau~nici i politi~ki protivnici aktuelne
administracije Georgea W. Busha isti~u kako se tek radi o preventivnim akcijama, odnosno da zvani~ni Washington snosi zna~ajnu
odgovornost za stradanje ne samo Sjedinjenih Dr`ava nego i planete. Naime, zarad nov~anih interesa vlasnika tvornica i pove}anja
industrijske proizvodnje, SAD su jedan od najve}ih zaga|iva~a
flore i faune. Iako je to notorna ~injenica, Washington uporno
odbija da promijeni svoju dosada{nju i pogubnu ekolo{ku praksu.
Znanstveni timovi nagla{avaju kako }e uslijed nastavka industrijskog zaga|anje biti zabilje`en sve ve}i broj smrtonosnih oluja i
da }e se one pro{iriti na sve kontinente. Oni argumentovano tvrde
da povr{ina mora i okeana postaje rapidno toplija, a {to je vodena
masa vi{e zagrijana, to br`e isparava u atmosferu. Kada se u jednom trenutku pare na|u u atmosferi, obja{njavaju u svijetu
istaknuti ekolozi, kondenzacija ispu{ta energiju koja formira zastra{uju}e oluje koje niko ne mo`e kontrolisati i pred kojima nema
spasa.
Ujedinjene nacije posljednjih dvadesetak godina krenule su u
ozbiljnu ekolo{ku borbu, ali rezultati me|unarodnih pregovora su
gotovo bezna~ajni. Velike ekonomske sile manje-vi{e odbijaju da
se podvrgnu tzv. strogoj ekolo{koj kontroli bez obzira na alarmantna upozorenja eko-stru~njaka da za samo pedesetak godina
vi{e niko ne}e mo}i izlije~iti ve} sada te{ko oboljelu Zemlju.
Ameri~ki lider George W. Bush optimisti~no veli da }e tehnolo{ki
razvoj rije{iti spomenute probleme, ali znanstvenici isti~u da }e za
~ovje~anstvo biti odve} kasno kada se do|e do formule spasa
zemljine povr{ine i omota~a.
Toplotnih talasa bi}e sve vi{e, do}i }e do smanjenja snje`nih
ledenjaka, su{ni periodi bi}e sve du`i, a s njima i ve}i broj {umskih
po`ara i nedostatka vode za pi}e. Zadnji je ~as da poku{amo
sa~uvati Zemlju pred u`asavaju}om kataklizmom, pred razornim
zemljotresima, po`arima, poplavama i olujama, nagla{ava
ameri~ki klimatolog i profesor Univerziteta Stanford Stephen
Schneider.

^etvrtina ispitane dje~ije odje}e ne

pru`a odgovaraju}u za{titu od sun~evih
zraka, rezultat je istra`ivanja britanskih
nau~nika. Najmanji za{titni faktor
zabilje`en je prilikom pregleda haljinica i
ko{uljica, a testirano je stotinu proizvoda u
svijetu najuglednijih modnih firmi. Nau~nici
su odlu~ili da se u narednim danima zalo`e
za uvo|enje obaveze proizvo|a~ima da na
etiketama robe moraju navesti stupanj
za{tite od ultraljubi~astog zra~enja.
OZONSKA RUPA
Nebeska smrt

Nau~nici su utvrdili da ozonski

omota~ iznad Antarktika ima jednu od
najve}ih rupa u povijesti zbog ~ega su
ponovo alarmirali svjetsku javnost s
ciljem zaustavljanja industrijskog
zaga|enja Zemlje. Oni isti~u kako }e
oporavak biti veoma te`ak i neizvjestan,
te da }e trajati desetlje}ima. U slu~aju nastavka sistematskog
uni{tavanja Zemljinog omota~a ljudska rasa, nagla{avaju nau~nici,
bi}e izlo`ena sigurnom nestanku.
PROBLEM GOJAZNOSTI
Strogi zakoni

Novi zakon u
Kaliforniji nala`e da se u
tamo{njim osnovnim
{kolama i gimnazijama
uvede ograni~enje
koli~ine masno}a i {e}era
u {kolskoj hrani i pi}ima:
nijedan obrok ne smije
imati vi{e od ~etiri stotine kalorija.
Prekomjerna tjelesna kila`a ameri~kih tinejd`era zaprijetila
je, ka`u medicinski eksperti, zdravlju nacije, to jeste u
porastu je broj te{kih oboljenja i smrtonosnih slu~ajeva.
[ezdeset i ~etiri posto Amerikanaca ima prekomjernu tjelesnu
te`inu.
22. 9. 2005. SLOBODNA BOSNA

69

9/21/2005

5:57 PM

Page 70

KULT MARKET

KULTmarket4.qxd

EROTSKI GLOBUS

Prija mi {to sam u sjenci Mustafe Sandala, u`ivam

u anonimnosti
EMINA JAHOVI], pjeva~ica

CRVENI FENJER: Oktoberfest, na svijetu

najve}a alkoholna zabava

PIVO I SEKS
[KOLSKE USTANOVE
Ameri~ki tinejd`eri

Ameri~ki {kolarci upoznati su sa

brojnim tajnama seksa, rezultat je nove
ankete provedene me|u 10.000 gimnazijalca u Sjedinjenim Dr`avama.
Posebno je zanimljvo ispitivanje vezano
za oralni seks: naime, ~ak 44 posto
ameri~kih tinejd`erica u dobi od 15 do
18 godina prakticiralo je ovakav na~in
ljubavne igre. Pedeset i devet posto
ameri~kih {kolaraca, pak, stupilo je u
seksualni odnos prije nego {to su postali punoljetni.
UDRU@ENJA HOMOSEKSUALACA
Politi~ki rat

Udru`enja homoseksualaca u EU s
gor~inom komentari{u ovosedmi~nu izjavu
lidera italijanske ljevice Romana Prodija
da (u slu~aju da crveni drugovi pobijede
na izborima zakazanim za april 2006.)
Italija ne}e slijediti primjer [panije, to jeste
da ne}e zakonski dozvoliti sklapanje
istospolnih brakova. Predstavnici udru`enja
homoseksualaca ka`u da je to
nedemokratski ~in, te lijevo orijentisane
politi~ke partije optu`uju kao zagovornike desni~arske diktature.
POLITI^KA AKTIVNOST
[vedske prostitutke

Nakon feministica okupljenih u politi~koj partiji FI, stranci ~iji ~lanovi

isklju~ivo mogu biti `ene, i {vedske prostitutke odlu~ile su se aktivno uklju~iti u
politi~ki `ivot [vedske. One su naumile da
osnuju vlastitu partiju i zvani~no je
registriraju, te da se prijave na naredne
izbore. Iako je njihova inicijativa nai{la na
osudu konzervativne javnosti, ~injenica je
da im ustavne odredbe to dozvoljavaju.
AMERI^KE @ENE
Istospolna ljubav

Sve vi{e ameri~kih `ena u dobi

od 18 do 45 godina eksperimenti{e
sa biseksualno{}u, tvrde ameri~ki
seksolozi i ~elnici Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
Rije~ je o rezultatima obimnog
istra`ivanja i razgovora sa petnaest
hiljada ameri~kih gra|anki. Nemali
broj njih (32 posto) veli kako ih iznimno privla~i istospolna ljubav,
iako nemaju namjeru, kategori~no
tvrde, odustati od mu{kog zagrljaja.

70

SLOBODNA BOSNA 22. 9. 2005.

Pi{e: Edin Avdi}

U subotu, 17. septembra, u Muenchenu je otvorena najve}a

pivska manifestacija na svijetu Oktoberfest, a ~ast simboli~nog
presijecanja crvene vrpce i sve~anog uvodnog govora pripala je
minhenskom gradona~elniku Christianu Udeu. ^
uvena smotra
traja}e do 3. oktobra ove godine: za to vrijeme njema~ku
metropolu posjeti}e {est miliona turista, pri ~emu }e biti popijeno
deset miliona litara piva c( ijena litra je sedam eura)i pojedeno milion bavarskih kobasica.
akle, rije~ je o zna~ajnoj turisti~koj atrakciji zahvaljuju}i
D
kojoj minhenske vlasti svake godine popune gradski bud`et s
desetinama miliona eura. Strah od terorizma rezultirao je ~injenicom da je Muenchen pretvoren u policijsko-vojnu utvrdu, a
njema~ki politi~ari isti~u kako je sigurnost svih gostiju na
visokom nivou! Z
a bezbjednost je zadu`eno pet hiljada
njema~kih policajaca, a kao njihovi saradnici navedeni su i brojni
konobari, konobarice i hostese.
Ove godine vodile su se `u~ne polemike na temu raskala{nih
seksualnih igara pod uticajem alkohola, te izbora garderobe ugostiteljskog osoblja. Naime, njema~ki konzervativci isticali su kako
je Oktoberfest pretvoren u porno paradu i da se tome kona~no
treba stati u kraj, dok liberali smatraju da niko nema zakonsko
pravo odre|ivati ko }e i kakvu odje}u i obu}u izabrati. Tako i ovaj
put u minhenskim pivnicima rade konobarice provokativno
obu~ene privla~e}i svojim izgledom stotine hiljada mu{kih pogleda, ali odlu~eno je da policija munjevito reaguje prilikom neprimjerenih ljubavnih ekscesa na javnim mjestima.
Nagla{eno je da za takav vid razonode postoje hotelske sobe,
privatni smje{taji i javne ku}e koje, prema izvje{tajima tamo{njih
medija, ovih dana rade u punom kapacitetu. Na Oktoberfest
do{le su i brojne porno zvijezde s ciljem, isti~u novinari
njema~kih erotskih magazina, da dodatno uljep{aju vi{esedmi~nu
zabavu, a tako|er je zna~ajan broj konobarica i hostesa koje `ele
ostvariti svoj `ivotni san
postati seksi ikone. To je, podsjetimo,
Sina [akanovi}:njen konobarski seksepil
204. ostvarila Bosanka
layboya .
zapazili su ~elnici njema~kog i hrvatskog izdanja P

SINA
[AKANOVI]:
Posao
konobarice
na
Oktoberfestu
omogu}io je
ovoj Bosanki
slavu na
stranicama
Playboya

KULTmarket4.qxd

9/21/2005

5:58 PM

Page 71

Da nisam pjeva~, bio bih policajac, jer imam afiniteta prema

tom zanimanju. Imam osobinu da umem da pro~itam ljude
SA[A MATI], folk pjeva~

MADE IN BIH: Izlo`ba fotografija

Milutina Stoj~evi}a

POMO] DJECI
Pi{e: Dino Bajramovi}

MILUTIN
STOJ^EVI]:
Ova izlo`ba je moj
skromni doprinos i
pomo} djeci iz BiH

Izlo`ba fotografija bosanskohercegova~kog umjetnika i

fotografa Slobodne Bosne Milutina Stoj~evi}a otvorena je u petak,
16. septembra, u Me|unarodnom centru za mlade u Sarajevu. U
foajeu je izlo`eno {ezdeset fotografija koje je Milutin Stoj~evi}
snimio u periodu od januara do jula pro{le godine u [koli za djecu
sa posebnim potrebama Vladimir Nazor u Sarajevu.
Moj cilj je bio da snimim fotografije i napravim izlo`bu, te da
{tampam kalendar za koji su se fotografisale li~nosti iz javnog
`ivota BiH sa u~enicima {kole, koji }e biti promotivni za {kolu
Vladimir Nazor i eventualno poslu`iti u prikupljanju novca za
odr`avanje visokog nivoa kvaliteta nastave u toj ustanovi. Ova
izlo`ba je, zapravo, moj skromni doprinos u ostvarenju tog cilja,
ka`e Milutin Stoj~evi}.
Iz Centra za mlade izlo`ba }e narednog mjeseca preseliti u
galeriju poslovnog centra UNITIC u Sarajevu, na Me|unarodni
dan djeteta, u utorak, 4. oktobra. Volio bih da moje fotografije
budu izlo`ene i u inostranstvu, jer je tamo ve}a mogu}nost za animaciju ljudi koji bi finansijski mogli pomo}i radu {kole Vladimir
Nazor. Nadam se da }e se to i desiti u narednih nekoliko mjeseci.
Kada vidim, recimo, Michaela Schumachera ili Tigera Woodsa
kako finansijski i na razne druge na~ine poma`u djeci sa posebnim
potrebama, ne vidim razlog za{to se takvi vidovi pomo}i ne bi
mogli pru`iti i na{oj djeci, posebno od onog dijela na{eg dru{tva
koji ima i vi{e nego {to mu treba, veli Milutin Stoj~evi}.

ME\UNARODNI CENTAR ZA MLADE: U foajeu je

izlo`eno {ezdeset fotografija koje je Milutin Stoj~evi}
snimio u periodu od januara do jula pro{le godine

BH. INFO

Pi{e: Dino Bajramovi}

Zlatna groznica naziv je izlo`be

istaknutog bh. slikara i scenografa
Slobodana Bobe Peri{i}a. Otvaranje je
zakazano za ~etvrtak, 22. septembra, u
galeriji MAK Muzeja knji`evnosti i pozori{ne
umjetnosti BiH, u 19.30 sati. Ovom
izlo`bom zaokru`ujem jedan
vi{egodi{nji stvarala~ki ciklus, naveo je
autor izlo`be Zlatna groznica koja }e biti otvorena do 2. oktobra.
U organizaciji Hrvatskog kulturnog
dru{tva Napredak iz Sarajeva, te njihove
podru`nice Stjepan Toma{evi} iz Jajca, u
gradu na Plivi }e od 23. do 25. septembra
biti odr`ani 5. [opovi dani. U~esnici }e biti
ugledni knji`evnici iz BiH i Hrvatske. Uskoro
}e biti objavljena i knjiga Pjesni~ko stvarala{tvo Nikole [opa izme|u filozofije i kozmologije (1904. 1982.) autorice Fedore Ferluge Petronio iz
Udina.
Ambasada Republike Italije u BiH, La
Societa Dante Alighieri Sarajevo, La
Casa Della Poesia Di Baronissi, te Grad
Sarajevo i P.E.N. Centar BiH organizatori su
Me|unarodnih poetskih susreta Izet Kiko
Sarajli}. Susreti }e biti odr`ani od 23. do
25. septembra u kinu/teatru Prvi maj, a
sudjelova}e pjesnici iz deset zemalja.
U nedjelju i u ponedjeljak, 25. i 26.
septembra, u Sarajevu }e biti odr`an Prvi
me|unarodni memorijalni turnir Davorin
Popovi}, u znak sje}anja na legendarnog
pjeva~a grupe Indexi. Organizator Turnira je
@enski ko{arka{ki klub @eljezni~ar, ~iji je
Davorin Popovi} bio aktivista i ~lan. Pored
ko{arka{ica @elje, na Turniru }e sudjelovati
i [ibenik Yolly, Ragusa iz Dubrovnika, te Hemofarm iz Vr{ca.
Vanja ]erimagi}, Nina Halilovi},
Minja Leko i Edin Mira{~i}, zajedno sa
grupom Ofsajd, pod administrativnim
pokroviteljstvom omladinske organizacije
CARD, te finansijskom podr{kom Op{tine
Centar, organizatori su 2. festivala urbane
kulture Interground Sarajevo. Festival }e
biti odr`an od 1. do 9. oktobra.
U ~etvrtak, 22. septembra u 16 sati
bi}e poznato ime bosanskohercegova~kog
kandidata za Oscara, o ~emu }e odlu~iti
~lanovi Udru`enja filmskih radnika BiH. U
konkurenciji su filmovi Sasvim li~no
Ned`ada Begovi}a, Dobro u{timani mrtvaci Benjamina Filipovi}a i Go West
Ahmeda Imamovi}a. A 78. dodjela Oscara
bi}e odr`ana 5. marta sljede}e godine u Los Angelesu.
22. 9. 2005. SLOBODNA BOSNA

71

oko.qxd

9/21/2005

9:21 PM

Page 72

U ^ETIRI OKA

Razgovarao

Dino Bajramovi}

ARMA TANOVI], umjetnica

TANATOS JE NA^IN DA SE ISTINI POGLEDA U O^I

Na koji na~in }ete se predstaviti na 12. bijenalu mladih umjetnika Evrope
i Mediterana, koje je otvoreno 19. septembra?
Aida Pa{i} i ja Bosnu i Hercegovinu predstavljamo u kategoriji Film/video sa
radom koji se, ba{ kao i na{i prethodni radovi, odnosi na bh. tragediju. Rad se zove
Tanatos i namjenski je ra|en za Bijenale. Tanatos na umjetni~ki na~in sublimira patnju,
tragediju i bol na{eg naroda, s akcentom na bh. `enu, u vremenu agresije na BiH. Ovo
je jo{ i na~in da se barem na trenutak prekine zavjesa ti{ine, te da se istini pogleda u
o~i. Tanatos je nai{ao i na dobar prijem kod publike, te drugih u~esnika. Postavljen je
na centralnoj izlo`bi u tvr|avi Saint Elmo, gdje se odr`avaju i ostali programi.
Koliko umjetnika u~estvuje na Bijenalu?
Na 12. bijenalu mladih umjetnika Evrope i Mediterana u~estvuje 750 umjetnika iz
28 zemalja. Pored nas na Bijenalu u~estvuju jo{ 33 bh. autora, koji se predstavljaju u
oblasti muzike, mode, vizualne umjetnosti, gastronomije, teatra i literature. Izme|u
ostalih tu su Minja Stjepanovi} (moda), Nerina ^orba|i} (vizualna umjetnost), grupe
Sikter i Vuneny, te teatar iz Tuzle, Anes Korjeni} (gastronomija), Meliha Beganovi}
(vizualna umjetnost), Anja Banjac i Boris Glamo~anin (vizualna umjetnost), Haris
Rekanovi} (literatura) i Una Gunjak (film i video). Tema ovogodi{njeg Bijenala su
Strasti i zanimljivo je vidjeti kako ljudi iz razli~itih dijelova na{e planete razmi{ljaju o
toj temi.

NEDIM BABOVI], muzi~ar i producent

NAPISAT ]U MUZIKU ZA NOVI FILM BRANKA \URI]A

Sa nekolicinom sarajevskih muzi~ara nedavno ste snimili rock verziju bosanskohercegova~ke himne. Da li na taj na~in ovda{nje vlasti `elite natjerati da
kona~no usvoje tekst na{e himne, kako je to objavljeno u nekim medijima?
Pro~itav{i u medijima zapravo sam i saznao da je na{a osnovna ideja bila da se
napravi tekst himne. Ja o tome stvarno nemam pojma. Meni se melodija te himne
svidjela, pa sam razgovaraju}i s nekim ljudima do{ao na ideju da napravimo i
nekakvu rock verziju bh. himne u smislu populariziranja te pjesme i pribli`avanja
ljudima.
Koji sarajevski muzi~ari su sudjelovali u realizaciji te pjesme, kao i
video-spota koji je prati?
@eljeli smo da na snimanju te pjesme u mom studiju okupimo muzi~are koji
su svirali nekad i koji sviraju danas. Pa su tako sudjelovali Amir
Bjelanovi} Tula, Samir ]eremida, Hamo Salihbegovi}, Mujo
Behmen, Dino Vatrenjak, Eldin Bihorac, te Davor, mladi
i talentovani sarajevski bubnjar.
Zajedno sa Brankom \uri}em \urom osniva~ ste kultnog sarajevskog benda Bombaj
{tampa. Postoji li mogu}nost ponovnog okupljanja te grupe?
Branko \uri} uskoro po~inje snimati svoj
novi igrani film, za koji }u ja napisati muziku.
Dakle, osim {to smo prijatelji, mi i
sara|ujemo. Trenutno miksam CD Dr. Zoa, a
onda odlazim u Sloveniju kako bih radio na
\urinom filmu. Dakle, za sada nema ni{ta
od okupljanja Bombaj {tampe. Bar dok
\uro ne zavr{i film.

72

SLOBODNA BOSNA 22. 9. 2005.

oko.qxd

9/21/2005

9:22 PM

Page 73

NA TELEFONSKOJ LINIJI
MIRO BARNJAK, producent filma @ivi i mrtvi

Po~etkom jedanaestog mjeseca bit }e nastavljeno snimanje filma @ivi i mrtvi, koji po scenariju
Josipa Mlaki}a re`ira Kristijan Mili}.

DAMIR UZUNOVI], knji`evnik

OPROSTIO SAM SE OD
RATNIH ATMOSFERA
U petak, 23. septembra, u Buybookovom cafu
Karabit bi}e promovisana Va{a nova knjiga Ljudi i ptice. Zamoli}u Vas da na{im ~itaocima predstavite Va{e novo knji`evno djelo.
To je moja prva knjiga poezije nakon pauze od deset godina.
Koristio sam postupak koji ja nazivam ubrzavanje jezika, {to je
zapravo poku{aj nala`enja najbolje kombinacije me|u rije~ima
koja bi mogla da naslika postoje}u misao kojom `elim izraziti
trenutno nadahnu}e. To je mo`da najizra`ajnije u sredi{njem ciklusu koji ja nazivam metafizi~ki ciklus, a to je pjevanje o ljudskim
strastima koje sam ja okrivio da nas redovno okrilate. Od njih nam
izrastu krila, a to su sre}a, ljubav, tuga, vjera, nada, `alost, sloboda, du{a... Taj svoj argument iskoristio sam za naslov knjige. U
prvom ciklusu se, pak, opra{tam od tih ratnih atmosfera, dok je
posljednji ciklus, klasi~ni, a to su pjesme za koje je sasvim svejedno kad se pi{u i kad nastaju i interesantne su zato {to su
nastale u dva sata nekakvog transa.
S obzirom da ste suvlasnik knji`arsko-izdava~ke ku}e
Buybook, mo`ete li najaviti neka od va{ih novih izdanja?
Nama su klju~ne odrednice sajmovi knjiga u Frankfurtu,
Beogradu i u Zagrebu, pa sve do sarajevskog Sajma knjiga u
aprilu. To su nam nekakva finala kada mi prire|ujemo najvi{e
naslova. Od novih naslova izdvoji}u knjigu Mesnevija V koja }e biti
objavljena u na{oj biblioteci Sufistan, kao i knjigu Islam i
demokratija. Za nekoliko dana }e u biblioteci Ba{tina iza}i velika
knji`evna biografija Sarajeva pod naslovom Sarajevo gdje je nekad
bilo, potom knjiga Mehmeda Bublina o Sarajevu kao gradu kroz
prizmu arhitekture i urbanizma, turisti~ki vodi~ Zaboravljena ljepota, koji je sa engleskog preveden na bosanski jezik, a
objavi}emo i Folkloristiku Vlajka Palavestre. U ediciji Prijevodi
najavljujem knjige Zaljubljeni rje~nik Islama, Andersen - pri~e za
djecu i Bosanska sje}anja. Tu je i Sveti Sava i Turci, knjiga
za koju o~ekujemo da }e napraviti bum u
Srbiji.

NEKAD I SAD
MUHAMED FILIPOVI]
profesor

Godina 1946. i pedeset i devet godina poslije

Ro|en je 3. augusta 1929. u Banjoj Luci, u begovskoj porodici.

Osnovnu {kolu i gimnaziju u~io u Banjoj Luci. Njegova bra}a i sestra donijeli su komunizam u banjalu~ke mahale. Druga sestra
]amila smatrala je obrazovanje va`nijim od revolucije, te je insistirala da njen brat u~i strane jezike, muziku i ~ita knjige. Primljen u
SKOJ 1943. godine. U partizane oti{ao 1944. godine. Tri brata su
mu ve} bila u partizanima. Usta{ki general Karlo Metiko{ Stariji,
neslu`beni svekar Josipe Lisac, tri dana plja~kao ku}u njegovih
roditelja. Bio ~lan Zemaljskog vije}a USAOJ-a 1945-47. godine.
Napustio tu funkciju svojevoljno 1947. godine. Studirao filozofiju u
Beogradu i Zagrebu gdje je diplomirao 1952. godine. Po diplomiranju dolazi u Sarajevo i odmah po~inje objavljivati radove. Izbor na
Univerzitet onemogu}avan mu godinama. Doktorirao 1962. na
Filozofskom fakultetu u Sarajevu i izabran za docenta na istom
fakultetu. Najmanje dva puta izbacivan iz partije. Objavio desetak
knjiga, te preko 400 nau~nih radova. Najdra`i mu je rad na polju
logike i filozofije jezika. Bio prvi urednik Redakcije za BiH drugog
izdanja Enciklopedije Jugoslavije. Svojom najve}om gre{kom smatra politi~ki anga`man u vrijeme demokratskih promjena. Bio prvi
bosanski ambasador u [vicarskoj i Velikoj Britaniji. Politiku i diplomatiju napustio zga|en aferom frak.
@ivi u Sarajevu kao penzioner sa profesorskom penzijom od 562
KM, djeluje kao potpredsjednik ANUBiH, pi{e knjige. Uskoro }e mu
se pojaviti knjiga Logi~ka istra`ivanja.

22. 9. 2005. SLOBODNA BOSNA

73

crna.qxd

9/21/2005

3:40 PM

Page 74

PUT OKO SVIJETA ZA 7 DANA

DER SPIEGEL

STERN
Bitka izme|u Gerharda
Schroedera i Angele
Merkel centralna je tema
ovonedjeljnog Sterna u
kojem se mo`e vidjeti jo{
i izvanredna reporta`a sa
Sajma automobila u
Frankfurtu na kojem je
predstavljeno stotinjak
noviteta. Tu je jo{ i iscrpna biografija kokainske
ovisnice Kate Moss te
veliki intervju sa zvijezdom Formule 1
Fernandom Alonsom.

Prema tvrdnjama reportera

Spiegela, svake godine oko
1.400 studenata na
ameri~kim univerzitetima
umre od pretjeranog konzumiranja alkohola i ovo je
centralna tema broja.
Novinari se bave jo{ i analizom neuspjeha Angele
Merkel u isto~nom dijelu
Njema~ke, te analiziraju
kako }e se te{ka bolest
Ibrahima Rugove odraziti
na politi~ku situaciju na
Kosovu.

LESPRESSO

TIME
Novi broj Time magazina donosi sve
detalje planova Toma Hanksa o putovanju na mjesec, analizira kako }e se
na ameri~ku ekonomiju odraziti
bankrot dviju velikih aviokompanija
Delte i Northwesta. Uredni{tvo se pita
Da li je kasno dobiti rat?, otkrivaju}i
tajnu historiju gre{aka ameri~ke
administracije, pogre{nih procjena i
obavje{tajnih zabluda koji su doveli do
sada{njeg stanja u Iraku.

Centralna tema ovoga broja LEspressa jeste

Napulj, italijanska metropola u kojoj, zbog
te{ke ekonomske situacije i mafije, nema
budu}nosti za mlade ljude. Pored ovoga,
italijanski nedjeljnik donosi pesimisti~ne
prognoze nau~nika koji tvrde kako }e planeta vrlo brzo ostati bez pitke vode, a iznimno
zanimljiva pri~a jeste ona iz [panije u kojoj
se pi{e o tome kako je genijalna politika
premijera Zapatera popravila polo`aj `ene u
tamo{njem dru{tvu.

NEWSWEEK
Koliko }e Amerikance u kona~nici ko{tati rat u Iraku i obnova New Orleansa centralna su pitanja ovosedmi~nog izdanja Newsweeka. Pored izvanredne reporta`e o
marincima u Iraku, te posebnog dodatka o zdravlju, pri~a koju valja izdvojiti
svakako je ona o privatnoj kompaniji koja se bavi skupljanjem i sahranjivanjem
le{eva u New Orleansu.

74

SLOBODNA BOSNA 22. 9. 2005.

Priredio

Nedim Hasi}

crna.qxd

9/21/2005

3:40 PM

Page 75

Sanjam NLO svaku no}. Jedva ~ekam da odem spavati jer su ta bi}a
zaista fantasti~na. Mislim da su definitivno na putu za ovamo, najozbiljnije. Zapamtite moje rije~i. Od sada pa do 2012. ~uvajte se, djeco!

FOCUS

ROBBIE
WILLIAMS,
pop pjeva~

Posljednji broj njema~kog

Focusa iznimno je veliku
pa`nju dao izboru Jensa
Stoltenberga za novog
norve{kog premijera. Na
prvim stranama, razumljivo,
velika je pa`nja posve}ena
aktuelnoj politi~koj situaciji u
Njema~koj i boju Gerharda
Schroedera i Angele Merkel,
dok se na stranicama
posve}enim ekonomiji novinari
bave skandalom u Volkswagenu te krizi u FIAT-u koja se poku{ava prevazi}i novim modelom Punta.

THE ECONOMIST
Pregovori Evropske unije i
Turske oko njenog priklju~enja
ovoj zajednici jedna je od
najzanimljivijih tema ovog broja.
Pored pri~e o politi~kom pritisku
na Georgea Busha nakon
udara uragana Katrina, centralna tema broja je propast velikih
telefonskih kompanija
prouzrokovan rastom telefonskih internet usluga.

PLAYBOY
Ze~ica oktobra u ovom broju ameri~kog
izdanja Playboya zanosna je plavokosa
ju`njakinja Amanda Paige. Pored pri~e
o Amandi, trenuta~no ljep{oj strani
ameri~kog juga, u novom broju
Playboya mo`ete saznati sve o najnovijim izdanjima video igara, ali i dovitljive
savjete o tome kako da u svoj studentski krevet namamite najpo`eljnije
kolegice sa fakulteta.

ROLLINGSTONE
Pored najave novog albuma Bon Jovija
te CD-a sa dosada neobjavljenim pjesmama Nirvane, uredni{tvo
Rollingstonea naslovnicu svog posljednjeg izdanja posvetilo je
Rollingstonesima, bandu ~iji su
posljednji album A Biger Bang ocijenili,
od mogu}ih pet, ocjenom 4,5, potcrtav{i kako su Mick, Keith, Charlie i
Ron jo{ uvijek suvereni vladari
rock n roll scene.

22. 9. 2005. SLOBODNA BOSNA

75

Sead.qxd

9/21/2005

3:08 PM

Page 76

Zapisi iz mrtvog doma

DEJTONSKI MIROVNI NESPORAZUM

Pi{e

Sead Fetahagi}

Dogovoreno je da se
mnoga bo{nja~ka i
hrvatska djeca
nikako u {kolama ne
susre}u, da se
slu~ajno ne igraju
zajedno, u~e ih da
psuju jedni drugima
mater. Na sve to
federalni ministar
obrazovanja Zijad
Pa{i} {uti i gleda, a
naj~e{}e samo {uti.
[to bi se on petljao
u odnose koji se ne
podnese, kad je
obrazovanje po
Dejtonskom
sporazumu pripalo
kantonima, a on
ministruje samo
onako, da SDA ima
vi{e glasa~a u Vladi
FBiH
76

SLOBODNA BOSNA 22. 9. 2005.

udim se {to se novinari, komentatori,

kolumnisti i ini mislioci ~ude kako se
djeca u nekim {kolama razdvajaju po
nacionalnoj osnovi. Vi{e bi trebalo da se ~ude
{to se do sada nisu u svim {kolama rastavili po
prezimenima, jer je taj trend po~eo od kada nam
je demokratija nahrupila na vrata. Odmah su
smislili jednonacionalne politi~ke stranke,
po~eli hapati svako svoju teritoriju, {to milom
{to silom, dijeliti gradove, izmi{ljati linije razdvajanja, prebrojavati ljudima crvena krvna
zrnca. Narod voli da se dijeli, svoju }a}evinu je
podijelio me|ama uzdu` i poprijeko. Pa tako
narod i glasa za ove glave{ine {to nas trpaju u
razne torove, svjetina blesava kakva i jeste boji
se i~ega druga~ijeg i novog, nau~ena da raspreda pri~e iz pro{losti i u njima u`iva.
Eto, dogovoreno je da se mnoga bo{nja~ka i
hrvatska djeca nikako u {kolama ne susre}u, da
se slu~ajno ne igraju zajedno, u~e ih da psuju
jedni drugima mater. Na sve to federalni ministar
obrazovanja Zijad Pa{i} {uti i gleda, a naj~e{}e
samo {uti. [to bi se on petljao u odnose koji se
ne podnese, kad je obrazovanje po Dejtonskom
mirovnom sporazumu pripalo kantonima, a on
ministruje samo onako, da SDA ima vi{e glasa~a
u Vladi FBiH, te da mo`e, kako ovih dana
izvje{tavaju mediji, sebi li~no nama}i koju nezakonitu paru! Niko se ne sekira {to Sarajevski
univerzitet postaje sve vi{e muslimanski na
~emu polako, step by step, radi rektor Hasan
Muratovi}, zato su ga i postavili na to mjesto.
Ne hvali se on d`abe da klanja u prvom safu
pored reisa. A kako mogu u Mostaru biti
katoli~ki i muslimanski univerzitet, a u Banjoj
Luci pravoslavni, za{to u Sarajevu ne bi mogao
biti ofarban skroz zeleno?!

rpski glavari iz Republike Srpske dr`e se

Dejtonskog sporazuma kao pijan ~ovjek
zahoda, pa tako i Branko Doki} u njega se
kune, a zaboravio je da se po tom zakonu za
`eljeznicu mora da uspostavi jedna korporacija.
Ovako vlak krene iz ^apljine, voz nastavi od
Mostara do Doboja, a onda Srbi uzmu da ga
upravljaju do Banje Luke. To mogu smisliti samo
idioti, pa nam tako vozovi i vlakovi idu gotovo unatrag, a svi mi stanovnici Bosne i Hercegovine na
to smo idiotski navikli.
Kada u Mostaru imaju dva teatra, pozori{te i
kazali{te (a oba jedva mrdaju), za{to i mi u
Sarajevu ne bismo imali filmove samo za
Bo{njake, bioskop isklju~ivo za Srbe, a posebice
kino za Hrvate. [to da se narod mije{a, neka se
naviknu da su svi oba{ka kad nai|u ove nove generacije koje se vaspitavaju u zasebnosti, u mr`nji

prema drugome. Pametni intelektualci-pisci svojevremeno su htjeli da osnuju poseban bo{nja~ki

PEN centar, mada je zakonski mogu}e da u jednoj
dr`avi postoji samo jedan. Me|u svojima sam ve}i
i zna~ajniji, a kada se pomije{amo, moj nacionalni
patriotizam u konkurenciji ne}e dobro pro}i, njihova je poruka.
Molim Melihu Ali}, predsjednicu Skup{tine
Sarajevskog kantona, da na dnevni red svog
parlamenta stavi pitanje kafana. Kad }e se ve}
jednom znati koja je kafana bo{nja~ka, a koje
su srpske i hrvatske, da se ne mije{am sa inovjercima kada ispijam kafu. Vjerujem da }e
Ali}ka pokrenuti to pitanje, samo ukoliko u tome
vidi za sebe neke hasne. A plaho bi bilo da se
kafane po bojama razlikuju, zelenih bi trebalo
da je najvi{e, hrvatskih sa crvenim kockastim
stolnjacima najmanje (jer, ako je vjerovati kardinalu Vinku Pulji}u, Hrvati kod nas izumiru), a
plavo obojiti kr~me u kojima Srbi pjevaju svoje
juna~ke pjesme. I rije{en problem: ne}e vi{e biti
kafanskih nacionalnih prepucavanja aktera u
pripitom stanju.
ada{nje stanje sa na{im gradskim taksistima nije dobro. U|em u taksi i
navikao na taksiste koji stalno dr`e politi~ke govore, preuzete iz Dnevnog avaza,
onako kako ih u tim novinama u~i onaj
Cikoti}, po~nem da opaljujem po Srbima, koji
su nam za sve krivi. Kad tamo, naknadno saznam da je voza~ Stojan, pa mi nekako neprijatno. A najbolje bi bilo da na vidnom mjestu
taksija pi{e ovdje se slobodno psuje otac i
mater Srbima i Hrvatima. A na drugom da
stoji Taksi Alijinog Srbina ili Jedan od
rijetkih ugro`enih hrvatskih taksija. Da onda
zna{ gdje ulazi{, kako }e{ se pona{ati.
Imaju pravo Dragan ^ovi}, Ante Jelavi},
Miroslav Prce i svi drugi optu`eni pred na{im
sudovima da su procesi protiv njih montirani
politi~ki procesi. Jer kako da jednom Hrvatu
sudi Bo{njak ili Srbin? Najbolje bi bilo da svoj
svome presu|uje, po{to dobro zna marifetluke
svojih zemljaka. Pa i da svi zatvori budu jednonacionalni, ina~e }e nam svi zatvorenici
krenuti u {trajk gla|u. Ovakvih i sli~nih problema nema u Republici Srpskoj. Tamo je sve srpsko i pravoslavno, pa nema nikakvih nacionalnih
napetosti. Jedino gu`vu prave ovi Bo{njaci kada
se vra}aju u svoja sela. Zato je najbolje da se
nikako ne vra}aju, onda }e u Republici Srpskoj
sve biti mirno. Ovo malo Bo{njaka i jo{ manje
Hrvata to je kolateralna {teta, koja se mo`e
otrpiti. Zato je to pravi na~in rje{avanja
nacionalnih tenzija.

reag.qxd

9/20/2005

10:23 PM

Page 77

Reagiranja

Vladimir Popovi} Uredni{tvu

Damir Fazli} je
olo{ i bandit kojeg
je Vlada Zorana
\in|i}a uhapsila
zbog la`nog
predstavljanja!
(Damir Fazli} izme|u
Silajd`i}a, \in|i}a, Petra~a i
Ashdowna, SB br. 460)

U poslednjem broju Va{eg lista pi{u}i

tekst o kriminalcu, olo{u i ljudskom {ljamu
Damiru Fazli}u izneli ste nekoliko bitnih
neistina i jednu strahovitu uvredu na ra~un
pokojnog premijera Srbije Zorana \in|i}a.
Ve} se drugi, ili tre}i put ponavlja da
Va{a novinarka Mirha Dedi} pi{u}i o kriminalu i prevarama olo{a Fazli}a dovodi u
vezu pokojnog \in|i}a ali i mene kao
osobu koja ih je spojila.
Iako sam ve} jednom prilikom Va{em
novinaru objasnio da su to zlonamerne
neistine i podmetanja upravo od olo{a o
kojima Va{ novinar pi{e, na`alost ova se
LA@ ponovo objavljuje u Va{em listu.
Verujem da je razlog takvog pisanja
isklju~ivo podmetanje od strane izvora
Va{eg novinara koji su na`alost ili kolege
novinari iz Srbije (uglavnom dugogodi{nji
saradnici slu`bi bezbednosti kako JNA tako
i srbijanske DB - upravo onih slu`bi koje
su vam nanele najvi{e zlo~ina tokom pro{le
decenije) ili korumpirani strani analiti~ari
sveznaju}i tzv. stru~njaci za Balkan!
Elem istina je slede}a:
POKOJNI PREMIJER SRBIJE
NIKAD (N-I-K-A-D) U SVOM @IVOTU
NIJE VIDEO DAMIRA FAZLI]A! ^ak ni
na fotografiji!!
^uo je za njega jedanput! I to kad je
biv{i ambasador SAD-a W. Montgomery
intervenisao da ga se pusti iz pritvora u
koji ga je privela Slu`ba dr`avne bezbednosti dok je Zoran \in|i} bio premijer
(januara 2002).
Ja - Vladimir Popovi} (za koga Va{
novinar tvrdi da je upoznao Zorana
\in|i}a sa njim i da je Fazli} imao
podr{ku od istog) sam tog olo{a video
jedan ( j-e-d-a-n) jedini put u `ivotu januara 2002 g. slu`beno na osnovu zahteva
ekonomskog odeljenja ameri~ke ambasade
u Beogradu da kao direktor Biroa za komunikacije Vlade Srbije primim predstavnika
neke ameri~ke firme na sastanak, a

ispostavilo se da je to Damir Fazli}.

Naravno da je taj sastanak slu`beno
evidentiran i da je bio u prisustvu drugih
ljudi i da je o njemu napravljena slu`bena
bele{ka.
Fazli}u je kao svim prevarantima i
dou{nicima obave{tajnih slu`bi trebalo
vi|enje sa mnom da bi mogao da la`e i
konstrui{e nove prevare. Znaju}i to, nisam
se nikada pre toga video sa njim i izbegavao sve situacije gde bi i slu~ajno mogao
da budem u istoj prostoriji. Na tom jedinom susretu sa tim kriminalcem Fazli} je
po~eo da iznosi optu`be na ra~un kabineta
Ko{tunice (Tijani}a, Bulatovi}a, danas {ef
DB-a, Nali}a, Tomi}a, {efa KOS-a, Alije
Delimustafi}a koji se tada ilegalno nalazio
u Beogradu i imao za{titu Ko{tuni~inih
ljudi.) Tra`io sam da to da i napismeno, {to
je Fazli} i uradio iako je u pisanoj izjavi
izostavio mnoge usmeno date kvalifikacije.
Pisanu izjavu Fazli}a posedujem i danas.
Odmah posle ovoga vi|enja i iznetih
optu`bi Fazli} je i priveden od strane
dr`avne bezbednosti, a zahtev za njegovo
pu{tanje tra`io je li~no ambasador Amerike
u Beogradu Wiliam Montgomery. Tada je
\in|i} prvi put i ~uo za to ime, a ja sam
naravno optu`en i od Fazli}a ali i
Amerikanaca da sam stajao iza njegovog
privo|enja.
Iako su ove istine vrlo lako proverive i
op{tepoznate svima u Srbiji, iako bi ih Va{
novinar dobio i od na{ih politi~kih neprijatelja, na`alost, u Va{em se listu pojavljuje
ovakav ~lanak i bez bilo kakvih dokaza
pokojni premijer Srbije Zoran \in|i},
~ovek koji je ubijen upravo od onih o kojima tekst i treba da svedo~i, stavlja se u isti
ko{ i ozna~ava ^LANOM ZLO^INA^KE
MRE@E DAMIRA FAZLI]A!
ZORAN \IN\I]?
Neukusno, neprofesionalno, zlonamerno, osvetni~ki, ru`no
Pominjanje druge osobe iz tog miljea
Vuka{ina Volfa Mini}a je tako|e potpuno
neistinito, izmi{ljeno i zlonamerno. Ja se
nikad u `ivotu nisam bavio trgovinom
cigaretama niti upoznao sa (jo{ jednim
{ljamom koji su raspad i ratovi devedesetih
izbacili na povr{inu) Volfom Mini}em.
Ne da nisam bio blizak sa tom
grupom, ve} sam va`io za glavnog progonitelja takvih spodoba iz Beograda i direktno bio optu`ivan da sam stajao iza
hap{enja Volfa Mini}a (i on je za vreme
na{e vlasti bio u zatvoru i za njega je intervenisao ambasador, samo sada Velike
Britanije Charles Crafword).
Kako se nisam bavio trgovinom cigaretama, a nisam se ni poznavao sa istima,
nisam mogao ni da se posva|am oko distribucije!! Ono {to je Va{ novinar mogao
da ~uje, a da ima veze sa mnom i trgovinom cigaretama je DA SAM BIO
OGOR^ENI NEPRIJATELJ DUVANSKE
MAFIJE. I neko ko je i pored ogromne
kampanje vo|ene protiv Zorana \in|i}a, a

sa ciljem da se diskredituje kao politi~ar,

uspeo da poka`e da je iza la`i o nama kao
{vercerima cigareta pod Slobodanom
Milo{evi}em (mi koji smo jedva glave
sa~uvali pod njim) stajala upravo duhanska mafija oli~ena u osobama iz tzv.
Petra~eve ekipe: Ivo Pukani}, Ratko
Kne`evi}, Ante Vlahovi}, Ivica Matekovi},
Milorad Ulemek Legija, Damir Fazli},
Aleksandar Tijani}, Milomir Mari}
To u Srbiji zna svako! Dovoljno je bilo
tra`iti press klipinge iz jedne od desetina
firmi u Beogradu koje se time bave pa bi
svako lako video da su upravo ti ljudi u
mafija{kim glasilima u Srbiji svakodnevno
napadali mene (upravo Volf Mini}) da stojimo iza njegovog progona iz Beograda.
Za Va{u informaciju sukob oko distribucije Monte Carla vodio se izme|u
velikih me{etara (da ne ka`em {vercera)
u duvanskom biznisu Rusmira Kadragi}a i
Pere Mati}a! Obojice bliskih srbijanskom
politi~aru Neboj{i ^ovi}u!
To se moglo proveriti i iz sudskih spisa
gde su ta dvojica vodila spor nekoliko godina!
Ne znam koji su razlozi da se i pored
ovih ~injenica u Va{em listu pojavljuju
ovakvi tekstovi. Tendenciozne tvrdnje
ni~im potkrepljene svojstvene su
naru~enom, pla}enom ili
osvetni~kom novinarstvu. Siguran sam
da ni Vi li~no, a ni Va{ novinar ne pripadate istom, a ni razloge za mr`nju ili osvetu ne znam da imate. Zato me kvalifikacija
iza mog imena (britanskibackground)
koja valjda treba da ka`e da sam {pijun ili
saradnik engleske tajne ili neke druge
slu`be ~ini pomalo besnim jer to je za
mene jedino rekao ili napisao hrvatski
Nacional u vlasni{tvu Ive Pukani}a.
Danas je valjda svakome jasno da je
Nacional glasilo organizovane kriminalne grupe Hrvoja Petra~a i da je pozivanje na podatke iznete u tom listu ili citiranje kriminalca Ive Pukani}a nedostojno
profesije NOVINAR.
Sve u svemu, iako vrlo razo~aran,
o~ekujem da moj odgovor objavite u
celosti. Ono {to, me|utim, ovim odgovorom ne}u uspeti je da ovo stigne do istog
broja ~italaca koliko je imalo priliku da
pro~ita da je Zoran \in|i} bio ~lan
ZLO^INA^KE mre`e Damira Fazli}a
iako istog nikad nije video.
Zbog toga verujem da }ete uraditi novi
tekst o protuvi, kriminalcu, prevarantu i
sitnom zlom ~oveku Fazli}u i njegovim
zlo~inima po Srbiji koriste}i istinite izvore
umesto anonimnih dobro upu}enih ! Ja
sa svojim kolegama ~lanovima vlade
Zorana \in|i}a i dokumentima koji se
odnose na pomenuta doga|anja Vam stojimo na raspolaganju.
Sa dubokim po{tovanjem
Vladimir Popovi}
Direktor Biroa za komunikacije
u Vladi ZORANA \IN\I]A
22. 9. 2005. SLOBODNA BOSNA

77

Reklame.qxd

78

9/20/2005

10:17 PM

SLOBODNA BOSNA 22. 9. 2005.

Page 78

3O
mo
2.qxd
6
4
t

9/20/2005

1:3
0 PM

Page 1

4O
mo
2.qxd
6
4
t

9/20/2005

12:07 PM

Page 2