POZADINA DOGOVORA IZ PRUDA: [TA TIHI] DUGUJE DODIKU I ^OVI]U

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

e
r
g
i
e ske
k
s
Zimarajevjece
s ne d
zlat
Roditeljska pa`nja
vladaju}e elite

DJECA

POSTKOMUNIZMA

VLADIMIR PI[TALO, NIN-ov LAUREAT

EKSKLUZIVNO IZ PODGORICE

SARAJEVO JE
\UKANOVI]EVO
KOMPLIKOVANA JAVNO
PRI^A
SAMOSPALJIVANJE

2 Omot.qxd

2/4/2009

12:50 PM

Page 2

sadrzaj.qxd

2/5/2009

3:04 AM

Page 1

Sadr`aj

638
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Predsjednik Upravnog odbora
Asim METILJEVI]
Direktor
Erbein RE[IDBEGOVI]
Glavni i odgovorni urednik
Senad AVDI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Novinari
Suzana MIJATOVI],
Danka SAVI], Mehmed PARGAN,
Dario D@AMONJA, Nermina [UNJ, Nedim HASI],
Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],
Adisa ^E^O, Maja RADEVI]
Dopisnici
Mirha DEDI] (Beograd), Nijaz HAMZA (Ljubljana),
Boris JELENACA - KOSOR (Zagreb)
Design
Edin SPAHI]
DTP
Atif D@IDI]
Lektor
Sedina LON^ARI]
Sekretar redakcije
Edina Mu{ovi}
Marketing i prodaja
Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija
Mario ILI^I]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni
444-041, 262-630
telefaks
444-895
Adresa
^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034
Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK
3060510000025213
FIMA BANK A d.d. SARAJEVO
137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih
glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i
sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog
ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od
12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003

e-mail: sl.bos@bih.net.ba

SARAJEVO KOJEG NEMA: ^etvrt stolje}a nakon Olimpijade

6 OBRA^UN U
BO[NJA^KOM VRHU
Izetbegovi} odustaje od
strana~kog prijestolja

Neo~ekivani obrat na bo{nja~koj

politi~koj sceni: nakon izostanka
o~ekivane podr{ke partijske baze, Bakir
Izetbegovi} namjerava odustati od
istaknute kandidature za ~elnu strana~ku
funkciju

16 DJECA TRANZICIJE
Zimske radosti zlatne
omladine
Novinarka SB istra`ila je fenomen
nove omladinske sarajevske elite - djece
aktuelnih i biv{ih politi~kih i poslovnih
autoriteta kojima ni jedan zakon ne
mo`e obuzdati mladena~ku pohlepu

20 CRNOGORSKA
ISTRAGA ZLO^INA
Politi~ka za{tita
nalogodavaca

Nakon pro{logodi{nje presude kojom

je nalo`eno da se porodicama `rtava
ratnog zlo~ina isplati od{teta, Tu`ila{tvo
Podgorice nedavno je podiglo optu`nicu
protiv devet nekada{njih policijskih
mo}nika koji su uhapsili i deportovali
bh. gra|ane iz Crne Gore u Republiku
Srpsku; novinarka Slobodne Bosne
posjetila je Podgoricu i razgovarala s
klju~nim akterima ovog dugo o~ekivanog sudskog procesa

28 RADON LA@A
Sarajevske transverzale
crnogorskog tajkuna

Novinar SB do{ao je u posjed dokumenata koji ilustriraju kako je vode}i

medijski tajkun FAHRUDIN
RADON^I], uz pomo} politi~kih

pokrovitelja, prije svih neprikosnovenog

BAKIRA IZETBEGOVI]A i njegovih
poslu{nika, ovladao atraktivnim stambenoposlovnim prostorom u sredi{tu Sarajeva

34 EKSKLUZIVNO
Arhiv Josipa Broza
Tita /II/
U nedavno za javnost otvorenom
beogradskom ARHIVU JOSIP BROZ, u
impresivnoj dokumentaciji, stenogramima, prepiskama, na{a je novinarka
prona{la i istra`ila nepoznatu historijsku
gra|u iz strogo pov. aktivnosti nekada{njeg jugoslovenskog lidera

48 SVJEDOK VREMENA
Sarajevo, 25 godina
poslije Olimpijade
Ovih se dana navr{ava ~etvrt stolje}a
od otvaranja XIV. zimskih olimpijskih
igara u Sarajevu, najzna~ajnije manifestacije ikada organizirane u na{oj
zemlji; doktor MIODRAG PEROVI]
(77), danas profesor Poljoprivrednog
fakulteta u mirovini, na ceremoniji
otvaranja Igara polo`io je sve~anu zakletvu u ime olimpijskih sudija; dr.
Perovi} za SB pri~a o tome kako je
Sarajevo dobilo organizaciju Igara ali i
kako je Olimpijada bila na~in za dr`avnu
i sportsku promociju BiH, republike na
koju su tada{nji politi~ki du`nosnici
SFRJ gledali sa podsmijehom, nazivaju}i
je mra~nim vilajetom

52 SPORT
Gost komentator
Kasim Kamenica
Najve}i ovogodi{nji sportski spektakl, Svjetsko rukometno prvenstvo u
Hrvatskoj, ekskluzivno za SB komentira jedan od najuglednijih rukometnih
autoriteta

iluzije.qxd

2/5/2009

6:40 AM

Page 4

No}as spaljujemo iluzije

Pi{e

Senad Avdi}

SARAJEVO, JU^
DANAS, MALO S
Je li stiglo vrijem
racionalno i odgo
analiziramo unut
teror u ratnom Sar

N
Grozne Izetbegovi}eve
horde, u konkretnom
predmetu radilo se
o registriranom
narkomanu i psihopati,
nekakvom Kurtaju,
samoprogla{enom
upravitelju hotela
Evropa, na svoju su
ruku li{avali slobode,
maltretirali, zlostavljali
gra|ane Sarajeva koji
su imali nesre}u da se
prezivaju Kecmanovi},
Grahovac, ili tako
nekako
4

SLOBODNA BOSNA 5. 2. 2009.

atjeram se i ne bude mi mrsko,

dapa~e, izazov je intelektualni
u pitanju, pa usiljenim
~itateljskim mar{om pro~itam
knjigu Top je bio vreo; autora
Vladimira Kecmanovi}a (ro|en 1972. u
Sarajevu). Roman pisca Kecmanovi}a,
ako mene neko ne{to pita, u literarnom
smislu ni{ta ne valja, ma koliko se srbijanski knji`evni kriti~ari trudili da
doka`u suprotno - pri~a (ako je uop}e
ima) je nepopravljivo lo{e organizirana,
forma do koje je autoru neobi~no stalo
je starmala, podosadna, neprivla~na.
Na formalnoj razini, sve {to bih
imao re}i o spisatelju Vladimiru Kecmanovi}u ve} sam rekao njegovom ocu
Nenadu, rektoru Sarajevskog univerziteta neposredno pred rat; dosadno, brate,
dozlaboga dosadno, suho, predvidivo,
plitko...
A, opet, ne da mi |avo mira - nekoliko puta pro~itam roman mla|eg
Kecmanovi}a, koji, roman, ni{ta ne
valja. Literarno, dakako. Me|utim ono
{to me mami i privla~i, {to je za ovu
pri~u jedino va`no, jeste da se autor,
dijete ro|eno u Sarajevu, na po~etku
rata osje}a jezivo izdanim, ostavljenim i
ugro`enim.
Na stranu porodi~no-familijarni
aferimi, ba{ka grijesi tate Nenada; iz
proze mladog Vladimira Kecmanovi}a
raspoznajemo da je zadnje nedjelje svog
`ivota u Sarajevu proveo u pani~nom
strahu. Strah je potpuno legitimna ljudska pozicija; Emir Kusturica se nakon

rata nasla|ivao nad dirljivim priznanjem

Abdulaha Sidrana koji mu se povjerio:
Devedeset i pet posto mene je strah, a
ovih preostalih pet posto mo`e{ komotno zajebati. Krasno je u to vrijeme
Marko Ve{ovi} objasnio za{to je i
koliko va`no strah pretvoriti u brojke crno na bijelo...

akle, de~ku-piscu Kecmanovi}u nije bilo ugodno, vidi se

to iz njegovog romana, `ivjeti
u rodnom gradu na po~etku
rata. Ima u cijeloj toj pri~i
problemati~nih simplifikacijskih situacija (izjedna~avanje unutra{njeg i
vanjskog terora, recimo), me|utim to
ni{ta bitno ne mijenja na osnovnoj
stvari: u ratnom Sarajevu nije bilo
jednostavno zvati se Vladimir Kecmanovi}!
^itam u Politici, jednom od najsna`nijih upori{ta velikosrpskog projekta, korisnu polemiku u kojoj, pored
gorespomenutog Kecmanovi}a, sudjeluju va`an srbijanski dramski pisac
Nenad Proki} (aktivista Liberalne
stranke ^ede Jovanovi}a) i Boro
De`ulovi}, splitski huncut deta{iran u
Beograd: sinhronizirano uni{tavaju
svaki argument koji ponudi pisac
Vladimir Kecmanovi}; a argumenti mu
nisu bogzna kakvi. Ka`e Nenad Proki},
i tu se ni{ta nema dodati niti oduzeti:
Isto kao {to je Hitlerova Nema~ka
dr`ava bila zlo~ina~ka tvorevina i kada
su Nemci shvatili da je godina nulta...

iluzije.qxd

2/5/2009

6:41 AM

Page 5

JU^ER,
O SUTRA
jeme da
dgovorno
nutra{nji
Sarajevu?!
To je Republika Srpska. Ako ne
optu`imo onoga ko je to uradio u na{e
ime, svi smo krivi .
Boro De`ulovi} nije imao prevelikog posla u toj diskusiji - dovoljno je
bilo samo da odrecituje nekoliko karakteristi~nih stihova iz svoje jezivo upozoravaju}e knjige Pisma iz Lore

eki je dan ovda{nji federalni

ministar i dopredsjednik
Vlade Federacije Gavrilo
Grahovac priznao da je na
po~etku rata bio zato~en u
nekakvom privatnom zatvoru u hotelu
Evropa. Znam cijelu pri~u o hap{enju
Grahovca, od odvratnog po~etka pa do
sretnog happy enda. Grozne Izetbegovi}eve horde, u konkretnom
predmetu radilo se o registriranom
narkomanu i psihopati, nekakvom
Kurtaju, samoprogla{enom upravitelju
hotela Evropa, na svoju su ruku
li{avali slobode, maltretirali, zlostavljali gra|ane Sarajeva koji su imali
nesre}u da se prezivaju Kecmanovi},
Grahovac, ili tako nekako.
Lako je, jednostavno je, matemati~ki i statisti~ki, oboriti i obesmisliti osnovne idejne poruke iz knjige
Vladimira Kecmanovi}a. Nemogu}e
je, me|utim, osporiti, dovesti u pitanje, relativizirati njegove strahove,
strepnje u ratnom Sarajevu; njegovi
strahovi su bili ta~ni, vjerodostojni i
legitimni, za njih smo krivi mi a ne
oni!

SEDAM DANA & LJUDI

^ETVRTAK, 29. JANUAR

Sa aktivnom pa`njom pratim (i) danas rasplet nemilih doga|aja na hrvatskoj Novoj TV koji je
uslijedio nakon priloga spisateljice VEDRANE RUDAN o jevrejsko-palestinskom ratu. Spisateljica
Rudan je potegla te{ke, neodbranjive rije~i, zbog kojih je jevrejska zajednica u Hrvatskoj od tamo{njih
vlasti isposlovala zabranu njenog daljnjeg anga`mana.
Znam kako je te{ko pu~koj knji`evnici Vedrani Rudan; prije deset godina bez mnogo dilema
(dakle, neodgovorno) objavio sam u ovim novinama pjesmu MARKA VE[OVI]A pod naslovom Na{i
mudri Jevreji - krasna, jezi~ki dotjerana satira na sarajevske pobjegulje koji su se nakon rata vratili
u rodni grad, obja{njavaju}i nama kako je njihov bijeg bio vizionarski nepo{ten... Godinama nakon
tog nemilog doga|aja, i ove novine i ja na svim postoje}im forumima bili smo markirani kao antijevrejske poluge...
Zato mislim da je da vrsta borbe za principijelnost, apeliranje na ljudska prava, umre`avanje
solidarnosti u startu neravnopravna, izgubljena...
Pa se sjetim svoje najdra`e predratne prijateljice, kum sam joj bio i ostao, Jevrejke po ocu a
Sarajke po srcu. Djevojke (ako to bilo koga zanima, zvala se SNJE@ANA TIGERMAN) koji je imala razgranat osje}aj za humor, {egu, na sva~iji, a pogotovo svoj i moj ra~un. [alila se Snje`a kako je nekad
negdje Jevrej nakon {to mu je sin zavr{io osnovnu {kolu kupio djetetu lubenicu. ^etiri godine kasnije, kad je mali zavr{io i srednju {kolu, po`elio da mu tata kupi pivo. Vrlo rado, ali ne ide ti piva na
lubenicu, upozori ga tata. Bilo je to olovno vrijeme u kojem je bilo dru{tveno prihvatljivo {aliti se na
sva~iji ra~un, osobito svoj, to se tada zvalo kritika i samokritika...
Svaki totalitarizam (Niko se ne}e smijati, napisao je Milan Kundera, autor kongenijalnog, po
komunisti~ki poredak kobnog, destruktivnog romana [ala) po~inje ukidanjem prava na zajebanciju!
PETAK, 30. JANUAR

U`asan, te`ak teniski sukob na Australian Openu definitivno najboljeg tenisa~a

RAFAELA NADALA i obe}avaju}eg de~ka VERDASCA. Trajalo je to nekih pet-{est sati. Zove
me prijatelj koji je ovog jutra odletio u Melburn: Dobro je, stigao sam na zavr{ni gem.

SUBOTA, 31. JANUAR

Nikad mi se to nije desilo, ali nekad se o~ito mora i kroz to ~istili{te pro}i - sjedim i pijem
kafu u Mercatoru, prvi put u svojoj skromnoj karijeri ispija~a kafe. Nema budale koja mi nije
pri{la da mi ne{to objasni, razjasni, pojasni. Ne znam ima li smisla, ali sam prisiljen re}i: nikad
i zanikad u taj hram Boga potro{nje ne}u u}i.
NEDJELJA, 1. FEBRUAR

Ugostio danas u svojoj emisiji na HRT-u Aleksandar Stankovi} gluma~kog sina, pisca,
scenaristu FILIPA [OVAGOVI]A da bi pone{to uzgred njih dvojica prozborili o poetici apsurda , i pri tom pro~e{ljali citate iz arhive Danila Ivanovi~a Harmsa. Veli Stankovi} da je
prisiljen Harmsove dosjetke prevesti na hrvatski jezik. Malo me cijela stvar zbuni: sve {to
imam od Harmsa je ve} tridesetak godina prevedeno na hrvatski jezik; Aleksandar Flaker,
Dubravka Ugre{i} i to dru{tvo su bili revnosni prevoditelji Harmsovih genijalnih besposlica...
Jedne Nove godine, koju sam u Zagrebu do~ekao u stanu izvrsnog kvartovskog de~ka BRANKA MALE[A, izvisio sam jer se nije pojavila jedna od mnogobrojnih `ena mog `ivota. Negdje
pred zoru, tje{i me prijatelj: Ovo je za Harmsa
PONEDJELJAK, 2. FEBRUAR

Obo`avam istra`iteljsko novinarstvo popularnog televizijskog magazina FTV-a 60 minuta;

nakon {to se nezavisni ubica ALMIR PA[I] FA]O oglasio i otvoreno govorio o bo{nja~koj mafiji,
pru`ena je prilika i drugoj strani, formacijski neuvezanoj - neodoljivi ubica iz Isto~nog Sarajeva
DARKO ELEZ obja{njava kako je i za{to svako ko je ubijen morao biti ubijen. Istina je vjerovatno,
po definiciji, negdje u sredini: koga nije ubio Fa}o, ni smaknuo Elez, taj je vjerovatno `iv!
UTORAK, 3. FEBRUAR

ZLATKO LAGUMD@IJA nema protivkandata na predstoje}em izbornom Kongresu SDP-a.

Odustao od kandidature @eljko Kom{i} pod zanimljivim obrazlo`enjem: SDP je peozbiljna stranka da bih se ja usudio biti njen predsjednik. Tako je, ba{ je tako - kad vi{e voli{ stranku od dr`ave!

SRIJEDA, 4. FEBRUAR

Davno nekada, prije pet-{est godina, pitao me odlaze}i ameri~ki {pijun: [ta }ete i kako
}ete vi kad vam Alija Izetbegovi} ode? Slu~ajno sam znao da je tip iz Minessote, pa iskoristih saznanja i odgovorih: A kako }ete vi izdr`ati kad Kevin Garnett pre|e u Boston
Celticse?
5. 2. 2009. SLOBODNA BOSNA

Asim.qxd

2/4/2009

8:18 PM

Page 6

OBRA^UN U BO[NJA^KOM VRHU

SPOSOBNOST
POLITI^KOG
PRE@IVLJAVANJA: Tihi}
je pokazao zapanjuju}u
vje{tinu opstajanja na
politi~koj sceni

Neo~ekivani obrat na bo{nja~koj politi~koj sceni: nakon izostanka

o~ekivane podr{ke partijske baze, Bakir Izetbegovi} namjerava odustati
od istaknute kandidature za ~elnu strana~ku funkciju

Alija Izetbegovi} je
Tihi}a i precijenio s

Uz pomo} me|unarodne zajednice i naklonjenih medija T

6

SLOBODNA BOSNA 5. 2. 2009.

Asim.qxd

2/4/2009

8:19 PM

Page 7

Izetbegovi} odustaje od strana~kog prijestolja

Pi{e

POSTKONGRESNA AKCIJA SULEJMANA TIHI]A

Asim Metiljevi}
asim@slobodna-bosna.ba

politi~kim krugovima bliskim

vrhu vladaju}e bo{nja~ke partije SDA, posljednjih se dana
uveliko pronose glasine o
povla~enju Bakira Izetbegovi}a
iz predstoje}e utrke za ~elnu strana~ku
funkciju! Iako je u nekoliko posljednjih
javnih istupa potvrdio zainteresiranost za
preuzimanje strana~kog prijestolja, liderske ambicije Bakira Izetbegovi}a osjetno
su splasnule nakon {to se suo~io s prili~no
mlakom podr{kom partijske baze.
Izetbegovi} je vlastito samokandidiranje
za strana~ko prijestolje vezivao za
masovnu podr{ku partijskog ~lanstva ako ve}ina procijeni da trebam preuzeti
stranku, ja }u se kandidirati, ponavljao je
Izetbegovi} u javnim istupima, no na njegov otvoreni poziv za podr{ku partijska
baza nije se odazvala. Izostala su
prizivana pisma podr{ke , izostalo je i
o~ekivano svrstavanje vjerskih struktura

Nakon obra~una s
Izetbegovi}em, Tihi}
kre}e na Silajd`i}a

POSTKONGRESNI OBRA^UN:
Nakon obra~una s
Izetbegovi}em Tihi} }e se
razra~unati i sa Silajd`i}em

IZOSTALA PODR[KA PARTIJSKE

BAZE: Izetbegovi} je o~ekivao
masovnu podr{ku za
preuzimanje strana~kog trona

je potcijenio
o sina Bakira

U slu~aju izbornog trijumfa Sulejmana

Tihi}a na predstoje}em strana~kom kongresu, politi~ka scena BiH ne}e ni nalikovati
dana{njoj. Tihi}eva prva postkongresna
akcija bit }e usmjerena protiv Stranke za
BiH koju }e po svaku cijenu nastojati eliminirati kako bi otvorio put za uspostavljanje
stabilne crno-crvene koalicije SDA - SDP.
Ako ne bude i{lo mirnim putem, Tihi} }e
zatra`iti sazivanje prijevremenih parlamentarnih izbora (ako ne u cijeloj BiH onda u
Federaciji BiH) ra~unaju}i da }e za tu akciju dobiti punu podr{ku lidera HDZ-a
Dragana ^ovi}a, koji }e preko eliminacije
HDZ-a 1990. Bo`e Ljubi}a poku{ati
u~vrstiti liderski polo`aj na hrvatskoj politi~koj sceni.
Islamske zajednice, po strani je ostao i
Dnevni avaz, Izetbegovi}ev tradicionalni
saveznik proteklih godina... Ukratko, njegova samokandidatura podr`ana je skoro
jednoglasno- jednim glasom usamljenog Izetbegovi}a!

TIHI]EVA OFANZIVA
Na drugoj strani, Izetbegovi}a je
obeshrabrila i neobi~no sna`na politi~ka ofanziva aktuelnog partijskog {efa
Sulejmana Tihi}a, kojom se uspio
dovesti u sami centar politi~ke arene
BiH. Zgusnuti politi~ki doga|aji, inicirani sporazumom u Prudu, idu naruku
partijskom {efu Tihi}u i njegovim
ambicijama da se napokon oslobodi
nametnutog kompleksa da je slabi
lider jake partije, za razliku od Harisa
Silajd`i}a za koga va`i obrnuto - da je
jaki lider slabe partije. Bez obzira {to
}e dogovor iz Pruda najvjerovatnije
propasti, kao {to su ranije propale i sve
druge Tihi}eve unilateralne politi~ke
akcije, poput rekonstrukcije vlasti
kojom je javnost zamajavao posljednjih
nekoliko mjeseci, Tihi} je definitivno
uspio popraviti prili~no nepovoljnu percepciju javnosti o vlastitim liderskim
sposobnostima, ali je uspio i posve zasjeniti i zbuniti unutarstrana~ke rivale.
Tihi}u naruku ide i hladnoratovska
atmosfera koja je zavladala u
politi~kom vrhu SDA. Ve} sedmicama

dija Tihi} uspio popraviti imid` slabog lidera jake partije

5. 2. 2009. SLOBODNA BOSNA

Asim.qxd

2/4/2009

8:19 PM

Page 8

OBRA^UN U BO[NJA^KOM VRHU

strana~ke prostorije SDA ~ame prazne,

nema strana~kih okupljanja i konsultacija, blokirane su sve politi~ke inicijative, osim naravno onih koje jednostrano poduzima ofanzivni Tihi}.
Klju~nu prednost nad politi~kim
rivalom Izetbegovi}em, Tihi} je zadobio po~etkom novembra protekle
godine kada se, bez znanja i konsultacija makar s naju`im strana~kim suradnicima, zaputio na pregovore u Prud.
Njegovi strana~ki suradnici ostali su
zate~eni, no niko se nije usudio ni javno
ni tajno prigovoriti Tihi}u zbog
drasti~ne uzurpacije strana~kih ovlasti.
Izetbegovi} se, istina, dr`ao prili~no
rezervirano prema dogovoru iz Pruda,
stalno je {irio listu uvjeta za podr{ku
dogovoru, no nije se usudio otvoreno
suprotstaviti samovolji strana~kog {efa
niti je pak poku{ao politi~ki kapitalizirati golemi talas bijesa koji se na
Tihi}a sru~io nakon Prudskog sporazuma. Prigu{eno gun|anje Bakira
Izetbegovi}a protuma~eno je na dvojak
na~in: kao njegov strah od predstavnika
me|unarodne zajednice, koji su listom
podr`ali Tihi}ev dogovor s Dodikom i
^ovi}em, ali i kao pomanjkanje njegove odlu~nosti i vi{ak politi~kog
kalkulantstva. Izetbegovi} je sasvim
pogre{no procijenio da je Tihi} u Prudu
navukao sebi om~u oko vrata i da }e mu
partijska baza hametice uskratiti
podr{ku. No, desilo se upravo suprotno:
zapaljivom raspravom o teritorijalnom
preustroju BiH, Tihi} je u prvi mah izazvao bijes golemog broja Bo{njaka, ali
je naknadnom vje{tom medijskom
manipulacijom s objavljivanjem fiktivne mape dogovorene regionalizacije BiH, uspio ne samo otupiti
o{tricu napada nego i homogenizirati
unutarstrana~ke redove. Uz obilatu
medijsku podr{ku Javnog servisa,
Dnevnog avaza i najzna~ajnijih predstavnika me|unarodne zajednice, Tihi}
je osjetno popravio vlastiti imid` i
skoro se nametnuo kao jaki lider slabe
partije!

GRE[KA OCA I SINA

Izetbegovi} je o~ito potcijenio
sposobnost politi~kog pre`ivljavanja
Sulejmana Tihi}a, ponavljaju}i istu
gre{ku koju je prije osam godina
napravio njegov otac Alija Izetbegovi},
kada je odlu~io na strana~ko prijestolje
dovesti blijedog i beskrvnog aktivistu iz
Bosanskog [amca, ra~unaju}i da }e ga
njegov sin Bakir maknuti bez problema
i ve}eg otpora kada bude po`elio zasjesti na strana~ko prijestolje. Prva zgodna prilika za micanje Tihi}a ukazala se
Izetbegovi}u nakon parlamentarnih izbo-

SLOBODNA BOSNA 5. 2. 2009.

KONGRES BEZ DATUMA

Tihi}eve kongresne
kalkulacije
Na sjednici strana~kog kolegija prije
desetak dana ~elnici SDA ne~elno su
postigli dogovor da se naredni, peti po
redu strana~ki kongres odr`i krajem maja
ili po~etkom juna ove godine, no precizan
datum kongresnog okupljanja nije
utvr|en. Tihi} se izborio za mogu}nost da
sazivanje kongresa prilagodi vlastitim
politi~kim ciljevima: ako procijeni da se

POMO] LAGUMD@IJE:
Tihi} je nekako uspio
odr`ati glavu iznad
vode, oslanjaju}i se
prevenstveno na
logisti~ku i lobisti~ku
podr{ku lidera SDP-a
Zlatka Lagumd`ije
kome nikako nije odgovaralo da kormilo SDA
preuzme antiesdepeovski
nabrijana frakcija Bakira
Izetbegovi}a
ra 2006. godine na kojima je SDA
zabilje`ila odli~an izborni rezulat dok
je njen lider Tihi} pretrpio katastrofalan
izborni poraz. Tihi}ev izborni fijasko
ohrabrio je i mobilizirao unutarstrana~ke
pristalice Bakira Izetbegovi}a koji su
protiv uzdrmanog strana~kog {efa
pokrenuli `estoku politi~ko-medijsku
kampanju. No, Tihi} je nekako uspio
odr`ati glavu iznad vode, oslanjaju}i se
prvenstveno na logisti~ku i lobisti~ku
podr{ku lidera SDP-a Zlatka Lagumd`ije

zapo~eta ustavna reforma odvija

povoljno, Tihi} ne}e `uriti pa bi u tom
slu~aju kongres zakazao za kraj ljeta ili
po~etak jeseni. No, u slu~aju da procijeni
da od ustavnih reformi ne}e biti ni{ta,
Tihi} }e insistirati da se strana~ki kongres odr`i {to ranije kako unutarstrana~koj opoziciji ne bi dao puno vremena da se razma{e.
kome nikako nije odgovaralo da kormilo SDA preuzme antiesdepeovski nabrijana frakcija Bakira Izetbegovi}a. Za
razliku od Tihi}a, koji je otvoreno zagovarao postizbornu crno-crvenu koaliciju SDA - SDP, Izetbegovi} je
favorizirao prirodni savez izme|u
SDA i Stranke za BiH, sa ~ijim je liderom Harisom Silajd`i}em navodno
ranije sklopio dogovor o uzajamnoj
politi~koj podr{ci. Personalni savez
Izetbegovi}-Silajd`i} puno je ~vr{}i od
strana~kog saveza SDA - Stranka za
BiH, {to se uostalom pokazalo i prije
nekoliko mjeseci kada je lider SDA
Sulejman Tihi} pokrenuo inicijativu za
rekonstrukciju vlasti, {to je zapravo bio
kodni naziv za obra~un s kadrovima
Bakira Izetbegovi}a razmje{tenim u
izvr{noj vlasti, ali i za politi~ku eliminaciju i marginalizaciju Stranke za BiH
i uvla~enje u vlast SDP-a. Za ovu
operaciju Tihi} je dobio svesrdnu
podr{ku Milorada Dodika i Dragana
^ovi}a, ali ne i podr{ku Izebegovi}eve
frakcije unutar SDA koja je javno zaprijetila strana~kim raskolom u slu~aju
uspostavljanja koalicije sa SDP-om.
Izetbegovi} jo{ u rukama dr`i sna`ne
instrumente strana~ke vlasti, ali ranije
uspostavljena ravnote`a nemo}i ne}e,
sve su prilike, potrajati dugo.Ve} na
predstoje}em izbornom kongresu ~iji
datum jo{ nije precizno utvr|en, Tihi}
}e imati priliku da u~vrsti vlast i da potpuno eliminira uticaj opozicione frakcije na ~elu s neodlu~nim Izetbegovi}em.
U najboljem slu~aju, nakon
narednog kogresa SDA Izetbegovi} }e
ostati u vrhu strana~ke vlasti, no bez
ikakve realne mo}i. Ako Izetbegovi}
kojim slu~ajem politi~ki pre`ivi
Kongres SDA, njegovi najodaniji
suradnici
i
prijatelji
(Ned`ad
Brankovi}, [efik D`eferovi}, Ned`ad
Poli}...) sasvim sigurno bi}e pometeni i
zamijenjeni Tihi}evim poslu{nicima.

Oglasi.qxd

2/4/2009

7:53 PM

Page 9

2/5/2009

12:33 AM

Page 10

MINI MARKET

mm10-11.qxd

DRAGO MATI UZIMATI

Nema vi{e {estorke, nastavljamo kao petorka

RAJKO VASI], izvr{ni sekretar SNSD-a

Ure|uje

Milutin Stoj~evi}

U dopunjenom iskazu
svjedokinja u tuzlanskoj seks
aferi optu`ila novinara Matu
\akovi}a da je sudjelovao u
namje{tanju ispita
Odgovaraju}i na novinarska pitanja za{to protiv
dekana Pravnog fakulteta u Sarajevu Fuada Saltage i profesora Bajre Goli}a, Zdravka Lu~i}a i Sanjina
Omanovi}a nije podignuta optu`nica, glavni tuzlanski
kantonalni tu`itelj [esenam ]osi} u ovotjednom nastupu
Mato \akovi}
SARAJEVSKE VRHOVNE VLASTI: Tatjana Ljui}
Mijatovi}, Marin Ivani{evi}, Slobodan Ne{kovi},
Alija Behmen i Nenad Markovi}

GRADSKI OCI NA OKUPU:

na jednoj lokalnoj tv stanici dao je izjavu kakve bi se

postidio svaki pravni~ki pripravnik. Kako je novinarima,
u najkra}em, objasnio tu`itelj ]osi}, sarajevski profesori
ne}e biti procesuirani jer korisnici seksualnih usluga ne
mogu biti krivi~no odgovorni?! To {to su profesori,
prema priznanjima samih studentica-pokajnica, u zamjenu za seks s njima, upisivali ocjene bez dodatnog propitivanja, za glavnog tuzlanskog kantonalnog tu`itelj
nije i ne mo`e biti zlouporaba slu`benog polo`aja ili
ovlasti. S jednakom je lako}om tu`itelj ]osi} pre{ao i
preko informacija da su isti profesori, preko svog voza~a
i posrednika Jasmina Ma{i}a, prodavali ispite po cijeni
od 1.000 do 2.000 KM. No, kako je u dopunjenom
iskazu tuzlanskoj tu`iteljici Dijani Mili} prije nekoliko
dana svjedo~ila jedna od studentica, ~ini se da Jasmin
Ma{i} nije bio i jedini posrednik u prodaji ispitnih pitanja. Svjedokinja je, naime, kazala kako su se istim
poslovima bavili i Ma{i}ev odvjetnik Tomislav Ljubi}
(koji je ranije branio profesora Zdravka Lu~i}a), te novinar sarajevske OBN televizije Mato \akovi}, ina~e
Ljubi}ev i Lu~i}ev zemljak?!
(S. M.)

10

SLOBODNA BOSNA 5. 2. 2009.

NOVA GRADSKA VLAST: Sarajevom }e u naredne ~etiri godine upravljati koa

SDP-OVSKI TRIJUMF: Zlatko

Lagumd`ija i @eljko Kom{i}

mm10-11.qxd

2/5/2009

12:34 AM

Page 11

Niko na silu ne mo`e da natjera bilo koga

da voli neku dr`avu

MILORAD DODIK, premijer RS-a

DA SE VLLASI NE DOSJETE

Pravnom timu Muhameda

Ali Ga{ija odnedavno se
priklju~io i biv{i kosovski
politi~ar Azem Vlassi
Nakon {to je Op}inski sud u Sarajevu izrekao minimalnu zatvorsku kaznu Muhamedu Ali Ga{iju u trajanju
od {est mjeseci zbog nano{enja povreda Emiru Poljaku
14. juna 2005. godine, nacionalno osvije{teni Muhamed
Ga{i, protiv koga se vodi postupak pred Kantonalnim
sudom Sarajevo za organizovanje zlo~ina~ke organizacije

SMJENA GENERACIJA: Gradona~elnik

Behmen i pomo}nik Nenad Markovi}

UPU: Nova sarajevska vlast

Azem
Vllasi

e upravljati koalicija SDP-a i Na{e stranke

SDP-ov ^OVJEK ZA
BOLJE I LJEP[E
SARAJEVO: Alija
Behmen

koja se bavila prevarama, iznudama, bespravnom gradnjom, pranjem novca, prijetnjama i zelena{tvom kao i za
organizovanje ubistva Ramiza Delali}a ]ele i poku{aja
ubistva Amira Pa{i}a Fa}e, do{ao je na ideju da svoj sudski slu~aj dodatno iskomplikuje daju}i mu politi~ku
dimenziju. Naime, za svog branioca Muhamed Ali Ga{i
imenovao je nikog drugog do kosovskog odvjetnika sa
impresivnim politi~kim beackgroundom Azema Vllasija.
Vllasi, poznatiji kao politi~ar koji se krajem osamdesetih
godina pro{loga vijeka suprotstavio Slobodanu
Milo{evi}u i njegovom poku{aju gu{enja kosovske
autonomije nego kao odvjetnik, u petak, 30. januara,
sutkinji Dalidi Burzi} predao je punomo} za zastupanje
Muhameda Ali Ga{ija i njegovog brata Aziza koju su
potpisale majka i supruge. Sutkinja Burzi}, uprkos insistiranju odvjetnika Vllasija, nije mu dozvolila da posjeti
pritvorenu bra}u Ga{i i razgovara s njima sve dok
federalno Ministarstvo pravde ne izda zvani~no rje{enje
kojem se Azemu Vllasiju dozvoljava pravno zastupanje
bra}e Ga{i. Ministarstvo pravde, rje{avaju}i zahtjev
Azema Vllasija, zatra`it }e i zvani~an stav
Advokatske/Odvjetni~ke komore Kantona Sarajevo po
pitanju njegovog anga`mana u slu~aju Muhamed Ali
Ga{i.
(M. F.)

5. 2. 2009. SLOBODNA BOSNA

11

2/5/2009

12:44 AM

Page 12

MINI MARKET

mm12-13.qxd

Apeliram na roditelje da obrate pa`nju i bace

igra~ke koje li~e na lutke kineske proizvodnje
DESIMIR MILJI], glavni
sanitarni inspektor RS-a

RUPA U ZAKLONU

Mada je uvjeren u vlastitu

bezgre{nost, direktor Razvojne
banke FBiH Ramiz D`aferovi} za
svaki slu~aj anga`irao pravni tim
Istraga Finansijske policije u Razvojnoj banci
Federacije BiH, koja je zapo~eta protekle sedmice, ne}e
se okon~ati u narednih nekoliko dana, kako je ranije
najavljeno, nego }e potrajati jo{ najmanje dvije sedmice!
Detalji dosada{njeg toka istrage dr`e se u najstro`ijoj
tajnosti, no doznajemo da su inspektori prenera`eni
zate~enim stanjem i da }e istraga okon~ati podno{enjem
cijelog niza krivi~nih prijava protiv odgovornih uposlenika u Razvojnoj banci. Direktor Razvojne banke Ramiz
D`aferovi} javno je obe}ao progutati svaki kreditni
dosje u kojem Finansijska policija uspije prona}i makar i
najmanji propust. Samuvjerenost Ramiza D`aferovi}a
djelovala bi puno ubjedljivije da nije anga`irao pravni
tim kome je povjerio zadatak da Finansijskoj policiji
ospori pravni osnov za kontrolu.
Ako je D`aferovi} toliko uvjeren u vlastitu
bezgre{nost, zbog ~ega onda di`e galamu i nepotrebno
tro{i novac za anga`man pravnog tima?
(S. B.)

BRANITELJI PROTIV

Predsjednik Zlatnih ljiljana

podr`ava Vladu Federacije
Zahida Crnki}a koji mu
OPERACIJA
ZAPO[LJAVANJA: Ministar
Zahid Crnki} najprije je
suprugu D`evada Ra|e
zaposlio u Travniku,
a potom je
prekomandovao
u Sarajevo

@ICANJE @ICE

^lan Predsjedni{tva BiH

@eljko Kom{i} ne pla}a kartu za
no}no skijanje na Bjela{nici!
Zaljubljenici zimskih sportova po~etak skija{ke
sezone do~ekali su o~iju uprtih u direktora ZOI-a 84
Ned`ada Ajnad`i}a koji je kupio topove za vje{ta~ko
zasnje`ivanje Bjela{nice.
Ali, na njihovo veliko
razo~arenje snje`na
artiljerija generala
Ajnad`i}a nije
djelovala po
neprijateljskim
stazama iz samo
njemu poznatih
razloga. Kako i
za{to su utro{ena tri
miliona KM na projektu vje{ta~kog zasnje`avanja koji je ustupljen izvo|a~u, austrijskoj firmi
Wintertechnik,
trebala bi
pokazati
neza-

12

SLOBODNA BOSNA 5. 2. 2009.

redstavnici Saveza dobitnika najve}ih ratnih priznanja

Federacije BiH ne}e podr`ati tri bora~ke udruge (Savez
ratnih vojnih invalida, Organizaciju porodica {ehida i
poginulih boraca i Savez demobiliziranih boraca) na protestima najavljenim za kraj marta ili po~etak aprila, niti }e tra`iti
smjenu odgovornih federalnih zvani~nika. Premda su se na
pro{lotjednoj sjednici Upravnog odbora ~etiri bora~ke organizacije slo`ili s zahtjevima nekada{njih suboraca prema
Federalnoj vladi, ~elnik Zlatnih ljiljana iz Zeni~ko-dobojskog kantona [erif Patkovi} odmah je poru~io da njegova
organizacija nije za proteste i ru{enje institucija sistema.
Na sastanku su Upravnog odbora, podsjetimo, borci od Vlade
Federacije BiH zatra`ili hitnu isplatu dugovanja iz 2008.,
redovnu isplatu naknada u ovoj godini, te uskla|ivanje
osnovice prema kojoj se obra~unavaju primanja ratnih
stradalnika s porastom pla}a. Ukoliko njihovi zahtjevi ne
budu ispunjeni, borci su zaprijetili masovnim prosvjedima i
smjenama, prije svih, federalnog premijera Ned`ada
Brankovi}a i ministra za pitanja branitelja Zahida Crnki}a.
I mada su odbijanje da podr`e zahtjeve tri bora~ke udruge
predstavnici Saveza dobitnika najve}ih ratnih priznanja pravdali, izme|u ostalog, navodnim strahom da se borcima
manipulira u politi~ke svrhe, sve su prilike da se iza njihovog
protivljenja ru{enju institucija sistema, odnosno smjeni
resornog ministra Zahida Crnki}a, kriju posve drugi razlozi.
Ministar Crnki} je, naime, itekako zadu`io predsjednika
Saveza dobitnika najve}ih ratnih priznanja D`evada Ra|u,

mm12-13.qxd

2/5/2009

12:45 AM

Page 13

Jo{ sam visoki predstavnik s bonskim ovlastima

MIROSLAV LAJ^AK, visoki predstavnik u BiH

PROTIV BRANITELJA

ljana D`evad Ra|o svesrdno

acije BiH, osobito ministra
oji mu je zaposlio `enu

visna revizija. U me|uvremenu skija{i, koji se nadaju

prirodnim padavinama, ovakvu situaciju komentari{u
{aljivim opaskama tipa - general jeste kupio topove, ali
mu fali municije. To {to topovi ne pucaju, a snijega nema
dovoljno, nije sprije~ilo menad`ment ZOI-a 84 da
podigne cijene karata za vertikalni transport. Me|utim, to
ne poga|a uticajne pojedince jer je za njih kori{}enje
`ica besplatno. Kao primjer navest }emo slu~aj ~lana
Predsjedni{tva BiH @eljka Kom{i}a koji zbog brojnih
dnevnih dr`avni~kih obaveza svoje skija{ke prohtjeve
zadovoljava no}nim skijanjem. Cijena karte za no}no
skijanje je 18 KM, ali to je izgleda preskupo za Kom{i}a
koji se skija besplatno!
(M. F.)
KRIVINO DJELO NA VIDJELO

SDP podnio tu`bu protiv

Dnevnog avaza zbog
po~injenog krivi~nog djela
falsifikovanja isprava

budu}i da je jesenas zaposlio njegovu suprugu Sanelu. Po

osobnoj preporuci ministra Crnki}a, gospo|a Ra|o je
postavljena za zamjenicu {efa Odsjeku za vojne evidencije
Srednjobosanskog kantona u Travniku, a nakon {to je, zbog
prelaska na novo radno mjesto, otkaz dao njezin prethodnik
Miroslav ^ondra. No, kako se jo{ odranije na poziciji {efa
Odsjeka u Travniku nalazi Nihad Selimovi} koji je bo{nja~ki
kadar, poslije ostavke njegovog zamjenika, o~ekivalo se da
}e ^ondru, tako|er, zamijeniti Hrvat (zadu`en za vojnu evidenciju biv{ih pripadnika HVO-a). Iz istog su razloga na
javni natje~aj konkurirali uglavnom hrvatski kandidati.
Premda se ministar Zahid Crnki} pred svojim hrvatskim
kolegama u Federalnom ministarstvu za pitanja branitelja
branio kako je Sanela Ra|o primljena jer je na natje~aju ostvarila najbolje rezultate, popustio je nakon burne sva|e i
prihvatio da se na mjesto zamjenika {efa Odsjeka u Travniku
primi novi kandidat - hrvatske nacionalnosti. Istodobno }e
gospo|a Ra|o, prema kompromisnom rje{enju ministra
Crnki}a, biti prekomandovana u Sarajevu (gdje supru`nici
Ra|o, ina~e, `ive), {to je, o~evidno, od samog po~etka
operacije njezinog zapo{ljavanja i bio plan. Zauzvrat je
predsjednik Saveza dobitnika najve}ih ratnih priznanja
D`evad Ra|o ministru Zahidu Crnki}u obe}ao bezrezervnu
podr{ku, jednaku onoj koju su Zlatni ljiljani nedavno dali i
federalnom premijeru (nakon {to je na njegovoj zgradi osvanuo grafit), izra`avaju}i zabrinutost i ogor~enje zbog napada
na dostojanstvo Ned`ada Brankovi}a i njegove porodice?!
S. Mijatovi}

Vi{emjese~no, skoro idili~no primirje koje je

pre{utno uspostavljenjo izme|u SDP-a i Dnevnog avaza,
prekinuto je jednostranom akcijom SDP-a ~iji su zastupnici u Parlamentu FBiH prije nekoliko dana zatra`ili precizan izvje{taj o raspodjeli kredita Razvojne banke FBiH.
Na odgovor federalne Vlade SDP }e pri~ekati koji
mjesec, no na odgovor Dnevnog avaza nije trebalo dugi
~ekati: ve} narednog dana na udarnim stranicama objavljen je kompromitiraju}i dokument o tajnoj vanjskopoliti~koj platformi SDP-a u vrijeme vlasti Alijanse za
promjene, ~iji je autor SDP-ov Komitet za infrastrukturalno pro~i{}avanje struktura stranke! U SDP-u tvrde da
ne postoji niti je ikada postojao Komitet za infrastrukturalno pro~i{}avanje struktura stranke, da je dokument
objavljen u Avazu najobi~niji falsifikat i da }e protiv
Dnevnog avaza podi}i krivi~nu prijavu zbog djela
krivotvorenja isprave .
Avaz je uzvratio istom mjerom: zaprijetio je da }e
protiv Lagumd`ije podnijeti krivi~nu prijavu zbog
krivi~nog djela la`nog prijavljivanja. Avaz naime tvrdi
da SDP-ov dokument objavljen u Dnevnom avazu nije
javna isprava te da javno objavljivanje ovog dokumenta ne sadr`i elemente krivi~ne odgovornosti.
Ovako sro~enom reakcijom, Avaz na posredan na~in
zapravo priznaje da je objavio falsifikovani dokument ali
da tu nema elemenata krivi~ne odgovornosti budu}i da
nije rije~ o javnoj ispravi!
(M. A.)

5. 2. 2009. SLOBODNA BOSNA

13

2/5/2009

12:31 AM

MINImarket-ANKETA1415.qxd

Page 14

MINI MARKET

Rje{enje na{ih muka je da kocem istjeramo ~lanove

upravnih odbora i menad`menta ove ku}e

PRO ET CO

FIKRET IMAMOVI], potpredsjednik

Sindikata Javnog RTV servisa BiH

PALAVRI] I ]EMAN - VAN!

SDA-ove sudije Ustavnog suda

BiH Seada Palavri} i Mirsad
]eman ne mogu odlu~ivati u
sporu oko hrvatskog tv kanala
Prve ozbiljne posljedice kratkovide, neodgovorne i,
nadasve, amaterske politike ~elnika SDA koji su ve}inu u
Federalnom parlamentu koristili kako bi ravno iz
skup{tinskih klupa birali ustavne suce, mogle bi se
pokazati vrlo brzo, ve} na martovskom zasjedanju
Ustavnog suda BiH. Nakon {to je koncem januara
Seada
Palavri}

Vjerujete li da su Tihi}, ^ovi} i

Banjoj Luci ve} dogovorili mape
DANIJEL SENKI],
predsjednik Udru`enja
gra|ana Front Tuzla
Vjerujem jer se na sastancima
previ{e sla`u pa onda poslije, kao, ne
sla`u. Sve je to bacanje pra{ine u o~i
gra|anima a iza svega se krije slo`na
namjera trojice lidera da jednim
fa{isti~kim modelom, baziranim na idejama iz 1990-ih godina,
podijele zemlju na tri nacionalna geta, u kojima bi suvereno
vladali kao poglavice svojim plemenima.

DA

SRE]KO BORAS,
premijer HNK-a
Mape bi trebalo da budu krajnji
rezultat pregovora, tokom kojih, vidimo, jo{ uvijek ima mnogo nejasno}a.
Vrlo je slo`en proces napraviti mape,
tako da ne vjerujem da uop}e postoje.
Mislim da je prerano govoriti o tome.
Ne vjerujem da postoje bilo kakve mape.

NE

odr`ana javna rasprava po zahtjevu biv{eg hrvatskog

~lana dr`avnog Predsjedni{tva Ive Mire Jovi}a za ocjenu
ustavnosti Zakona o javnom televizijskom servisu, sukladno pravilima Ustavnog suda BiH, iz daljeg }e
odlu~ivanja biti izuzeta oba bo{nja~ka suca. Budu}i da su
kao parlamentarni zastupnici SDA ranije sudjelovali u
dono{enju spornog Zakona, predsjednica Ustavnog suda
BiH Seada Palavri} i njen suda~ki (i strana~ki) kolega
Mirsad ]eman nemaju pravo izja{njavanja o Jovi}evom
zahtjevu. Ivo Miro Jovi} je, podsjetimo, inzistirao na
uspostavi tre}eg, hrvatskog televizijskog kanala,
navode}i kako je usvojeni Zakon destruktivan po vitalne
nacionalne interese Hrvata.
I mada se i do sada de{avalo da su se zbog ranijeg
parlamentarnog anga`mana iz odlu~ivanja morali povu}i
sutkinja Seada Palavri} i sudac Krstan Simi}, ovo je prvi
put da se iz nekog predmeta izuzimaju oba suca iz istog
naroda. Tako }e, u kona~nici, odluku o tome da li Hrvati
u BiH trebaju imati svoj nacionalni tv kanal donijeti
doma}i suci Mato Tadi}, Valerija Gali}, Miodrag
Simovi} i Krstan Simi}, te njihove strane kolege David
John Feldman, Tudor Pantiru i Constance Grewe.
Pojasnimo i da su za dono{enje odluka Ustavnog suda
(S. M.)
BiH potrebni glasovi pet sudaca.

14

SLOBODNA BOSNA 5. 2. 2009.

MUNIRA SUBA[I],
predsjednica Udru`enja
Pokret majki enklava
Srebrenica i @epa
Uop{te ne pratim {ta dogovaraju.
Prepu{tam to trojici politi~ara na savjest. Jedno je sigurno, {ta god da
odlu~e trebalo bi to biti, moralo bi biti
u interesu svih naroda i gra|ana BiH.

NE ZNAM

SLAVI[A [U]UR,
poslanik u
Parlamentu FBiH
Sude}i po svemu {to su trojica
lidera do sada izjavljivali, odnosno
sude}i prema dosta suprotstavljenim
stavovima o izgledu budu}ih administrativnih jedinica, ne vjerujem da su to pitanje mogli rije{iti
tako brzo i lako. Ina~e mislim da su ti sastanci zapravo puno
vi{e prazne pri~e nego {to su konkretni dogovori.

NE

MINImarket-ANKETA1415.qxd

2/5/2009

12:32 AM

Page 15

Da Bo{njaci ho}e ono {to ho}e, rije{ili bi to za~as

BAKIR IZETBEGOVI], potpredsjednik SDA

MEDENI POLUMJESEC

T CONTRA
ET

^ovi} i Dodik u Prudu, odnosno

mape teritorijalnog ustroja BiH?
IVICA ^AVAR,
konsultant CCI-ja za
monitoring rada
Parlamenta BiH
Prudski sporazum smatram samo
po~etkom razgovora o ustavnoj reformi BiH. Evidentno je da jo{ uvijek ne
postoji zajedni~ka vizija budu}eg
ustroja zemlje, pa je stoga neophodno da se u proces uklju~e
sve politi~ke stranke i civilno dru{tvo u cjelini. Bilo bi dobro da
se {to prije postigne konsenzus o ovom va`nom pitanju za sve
gra|ane BiH.

NE

Doktor Faris Gavrankapetanovi}

uplovio u bra~ne vode s
djevojkom svog kolege Vanisa
Dujse, kome je pomogao da
dobije posao i specijalizaciju
Generalni direktor Klini~kog centra Univerziteta u
Sarajevu Faris Gavrankapetanovi} oti{ao je nedavno na
medeni mjesec s novom suprugom, mladom doktoricom
Almom Karovi}. Novope~eni }e supru`nici prve bra~ne
dane provesti u egzoti~nom turisti~kom odredi{tu - u
Dubaiju (u Ujedinjenim Arapskim Emiratima) gdje su
pobjegli od znati`eljnih kolega, budu}i da je njihova
ljubavna veza, mjesecima, bila glavna tema doktorskih
ogovaranja. Ako je vjerovati doktorskim tra~evima,
Faris
Gavrankapetanovi}

GRADIMIR GOJER,
direktor Narodnog
pozori{ta Sarajevo
Mislim da mape ve} postoje i da
su trojica lidera ve} razgovarali o tim
pitanjima. Smatram da se, izmje{tanjem
razgovora o tako va`nom pitanju
izvan institucija Parlamenta, de{ava
vrlo opasan proces za BiH. Najva`nije je sada razgovore vratiti u okvire Parlamenta a ne da se o
tome razgovara iza le|a onih o kojima se odlu~uje, gra|ana i
bira~a.

DA

generalni direktor KCUS-a Faris Gavrankapetanovi} je,

navodno, po preporuci svog prijatelja doktora Mustafe
Dujse (koji radi u sarajevskoj Op}oj bolnici) najprije na
Klinici za plasti~nu i rekonstruktivnu hirurgiju zaposlio
njegovog sina Vanisa Dujsu, s kojim je mladenka Alma
Karovi} bila u dugogodi{njoj ljubavnoj vezi. Nakon {to je
dobio posao, a ostao bez drage, mladi doktor Dujso je, za
utjehu, upu}en u inostranstvo, na stru~no usavr{avanje!
(E. H.)
5. 2. 2009. SLOBODNA BOSNA

15

Elita.qxd

2/5/2009

4:20 AM

Page 16

DJECA TRANZICIJE

Novinarka SB istra`ila
je fenomen nove
omladinske sarajevske
elite - djece aktuelnih i
biv{ih politi~kih i
poslovnih autoriteta
kojima ni jedan zakon
ne mo`e obuzdati
mladena~ku pohlepu

PREMIJEROV SIN NA MODNOJ

PISTI: Ado Kari{ik, Danijela
Mijatovi}, D`enita Dumpor,
Marija Rov~anin i Adnan
Brankovi}

Pi{e

Nermina [unj
nermina@slobodna-bosna.ba

ada je, nakon telefonske dojave

o masovnoj tu~i gostiju
diskoteke u hotelu Mar{al na
Bjela{nici, policija u sitnim
jutarnjim satima prvog februarskog dana stigla na odredi{te, navodno
ni{ta sporno nisu zatekli. Tako je zabilje`eno u slu`benom policijskom
izvje{taju ~ije nam je detalje saop}io portparol MUP-a Kantona Sarajevo Dragan
Miokovi}. Policija je zatekla grupu
mladi}a na parkingu ispred hotela, ali
incidenta nije bilo. Znaju}i da se na
Bjela{nici u toku privatna zabava, policija je oti{la na lice mjesta, evidentirala
dolazak ali podataka o incidentu nema,
samim tim ni o identitetu osoba koje su tu
zatekli. Policija je do jutra nadzirala prostor u blizini hotela.
Tako glasi zvani~na verzija o dolasku
policije na Bjela{nicu, u kojoj se ne
spominju imena mladih gostiju redovitih
subotnjih zabava za odabrani krug sarajevske imu}ne mlade`i. Od osoblja hotela
Mar{al saznajemo kako je u diskoteci

KOMANDANTOV SIN: Benjamin Delali},

sin rahmetli Ramiza Delali}a

FUAD BACKOVI] DEEN:

O~ev politi~ki uticaj pomogao
muzi~koj karijeri tinejd`erske
zvijezde

Zlatna djeca politi~ko-

bilo malo gurkanja a gosti u okolnim

apartmanima tvrde kako su im san prvog
februarskog dana prekinule policijske
sirene. Prema jednoj od verzija pri~e o
istom doga|aju, u tu~i je sudjelovao i
Benjamin Delali}, sin ubijenog ratnog
komandanta Ramiza Delali}a ]ele. Jedan
od sudionika tu~e navodno je uboden
no`em. Portparol Klini~kog centra u

Sarajevu Biljana Jandri} ka`e kako su te

no}i na CUM-u imali pet slu~ajeva
povrede no`em tokom tu~e. Svi su
zbrinuti i poslani ku}i, ali bolnica nije
du`na evidentirati gdje i kako je do{lo do
povreda.
Kada bismo sudili prema zvani~nim
podacima policije, glatko bi se se
ustanovilo kako na se Bjela{nici te no}i
ni{ta bezbjednosno interesantno nije

dogodilo. Me|utim, nakon saznanja o

identitetu sudionika tu~e, odnosno njihovom familijarnom backgroundu, slu~aj
dobija konkretne policijsko-politi~ke
konture.

POLICIJSKA ZA[TITA
Prema kazivanju jednog od gostiju
apartmana na Bjela{nici, subotom su
navikli na raskala{nu buku, posebno oko

Novu generaciju sarajevske elite predvode sinovi Ned`ada

16

SLOBODNA BOSNA 5. 2. 2009.

Elita.qxd

2/5/2009

4:21 AM

Page 17

Zimske radosti zlatne omladine

RODITELJSKA PA@NJA

VOZNI PARK MLADE SARAJEVSKE

ELITE: Luksuz kao statusni simbol

Mladi
Brankovi}
zaprepastio
policiju u
[paniji

STATUSNI SIMBOLI SARAJEVSKE ZLATNE MLADE@I

NAO^ALE:
RAY BAN
SAT:
FESTINA
JAKNA:
BOSS
MAJICA:
HILFIGER
PANTALONE:
D&G
CIPELE:
GUCCI

Tokom ekskurzije u~enika Prve

bo{nja~ke gimnazije u [paniji, u oktobru
pro{le godine, jedan od nesta{luka
Adnana Brankovi}a bila je ideja da na prozor autobusa postave veliki transparent
na kojem pi{e HELP. Nakon {to je {panska
policija presrela autobus, profesoru koji je
predvodio grupu u~enika u autobusu u
kojem se nalazio i Adnan Brankovi} vi{e
od sat vremena trebalo je da uvjeri
{pansku policiju da je rije~ o {ali.

NAO^ALE:
PRADA
SAT:
SWATCH
TA[NA:
LOUIS
VUITTON
HALJINA:
VERSACE
PANTALONE:
D&G
CIPELE:
PRADA

LIDER NOVE BO[NJA^KE

ELITE: Adnan Brankovi}

ko-poslovnih {ampiona
21 sat kada po~inje okupljanje poznatog
dru{tva. Doma}ini zabave pro{le subote, koja je okon~ala policijskom intervencijom, navodno su bili sinovi poslijeratnog tajkuna Alemka Nuhanovi}a i federalnog premijera Ned`ada Brankovi}a.
Prije nekoliko sedmica u diskoteci je
ro|endansku zabavu organizirao sin
Bakira Alispahi}a, nekada{njeg ministra
unutra{njih poslova, jednog od najbli`ih

saradnika Alije Izetbegovi}a. Privatne

zabave za odre|eni krug ljudi u diskoteci
hotela Mar{al na Bjela{nici redovite su
subotom, daleko od medijske pa`nje kojoj
u centru Sarajeva razuzdana djeca poznatih o~eva sigurno ne bi izmakla.
Federalni premijer godinama demantira pisanje medija da je vlasnik jednog od
apartmana na Bjela{nici, ne znaju}i valjda
kako se njegov sin Adnan luksuznim

apartmanom redovito hvali svojim {kolskim drugovima u Prvoj bo{nja~koj gimnaziji, odnosno gimnazijskom Odjelu za
me|unarodne ispite Univerziteta u
Cambridgeu, gdje poha|a ~etvrti razred.
Nakon zabave, dru{tvo seli u obli`nje
apartmane. Brankovi} va`i za jednog od
najpopularnijih momaka iz elitnog
mladog sarajevskog dru{tva. Za nekoliko
mjeseci, nakon {to maturira, ~eka ga

d`ada Brankovi}a. Alemka Nuhanovi}a, Bakira Alispahi}a...

5. 2. 2009. SLOBODNA BOSNA

17

Elita.qxd

2/5/2009

4:21 AM

Page 18

DJECA TRANZICIJE

me|unarodno priznata diploma Gimnazije s kojom mo`e ostvariti svoj plan

da, kako se hvali svojim {kolskim kolegama, {kolovanje nastavi u Londonu.
Nedavno objavljenu pri~u o skupocjenom
i-podu, kojeg je mladi Brankovi} u jednoj
od sarajevskih radnji platio nov~anicom
od 500 eura, Adnan je navodno ispri~ao
{kolskim kolegama, kazav{i kako }e,
nakon {to mu je prvi i-pod ukraden,
policija lako u}i u trag ure|aju jer je rije~
o jedinom takvom u Sarajevu.
Adnan Brankovi}, za razliku od svojih najbli`ih prijatelja, ne vozi automobil
jer ga u {kolu dovozi o~ev voza~, jede
isklju~ivo u elitnim sarajevskim restoranima,
bavi se manekenstvom a ina~e nosi samo
markiranu odje}u i obu}u (najvi{e voli
marku La Costa). Tokom prve godine
Gimnazije, Brankovi} je, ka`e nam jedan
od njegovih {kolskih kolega, iz predmeta
geografija imao zaklju~enu ocjenu jedan.
Neumoljivi profesor Sead Srna, ina~e
SDA-ov vije}nik u Gradskom vije}u
Sarajeva, veoma je brzo oprostio lijenost
svom u~eniku nakon {to mu je mladi
Brankovi}, izlaze}i iz u~ionice, prkosno
dobacio: moj stari }e to rije{iti jednim
telefonskim pozivom. Ve} sutra je
Adnanu Brankovi}u u {kolski dnevnik
upisana dvojka.
Umjesto lidera, njegove {kolske
kolege redovito de`uraju u {kolskoj
kuhinji. Naime, u Prvoj bo{nja~koj gimnaziji u~enici se hrane u zajedni~koj
kuhinji, {to mjese~no pla}aju 200 KM.
Svaki dan de`urni u~enik du`an je oprati

KAKAV OTAC, TAKAV SIN

Kontinuitet nepotizma; od
Durakovi}a do Radmanovi}a
Nerijetko djeca funkcionera u BiH nastavljaju tamo gdje su im o~evi stali.
K}erka Nijaza Durakovi}a, po uzoru na
oca, profesora na Fakultetu politi~kih
nauka u Sarajevu, opredijelila se za
akademsku karijeru. Javnosti manje poznati {to ne zna~i i manje uspje{ni su i
nasljednici predsjednika SDA Sulejmana
Tihi}a. Po uzoru na oca, jedan od
Tihi}evih sinova, Anvar odlu~io se za
pravni~ku profesiju. Nakon {to je diplomirao na Pravnom fakultetu u Sarajevu, od
kraja pro{le godine zaposlen je u Upravi za
indirektno oporezivanje BiH. K}erka predsjedavaju}eg Predsjedni{tva BiH Neboj{e
Radmanovi}a Borjana Radmanovi}Petrovi} glavna je i odgovorna urednica
banjalu~kih Nezavisnih novina. Njenog
sada{njeg supruga Danila Radmanovi} je
neposredno nakon vjeridbe sa Borjanom
imenovao za svog savjetnika u
su|e, me|utim, umjesto Brankovi}a to
redovito ~ine drugi, za naknadu od 20
KM. Donedavno, dok to direktorica {kole
(Lejla Ak{amija) nije zabranila, mladi je
Brankovi} ru~ak naru~ivao iz sarajevskih
restorana koji nude uslugu dostave. Iako
za vrijeme {kolske pauze u~enicima nije

Predsjedni{tvu. Nerijetko se me|utim, uz

politi~ki, odnosno finansijski uticaj oca,
djeca odlu~e za privatni biznis ili poslove
bliske umjetnosti. Tako je, k}erka Ejupa
Gani}a, Emina, danas jedna od izvr{nih
direktorica Sarajevo film festivala a sin
Zaima Backovi}a Fuad Backovi} Deen
posvetio se muzici. Sin premijera
Republike Srpske Milorada Dodika Igor
tek treba da odlu~i {ta }e postati, a u
me|uvremenu `ivi na visokoj nozi I, zahvaljuju}i ocu, vlasnik je sportskog modela
Mercedesa, jednog od rijetkih primjeraka u
Republici Srpskoj. K}i premijera RS-a
Gorica Dodik-Tri{i} {koluje se na Kipru,
gdje zavr{ava fakultet. U inostranstvu je
studirala i k}i Dragana ^ovi}a, predsjednika HDZ-a BiH, Danijela, a danas je zaposlena u Razvojnoj banci Federacije BiH, te sin
~lana dr`avnog Predsjedni{tva Harisa
Silajd`i}a Mirza, koji studira u Istanbulu.
dozvoljen izlazak van {kolske zgrade,
momku koji se voli pohvaliti kako planira jednog dana biti predsjednik dr`ave,
{kolske kolege tr~e po ru~ak jer i to
Brankovi} izda{no nagradi. Pa ipak,
tvrde njegove {kolske kolege, medijska
pa`nja koju je njegov otac nedavno izaz-

POVIJESNA PARALELA: KOMUNISTI^KA JAHORINA

Imalo se para, imalo se s ~im

Pi{e

Dino Bajramovi}
dino@slobodna-bosna.ba

U sarajevskim ulicama u kojima je, hajde da ostanemo na kasnim

sedamdesetim i osamdesetim godinama pro{log vijeka, nekada
`ivjela politi~ka elita, pa tako i njihovi potomci, nisu se prodavale
kifle, nije tekao saobra}aj i dim, tu nije `ivjela fukara, oko njih
su rasli ~empresi i drot... Sve su to lijepo opisali Davor Su~i} Sula
i Darko Ostoji} u pjesmi Zabranjenog pu{enja koja se zove Guzonjin
sin, a objavljena je na ~etvrtom studijskom albumu te grupe Male
pri~e o velikoj ljubavi. Moja raja me ba{ ne vole, zavide mi na
moje uspjehe/A ja sa svima najbolji, ja sam svima fin, jer ja sam
guzonjin sin...
Tu pjesmu sam sa Ogijem napravio zato {to sam volio pizdarije. Meni je zastavnik u JNA rekao: Ti si, Su~i}u, sklon pizdarijama! Bilo je tada bitno da ima{ najnovije izdanje auta, gdje
}e{ staro... To je isto kao da `eli{ Slobodnu Bosnu od prije tri
broja, a ne najnoviju. Da, golf jeste bio statusni simbol. Ali, tada

18

SLOBODNA BOSNA 5. 2. 2009.

nisi imao stotinu vrsta auta, ve} tri, ~etiri. A, mi klinci, htjeli
smo samo da odreagujemo. Gledali smo kako se ta djeca upisuju na fakultete, kako pola`u ispite, kako ta vazdu{na struja
olak{ava `ivot, i to je za nas pankere bili iritiraju}e. Djeca politi~ke elite su se dru`ila, imala su svoja ljetovali{ta, zimovali{ta,
roditelji su im napravili vikendice u Neumu. Ta prezimena ima{
u sarajevskom jet-setu sve do fa{isti~kog ro|endana kada su se
tu zatekla djeca te elite, i ne samo politi~ke. Ili do Afere Neum.
Ma, bilo je to vrijeme kada se i mali skok u komfor ka`njavao
od strane mahale. Me|utim, nisu to tada bila djeca plja~ka{a
dana{njeg ranga. Neke male povlastice, poneka vikendica na
moru, malo bolja auta. Kad pogleda{ {ta se dana{ de{ava, sve
su to bile sitnice. E, sad, glupo je nabrajati pojedina~no, ne
treba nikoga apostrofirati, kada si ih imao stotine, ka`e Davor
Su~i} Sula.
Bilo je to bezbri`no vrijeme. Nije bilo razlika kao danas, nije bilo
gladi ni oskudice, jo{ je postojala srednja klasa. Jo{ ako ode{ do
Trsta da kupi{ leviske i iz Mnchena donese{ koju plo~u niko sretniji
od tebe. A djeca politi~kih funkcionera razlikovala su se od ve}ine
druge djece po malo ~e{}im boravcima u Dubrovniku i malo du`im
zimovanjima na Jahorini. Jer, Jahorina je u ta vremena bila ono {to je

Elita.qxd

2/5/2009

4:22 AM

Page 19

Zimske radosti zlatne omladine

vao nakon reakcije na incident sa grafitom odrazila su se i na rejting sina

Adnana. Na sve~anosti prije nekoliko
dana, tokom koje su u~enici Bo{nja~ke
gimnazije slu`beno predali svoje
maturske radove, mladom su Brankovi}u
u~enici skandirali: smrdi{ na kriminal,
vrati stan.

GOSPODA MINISTRI
Za razliku od Brankovi}a, za kojeg se
jo{ ne zna ho}e li u budu}nosti biti dio
budu}e politi~ke ili ekonomske elite, Edin
Had`ihafizbegovi}, sin glumca Emira
Had`ihafizbegovi}a, ve} je odabrao profesiju i zapo~eo umjetni~ku karijeru. ^lan
je {kolske gluma~ke sekcije i jedan od
autora kratkog filma Amanet koji je sredinom pro{le godine progla{en najboljim na
takmi~enju u kratkom filmu Asocijacije
bo{nja~kih gimnazijalaca. Najavljeno je
da }e film, u kojem glavnu ulogu igra
Edin, biti prikazan tokom ovogodi{njeg
Sarajevo film festivala. Sin aktuelnog
ministra kulture i sporta Kantona
Sarajevo Emira Had`ihafizbegovi}a
u~enik je 3. razreda Prve bo{nja~ke gimnazije i nemogu}e ga je ne zapaziti na
nastavi jer, kako tvrdi jedan od u~enika,
jedino za Had`ihafizbegovi}a ne va`i
obaveza odijevanja {kolske uniforme.
Edin svakodnevno nosi svoja skupa odijela, a nedavno je zbog nepo{tivanja tog
{kolskog pravila bio pozvan na razgovor
kod direktorice {kole. Koliko je Edin
za{ti}en, svjedo~i i nedavni incident u
holu {kole, kada je tata, ministar

Had`ihafizbegovi}, na o~igled desetina

u~enika, dobro o~itao lekciju profesoru
filozofije Asimu Pejkovi}u, kojem je
omiljena tema na ~asovima kritiziranje
aktuelne vlasti, posebno SDA. Nerijetko
u~enicima ~iji su o~evi ugledni ~lanovi
stranke govori kako to ne}e uticati na njihove ocjene na kraju {kolske godine.
Me|utim, profesor Pejkovi} navodno se
na ~asovima vi{e ne bavi kritiziranjem
SDA, nakon {to je pri~a dozlogrdila ministrovom mladom sinu.
Za razliku od budu}eg, nakon SSF-a u
regionalnim okvirima poznatog glumca
Edina, kojem otac rje{ava {kolske probleme, pripadnika sarajevske zlatne
mlade`i Kenana Zvizdi}a u~enici pamte
po tome {to je probleme rje{avao svojim
rukama. Zvizdi} je pro{le godine zavr{io
Prvu bo{nja~ku gimnaziju i po uzoru na
oca Denisa, aktuelnog predsjedavaju}eg
Skup{tine Kantona Sarajevo, upisao
Arhitektonski fakultet. (Denis Zvizdi} na
Arhitektonskom fakultetu predaje predmet Ekologija i urbano planiranje).
Naime, kako tvrde Kenanove {kolske
kolege, mladom Zvizdi}u su smetali
{treberi. Svaki iznimno uspje{an u~enik
sklanjao se s puta Zvizdi}u i dru{tvu,
kojem se {treberi ne uklapaju u
po`eljan model pona{anja koji preferiraju
mladi bo{nja~ki gimnazijalci. Zato je
u~enik 4. razreda Prve bo{nja~ke gimnazije Tarik Nuhanovi} izuzetno popularan u
dru{tvu jer ne brine toliko za ocjene
koliko za sopstveni imid`. Nuhanovi} se
u {kolu dovozi svojim Audijem 6, vrijed-

nim oko 80.000 KM. Biv{i direktor

Sarajevske filharmonije Emir Nuhanovi},
odnedavno vlasnik prve privatne Muzi~ke
i baletne {kole u Zenici, sina je nagradio
skupocjenim automobilom, uprkos tome
{to mu ba{ ne ide latinski jezik, predmet iz kojeg na kraju prvog polugodi{ta
imao zaklju~enu jedinicu.
U dru{tvu perspektivne sarajevske
mlade`i, od Nuhanovi}a jedino bolji i
skuplji automobil ima Haris Alispahi},
sin Bakira Alispahi}a, nekada{njeg ministra unutra{njih poslova i bliskog saradnika Alije Izetbegovi}a. Haris Alispahi},
naime, vozi sportski model Mitsubichi
Lanser, vrijedan oko 150.000 KM.
Stariji sin Bakira Alispahi}a Mirza (iako
rijetko vi|an na Pravnom fakultetu u
Sarajevu) diplomirao je pravo a odnedavno je jedan od direktora kompanije
Pro caffe (i AC Quatro) u Sarajevu. Sinu
Mirzi Alispahi} je prepustio skoro sve
svoje poslove. Mirza je odnedavno vlasnik Volkswagen Touarega, vrijednog
oko 150.000 KM, modela koji se rijetko
mo`e vidjeti na sarajevskim cestama. Za
razliku od Brankovi}a, Had`ihafizbegovi}a, Zvizdi}a i Nuhanovi}a koji to
rade u {koli, Haris Alispahi} budu}u
lidersku ulogu vje`ba u firmi
Pro caffe, vlasni{tvu oca Bakira.
Automobil, skupa odje}a, novac za
skupe zabave, za Alispahi}e i sarajevsku
mlade` zvu~nih prezimena nisu luksuz
ve} neophodan statusni simbol i najbolji
na~in za uvje`bavanje uloga budu}ih
politi~ara, biznismena, pravnika...

JAHORINA KONTRA TRANZICIJSKE BJELA[NICE

Bjela{nica danas, samo puno, puno pitomija. U

svakom pogledu.
Ja sam izlazio u Kaktus, Kuk, Kod
^enge, u S.O.S., a njih nije bilo tamo.
Mo`da malo u S.O.S.-u. Prije je sve to
bilo na ni`em nivou, jer nije bilo para kao
sad, pa je golf bio mjera svih stvari. Meni
se bar tako ~ini, ka`e jedan od na{ih
sagovornika, pripadnika sarajevske generacije
koja je ro|ena sredinom {ezdesetih godina.
Ve}ina na{ih sagovornika ne `ele da ih imenujemo,
niti oni `ele spominjati djecu nekada{nje politi~ke
elite, jer sve su to ljudi sa kojima se i danas
dru`imo, ili se barem nikada nismo sva|ali. Mada ovaj
tekst, sa ovakvom vremenskom distancom, i ne bi trebao biti kompromituju}i, ali eto...
Mlada elita je, naravno, izlazila i u S.O.S., najdugovje~niji sarajevski kafi}, koji je otvoren krajem 1981. godine. Sinu nekada{njeg
funkcionera i trojici njegovih jarana sam, negdje polovinom
osamdesetih, zabranio ulazak u svoj kafi} na godinu dana. I on
je to uredno ispo{tovao. Mada mi je njegov stari mogao zatvoriti
radnju da je htio. A osnovna razlika onih i ovih funkcionera je
{to su oni mislili da }e njihovo trajati hiljadu godina, pa im je
sve bilo polako, s tim da su imali kulturu `ivljenja, a ovi znaju

da sve ovo ne mo`e opstati, pa `ele za

heftu, za mjesec da obezbijede i
praunuke. Gube obraz i ne prezaju ni
od ~ega. Zamisli ti koji je to konj
roditelj koji sinu kupi auto od
200.000 maraka? [ta pravi od
njega? Kretena! Ta djeca su u stanju
da sko~e na policajca i da se biju s
njim. Prije? Ako krivo pogleda{ policajca dobije{ prvo batine od njega, pa kad
do|e{ ku}i onda te jo{ stari prebije.
Po{tovao se stariji, a danas toga nema,
veli Mustafa [o{i}, vlasnik S.O.S.-a.
Kada u ovu pri~u zaronite tik malo ispod
povr{ine, pa onda uz pomo} peraja tonete sve
dublje i dublje, jedino ime koje, kao svjetionik petnaestak metara iznad povr{ine vode, ostaje kao personifikacija nekada{njeg omladinskog jet-seta jeste Rusmir Mesihovi} zvani [anko,
sin nekada{njeg sekretara CK SK BiH Munira Mesihovi}a. A on je
svirao bas gitaru u bendu Rok apoteka, na godinu dana sa prijateljem
unajmio diskoteku u hotelu Jahorina, studirao medicinu... I, vjerujte
na rije~, u svojoj mladosti bio je toliki fakin da je danas direktor
Klinike za gastroenterohepatologiju Klini~kog centra Univerziteta u
Sarajevu.
5. 2. 2009. SLOBODNA BOSNA

19

Crna gora.qxd

2/5/2009

4:35 AM

Page 20

CRNOGORSKA ISTRAGA ZLO^INA

VRA]ANJE RATNOG
DUGA: Milo
\ukanovi} dao je
zeleno svjetlo za
utvr|ivanje
odgovornosti
policajaca koji su
sau~estvovali u
zlo~inu nad
Bo{njacima
izbjeglicama

Svjedok zlo~ina Sloboda

{to sam za miran san

Od 150 uhap{enih i deportiranih bh. izbjeglica, na rat

20

SLOBODNA BOSNA 5. 2. 2009.

Crna gora.qxd

2/5/2009

4:36 AM

Page 21

Politi~ka za{tita nalogodavaca

Nakon pro{logodi{nje presude kojom je nalo`eno da se porodicama `rtava

ratnog zlo~ina isplati od{teta, Tu`ila{tvo Podgorice nedavno je podiglo optu`nicu
protiv devet nekada{njih policijskih mo}nika koji su uhapsili i deportovali bh.
gra|ane iz Crne Gore u Republiku Srpsku; novinarka Slobodne Bosne
posjetila je Podgoricu i razgovarala s klju~nim akterima ovog dugo
o~ekivanog sudskog procesa
Pi{e

Danka Savi} (Podgorica)

danka@slobodna-bosna.ba

edavno je Bo{nja~ko vije}e,

ugledna institucija Bo{njaka u
Crnoj Gori, jednoglasno odlu~ilo da svoju prvu povelju Rifat
Burd`evi} Tr{o (koju }e, ina~e,
ubudu}e uru~ivati pojedincima ili institucijama za doprinos u oblastima javnih
djelatnosti, politike, ljudskih prava i za
doprinos razvoju ideje multietni~kog
dru{tva) dodijeli biv{em policijskom
inspektoru iz Herceg Novog, {ezdesetogodi{njem Slobodanu Pejovi}u. Upravo
je Pejovi} prvi progovorio i posvjedo~io o
zlo~inu deportacije Bo{njaka iz Crne
Gore. Malo mi je ko o|e vjerovao kada
sam o tome po~eo govoriti, neki su me iz
vlasti progla{avali i ludim, ka`e za
Slobodnu Bosnu Pejovi}, s kojim smo
po~etkom sedmice razgovarali u
Podgorici. Ali ja o zlo~inu nisam mogao
{utjeti, i nekako sam imao vjeru u jednu
drugu, bolju Crnu Goru, ka`e Pejovi} uz
napomenu da ne `ali {to je za miran san
izgubio miran `ivot. Proteklih je godina
~esto primao prijetnje, nalazio o{te}ena
kola, slomljenu {ofer{ajbu, kamenovan
automobil, slomljena balkonska stakla...

KO JE OPTU@EN

Vrh ratne crnogorske

policije optu`en za
sau~esni{tvo u zlo~inu
Bo{ko Bojovi}, pomo}nik ministra
unutarnjih poslova Crne Gore za
dr`avnu bezbjednost (nastanjen u
Srbiji);
Milisav Markovi}, pomo}nik ministra
unutarnjih poslova Crne Gore za javnu
bezbjednost (kasnije pre{ao u MUP
Srbije);
Radoje Radunovi}, na~elnik sektora
za poslove bezbjednosti Slu`be
dr`avne bezbjednosti u Herceg Novom
(vjeruje se da je u Srbiji);
Du{ko Bakra~, operativni radnik u
Sektoru ove slu`be;

ZAKA[NJELA
ISTRAGA
Hercegnovski Centar bezbjednosti, u
kojem je Pejovi} po~etkom devedesetih
radio kao na~elnik za suzbijanje krvnih
delikata, tek je trinaest godina nakon
zlo~ina zatra`io njegovu prvu zvani~nu
izjavu o deportaciji. Pejovi} je tada otkrio

KLJU^NI SVJEDOK: Slobodan Pejovi}

Bo`idar Stojovi}, rukovodilac Sektora

za poslove slu`be dr`avne bezbjednosti
u Ulcinju;
Milorad Ivanovi}, na~elnik Centra
bezbjednosti u Herceg Novom
(nekada{nji sudija Vi{eg suda u
Podgorici, `ivi u Srbiji);
Milorad [ljivan~anin,
komandir Stanice milicije u
Herceg Novom;
Branko Buji}, na~elnik Centra
bezbjednosti u Baru;
Sreten Glend`o, na~elnik Odjeljenja
bezbjednosti Ulcinj
kako je od pomo}nika na~elnika policije,
sada pokojnog Damjana Turkovi}a, dobio
direktno nare|enje da hapsi bosanske izbjeglice po Herceg Novom. U depe{inare|enju od tada{njeg ministra crnogorske policije Pavla Bulatovi}a, kako je
objasnio Pejovi}, pisalo je da se hapse
Muslimani od 18 do 70 godina i da se
privedu u Centar bezbjednosti Herceg
Novi. Nakon toga uslijedilo je nare|enje
da se predaju vlastima Republike Srpske,
kako bi ih oni navodno razmijenili.
U Crnoj Gori je, podsjetimo, u maju
1992. godine uhap{eno i policiji Republike Srpske u BiH izru~eno oko 150
izbjeglica, Bo{njaka i Srba, od kojih je,
prema podacima novinara i publiciste

odan Pejovi}: Ne `alim

an izgubio miran `ivot

na rati{tima i u logorima RS-a smrtno je stradalo 86

5. 2. 2009. SLOBODNA BOSNA

21

Crna gora.qxd

2/5/2009

4:36 AM

Page 22

CRNOGORSKA ISTRAGA ZLO^INA

PRAVNI RASPLET TRAGEDIJE - ZLO^INA: Lidija

Vuk~evi}, tu`iteljica odlu~na da za sva vremena
stavi ta~ku na u`asni zlo~in

OTVORENI LOV: Najvi{e Bo{njaka je deportirano iz op}ine Herceg Novi,

a od deportacije do odluke crnogorske vlasti o otvaranju istrage
proteklo je gotovo petnaest godina
[ekija Radon~i}a, ina~e autora knjige i
dokumentarnog filma o ovom slu~aju, 86
ubijeno ili poginulo na rati{tu. Najvi{e
Bo{njaka je deportirano iz op}ine Herceg
Novi, a od deportacije do odluke crnogorske vlasti o otvaranju istrage proteklo
je gotovo petnaest godina. Istraga o
odgovornosti policijskih du`nosnika za
ratni zlo~in protiv civilnog stanovni{tva
pokrenuta je u februaru 2006. Za kazneno
djelo ratni zlo~in protiv civilnog
stanovni{tva osumnji~eno je pet policijskih du`nosnika. Tada{nji ministar
crnogorske policije Pavle Bulatovi}
mnogo prije toga je ubijen u jednom
beogradskom restoranu (februar 2000.
godine), u vrijeme kada je bio na poziciji ministra odbrane nekada{nje SRJ.
Slobodan Pejovi} smatra da je, i pored
otezanja sa podizanjem optu`nice koja
je do{la sa velikim zaka{njenjem, njeno
objelodanjivanje velika stvar: Bez
obzira na kritike u medijima o tome kako
se ka`njavaju samo pot~injeni, mislim da
je optu`nicom ipak, obuhva}en sam vrh
tada{nje policije, ka`e on.

ZAMETANJE TRAGOVA
Lidija Vuk~evi}, zamjenica specijalnog dr`avnog tu`itelja Crne Gore, za
SB ka`e da je vi{i dr`avni tu`itelj u
Podgorici podnio Vi{em sudu zahtjev za

22

SLOBODNA BOSNA 5. 2. 2009.

provo|enje istrage protiv {est lica tokom

2005. godine. Ovaj joj je predmet dodijeljen
u oktobru 2007. godine. Od tada, ka`e
tu`iteljica Vuk~evi}, pa do kraja decembra 2008. godine, tu`ila{tvo je vrlo
aktivno u~estvovalo u postupku istrage u
kojoj je prikupljen veliki broj dokaza i
utvr|ene ~injenice na osnovu kojih je
donijeta odluka tu`ila{tva. Napominjem
da se radi o veoma slo`enom i obimnom
predmetu. Vrijeme koje je proteklo od
izvr{enja krivi~nog djela pa do procesuiranja pomenutog slu~aja proizvelo je
prepreke prvenstveno u prikupljanju
dokaza - veliki broj svjedoka-oo~evidaca
doga|aja, o{te}enih i predstavnika
porodica nastradalih nije se mogao
prona}i na adresama kojima su raspolagali tu`ilac i istra`ni sudija. U tome nam
je zaista puno pomogla me|udr`avna
saradnja sa Bosnom i Hercegovinom.
Odre|eni broj veoma va`nih svjedoka
saslu{an je u Tu`ila{tvu Bosne i
Hercegovine. Vuk~evi}eva spominje i
mogu}nost pro{irivanja optu`nice ukoliko se tokom postupka prikupe novi
dokazi i utvrde nove ~injenice.
Zamjerke na sadr`aj optu`nice
odnosile su se na ~injenicu da je u istrazi
koja je prethodila njenom podizanju
zaobi|ena uloga vojnih struktura, te da
su izostavljeni nadre|eni tada{njem ministru

crnogorske policije koji je sa svojim

saradnicima, kako je kazao jedan od
optu`enih, samo provodio nare|enja s
vrha. Nekada{nji predsjednik Crne
Gore u vrijeme deportacije bh. izbjeglica
Momir Bulatovi}, u jednoj od svojih
izjava u kojima je komentirao ovaj slu~aj
prije petnaestak godina, deportaciju je
nazvao tragi~nim propustom. Kada je
tokom istrage crnogorski premijer Milo
\ukanovi} svjedo~io pred podgori~kim
Vi{im sudom o slu~aju deportacije
bosanskih Muslimana i Srba u maju
1992. godine, kazao je da niko nije imao
ni njegovu niti suglasnost njegove vlade
za to te da misli da se radilo o slu~aju
nesnala`enja grupe ljudi na odgovornim
du`nostima u policiji. \ukanovi} je
rekao kako je prvi put ~uo o deportaciji
na sastanku s tada{njim predsjednikom
Republike Momirom Bulatovi}em i
predsjednikom Parlamenta Ristom
Vuk~evi}em, a Svetozar Marovi}, koji je
u vrijeme deportacija bio ~lan
Predsjedni{tva biv{e SFRJ, rekao je da
nije znao za slu~aj.

DEVETORICA
OPTU@ENA, ^ETVORICA
PRITVORENA
Crnogorsko dr`avno tu`ila{tvo protiv devet osumnji~enih lica podiglo je

Crna gora.qxd

2/5/2009

4:36 AM

Page 23

Politi~ka za{tita nalogodavaca

SUOAVANJE SA PRO[LO[]U

Jo{ tri optu`nice za ratne zlo~ine

Odjel za suzbijanje organiziranog kriminala,
na neodre|eno vrijeme. Branilac Mla|ena Govekorupcije, terorizma i ratnih zlo~ina, osnovan sredidarice, jednog od optu`enih u slu~aju Morinj, je
nom 2004. godine pri dr`avnom Tu`ila{tvu Crne
Sarajlija Goran Rodi}, koji je posljednjih godina
Gore, sve do sredine 2008. godine bio je nadle`an
postao jedan od najuglednijih odvjetnika u Podgorici.
samo za organizirani kriminal. Do tada je za ratne
On je u izjavi za SB naveo niz procesnih propusta zlo~ine bilo nadle`no Vi{e dr`avno tu`ila{tvo. Od sreka{njenja u zakazivanju glavnog pretresa u roku od
dine pro{le godine, Odjel ~ija je nadle`nost pro{irena
dva mjeseca od dana podizanja optu`nice, prekr{aj
podigao je tri optu`nice - slu~ajevi Morinj,
osnovnog na~ela krivi~nog postupka, prava da u
Deportacija i Kalu|erski laz. ^etvrti slu~aj poznat
najkra}em roku budu izvedeni pred sud i da im bude
kao Bukovica u fazi je istrage koja se vodi pred Vi{im
su|eno bez odlaganja, te odredbe da o `albi na
sudom u Bijelom Polju. Po~etak su|enja {estorici prirje{enje o odre|ivanju pritvora sud odlu~uje u roku od
PRAVNA PROCEDURA:
padnika biv{e JNA koji se terete za ratne zlo~ine u
tri dana.
Advokat Goran Rodi}
logoru Morinju (optu`eni se terete za ratni zlo~in proOsim toga, kako nam je kazao Rodi}, tokom
tiv civilnog stanovni{tva i hrvatskih ratnih zarobljenipripreme za glavni pretres odbrani nije
ka u logoru Morinju, od oktobra 1991. do sredine avgusta 1992.
omogu}eno da ostvari uvid u kompletne spise predmeta.
godine) najavljivan za pro{lu sedmicu u me|uvremenu je ponovo
Sudija je nalo`ila da se advokatima odbrane kopiraju svi
odgo|en, ali nakon {to su odvjetnici zatra`ili izuze}e predsjednice
dokazi koje je predlo`io tu`ilac, me|utim, kasnije sam se
Vije}a suda Milenke @i`i} (njoj je ina~e dodijeljen i slu~aj deportaciuvjerio da postoji veliki dio dokaznog materijala kojem
je bh. izbjeglica) i vr{itelja du`nosti predsjednika Vi{eg suda Ivice
odbrana nije imala pristup, ~ime je povrije|eno pravo na
Stankovi}a, zbog sumnje u njihovu nepristranost, proces je odgo|en
odbranu, po`alio se Rodi}.

UDRU@ENI ZLO^INA^KI PROJEKAT:

Slobodan Milo{evi}, Momir
Bulatovi} i Milo \ukanovi}

VERTIKALNA ODGOVORNOST: Nekada{nji

predsjednik Crne Gore u
vrijeme deportacije bh.
izbjeglica Momir
Bulatovi}, u jednoj od
svojih izjava u kojima je
komentirao ovaj slu~aj
prije petnaestak godina,
deportaciju je nazvao
tragi~nim propustom

optu`nicu za ratni zlo~in protiv civilnog

stanovni{tva. Optu`nica ih tereti da su
tokom maja 1992. godine u Podgorici,
Herceg Novom, Baru i Ulcinju, kr{e}i
pravila me|unarodnog prava, vr{ili
nezakonito preseljavanje civilnog
stanovni{tva - dr`avljana BiH, muslimanske i srpske nacionalnosti koji su
imali status izbjeglice, na na~in {to su
izvr{avaju}i naredbu tada{njeg ministra
unutarnjih poslova, pokojnog Bulatovi}
Pavla, zajedni~kim aktivnostima Slu`be
dr`avne i Slu`be javne bezbjednosti,
protivpravno li{ili slobode i u vi{e
navrata prinudno preselili 79 lica,
dr`avljana BiH i predali ih radnicima

Sekretarijata za unutra{nje poslove

Sokolac, Srebrenica i Fo~a, kao i
Kazneno-popravnom domu Fo~a.
Datum po~etka su|enja za deportacije bh. izbjeglica jo{ uvijek nije odre|en
niti se pak zna kada }e optu`nica postati
pravosna`na budu}i da su u me|uvremenu branitelji optu`enih ulo`ili `albe.
Jedan od njih Zdravko Begovi}, branitelj
Bo`idara Stojovi}a, rukovodioca Sektora
za poslove slu`be dr`avne bezbjednosti u
Ulcinju, ka`e da je ulo`io prigovor na
optu`nicu i odre|ivanje pritvora. Te{ko
je kazati kada }e sti}i odgovori jer su
neki od optu`enih u bjekstvu, ali nadam
se da }e na prigovore koje smo uputili
sti}i odgovor do kraja naredne sedmice,
ka`e on.
Od devet optu`enih, crnogorska policija uhapsila je prije desetak dana
~etvoricu. Uhap{eni Branko Buji},
na~elnik Centra bezbjednosti u Baru,
Sreten Glend`a, na~elnik Odjeljenja
bezbjednosti Ulcinj, Bo`idar Stojovi},
rukovodilac Sektora za poslove slu`be
dr`avne bezbjednosti u Ulcinju, i
Milorad [ljivan~anin, komandir Stanice
milicije u Herceg Novom, ve} se nalaze
u pritvoru u Spu`u. U vrijeme
obuhva}eno optu`nicom na snazi je bio
krivi~ni zakon nekada{nje Jugoslavije
prema kojem se za ovo krivi~no djelo
mogla dobiti kazna od pet do dvadeset
godina. Prema sada{njem crnogorskom
zakonu propisana kazna bi mogla biti i
do ~etrdeset godina, ali Sud je u obavezi
da prilikom dono{enja presude primijeni
za okrivljene bla`i zakon.
5. 2. 2009. SLOBODNA BOSNA

23

Komora.qxd

2/5/2009

1:06 AM

Page 24

KOMORNA DRAMA

Vanjskotrgovinsku
komoru BiH ve} mjesecima
potresaju sukobi izme|u
~lanova naju`eg rukovodstva nakon {to je generalni tajnik Tarik \o|i}
nezakonito uzurpirao i
drugi mandat; na{a
novinarka je istra`ila
zbog ~ega je rad najve}e
dr`avne asocijacije
privrednika blokiran,
kako su ~elnici Komore
godi{nje tro{ili sedam
milijuna KM bud`eta i,
umjesto promocije
privrednih, zastupali
samo vlastite interese

GENERALNI TAJNIK
ZA SVA VREMENA:
Tarik \o|i}
namjerava da na
sada{njoj funkciji
ostane i u tre}em
mandatu

Pi{e

Suzana Mijatovi}
suzanam@slobodna-bosna.ba

BH. biznismene posv

propali pravni strate

astave li pojedini ~lanovi

naju`eg rukovodstva Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK)
ignorirati pravila i propise koje
su sami ranije donijeli, ta bi se
organizacija uskoro mogla raspasti, i to
zbog me|unacionalnih razmirica. Razlog
vi{emjese~nog sukoba izme|u predstavnika bo{nja~kih i srpskih privrednika je
uporno odbijanje generalnog tajnika VTKa Tarika \o|i}a da napusti sada{nju poziciju, premda mu je mandat istekao jo{ 1.
novembra 2007., kada ga je na toj funkciji
trebao zamijeniti Zdravko Marinkovi} iz
Republike Srpske. No, unato~ ~injenici da

trenuta~no tro{i drugi (tu|i) mandat,

\o|i} bi, kako sada stoje stvari, na funkciji generalnog tajnika mogao ostati i u
narednih {esnaest mjeseci?!

KO STOJI IZA \O\I]A

Prema Statutu Vanjskotrgovinske
komore BiH, koji je usvojila Skup{tina kao
najvi{i organ upravljanja, dogovorena je
nacionalna podjela koja predvi|a da na tri
~elne funkcije: predsjednika Komore,
predsjedavaju}eg Upravnog odbora i
generalnog tajnika trebaju biti
predstavnici tri naroda, s tim da
se njihova rotacija obavlja
svakih {esnaest mjeseci.

Ho}e li se Vanjskotrgovinska komora B

24

SLOBODNA BOSNA 5. 2. 2009.

Komora.qxd

2/5/2009

1:07 AM

Page 25

Zbog ~ega se sva|aju bh. privrednici

Kako se, me|utim, na mjestu predsjednika VTK-a nalazi Milan Lovri}

(Hrvat), a Upravnim odborom predsjedava Edin Arslanagi} (Bo{njak), jasno je da,
u isto vrijeme, posao generalnog tajnika
nikako nije mogao obavljati Tarik \o|i}.
Jednako tako nema dvojbe da \o|i}
mjesto generalnog tajnika nije mogao
nezakonito uzurpirati bez podr{ke drugih
~lanova naju`eg vodstva VTK-a, prije
svih, Lovri}evog zamjenika Mahira
Had`iahmetovi}a
i
predsjednika
Upravnog odbora Edina Arslanagi}a.
Iako su hrvatski i srpski ~lanovi
Upravnog odbora VTK-a, vi{e od godinu
dana, na dnevni red nekoliko sjednica
poku{avali staviti imenovanje generalnog
tajnika, zahvaljuju}i stalnim opstrukcijama predsjedavaju}eg Edina Arslanagi}a
(direktora sarajevskog Bosnalijeka), svi
su dosada{nji sastanci uprave redovito
prekidani prije nego {to se stiglo
raspravljati o tom pitanju. Za razliku od
srpskih i hrvatskih predstavnika koji su
inzistirali na rotaciji generalnog tajnika,
bo{nja~ki ~lanovi Upravnog odbora su
odgovarali kontraoptu`bama da 90 posto
sredstava za financiranje VTK dolazi iz
Federacije BiH, a samo deset procenata iz
RS, imputiraju}i srpskim kolegama da
svjesno ru{e dr`avne istitucije. No,
budu}i da njihove me|usobne sva|e traju

SVESTRANI HAD@IAHMETOVI]

Vreme{ni dopredsjednik
VTK-a Mahir Had`iahmetovi}
istovremeno je i menad`er u
Petrolu i ~lan Vije}a RAK-a
Iako je prema godinama starosti (65)
i radnog sta`a ve} ispunio sve uvjete za
odlazak u mirovinu, sada{nji zamjenik
predsjednika Vanjskotrgovinske komore
BiH Mahir Had`iahmetovi} (po mnogima i
njezina siva eminencija) je najozbiljniji
kandidat za budu}eg predsjednika, nakon
{to Milanu Lovri}u istekne mandat.
Had`iahmetovi}, ina~e, uz sada{nju
funkciju u VTK koju obavlja volonterski
({to se ne bi dalo zaklju~iti prema njegovoj pla}i od 3.000 KM mjese~no), radi i kao
zamjenik direktora slovenske tvrtke Petrol
BH Company, a istodobno je i dopredsjednik Vije}a Regulatorne agencije za komunikacije. Budu}i da je svaka od funkcija
koju vreme{ni Mahir Had`iahmetovi} paralalno obavlja, iznimno dobro pla}ena,
pretpostavlja se kako njegova mjese~na
primanja dosti`u gotovo deset tisu}a
maraka.

NOVI
NOVI -- STARI
STARI PREDSJEDNIK:
PREDSJEDNIK:
Mahir
Mahir Had`iahmetovi}
Had`iahmetovi}

osva|ao Tarik \o|i},

ateg Hasana ^engi}a
BUD@ET OD 7 MILIJUNA:
Iako raspola`u golemim
sredstvima, ~elnici
VTK-a nikome ne
pola`u ra~une o
utro{ku novca

TAJNA FINANCIJSKOG
POSLOVANJA: Sve naloge
za isplatu potpisivali su
{ef Sektora financija
Marin ^au{evi} i Tarik
\o|i} koji je, do izbora za
generalnog tajnika, u
Vanjskotrgovinskoj
komori BiH bio direktor
Sektora za me|unarodne
odnose

mjesecima, a zbog nejasnog pravnog statusa generalnog tajnika, Upravni odbor

uop}e nije razmatrao druge va`ne dokumente koji se odnose na rad Komore. U
takvoj, posve kaoti~noj situaciji, ne samo
da nisu usvojeni program rada i financijska ra~unica za 2009., nego se jo{ nije
raspravljalo ni o programu rada i izvje{}u
o materijalno-financijskom poslovanju u
pro{loj godini. Stoga je normalno
funkcioniranje Vanjskotrgovinske komore BiH, zapravo, gotovo pa posve
blokirano, dok se novac, prema
tuma~enjima pojedinih uposlenika, tro{i
po inerciji. Ipak, uzme li se u obzir da
godi{nji prora~un Vanjskotrgovinske

ora BIH raspasti na nacionalnoj osnovi?

5. 2. 2009. SLOBODNA BOSNA

25

Komora.qxd

2/5/2009

1:07 AM

Page 26

KOMORNA DRAMA

komore BiH iznosi oko sedam milijuna

KM i da se radi o javnim sredstvima
(VTK se, podsjetimo, financira obveznim
izdvajanjem jednog promila od vrijednosti uvezene robe), tro{enjem bi se novca u
toj instituciji, i to {to prije, trebali pozabaviti i dr`avni financijski revizori, ali i
policijski istra`itelji.

KAKO SE UDOMILA
ALMIRA HUSEINOVI]
Premda bi osnovna zada}a Vanjskotrgovinske komore trebala biti zastupanje i
promoviranje interesa bh. privrednika u
zemlji i inozemstvu, sude}i prema radu u
posljednje dvije i pol godine, njezini su
~elnici vi{e ra~una vodili ra~una o osobnim
interesima, nego {to su se bavili problemima blizu 14.000 ~lanova. Odnosi se to, prije
svih, na direktore Sektora za edukaciju i
Sektora za financije Faruka Ja{arevi}a i
Marina ^au{evi}a koji su, uz aminovanje
generalnog tajnika Tarika \o|i}a, galantno
tro{ili golema financijska sredstva. Kako,
me|utim, nema financijskog izvje{}a, za
sada se samo naga|a da je, pored iznimno
visokih pla}a uposlenicima VTK-a (od
dvije do tri tisu}e maraka), najve}i dio
novca potro{en za putovanja i astronomske
honorare kojekavih predava~a koje je
anga`irao Ja{arevi} na brojnim te~ajevima i
seminarima koje je organizirao njegov
Institut za edukaciju. Navodno da su pojedini predava~i (popis nije kompletiran)
godi{nje na ime honorara ubirali i do 40.000
KM?! Sve naloge za isplatu potpisivali su
{ef Sektora financija Marin ^au{evi} (ina~e
po struci ma{inski in`enjer) i Tarik \o|i}
koji je, do izbora za generalnog tajnika (10.
jula 2006.), u Vanjskotrgovinskoj komori
BiH bio direktor Sektora za me|unarodne
odnose. Prethodno je \o|i}, podsjetimo,
radio kao savjetnik za ekonomska pitanja

I CARU JE HEDIJA DRAGA

Iako su ~lanovi Upravnog

odbora VTK-a iznimno bogati,
nijedan se nije odrekao
mjese~nog honorara!
Pored predsjednika i dvojice dopredsjednika: Milana Lovri}a, Mahira Had`iahmetovi}a i Ljubomira Klincova (koji je ve} dao
ostavku), Vanjskotrgovinskom komorom BiH
jo{ upravljaju generalni tajnik i njegova dva
zamjenika (Tarik \o|i}, Zdravko Marinkovi} i
Ante Ostoji}), te Upravni odbor koji ima {est
stalnih i tri zamjenska ~lana. ^lanovi
Upravnog odbora: predsjedavaju}i Edin
Arslanagi} i Nihad Imamovi}, Tomislav

DR@AVNA SINEKURA ZA PROPALU

NOVINARKU: Almira Huseinovi}
zaposlila se u Komori bez javnog
natje~aja

MILAN LOVRI]:
Predsjednik VTK-a
javno je priznao da
nema uvida u
poslovanje svojih
suradnika

26

SLOBODNA BOSNA 5. 2. 2009.

Antunovi}, Franjo Rajkovi}, Borko \uri} i

Risto Dabi}, te zamjenski ~lanovi Perica
Jurkovi}, Meho ^orhod`i} i Dragica Risti}
imaju pravo na honorare koji iznose od 300
do 500 KM. Me|utim, iako su svi ~lanovi
Upravnog odbora generalni direktori
uspje{nih poduze}a, ili vlasnici poslovne
imovine ~ija se vrijednost mjeri milijunima
maraka, jo{ se nije dogodilo da se neki od
njih odrekao mjese~nog honorara.
biv{eg predsjedavaju}eg Vije}a ministara
BiH Adnana Terzi}a, ali se sa te pozicije
morao povu}i nakon {to je protiv njega
Federalni MUP podnio kaznenu prijavu.
Kao biv{i direktor poduze}a BIO Air u vlasni{tvu njegovog politi~kog promotora i
za{titnika Hasana ^engi}a (sa kojim se
zbli`io tijekom rata u Turskoj gdje je bio u
izbjegli{tvu), Tarik \o|i} se sumnji~io za
carinske utaje prilikom privremenog uvoza
~etiri aviona 1998. i 99. godine, ali nikada
nije procesuiran.
Prema informacijama iz Vanjskotrgovinske komore, u najve}oj asocijaciji
poduze}a u BiH trenuta~no radi vi{e od 70
uposlenika, iako bi ih, prema realnim potrebama, trebalo biti najvi{e {ezdesetak.
Prijem novih slu`benika se, proteklih godina, uglavnom vr{io bez javnog natje~aja,
po prijateljskim i rodbinskim preporukama.
Tako je, primjerice, posao urednice
internog glasila VTK-a INFO Kom dobila
propala novinarka BHTV i jednako neuspje{na pjeva~ica Almira Huseinovi} koja je
anga`irana po preporuci Mahira Had`iahmetovi}a koji je, pored funkcije zamjenika
predsjednika Komore, i ~lan Vije}a
Regulatorne agencije za komunikacije
(RAK-a). Kako je, opet, direktor RAK-a
Almirin suprug Kemal Huseinovi}, nema
sumnje da je on, uz malu pomo} prijatelja
Had`iahmetovi}a, svojoj `eni na{ao iznimno atraktivan posao s pla}om od oko dvije
tisu}e maraka. Zanimljivo je da je Almira
Huseinovi}, u vrijeme dok je radila na
BHTV, imala samo srednju stru~nu spremu, ali je u Vanjskotrgovinskoj komori
prilo`ila diplomu Ekonomskog fakulteta.
Osim Almire Huseinovi}, bez javnog
natje~aja, na radno mjesto glasnogovornice
VTK pro{le godine je primljena Dubravka
Mili~evi} koja je zaposlena a da prethodno
nije imala nikakvog radnog iskustva.

Oglasi.qxd

2/5/2009

12:16 AM

Page 27

5. 2. 2009. SLOBODNA BOSNA

27

Fahro.qxd

2/4/2009

8:00 PM

Page 28

RADON LA@A

Radon~i}ev
reket
nad smu{enim
premijerom
Mehmedi}em

POKLON SARAJEVU:
Fahrudin Radon~i} o~istio
je sve nepo}udne susjede
ispred i iza tornja Avaza

Humano preseljenje kom{ija Avazovo

28

SLOBODNA BOSNA 5. 2. 2009.

Fahro.qxd

2/4/2009

8:01 PM

Page 29

Sarajevske transverzale crnogorskog tajkuna

Novinar SB do{ao je
u posjed dokumenata
koji ilustriraju kako je
vode}i medijski tajkun
FAHRUDIN RADON^I],
uz pomo} politi~kih
pokrovitelja, prije svih
neprikosnovenog
BAKIRA
IZETBEGOVI]A
i njegovih poslu{nika,
ovladao atraktivnim
stambeno-poslovnim
prostorom u sredi{tu
Sarajeva

Pi{e

Mirsad Fazli}
fazla@slobodna-bosna.ba

ahvaljuju}i a`urnosti rukovode}ih ljudi Zavoda za izgradnju

Kantona Sarajevo, Zavoda za
planiranje razvoja Kantona,
nadle`nih kantonalnih ministarstava i Op}ine Centar, u narednih nekoliko mjeseci (ne)ugledni objekti koji zatvaraju prilaz i {tete imid`u Avazovog Twist
Towera bit }e definitivno uklonjeni. U
tome mo`da ne bi bilo ni{ta sporno da je
vlasnik kule od kamata Fahrudin
Radon~i} o vlastitom tro{ku izmjestio
stanare sarajevskih ulica Te{anjske i Halida
Kajtaza ~iji mu objekti stoje na putu.
Me|utim, ta pravno-imovinska i gra|evinska vratolomija bit }e izvedena na ra~un,
Fahrudinu Radon~i}u vje~no zahvalnih,
poreskih obveznika, gra|ana Kantona
Sarajevo.
Naime, uprkos ~injenici da je najve}a
saobra}ajna gu`va u Sarajevu, posebno u
danima vikenda, na Stupskoj petlji, najodgovorniji ljudi u Zavodu za izgradnju
Kantona Sarajevo, sa direktorom Besimom
Mehmedi}em na ~elu, odlu~ili su da je u
ovom trenutku za grad, ~itaj Radon~i}a,
daleko zna~ajnije rje{avanje problema
sjevernog prilaza gradu koji bi trebao biti
rije{en izgradnjom Prve transverzale koja
}e se protezati od ulice Kranj~evi}eve
preko Bara do Donjeg Hotonja, odnosno
granice sa op}inom Vogo{}a, uklju~uju}i i
izgradnju tunela Kobilja Glava na [ipu.
Iako je za pro{irenje i izgradnju
Stupske petlje bilo potrebno izdvojiti petnaestak miliona KM, a za

izgradnju Prve transverzale bit }e potrebno

izdvojiti deset puta vi{e novca, to nije sprije~ilo najodgovornije ljude spomenutih
institucija da po~nu sa rje{avanjem imovinsko-pravnih odnosa i krenu u izgradnju
Prve transverzale, {to se, kakve li
slu~ajnosti, vremenski poklapa sa zavr{nim
radovima na Avazovom Twist Toweru. A
samo rje{avanje imovinsko-pravnih odnosa
najve}im dijelom je koncentrisano na
objekte koji se nalaze oko Radon~i}evog
tornja i u njegovoj neposrednoj blizini.
Tako su se prvi na udaru na{li vlasnici ku}a
i stanova u Te{anjskoj i ulici Halida
Kajtaza. Trenutno, pet privatnih ku}a uz
ulicu Halida Kajtaza, preko puta
@eljezni~ke stanice, iseljene su, ispra`njene
i spremne za ru{enje. Tako|er, ve}ina stanara iz objekta u Te{anjskoj ulici iseljena
je, a samo jo{ rijetki jo{ uvijek nisu postigli
kona~no rje{enje sa nadle`nim slu`bama
Op}ine Centar kojima je pripao nezahvalni
posao izmje{tanja populacije ~iji se stambeni i `ivotni prostor na{ao na putu
neimarskih ambicija Fahrudina Radon~i}a,
odnosno na putu Radon~i}eve Prve
transverzale.

OD [ANKA DO
KANTONA
Tako se direktor Zavoda za izgradnju
Kantona Sarajevo Besim Mehmedi}, predratni i ratni konobar, kojeg je sa {ankova
(Miris dunja, kafana Kamernog teatra...)
u politiku uveo njegov prijatelj Bakir
Izetbegovi}, po~etkom marta pro{le
godine pismeno obratio Slu`bi za upravu
za prostorno ure|enje i komunalne
poslove Op}ine Centar za izdavanje
urbanisti~ke saglasnosti za izgradnju Prve
transverzale. Ve} polovinom aprila

RADON^I], IZETBEGOVI],
MEHMEDI]: Kako je spa{ena
Radon~i~eva kula od kamata

azovog tornja pla}aju gra|ani Sarajeva!

5. 2. 2009. SLOBODNA BOSNA

29

Fahro.qxd

2/4/2009

8:02 PM

Page 30

RADON LA@A

PROVINCIJSKA, POHLEPNA
GRANDOMANIJA: Avazov toranj
odudara od integralne
urbanisti~ke slike centralnog
dijela Sarajeva

op}inska Slu`ba zatra`ila je od Zavoda za

planiranje razvoja Kantona stru~no
mi{ljenje glede izdavanja urbanisti~ke
saglasnosti. U odgovoru koji je polovinom maja potpisao direktor Zavoda za
planiranje razvoja Kantona Said
Jamakovi}, izme|u ostalog je navedeno:
Koliziju izme|u projekta gradskog
autoputa, projekta Prve transverzale i
planiranih `eljezni~kih kolosijeka je,
prema na{em mi{ljenju, neophodno razrije{iti prije usvajanja Idejnog projekta
Prve transverzale i Glavnog projekta
gradskog autoputa, dionice Tunel Ciglane
- Pofali}i. Na osnovu naprijed navedenog
konstatujemo da dostavljeni Idejni projekat Prve transverzale nije usagla{en sa
provedbenom dokumentacijom i da se ne
mo`e dati pozitivno stru~no mi{ljenje za
izdavanje urbanisti~ke saglasnosti.
Me|utim, ovakav stav Zavoda za planiranje razvoja Kantona nije obeshrabrio
Radon~i}eve dobro~initelje koji pod
egidom izgradnje Prve transverzale
ra{~i{}avaju nered ispred njegovog Twist
Towera. Samo dvadesetak dana kasnije
od direktora Jamakovi}a ponovo tra`e da
da stru~no mi{ljenje za izdavanje urbanisti~ke saglasnosti i on 18. juna daje pozitivno stru~no mi{ljenje za izdavanje
urbanisti~ke saglasnosti, uz napomenu da
se postoje}a kolizija izme|u projekta
gradskog autoputa, projekta Prve trans-

30

SLOBODNA BOSNA 5. 2. 2009.

ISTRAGA U RAZVOJNOJ BANCI

Finansijski inspektori provjeraju

po kojim je kriterijima
Radon~i}u dodijeljen kredit
od ~ak 22 miliona KM
Inspektori Finansijske policije Federacije BiH posljednjih dana intenzivno
pre~e{ljavaju poslovnu dokumentaciju
Razvojne banke koja je u posljednje dvije
godine Fahrudina Radon~i}a kreditno finansirala sa 22 miliona KM. Prema onome {to
smo uspjeli saznati, inspektori provjeravaju
kojim firmama su i po kojim kriterijima
davani krediti. Ovdje valja ista}i kako su
firme koje su aplicirale za kredit kod

UZ MALU
POMO] DR@AVE:
Radon~i}
povoljnim
kreditima
radikalno mijenja
sarajevski urbani
prostor

Razvojne banke, izme|u ostalog, morale

dostaviti i revizorski izvje{taj o poslovanju
firme. Revizorski izvje{taj za odre|eni broj
firmi kojima je Razvojna banka odobrila
kreditna sredstva, sa~inila je revizorska
ku}a D`aferovi}, vlasni{tvo direktora
Razvojne banke Ramiza D`aferovi}a.
Sukobu interesa, kako saznajemo, inspektori Finansijske policije posvetit }e posebnu
pa`nju.

Fahro.qxd

2/4/2009

8:03 PM

Page 31

Sarajevske transverzale crnogorskog tajkuna

DEPORTACIJA IZ CENTRA U PREDGRA\E

Radon~i}eve kom{ije,
htjeli ne htjeli, moraju
seliti u zamjenske
stanove u Novom Gradu
Stanovi Zavoda za izgradnju Kantona
Sarajevo koje je Besim Mehmedi} u
razmjeni ponudio Op}ini Centar locirani
su na podru~ju sarajevske op}ine Novi
Grad. S obzirom da je cijena kvadratnog
metra stambenog prostora u Centru vi{a

verzale i planiranih `eljezni~kih kolosijeka treba rije{iti prije usvajanja idejnog

projekta Prve transverzale i Glavnog projekta gradskog autoputa, dionice Tunel
Ciglane - Pofali}i.
Po svemu sude}i, kolizija (odnosno
o~ite kriminalne namjere) na koju je upozoravao direktor Jamakovi} nije nikada
rije{ena, ali nakon pozitivnog stru~nog
mi{ljenja pristiglog iz Zavoda za planiranje
razvoja Kantona, uklonjene su sve pravne
prepreke koje su stajale na putu realizacije
projekta Radon~i}eve Prve transverzale.
Slu`ba za prostorno ure|enje i komunalne
poslove Op}ine Centar 23. jula uputila je
Ministarstvu saobra}aja Kantona Sarajevo
zahtjev za izdavanje saobra}ajne saglasnosti, a samo sedam dana kasnije kantonalni ministar Mihajlo Krmpoti} izdao je
tra`enu saglasnost. Kona~no, polovinom
oktobra na~elnik Op}ine Centar D`evad
Be}irevi} izdao je urbanisti~ku saglasnost
Zavodu za izgradnju Kantona Sarajevo za
izgradnju Prve transverzale.

SMJENA DEGENERACIJA
Uporedo sa aktivnostima vo|enim na
izdavanju urbanisti~ke saglasnosti Slu`ba
za stambene poslove Op}ine Centar,
Kantonalna uprava za stambena pitanja i
Zavod za izgradnju poku{avali su rije{iti
problem stanara Te{anjske i ulice Halida
Kajtaza. A koliko je biv{em direktoru
Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo i
aktuelnom premijer Kantonalne vlade
Besimu Mehmedi}u (kadru Silajd`i}eve

nego u Novom Gradu, za 398 kvadratnih

metara stambenog prostora koje }e
uskoro poravnati bageri u op}ini Centar,
Mehmedi} je ponudio 414,5 kvadratnih
metara stambenog prostora u Novom
Gradu.

SAMOKOMPROMITIRANJE
KANTONALNOG PREMIJERA: Besim
Mehmedi}, premijer Kantona Sarajevo
preseljava starosjedioce Sarajeva za
ra~un nezaja`ljivog crnogorskog
biznismena Fahrudina Radon~i}a

Stranke za BiH) stalo da se ta pravnoimovinska ujdurma rije{i {to prije, najbolje

se vidi iz pisma koje je polovinom decembra pro{le godine uputio na adresu na~elnika D`evada Be}irevi}a, a u kojem mu predla`e zamjenu stanova umjesto eksproprijacije. Na sastanku odr`anom u Op}ini
Centar prezentirana je informacija Slu`be
za stambene poslove u kojoj su pobrojani
svi zape~a}eni stanovi i stanovi koje
Kantonalna uprava za stambena pitanja
treba da vrati Op}ini Centar nakon iseljenja

bespravnih korisnika u Ulici Te{anjska 23,

Halida Kajtaza 42 - 50 i Halida Kajtaza 40.
~ija ukupna povr{ina iznosi 398 metara
kvadratnih. Zavod u zamjenu za 17 stanova
ukupne povr{ine 398 metara kvadratnih
nudi 10 stanova ~ija ukupna povr{ina iznosi
414,5 metara kvadratnih, navedeno je u
Mehmedi}evoj ponudi. Drugim rije~ima,
za stanove, odnosno objekte koje treba
poru{iti u neposrednoj, prilaznoj blizini
Radon~i}evog tornja, a koji su po svemu
sude}i vlasni{tvo Op}ine Centar,
Mehmedi} nudi deset stanova u vlasni{tvu
Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo,
slobodnih i useljivih za smje{taj (ne)sretnih
stanara Te{anjske i Ulice Halida Kajtaza. S
obzirom na sve do sada izneseno, nema
nikakve sumnje da }e gra|ani glavnog
grada vrlo brzo mo}i da se dive
Radon~i}evom tornju, a da im pri tome
pogled ne zapne za ku}ice i zgradice
ra{trkane oko Radon~i}evog prizemlja,
tj. podzemlja.
5. 2. 2009. SLOBODNA BOSNA

31

Oglasi.qxd

2/4/2009

6:18 PM

Page 32

Skandal Nedjelje.qxd

2/4/2009

6:16 PM

Page 33

Ta~ka na plja~ku

TU@ILA[TVO
KANTONA
SARAJEVO: Tri
godine nakon
po~etka istrage
tu`ilac D`emal
Kari} ovih }e
dana protiv
Aide Pori~aninDurakovi} podi}i
optu`nicu za
plja~ku bh.
novinara

tu`ila{tva, tu`itelj Kari} nam je potvrdio kako je optu`nica

napisana te da }e biti ozvani~ena u narednim danima. Aida
Pori~anin-Durakovi}, ina~e sestra Sanele Pori~anin, direktorice
programa NTV Hayat, prema nalazima finansijskog vje{taka, na
prevaru je sebi priskrbila ne{to vi{e od pola miliona maraka.
Radi se uglavnom o novcu koji su preko Udru`enja za svoje
osiguranje upla}ivali uposlenici inozemnih medijskih ku}a, a
najvi{e su o{te}eni novinari sarajevske redakcije Nezavisnih
novina, koji su pokradeni za 300 hiljada maraka, koliko su za
svoj radni sta` i zdravstveno osiguranje upla}ivali tokom pet
godina u kojima je Durakovi}-Pori~anin obavljala du`nost
sekretarice Udru`enja. Na~in na koji je Pori~anin-Durakovi}
uzimala novac poprili~no je jednostavan. Svakoga mjeseca
dolazila je u novinske redakcije, uzimala radne i zdravstvene
knji`ice te novac za osiguranje i vra}ala knji`ice za koji dan
uredno ovjerene pe~atom Zavoda PIO/MIO FBiH. Prevara je
trajala skoro pet godina, dok nije otkrivena sasvim slu~ajno,
kada je jedan od uposlenika inozemne novinske agencije,
provjerom ispisa upla}enih doprinosa, shvatio da mu nedostaje
pet godina radnog sta`a. Aida Pori~anin-Durakovi} je tokom
istrage o ovom slu~aju u izjavi pred policijskim istra`iteljima
priznala krivicu, no tada je ustvrdila kako je uzela mnogo manje
novca. Durakovi}eva je policiji izjavila kako priznaje da je
otu|ila oko 115.000 KM koje nije uplatila novinarima za
penziono osiguranje, ali da je imala namjeru da to u~ini u
narednom periodu. Prema rezultatima revizije poslovanja
Udru`enja, koju je uradila revizorska ku}a REVSAR, 103
novinara su o{te}ena za oko 500.000 KM zbog neupla}ivanja
doprinosa. Kontrolori Zavoda MIO/PIO FBiH tokom interne
revizije prona{li su falsifikovane uplatnice, nelegalne ugovore,
ali i obrasce M2 i M4, koji se izdaju samo zaposlenim osobama. Kontrolori ovog zavoda utvrdili su da vi{e od 50 novinara
nije ni prijavljeno u njihovu mati~nu evidenciju. Tokom istrage
Aida Pori~anin-Durakovi} je negirala je da je ona izdavala
falsifikovane obrasce te istakla da su slu`benici Zavoda
MIO/PIO, s kojima je kontaktirala, kazali da je mogu}e retroaktivno upisati novinare u evidenciju i uplatiti sta`. Me|utim, iz
Zavoda MIO/PIO FBiH u vi{e navrata je kazano da ne postoji
zakonska mogu}nost retroaktivne uplate sta`a, a posebno ne

Sarajevsko Kantonalno tu`ila{tvo podi`e

optu`nicu protiv Aide Pori~anin-Durakovi},
sekretarice Udru`enja BH novinari, zbog
plja~ke te{ke pola miliona maraka

u`itelj sarajevskog Kantonalnog tu`ila{tva D`emal Kari} u

narednih }e nekoliko dana podi}i optu`nicu protiv Aide
Pori~anin-D
Durakovi}, biv{e sekretarice Udru`enja BH
novinari, za prevaru stotinjak ovda{njih novinara i kra|u njihovog novca namijenjenog za zdravstveno i penzijsko osiguranje.
Nakon {to se krivi~na prijava protiv Aide Pori~anin-Durakovi}
skoro tri godine kiselila u ladicama sarajevskog Kantonalnog

naknadne evidencije osiguranika. Bi}e zanimljivo tokom

su|enja pratiti ko je i kako iz Zavoda za zdravstveno i penzijsko
osiguranje sura|ivao s optu`enom, daju}i joj pe~at i formulare
Zavoda, te postoji li i kolika je odgovornost generalnog sekretara Unije novinara Borke Rudi} za kriminalnu aktivnost
njezine najbli`e suradnice.
(N. Hasi})
5. 2. 2009. SLOBODNA BOSNA

33

Titova arhiva.qxd

2/4/2009

4:53 PM

Page 34

EKSKLUZIVNO

U nedavno za javnost
otvorenom beogradskom
ARHIVU JOSIP BROZ, u
impresivnoj dokumentaciji,
stenogramima,
prepiskama, na{a je
novinarka prona{la i
istra`ila nepoznatu
historijsku gra|u iz
strogo pov. aktivnosti
nekada{njeg
jugoslovenskog lidera
Pi{e

Mirha Dedi}
mirha@slobodna-bosna.ba

prostorijama Muzeja 25. maj

na beogradskom Dedinju
~uva se kilometar i po dokumenata iz Arhiva Josipa
Broza Tita! Gra|a je podijeljena u ~etiri fonda - kancelarija mar{ala
(od Drugog zasjedanja Avnoja do 1953.
godine),
kabinet
predsjednika
Republike (od 1953. do Titove smrti),
fond vrhovnog komandanta oru`anih
snaga i li~ni fond Josipa Broza Tita.
Najobimniji je dio koji se odnosi na
Titove me|unarodne aktivnosti. Tu su
originali pisama koja je mar{al dobijao
od ~lanova kraljevskih porodica i
najva`nijih dr`avnika tog doba Staljina, Willija Brandta, Nixona,
Hru{~ova, Indire Gandi, Nehrua...
Sa~uvani su i rukopisi i kopije njegovih
odgovora. Zabilje`ena je svaka ispravka, dilema kako bi trebalo da izgleda
kona~na verzija spisa. U njihovom
depou su i bilateralni sporazumi, pisma
Staljinu iz 1948. godine, prepiske sa
dr`avnicima tokom Hladnog rata.
Do 1999. Arhiv je bio smje{ten u
zgradi Mar{alata JNA, koja je
pogo|ena u toku NATO bombardovanja
Beograda. Me|utim, ni{ta od dokumenata nije uni{teno, jer je unaprijed sve
bilo spakovano u specijalne kutije i
izmje{teno. Stradao je samo dio registara, magnetofoni, priru~na biblioteka.
Titova rezidencija tako|e je stradala u
bombardovanju 1999., jer se u nju bio
uselio Slobodan Milo{evi}, otimaju}i
nju i susjednu vilu Mir nekada{njem

STRATE[KI RAZLAZ: Tito je u razgovoru

sa bosanskim politi~arima otkrio za{to
se razi{ao sa Aleksandrom Rankovi}em

SB U P
TITOV

Tito: Churchill mi je rekao da za svoje memorare

34

SLOBODNA BOSNA 5. 2. 2009.

Titova arhiva.qxd

2/4/2009

4:54 PM

Page 35

Arhiv Josipa Broza Tita /II/

PRODAVNICI
OVIH TAJNI

orare mogu zaraditi milion dolara; ba{ me briga!

5. 2. 2009. SLOBODNA BOSNA

35

Titova arhiva.qxd

2/4/2009

4:55 PM

Page 36

EKSKLUZIVNO

TITO O \ILASU

U ratu sam se grozio \ilasovih

svirepih ubojstava
U Bugojnu 6. aprila 1977. godine Tito je primio delegaciju
funkcionera Bosne i Hercegovine. Pored Hamdije Pozderca,
Milanka Renovice, Munira Mesihovi}a, na sastanku se se na{li i
Branko Mikuli}, Rato Dugonji}, Raif Dizdarevi}, Todo Kurtovi}.
Tito je govorio o partijskim neprijateljima i na~inima kako se sa
njima obra~unati i po prvi put otkrio kako ga je \ilas poku{ao likvidirati. Nakon {to je Branko Mikuli} kazao da je na djelu atak na najujglednije li~nosti na{e revolucije, Tito je kazao:
\ilasa ne}emo pustiti da se ovako pona{a, kao neki bik On u
Njema~koj izdaje knjige u kojima iznosi najgadnije stvari o nama, o
meni li~no, i o drugima. Njega }emo morati malo da pritegnemo. I to
ovog puta }emo dobro da pritegnemo. On jeste malo {izofrenik. Ne
osje}a se dobro ako se na njega ne vr{i neki pritisak. I{ao bih on rado
u zatvor. On ~eka da u svijetu bude u {pici, da ne{to zna~i. Sada se
pojavio veoma drsko i sada ima malo pisanije o njemu vani. Ali mi to
ne moramo do kraja tolerisati. Moramo ga onemogu}iti. Ina~e, }e uvijek iznalaziti ne{to da nam podmetne. Gra|ani Jugoslavije ne znaju
{ta su \ilas i takvi kao on radili. U tome i jeste stvar {to se to javno
ne ka`e. \ilas nije nikakav humanista, naprotiv, on je u ratu bio nevjerovatno okrutan prema ljudima. Ubijao je ljude sle|a i ne znaju}i ko
je da li je ~etnik, ili nije. Sje}am se jedne no}i kada i ja od njega
zamalo nisam stradao. Naime, tamo na Pivi jednog dana, \ilas je bez
ikakvog provjeravanja ubio jednog seljaka koji je do{ao u {umu.
Mo`da je taj seljak slu~ajno nai{ao tamo gdje smo logorovali. Pucanj
pu{ke me probudio. Pogledam - \ilas ba{ me}e pu{ku na rame, koja
se jo{ pu{i, a seljak u gunjcu le`i. No}u, kad smo krenuli dalje, ja
ja{em na ~elu kolone. I odjednom iz jedne vrta~e-tras, metak mi
pro|e pored uha, prosto ga zagrije. Zamalo ta~no u glavu, mo`da za
santimetar. Bilo je jo{ takvih i drugih stvari. Ili ono {to je napravio na
Pivi. O tome nikad niko nije pisao. Dobro bi bilo da neki borac o tome
ne{to ka`e. Ne moram ja o tome govoriti. Meni je to nezgodno. Svako
bi me poslije pitao - a za{to si ga dr`ao?.
Hamdija Pozderac je kazao: To {to on radi ne mo`e se braniti
{izofrenijom. Na {ta je Tito odgovorio: \ilas je velika lopu`a, ali on
kotira vani kao veliki mu~enik, kao zaslu`an ~ovjek u ratu, kao drugi
~ovjek poslije mene, {to uop{te nije ta~no. ^itava grupa profesora koji
primaju platu na Beogradskom univerzitetu idu u Ameriku, tamo
predaju i za svako predavanje dobiju po {est hiljada dolara. Dr`e predavanje protiv Jugoslavije, da narod sve to zna, s pravom bi nas izgrdio.
U drugom dijelu sastanka Tito je opu{teno ogovarao svjetske
dr`avnike. Za Jimmyja Cartera je rekao da je pravi provincijalac jer
Memorijalnom centru, ogra|uju}i ih
visokim zidom od ostatka kompleksa.
Na platou prema rezidenciji, u dijelu
bogatog parka, stoji Augustin~i}ev
Mar{al Tito, jedan od sedam odlijevaka
istog kipa koji je postavljen ispred
zgrade biv{e kasarne Mar{al Tito u
Sarajevu. Od 2003. Arhiv je smje{ten u
zgradi Muzeja 25. maj na Dedinju.
Slu`beni dio Arhiva gotovo u potpunosti je dostupan javnosti i histori~arima,
jo{ su samo dokumenti iz 1979. godine
pod embargom, i to do kraja godine
kada isti~e 30-godi{nji rok.

36

SLOBODNA BOSNA 5. 2. 2009.

svog ministra inostranih poslova do~ekuje na aerodromu umjesto u

kabinetu. Za Anvar El Sadata, egipatskog predsjednika, je kazao da
jako lo{e vodi spoljnu politiku i da zbog toga ne `eli da ga primi u posjetu.On me je ranije prili~no slu{ao, a sad je oti{ao predaleko. Nije
me poslu{ao u va`nim stvarima. Kad je tamo bio rat, ja sam mu rekao
da zauzmu Mitlu i jo{ jedan punkt prema Gidi. Me|utim, oni su stali
4 km prije Mitle i to su skupo platili. To je strategijska ta~ka. Pitao
sam ga za{to nije i{ao. On nije stao pod pritiskom izraelskih trupa,
ve} sam. Od nas je Egipat dobio 140 tenkova. Da Izraelci nisu stali,
mogli su i}i sve do Kaira, kazao je Tito i time otkrio koliko je uticao
na kreiranje dr`avne politike drugih zemalja.
Indira Gandi, po Titovoj ocjeni tako|e je pogrije{ila, {to je i{la na
izbore, a za to nije bilo vrijeme. Slabo je poznavala situaciju i propala
je. Uticala je na to i mjera o sterilizaciji mu{karaca, tako ne{to nerado se prihvata. Pa onda i taj njen sin Sand`aj Gandi joj je pomogao
da propadne. On se lo{e pona{ao. I Morad`i Desay (predsjednik
Indije) je neka slika. To je reakcionar par ekselans. Uvrijedio je sve
`ene, ocjenjivao je Tito bosanskom rukovodstvu svjetske
dr`avnike.

TRI RATNA DRUGA: Milovan \ilas,

Aleksandar Rankovi} i Josip Broz

Arhiv Josipa Broza izuzetno je

va`an za istra`ivanje i razumijevanje
historije Bosne i Hercegovine 20. vijeka. Bosanskohercegova~ki histori~ari,
me|utim, ni ne znaju koje sve arhive
postoje u Beogradu, iako se bez toga,
kako tvrdi kustos Arhiva Nada Panteli},
ne mo`e razumjeti BiH u 20. vijeku.

TITO NA SUTJESCI
U obilju gra|e koja jo{ nije
obra|ena i razvrstana reporteri na{eg
lista izdvojili su stenograme koji svjedo~e o Titovim brojnim posjetama BiH

i njegovim susretima sa bh. rukovodstvom.

Po~etkom septembra 1971. godine
Tito je sa suprugom Jovankom
boravio na Tjenti{tu gdje se susreo sa
gluma~kom ekipom koja je snimala
film Sutjeska. Svaki kadar, fotografiju i dijalog, Tito je nadzirao i evociraju}i uspomene iz rata, glumce savjetovao kako bi scene bili {to
autenti~nije. Bitka na Sutjesci za Tita
je bila najzna~nija tokom Drugog
svjetskog rata, zbog toga se i li~no
anga`ovao oko filma.

Titova arhiva.qxd

2/4/2009

4:55 PM

Page 37

Arhiv Josipa Broza Tita /II/

AMERI^KO-EVROPSKI DIJALOG:
Josip Broz sa ameri~kim
predsjednikom Jimom Carterom

TITO O \ILASU: Taj je

~ovjek bio progla{en
u inostranstvu za
humanistu, a to je la`.
Nikakav humanista
\ilas nije bio. Meni je
jako `ao Save {to je
poginuo. Bio je krupna
li~nost

Richard Burton, koji je u filmu glumio Tita, `alio se mar{alu da je prilikom snimanja gutao travu. Tito mu je
savjetovao da proba travu kiselicu
koja je, kako je rekao, mnogo ukusnija
od gula{a. Na napomenu Burtona, da
u~i srpskohrvatski jezik, Tito je kazao:
^uo sam da malo psujete prilikom snimanja, to je dobro, slobodno psujte.
Kada je Josipu Brozu saop{teno da
Ljuba Tadi} glumi narodnog heroja
Savu Kova~evi}a, Tito je obja{njavao
Ljubi kakav je zapravo Sava bio ~ovjek:
Sava je bio tako jednostavan
~ovjek. On je imao dje~ije srce. Ali ~im

BRIJONSKI PLENUM: Josip Broz je na

Brijunima ugostio tada najpopularniju
filmsku zvijezdu Sofiju Loren

je trebalo da se ne{to izvr{i, tu je on bio

nepomirljiv. Kada smo se prvi put sreli
na Pivi, on je drhtao. To je sna`an
~ovjek. Drhtao je jer sam ih ja zvao {to
su u Hercegovini napravili razne gluposti. Tamo su ubijali sve koji nisu
mnogo su ljudi pobili. Ja sam ih stra{no
kritikovao i kazao im da do|u. On je
bio vojnik i znao je {ta mo`e ~ekati. Bio
sam ljut, izgrdio sam ga, kad me je
malo pro{lo rekao sam mu - slu{aj,
Savo, nemojte to vi{e raditi, mi smo
danas vojska, moramo sve ~initi da {to
vi{e ljudi pridobijemo. Obe}ao je da
ne}e vi{e nikad. On je htio glavom kroz
zid, mislio je da sve mo`e sru{iti.
Juri{ao je ovdje, i tu je pao. A da je i{ao
tamo gdje sam ja skrenuo, ne bi mu bilo
ni{ta.
Za pogibiju Save Kova~evi}a Tito je
okrivio Milovana \ilasa.
Sava je imao Tre}u diviziju. On je
do{ao prekasno. Ja sam slao kurira za
kurirom. \ilas je bio predstavnik
Vrhovnog {taba, a Sava je bio njemu
pot~injen. \ilas je bio ~as da idu ovamo,
~as tamo i na kraju kasno je odlu~io na
koju }e stranu. On je sa Petom
crnogorskom i Mostarskim bataljonom
krenuo na juri{ ovuda i tu je izginuo i
Mostarski bataljon. Onda su se svi
takozvani rodoljubi ra{trkali. \ilas je
pobjegao sa svojom `enom Mitrom. Sa
njima su htjele i neke djevojke,
me|utim, oni su ih tukli i tjerali ih od
sebe, da ne idu sa njima. Ja to samo sad
vama govorim. Jer taj je ~ovjek bio
progla{en u inostranstvu za humanistu,
a to je la`. Nikakav humanista \ilas nije
bio. Meni je jako `ao Save {to je poginuo.
Bio je krupna li~nost.

HISTORIJSKO
NE MEMOARIMA
Na primjedbu glumca Hardyja
Krgera da bi sva svoja sje}anja iz rata
trebao da zapisuje, Tito je kazao:
Jesam, ali nisam sve. Ameri~ka firma
mi je jo{ prije dvije godine ponudila
milion dolara za memoare. Kazali su mi
^er~ilu smo dali milion dolara, da}emo
i vama. Memoari }e po prilici imati
osam knjiga, vi{e nego ^er~ilovi. Nude
se talijanske i ameri~ke firme.
Me|utim, ja nemam vremena. [ta }e
meni milion dolara? Uvijek kad imam
neki milion, ja ga dam negdje.
Richard Burton je usko~io u Titov
govor: Ja sam toliko o vama pro~itao
da mogu sigurno pomo}i. Postao sam
stru~njak za vas. Evo nudim se da
pomognem u pisanju memoara.
Tito je potom po~eo da evocira
uspomene na bitku na Sutjeci: Uvijek
kada do|em ovdje uhvati me neka nos5. 2. 2009. SLOBODNA BOSNA

37

Titova arhiva.qxd

2/4/2009

4:56 PM

Page 38

EKSKLUZIVNO

OBRAUN SA UNUTRA[NJIM NEPRIJATELJIMA

Rankovi}a smo pratili i demaskirali

U maju 1976. godine Josip Broz je primio
kazao da se u zemlji sve vi{e ispoljavaju svi
rukovodstvo Slu`be bezbjednosti Jugoslavije
vidovi nacionalizma i da je otkriveno osam
koje ga je informisalo o ilegalnom formiranju
ilegalnih grupa koje djeluju u zemlji sa
paralelne partije KPJ i poku{ajima dr`avnog
nacionalisti~kih pozicija.
udara. Franjo Herljevi}, tada{nji savezni
Procjenjujemo da }e nacionalizam i
sekretar za unutra{nje poslove, podnio je Titu
nadalje biti jedan od najrasprostranjenijih
izvje{taj koji je ozna~en sa strogo povjerljioblika neprijateljskog djelovanja i da bi u
vo.
svakom trenutku zao{trenih me|unarodnih
Titovu najve}u pa`nju je izazvalo
odnosa ili odre|enih unutra{njih te{ko}a bio
Herljevi}evo referisanje da ekstremni informkori{ten kao platforma i drugih grupacija
birovci, djeluju}i u sprezi sa IB emigracijom,
unutra{njih neprijatelja. Ovo tim prije {to
rade na stvaranju partije paralelne sa
unutra{nji i spoljni neprijatelji procjenjuju
Savezom komunista, takozvane nove
da je to najefikasniji put u razbijanju
Komunisti~ke partije Jugoslavije, a sa krajnjim
Jugoslavije. Kler sistematski koristi sve
ciljem uspostavljanja birokratsko-etatisti~kog
mogu}nosti da ostvari {to ve}i svoj uticaj.
sistema u zemlji i uklju~ivanja Jugoslavije u
Preduzimaju se organizovane akcije za okuisto~ni blok. Sve se to odvija pod neposrednim
pljanje gra|ana oko {irih vjerskih manirukovodstvom Milete Perovi}a, koji je obavifestacija koja se ~esto koriste u nacionalODBRANA I SAMOZA[TITA: Josip
jestio ekstremne IB grupe da je 6. aprila
isti~ke i neprijateljske svrhe. Raspola`emo,
Broz, pasionirani je lovac
odr`an VI kongres ilegalne KPJ I da je u novi CK
dru`e Predsjedni~e, ozbiljnim indikacijama
izabrano 68 ~lanova. Ekstremni IB emigrant u
o pripremama teroristi~ke emigracije za
Pragu Sinanovi} obavijestio je Perovi}evog predstavnika iz Pariza da
nove akcije u zemlji, prilikom kojih planiraju upotrijebiti biohemijska
nema problema oko nabavke oru`ja za potrebe emigracije, ali da se
sredstva sna`nog dejstva.
kao najve}i problem postavlja pitanje kako organizovati kanal za njeTito je tra`io vi{e informacija, ko je dao novac da se odr`i kongovo prebacivanje u zemlju. IB emigracija preduzima mjere i za
gres nove partije.
povezivanje sa ekstremnom ~etni~kom emigracijom na zapadu. Iz
Ne vjerujem da kod nas u Jugoslaviji ne postoji neki centar.
punkta u Be~u ve} je najavljen dolazak pojedinaca u Pariz radi izrade
Mo`e taj centar biti sastavljen od nekoliko ljudi koji se ne eksponirateksta sporazuma o saradnji. Procjenjujemo da se ovde radi o
ju. Ja bih to htio da otkrijemo. Po mom mi{ljenju, mi smo suvi{e malo
poku{ajima stvaranja takozvane koaliciona vlade. Nije isklju~eno da
upoznati sa dr`anjem pojedinaca. Uzmimo, recimo, Rankovi}a, pa
bi i ostale emigracione grupacije tra`ile spoj sa takvom vladom radi
generala Jak{i}a. Tra`ili su izvje{taj {ta sam ja radio u Parizu, nije to
stvaranja zajedni~kog fronta u borbi protiv Jugoslavije.
sitna radoznalost, nego je to povezano sa ne~im. Ja bih vrlo budno
Zbog politi~ke delinkvencije, prema Hrljevi}evim rije~ima, u
pratio te ljude. Ako se ne{to sazna, odmah se treba i}i na partijski
posljednih godinu dana podnijeto je 1.715 krivi~nih prijava i 5.827
sastanak, brate moj, pa da se istjera na ~istac. Imamo tu i disciplinzahtjeva za pokretanje prekr{ajnog postupka. Herljevi} je tako|e
ski sud.

TITO O ^ETNICIMA: Zauzeli smo Po`egu, onda organizovali ofanzivu na

Ravnu goru. Onda je Dra`a vidio da vrag za {alu ne zna. Njegov kapetan
Miti} pao je na koljena i molio da prekinemo
talgija. Mi smo imali mnogo borbenih
epizoda, ali nigdje nije bilo kao ovdje.
Ka`u mi da }e snimati film U`i~ka
republika. Bojim se da to ne}e biti ono
{to bi trebalo. I tamo nije bilo lako. Ipak
smo mi imali prili~no vojske tada.
Dosta smo se i sa ~etnicima iscrpili.
Tito se prisje}ao kako je jedva ostao `iv
u bici kod U`ica:
Mi smo se sklonili na jedan seoski
put, le`imo ovako jedan do drugoga, a
sa svake strane `ivica. Avioni lete i oni
nas vide gdje smo se sklonili. Naperili
sa mitraljezom nisko, ali sve van `ivice.
Hadson me pita, a kuda on to puca.
Reko, pusti ga u |avolju mater, neka
puca dalje tako, ako po|e po sredini
gotovi smo. Pogledam naprijed, na sto

38

SLOBODNA BOSNA 5. 2. 2009.

metara idu Nijemci sa kacigama u stroju. Prvi je sko~io Veljko Dragi~evi},

bacio sve sa sebe i onaj te{ki kaput i
pi{toj, sve. Za njim ovaj Englez. A
Englez je bio visok, duga~kih nogu, pa
je i{ao kao trka}i konj. A ja imam jedan
ko`nati kaput od krzna i ne}u ja ni{ta da
bacim. A svi remeni na meni, pa
mauzer, dvogled, baterija, pa svega
vraga, i sad ja zadnji tr~im. A Nijemci
sa ma{inkama, pr{talo na sve strane, ~as
spreda, ~as pozadi. I ja samo ~ekam kad
}e u mene, ali ipak tr~im. Ali tr~im
slabo, te`ak sam. I bogami, najedanput,
ve} se smra~ilo, oni pucaju idu za
nama, to jest za mnom i ja vidim svetle}a granata sa ceste ispred mene presje~e vazduh. Do tuda smiju po}i, dalje

Titova arhiva.qxd

2/4/2009

4:56 PM

Page 39

Arhiv Josipa Broza Tita /II/

BRANKO MIKULI] - JOSIPU BROZU

U BiH imamo oko deset

hiljada karabina
Na prijemu bosanskog rukovodstva u
Bugojnu 1976. godine Branko Mikuli} je
informisao Tita o tertorijalnoj odbrani i
samoza{titi u BiH.
Dru`e Tito, mi imamo sada u Bosni i
Hercegovini oko 150 hiljada ljudi koji imaju
oru`je u li~nom vlasni{tvu, sa dozvolama.
Spomenuo bih da mi imamo kod lovaca u
BiH 10.000 karabina sa snajperima, to je
divizija snajperista. To je snaga dosta velika
i mi se time bavimo, kako da to sve skupa
organizujemo. Prema direktivama iz
Papuka formirali smo komisije za
dru{tvenu samoza{titu u svim osnovnim
organizacijama Saveza komunista u
Republici. U njima je okupljeno oko 30 hiljada najboljih komunista u BiH. Kona~no, svi
smo mi op{tenarodna odbrana.
Na to je Tito kazao:
Po pitanju teritorijalne odbrane i
samoza{tite va{a je republika najbolje organizovana u Jugoslaviji. Trebalo bi tako da se
radi u svim republikama, da taj sistem bude
jedinstven. Moram vam re}i da smo, sem u
Nijemci ne smiju i}i. Bilo je lijepo da
su njema~ke trupe samo po danu ratovale. Ina~e bih ja obrao bostan.
Richard Burton se raspitivao koliki
je bio odnos poginulih izme|u partizana i Nijemaca i da li su Nijemci imali
Titovu sliku.
Oni su imali 5-6 hiljada mrtvih, a
mi osam hiljada. Ovdje ima 3.500
zakopanih, ali ima hiljade kojima
grobova ne zna{. A odnos je bio
127.000 njihovih i 20.000 na{ih. Od tih
dvadeset hiljada tri hiljade je bilo ranjenih. Na{i su morali brzo ozdraviti, nije

POZDRAV IZ BUGOJNA:
Biv{i jugoslovenski lider
hvalio se lova~kim
podvizima

Bosni i Hercegovini, u zemlji na jakom

niskom nivou samoza{tite. U NOB to je bila
jedna stvar, cijeli narod se tukao, imali smo
sistem bezbjednosti i tu op{tenarodnu
odbranu. Sada se sve republike treba da
ugledaju na koncept kakav je u BiH.

VELIKO UZAJAMNO
POVJERENJE: Josip
Broz i Branko
Mikuli}

se gledalo da li je rana sasvim

zalije~ena ili nije. Neki koji nisu mogli
da idu dalje sami su se ubijali.
Nije ni Dra`a Mihajlovi} znao kako
izgledam. On je sve mislio da sam ja
Rus. Ja sam bio kod njega u Struganiku
u ku}i vojvode Mi{i}a, da se dogovorimo da i oni idu u borbu. Mene je on
do~ekao sa jedno 15 `andarma onih
zadriglih, kod ~etnika je ovako duga
kosa bila. Do~ekao me je prije nego {to
sam do{ao do ku}e. On si|e s konja i ja
si|oh s konja. Onda me zagrli i poljubi,
i ka`e: Slu{aj, burazeru, odakle si ti?
Rekoh, vojna tajna. Ma nemoj, ka`e. A
ja sam imao malo ruski naglasak, ipak
mi je ostalo, bio sam tamo {est godina.
A malo sam i hotimi~no kvario jezik.
Oni su uvijek mislili da sam ja neki
ruski vi{i oficir, i to neki general, a ne bi
htjeli sa Rusima da se konfrontiraju,
ako bi se meni ne{to desilo. Dra`a me je
zbog toga jako re{pektovao i to mi je
dobro i{lo. Drugi put sam se s Dra`om
sreo na Ravnoj gori. Spremali su se da
nas napadnu u U`icama, a ja sam i{ao
da ga razuvjerim, da nema smisla da se
borimo. Od Rodoljuba ^olakovi}a sam
~uo da oni na Ravnoj gori dobro
ugo{}avaju sa gibanicom. I ja sve
~ekam, `eljan sam i ja gibanice, sve
~ekam kad }e iznijeti gibanicu. Kad

do|e udovica pokojnog Mi{i}a, ka`e

gospodine pukovni~e, ho}emo li ovako
da vas pogostimo i iznese samo crnu
kafu. E, rekoh, sve propade!
Dra`a se pravio da je veliki vojni
takti~ar i strateg. Nije on bio lo{ oficir,
bio je sposoban. Ali je htio malo da me
impresionira. Te no}i smo napravili
sporazum. Obe}ao sam da }u im dati
2.500 pu{aka i pet miliona dinara. Oni
ne}e stupati u borbu, ali nas ne}e napadati. Kada bude do{lo vrijeme, idemo
zajedni~ki u borbu. Ja sam znao da ne}e
biti ni{ta od toga. Ujutru smo se Dra`a
i ja lijepo izljubili. Vratimo se u U`i~ku
Po`egu, a ona je bila u njihovim rukama. Do|emo do mosta tamo stoji jedan,
podificir, ~etnik, ne da dalje. U, reko,
bogamu, Crni, bi}e gusto. Oka~im svoj
mauzer, pobi}emo ka`em koliko
mo`emo, a i oni }e nas sigurno.
Do|emo u kasarnu, a tamo nas okru`ila
bolumenta pijanih ~etnika zakrvavljenih o~iju. Ja tra`im komandanta da
mu ka`em da smo sa Dra`om sve uredili. Nema komandanta.

SUSRET TITO - DRA@A

Razgovarao je sa Dra`om. To je
dosta dugo trajalo. Rekao sam Crnom
da sko~imo van, a Crni ka`e nemoj ti, ja
}u. Crni je bio hrabar, ode van i ka`e {ta je ljudi, {ta vi ho}ete sa nama, mi
smo sa Dra`om sve dogovorili. A oni su
to vrijeme iskoristili da miniraju most.
Trebali su nas na mostu dignuti u vazduh. Me|utim do|e Gligori} i re~e:
Izvinite, dru`e Tito, imao sam razgovor
za Dra`om, rekao mi je da vam se ni{ta
ne smije dogoditi. ^im sam do{ao u
U`ice, odmah sam naredio da se dvije i
po hiljade pu{aka {to prije po{alju za
Ravnu goru, a za pet miliona dinara
sam rekao da malo pri~ekaju. Me|utim,
oni nisu ~ekali da dobiju te pare, nego
su odmah stupili u akciju. Mobilisali i
napali na sve strane. Me|utim, ja sam
poslao na{e omladince za Po`egu, tamo
su razbili u parampar~ad osam stotina
~etnika, molim te lijepo. A o~evi su bili
~etnici, a sinovi partizani. Zauzeli smo
Po`egu, onda organizovali ofanzivu na
Ravnu goru. Onda je Dra`a vidio da
vrag za {alu ne zna. Njegov kapetan
Miti} pao je na koljena i molio da
prekinemo. Prestanite, ka`e, obustavite
vatru, to je pokolj, pokolj izme|u Srba.
Rekoh, nismo mi htjeli pokolj, htjeli
smo da se zajedni~ki borimo. I zamislite vi u ono vrijeme, ja izdam
nare|enje - obustaviti! A sve se tamo
razbijalo, razbje`ali se ~etnici. Na{a je
vojska gun|ala, za{to ne damo da ih likvidiramo na Ravnoj gori. Me|utim,
slu{ali su komandu.
5. 2. 2009. SLOBODNA BOSNA

39

Evropa.qxd

2/3/2009

5:57 PM

Page 40

EVROPA, ODMAH

STRAH OD
AMERI^KOG
PROTEKCIONIZMA
Paket gospodarskih poticaja vrijedan 819
milijardi dolara, koji je nedavno izglasao
ameri~ki Kongres, sadr`i i slogan kupujmo
ameri~ko, {to izaziva strah od protekcionizma
u Evropi. Kontroverznim amandmanom `eli se
najve}im dijelom zabraniti kupnja stranog
`eljeza i ~elika za infrastrukturne projekte koje
}e se finansirati predvi|enim novcem. Evropska
komisija najavljuje poduzimanje odgovaraju}ih
mjera ako se usvoji zakon koji }e zabraniti kupnju ili prodaju evropske robe na ameri~kom teritoriju. Prijedlog zakona, uz nekoliko izuzetaka,
zabranjuje kori{tenje novca za infrastrukturne
projekte ako cjelokupno `eljezo i ~elik kori{teni
u projektu nisu proizvedeni u SAD-u.

ISLAND ZA DVIJE
GODINE U EU?
S obzirom da Island ima puni pristup tr`i{tu
EU-a kroz Evropski sporazum o slobodnoj trgovini i Evropski gospodarski prostor, a zakonodavstvo mu je uvelike uskla|eno s onim EU-a,
ova zemlja bi mogla u}i u Evropsku uniju prije
drugih zemalja koje se nadaju ~lanstvu. To zna~i
da ima lak{u doma}u zada}u od zemalja
isto~ne Europe. Britanski Guardian je nedavno
objavio da bi Island mogao priklju~iti 2011., a Oli
Rehn, povjerenik za pro{irenje, nagovijestio je
da bi se, u slu~aju da Island uskoro podnese
kandidaturu i pregovori se brzo zavr{e, Hrvatska
i Island mogli uklju~iti u EU paralelno. Nova
islandska vlada razmotrit }e pitanje pristupa
Evropskoj uniji i uvo|enja eura, no referendum o
EU-u ne o~ekuje se skoro. Nova vlada najavila je
da }e uspostaviti parlamentarni odbor koji }e
razmotriti pitanje pristupa EU i uvo|enja eura
umjesto posrnule krune.

40

SLOBODNA BOSNA 5. 2. 2009.

Protesti radnika u evropskim zemljama produbili su

nereda od onih koji su 1968. go

Masovna otpu{tanja ra
Evropu o~ekuju jo{ `e{
Pi{e

Danka Savi}
danka@slobodna-bosna.ba

redvi|anja stru~njaka nimalo ne ohrabruju - {trajkovi

koji su zahvatili evropske
zemlje samo su po~etak, ali
najte`e tek dolazi. Najprije
su se na udaru na{le banke, sada su na
redu kompanije koje, zbog pada
potra`nje, ve} prave spiskove za
masovno otpu{tanje radnika. Odr`ati
zaposlenost sada je pravi izazov za
mnoge evropske zemlje. Pro{losedmi~ni masovni protesti u Francuskoj
koju su uslijedili u strahu od nezaposlenosti i zbog nezadovoljstva vladinim paketom mjera za stimulisanje
gospodarstva u ovoj zemlji nisu zabilje`eni jo{ od 1968. godine. Christine
Lagarde, francuska ministrica finansija, upozorila je na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu da Evropu
o~ekuju novi socijalni nemiri ako se
hitno ne preduzmu mjere za
ubla`avanje posljedica krize. U
Francuskoj je pro{le sedmice u vi{e
gradova iza{lo skoro milion ljudi na
ulice. Nedavno je poslije vi{emjese~nih protesta pala islandska vlada, a
revoltirani radnici pobunili su se ne
samo u Francuskoj i [panjolskoj nego
i Letoniji, Litvaniji, Britaniji, Ma|arskoj i Bugarskoj. Problem nezaposlenosti mu~i ekonomski razvijene
evropske zemlje - tako je, recimo, u
Njema~koj broj nezaposlenih porastao pro{log mjeseca za 56.000, {to je
tre}i uzastopni skok i najve}i za gotovo ~etiri godine. Prema zvani~nim
najavama, narednih mjeseci se
o~ekuje dalji rast broja nezaposlenih,
a ekonomski stru~njaci predvi|aju da
}e do kraja godine Njema~ka imati
pola miliona vi{e nezaposlenih.
Prema zvani~nim podacima, broj
nezaposlenih porastao je sada na
ukupno 3,26 miliona. Predvi|anja

STRAH OD GUBLJENJA
POSLA: [irom Evrope
radnici su iza{li na ulice
tra`e}i efikasnije mjere
za o~uvanje radnih mjesta

tako|er upozoravaju da }e Francuzi i

dalje nastaviti da organiziraju uli~ne
proteste, budu}i da je krajem godine
broj nezaposlenih pove}an za gotovo
pedeset hiljada. Tokom pro{le godine
u ovoj se zemlji 200.000 ljudi prijavilo
birou za nezaposlene, a u oktobru je
ukupan broj nezaposlenih porastao na
dva miliona. Za srednjoevropske
zemlje, tako|er, o~uvanje zaposle-

Evropa.qxd

2/3/2009

5:57 PM

Page 41

EVROPA, ODMAH

rodubili su strah od izbijanja jo{ ve}ih gra|anskih

u 1968. godine potresli Evropu

ja radnika tek slijede,

{ `e{}i socijalni nemiri

LIBERTAS POSTAJE
EVROPSKA
STRANKA
Euroskepti~na stranka Libertas, na ~ijem je
~elu Declan Ganley, postupno gradi svoju politi~ku mre`u otkako je predvodila uspje{nu kampanju protiv Lisabonskog ugovora u Irskoj pro{le
godine. Libertas ima dvoje ~lanova iz Francuske i
po jednog iz Cipra, Britanije, Gr~ke, Finske,
Bugarske i Estonije, a osniva ogranak i u Poljskoj.
Sa priznavanjem zahtjeva da postane evropska
stranka, Libertas }e ostvariti pravo na podr{ku iz
evropskog prora~una. Evropske stranke mogu
dobiti evropski novac ako se namjeravaju kandidirati na izborima za Evropski parlament, ako
po{tuju demokratska na~ela i ako imaju ~lanove iz
barem ~etvrtine dr`ava ~lanica EU-a.

ITALIJA I BiH PRVE

U EVROPI PO BROJU
KAZNENIH DJELA
Po broju kaznenih djela po stanovniku,
Italija se zajedno s Bosnom i Hercegovinom
nalazi na prvom mjestu u Evropi, izjavio je
milanski sudac Giuseppe Grechi. U ovoj je zemlji
tokom pro{le godine po~injeno 714 ubistva, a u
Palermu je porastao broj mafija{kih ubistava,
dok se u gradovima na sjeveru Italije, poput
Bologne, pove}ao broj razbojni{tava i silovanja,
objavili su mediji pozivaju}i se na talijanske
suce i dr`avne odvjetnike. Talijanski suci i
dr`avni odvjetnici protestirali su pro{le sedmice
zbog katastrofalnog stanja u pravosu|u.

nosti }e biti klju~ni prioritet. ^e{ka,

Slova~ka i Poljska ne `ele da se
dodatno zadu`uju zbog krize.
Slova~ka i Poljska bi, ina~e, prema
procjenama finansijskih ku}a, trebale
ostati izvan recesije sa odre|enim
privrednim rastom. Slova~ka, kao i
Poljska najavile su da }e pla}ati
stambene kredite gra|anima ili dio
rate, koji zbog krize ne budu u

mogu}nosti otpla}ivati. Novoizabrani {ef slova~ke diplomatije Miroslav Laj~ak u intervjuu za Hospodarske novini ka`e da je ja~anje
ekonomske dimenzije diplomatije
sada slova~ki prioritet, a recept za to
vlada vidi u efikasnijem kori{tenju
sredstava iz Evropske unije, aktivnijoj pomo}i izvozu i privla~enju
stranih ulaganja.

BOSANSKO
IZDANJE KNJIGE
ME\UNARODNI
PARLAMENTI
Tokom ovosedmi~ne zvani~ne posjete BiH
Llusa Marie de Puiga, predsjednika Parlamentarne
skup{tine Vije}a Evrope, promoviran je bosanski prevod njegove knjige Me|unarodni parlamenti, u
izdanju Parlamentarne skup{tine BiH. Knjiga podvla~i sve ve}u va`nost me|unarodnih parlamenata u
svijetu i govori o ~etrdesetak parlamenata.

5. 2. 2009. SLOBODNA BOSNA

41

Biznis.qxd

2/3/2009

5:55 PM

Page 42

Priredio: Asim Metiljevi}

Business

Jedna ponuda za KTK Visoko Zao{trena konkure

ASA PREVENT PREUZIMA KTK VISOKO

Na poziv Federalne agencije za privatizaciju, kojom je
ogla{ena prodaja dvije fabrike Ko`arsko-tekstilnog kombinata
Visoko - Tvornica za preradu ko`e i krzna te Tvornica za
proizvodnju obu}e - pristigla je samo jedna ponuda. Kako smo
doznali, za preuzimanje ove dvije tvornice zanteresirana je
ASA Prevent grupa u ve}inskom vlasni{tvu Nijaza Hastora,
koja je jo{ prije nekoliko godina s federalnom Vladom pregovarala o preuzimanju KTK. No, kako od tih pregovora nije bilo
ni{ta, Prevent je u Visokom izgradio novu tvornicu za preradu
ko`e koja posluje pod nazivom Prevent Leather. U toj tvornici
Prevent ve} nekoliko godina proizvodi ko`ne presvlake za
nekoliko vrsta luksuznih automobila iz porodice VW, a preuzimanjem dvije postoje}e tvornice koje su u ve}inskom
dr`avnom vlasni{tvu, Prevent namjerava pro{iriti djelatnost. U
dvije viso~ke tvornice koje federalna Vlada namjerava prodati
trenutno je uposleno 456 radnika a knjigovodstvena vrijednost
PRO[IRENJE PROIZVODNJE:
U preuzetim pogonima KTK
Visoko Prevent namjerava pro{iriti
proizvodnju autopresvlaka

42

SLOBODNA BOSNA 5. 2. 2009.

kapitala procijenjena je na oko 45 miliona KM. Me|utim, obje

tvornice optere}ene su vi{egodi{njim kreditima, neizmirenim
obavezama prema fondovima i radnicima, pa }e glavnina
novca ostvarenog od prodaje oti}i na izmirenje dospjelih
obaveza. U najboljem slu~aju, na ovoj transakciji Agencija za
privatizaciju mogla bi inkasirati 4-5 miliona KM.
Uprkos sna`nom valu ekonomske recesije koji je potopio
evropsku automobilsku industriju, ASA Prevent grupa
poslovnu 2008. godinu okon~ala je s rekordnim bruto prihodom od preko 800 miliona maraka, {to je neznatno manje od
bruto prihoda koji je protekle godine ostvarila prvoplasirana
kompanija u BiH - Elektroprivreda BiH. No, poslovni rezultat
ASA Prevent grupe u 2009. godini ni izbliza ne}e biti kao
pro{logodi{nji, zbog drasti~nog smanjenja porud`bi iz inostranstva i o~ekivanog pada prodaje novih automobila u BiH od
najmanje 10 posto.

Biznis.qxd

2/3/2009

5:56 PM

Page 43

na konkurencija na tr`i{tu osiguranja Pozadina povla~enja ^EZ-a iz Gacka Sna`an rast zadu`enosti gra|ana

^EZ ZA
GACKO NEMA
NOVCA
Iako je Eva Novakov, predstavnica za {tampu ^EZ-a, odlu~no
demantirala glasine prema kojim se
^EZ iz Gacka namjerava povu}i
zbog nadolaze}e finansijske krize i
sve oskudnijih izvora kreditnog
zadu`ivanja u evropskim bankama,
sve je vi{e informacija koje govore
u prilog upravo toj tezi. Mo`da i
klju~ni argument ponudio je
Vladimir [macl, ~lan uprave ^EZ-a,
koji je na jednom internetskom
portalu sredinom januara najavio
povla~enje ^EZ-a jer su se u proteklim mjesecima uslovi za investiranje u energetski sektor dramati~no promijenili zbog banaka
koje su poo{trile uslove za kreditiranje takvih projekata. Nasuprot
svojim kolegama iz ^EZ-a koji su
najavu povla~enja iz Gacka obrazlo`ili birokratskim preprekama
Vlade RS-a, [macl je odgovornost za povla~enje prebacio na
globalnu ekonomsku recesiju.
Njegovo obrazlo`enje djeluje puno
uvjerljivije, budu}i da i puno
sna`nije kompanije od ^EZ-a sve
u~estalije nailaze na zatvorena
bankarska vrata.
To me|utim nikako ne zna~i da
je Vlada RS-a potpuno amnestirana
od odgovornosti za povla~enje
^EZ-a. Ugovor s ~e{kom kompanijom potpisan je jo{ prije skoro
dvije godine, dakle u vrijeme kada
se bankarska kriza nije ni nazirala
pa je te{ko na}i razumno opravdanje
za toliko duge pripreme za izgradnju
nove termoelektrane.
Jednako poput RS-a, i Federacija BiH nepovratno je propustila
jedinstvenu priliku da prije kriznog
finansijskog vala zapo~ne izgradnju osam novih elektroenergetskih
objekata vrijednih 7 milijardi KM.
Narednu {ansu BiH }e pri~ekati
barem tri-~etiri godine koliko }e,
izgleda, potrajati ekonomska kriza.
Tako }e BiH, zbog birokratskopoliti~kih barijera, umjesto izvoznika postati uvoznik elektri~ne
energije.

SARAJEVO OSIGURANJE
ZADR@ALO LIDERSTVO
Iako je u 2008. godini konkurencija na tr`i{tu osiguranja Federacije BiH dodatno
zao{trena ulaskom nekoliko krupnih igra~a, Sarajevo osiguranje s bruto premijom od
preko 53 miliona KM uspjelo je ne samo zadr`ati nego i u~vrstiti lidersku poziciju.
Tr`i{ni udio Sarajevo osiguranja iznosi 16 posto, odnosno 2,20 posto vi{e od drugoplasirane ku}e Bosna-sunce osiguranje (BSO), koja je ujedno napravila i najve}i tr`i{ni
proboj dostigav{i iznos premije od preko 46 milion KM. Uz BSO, zna~ajan proboj
zabilje`ila je i osiguravaju}a ku}a VGT koja je izbila na sedmo mjesto s premijom od
blizu 24 miliona KM ((tr`i{ni udio 7,15 posto). Ve}ina ostalih kompanija zadr`ala je
ranije dostignute pozicije.
Prema dostupnim informacijama, ukupna bruto premija osiguravaju}ih dru{tava u
Federaciji BiH na kraju 2008. godine iznosila je 335 miliona KM, i u pore|enju s 2007.
godinom ve}a je za 12,9 posto, {to je iznena|uju}e visok rast.

GRA\ANI BiH U PROSJEKU DUGUJU 850 EURA

Prema posljednjim podacima Centralne banke BiH, svaki stanovnik BiH u prosjeku je
du`an 1 700 KM (850 eura) a svi gra|ani zajedno komercijalnim bankama duguju 6,7 milijardi KM, odnosno 3,35 milijardi eura. Najmanje zadu`eni u regiji su gra|ani Srbije koji u
prosjeku po glavi stanovnika duguju 570 eura, dok su najzadu`eniji Hrvati s 3.987 eura po
svakom stanovniku. U cijelom regionu zadu`enost gra|ana raste po prosje~noj stopi od
preko 10 posto, dva puta br`e od stope rasta GDP-a!

5. 2. 2009. SLOBODNA BOSNA

43

Costa.qxd

2/4/2009

4:44 PM

Page 44

SLU^AJ DA COSTA

DIPLOMATA
HILJADU LIC

Samozvani ambasador je prodavao gorivo firmi INA za 20

44

SLOBODNA BOSNA 5. 2. 2009.

Costa.qxd

2/4/2009

4:45 PM

Page 45

Ko je protjerani ambasador Gvineje Bisao

Foto: Milutin Stoj~evi}

Predsjedni{tvo Bosne i Hercegovine pro{le sedmice

donijelo je odluku o progla{enju ambasadora afri~ke
dr`ave Gvineje Bisao DESIDERIUSA OSTROGONCA
DA COSTE nepo`eljnom osobom u BiH; iza {turih
saop}enja Ministarstva vanjskih poslova i ~lanova
dr`avnog vrha krije se pri~a o jednom od najve}ih
svjetskih prevaranata, koji je, osim u na{oj dr`avi,
godinama operirao u brojnim evropskim zemljama i
ilegalnim radnjama stekao milionske nov~ane iznose;
SB otkriva ko je zapravo ambasador Da Costa i
donosi ekskluzivne informacije o obimnoj istrazi koju
su protiv la`nog diplomate vodili INTERPOL i SIPA
Pi{e

Maja Radevi}
maja@slobodna-bosna.ba

ZASTAVA NA POLA KOPLJA:

Ambasador Desiderius Ostrogonac
Da Costa netragom je nestao iz
sarajevske rezidencije na Grbavici

A SA
LICA

ulici Radni~ka na broju 2, u

sarajevskom naselju Grbavica,
nalazi se Ambasada Gvineje
Bisao u kojoj je donedavno
stanovao Desiderius Ostrogonac Da Costa, ambasador pomenute
dr`avice u zapadnoj Africi, koji je u proteklih pet godina tu funkciju obavljao
istovremeno u Bosni i Hercegovini i
Crnoj Gori. Po~etkom pro{le sedmice,
~lanovi Predsjedni{tva BiH donijeli su
odluku da ambasadora Da Costu,
doju~era{njeg ravnopravnog ~lana diplomatskog kora u BiH, proglase personom
non grata, i dali mu rok od 48 sati da
napusti zemlju. Iz Ministarstva vanjskih
poslova BiH kratko (i nejasno) su
saop{tili da su razlog protjerivanja Da
Coste diskreditiraju}i podaci koji su
sakupljeni o ovom diplomati, te radnje
nespojive sa ambasadorskom funkcijom.
Pri~a je, me|utim, mnogo interesantnija
od amaterskih poku{aja zata{kavanja
mo`da i najve}eg diplomatskog skandala
u povijesti na{e dr`ave.

SLATKORJE^IVI
DIPLOMATA
U vrijeme dok je tro~lano Predsjedni{tvo donosilo odluku da je Desiderius Ostrogonac Da Costa nepo`eljan
na teritoriji BiH, istog tog ambasadora
`eljno su o~ekivali na @upanijskom sudu
u Rijeci, gdje mu je 23. januara bilo
zakazano ro~i{te. Naime, u susjednoj
Hrvatskoj, gdje je obavljao funkciju
otpravnika poslova Gvineje Bisao prije
nego {to se preselio u BiH i Crnu Goru,

protiv Da Coste je jo{ u aprilu 2004.

godine pokrenut sudski postupak zbog
mnogobrojnih kriminalnih radnji, izme|u
ostalog falsifikovanja diplomatskih isprava, davanja i primanja mita, falsifikovanja
plovidbenih dozvola na osnovu kojih su
se kupovale jahte bez pla}anja carine i ilegalnog posjedovanja oru`ja, te onog najzna~ajnijeg za Da Costinu `ivotnu i profesionalnu egzistenciju - la`nog predstavljanja. Na ro~i{tu u Rijeci Da Costa se,
nimalo iznena|uju}e, nije pojavio.
Javio se putem svog branitelja, koji
nam je dostavio nekakvu lije~ni~ku potvrdu kako je Da Costa navodno slomio
nogu, te da zato nije u mogu}nosti da
do|e, kazao nam je Zoran Sr{en, glasnogovornik rije~kog @upanijskog suda.
Trenutno provjeramo njegove navode, a
nova rasprava je zakazana za mart ove
godine.
Desiderius Ostrogonac Da Costa u
Hrvatskoj se prvi put pojavio 1999.
godine. U po~etku se predstavljao kao
prvi sekretar Veleposlanstva Gvineje
Bisao u Zagrebu, a sebi je, uz to, dodijelio titulu doktora, tvrde}i da je doktorirao
pravo u Heidelbergu u Njema~koj.
Zahvaljuju}i svojoj snala`ljivosti i slatkorje~ivosti, brzo se infiltrirao me|u
hrvatsku diplomatsku i politi~ku kremu. Dru`io se sa biznismenima, politi~arima i ljekarima, a neki od njih su,
nakon {to je 2003. izbio skandal sa njegovim la`nim predstavljanjem, hrvatskim
novinarima pri~ali kako je la`ni diplomata bio izuzetno {armantan i na diplomatskim prijemima redovno u centru
pa`nje, zabavljaju}i zvanice anegdotama
o kolegama, te pri~ama o svojim ljubavnim pustolovinama. Simpatije hrvatskih
susjeda stekao je i pripovijedaju}i o tome
kako je njegova majka bila Hrvatica iz

A za 20 miliona eura i izdao oko 800 diplomatskih paso{a

5. 2. 2009. SLOBODNA BOSNA

45

Costa.qxd

2/4/2009

4:45 PM

Page 46

SLU^AJ DA COSTA

loze Nikole Zrinskoga, povijesnog junaka

koji je poginuo u 16. stolje}u kod Sigeta
ratuju}i s Turcima.
U to vrijeme Da Costa je navodno bio
u vezi sa Hrvaticom Vesnom Jakovac,
koja je radila kao njegova tajnica u
Veleposlanstvu, a po~etkom novembra
2003. je zajedno sa njim osumnji~ena i
privedena kao ~lan kriminalne skupine.
Pored Da Coste i Jakov~eve, hrvatska
policija je tada privela i Rudolfa Mulovi}a, vlasnika kompanije Mulovi}
Nautika iz Zagreba i njegovu suprugu
Jasminku, zatim Bo`idara [egotu, koji je
u to vrijeme bio po~asni konzul Gvineje
Bisao, te Darija [okotu, kapetana Lu~ke
ispostave Omi{alj. Za izradu la`nih dokumenata bio je optu`en Slobodan Zja~i},
koji se jedini branio sa slobode. Hrvatski
Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) sumnji~io je,
izme|u ostalog, ovu grupu, na ~ijem je
~elu bio Da Costa, da su prodali oko 180
jahti i za njih krivotvorili dozvole o registraciji plovila na dr`avu Gvineju Bisao, te
tako izbjegli pla}anje poreza.

OD PASO[A, PREKO
VOZA^KIH, DO
DOZVOLA ZA PECANJE
Sudski proces u Rijeci otegao se do
dana{njeg dana. Da Costini advokati su
ve} na samom po~etku su|enja kao glavni
argument iznijeli tvrdnju da on zaista
jeste ovla{teni ambasador Gvineje Bisao,
te da ga zbog diplomatskog imuniteta
hrvatsko pravosu|e ne mo`e krivi~no
goniti. Kako saznajemo u @upanijskom
sudu, mjera pritvora koja mu je prvobitno
bila odre|ena je ubrzo ukinuta i on je
pu{ten da se brani sa slobode, nakon ~ega
je napustio Hrvatsku i do sada se nije
pojavio ni na jednom od zakazanih
ro~i{ta. Osim toga, haoti~no stanje koje
vlada u dr`avnoj administraciji Gvineje

POSLOVNI DOGOVORI U HOLIDAY INN-U

Da Costini partneri Milorad

Gaji} i Sini{a Ba{i} optu`eni
u aferi Belupo
Prije nego {to je dobio slu`beni prostor u Radni~koj ulici, Da Costa je u septembru 2002. godine u dva navrata boravio u
sarajevskom hotelu Holiday Inn. Kako smo
saznali od uposlenih u ovom hotelu, oba
puta je iznajmio sobu na samo nekoliko
dana, a njegov ra~un iznosio je za Da Costu
skromnih 1.000 KM. Kada je od njega
zatra`eno da plati ra~un, Da Costa je
spremno iz nov~anika izvadio pet-{est
razli~itih kartica, tvrde}i da }e smje{taj
platiti, ako treba, i godinu dana unaprijed.
Me|utim, nakon {to je svaka od njegovih
kartica bila odbijena, osoblje Holiday Inna
odlu~ilo je zaplijeniti Da Costine li~ne stvari
dok ne plati ra~un, pa je ambasador,
kako pri~aju na{i sagovornici, na kraju
te{kom mukom preko svoje sekretarice
uspio sakupiti pomenuti iznos.
Interesantno je da je Da Costa u Holiday
Innu boravio sa izvjesnim Miloradom
Gaji}em i Sini{om Ba{i}em, koji su
tako|er dobro poznati hrvatskim pravosudnim organima. Poslovni partneri Gaji} i
Ba{i} suvlasnici su zagreba~ke kompanije
Dispomed, a prije dvije godine protiv njih
dvojice je, zajedno sa jo{ ~etiri osobe,
nakon vi{egodi{nje istrage @upanijsko
dr`avno odvjetni{tvo u Koprivnici podiglo
optu`nicu zbog zloupotrebe ovlasti i finansijske
pronevjere u farmaceutskoj tvrtki Belupo,
koja je o{te}ena za vi{e od 35 miliona
kuna. Optu`ene se tereti da su od 1995. do
1999. godine nabavljali lizinopril, sirovinu
ameri~kog proizvo|a~a Merck Sharp &

CIMER IZ HOLIDAY INNA:

Milorad Gaji}, u Koprivnici
optu`en za finansijske pronevjere

Dome, preko posrednika - Gaji}evog i

Ba{i}evog Dispomeda, iako je praksa da se
to ~ini direktno od proizvo|a~a. Milorad
Gaji} poznat je i kao osniva~ i prvi vlasnik
kompanije AGM, koji je svojevremeno od
Privredne banke Zagreb po osnovu duga iz
1992. potra`ivao, sa zateznim kamatama,
oko 20 miliona eura. Kompaniju AGM od
Gaji}a je na kraju preuzeo Hrvoje Petra~.

PROCES U RIJECI: Protiv Da Coste je jo{ u aprilu 2004. godine

pokrenut sudski postupak zbog mnogobrojnih kriminalnih radnji,
izme|u ostalog falsifikovanja diplomatskih isprava, davanja i
primanja mita, falsifikovanja plovidbenih dozvola
Bisao, a gdje ne nedostaje korumpiranih
~inovnika od kojih se, navodno, vrlo lako
mogu nabaviti originalni papiri ukoliko se
`elite izdavati za diplomatskog predstavnika ove zemlje, rezultiralo je nevjerovatnom ~injenicom da sve do danas
nije dokazano jesu li Da Costini dokumenti i ovla{tenja bili autenti~ni ili falsificirani. I dok su hrvatski sudski organi
poku{avali dobiti slu`benu potvrdu od
Vlade Gvineje Bisao da li je Ostrogonac
stvarno njihov ambasador ili ne,
snala`ljivi diplomata ve} je pripremao

46

SLOBODNA BOSNA 5. 2. 2009.

teren za svoju selidbu najprije u BiH, a

zatim u Crnu Goru. Predsjednik Crne
Gore Filip Vujanovi} je u svojoj rezidenciji na Cetinju u septembru 2006. bez
mnogo pitanja primio agreman od Da
Coste i tom prilikom, kako se navodi u
slu`benom saop}enju, upoznao ambasadora Gvineje Bisao sa ekonomskim
potencijalima Crne Gore i njenim strate{kim razvojnim opredjeljenjima.
A diplomata egzoti~nog imena koji je,
prema podacima kojima raspola`e rije~ko
tu`ila{tvo, ro|en 1944. godine u Subotici

kao Dezider Ostrogonac, u proteklih

nekoliko godina otkrio je i ekonomske
potencijale Bosne i Hercegovine. Prema
ekskluzivnim informacijama do kojih
smo do{li, a koje su pod oznakom strogo
povjerljivo dio vi{egodi{nje istrage koju
su o Da Costi zajedni~kim snagama vodili
Dr`avna agencija za istrage i za{titu SIPA
te hrvatski i bosanskohercegova~ki uredi
INTERPOL-a, Da Costa je za vrijeme
svojih mandata u BiH, Crnoj Gori i
Hrvatskoj kriminalnim radnjama stekao
ogromne nov~ane iznose. U dokumenti-

Costa.qxd

2/4/2009

4:46 PM

Page 47

Ko je protjerani ambasador Gvineje Bisao

NIJE PRVI PUT

najve}oj diskreciji kako bi se izbjegao

javni skandal.

Beogradski kriminalac
Milorad Majki} od 2004.
po~asni konzul Konga u BiH

KO JE [TITIO LA@NOG
AMBASADORA

Pri~a o Desideriusu Ostrogoncu Da

Costi mnoge je podsjetila na slu~aj iz oktobra 2004. godine, kada je predratni
beogradski kriminalac Milorad Majki}, koji
je osu|ivan za silovanje, kra|u, falsifikovanje
dokumenata i novca i utaju poreza, imenovan po~asnim konzulom Demokratske
Republike Kongo u BiH. Iako je kriminalna
biografija Majki}a, vlasnika nekoliko
kockarnica i hotela u Beogradu koje je
stekao zahvaljuju}i, izme|u ostalog,
podr{ci Slobodana Milo{evi}a i ratnog

zlo~inca @eljka Ra`natovi}a Arkana,

svima bila dobro poznata, u Ministarstvu
vanjskih poslova na{e zemlje smatrali su da
nema pravnih zapreka za njegovo imenovanje na du`nost po~asnog konzula.
Saglasnost za imenovanje dao je tada{nji
ministar Mladen Ivani} uz podr{ku
Borislava Paravca, a tome se nije protivio
ni biv{i premijer Adnan Terzi}. Majki} je
tako stekao prijeko mu potrebni diplomatski
imunitet, a na mjestu po~asnog konzula
Konga nalazi se i danas.

MAJKI]EVA INAUGURACIJA:
Me|unarodno priznati kriminalac
i danas obavlja funkciju
po~asnog konzula Konga u BiH

ma ove istrage se, izme|u ostalog, navodi

kako je samozvani ambasador za iznos od
20 miliona eura prodavao gorivo firmi
INA, te izdao oko 800 diplomatskih i {est
obi~nih paso{a. Da Costa je otvorio
ambasade u Zagrebu, Sarajevu, Be~u,
Podgorici i Kijevu, te dva konzulata, u
Italiji i ^e{koj. Preko ambasadora se,
me|utim, nisu sticali samo diplomatski
paso{i - rezultati istrage SIPE I INTERPOL-a pokazuju da je Da Costa sre|ivao ~ak i dozvole za pecanje (?!), kojih
je izdao ukupno 65, kao i voza~ke dozvole
- za 320 osoba. Pored navedenog,
istra`itelji su la`nog ambasadora optu`ili
i za pranje novca i zloupotrebu diplomatskih tablica koje je koristio u BiH.
Kako saznajemo, kontakti sa ambasadorima Gvineje Bisao u Njujorku, Moskvi i

Parizu potvrdili su da se radi o la`nom

ambasadoru. Da Costa je, prema rezultatima istrage, falsifikovao diplomatske i
putne isprave, akreditivna pisma i druge
dokumente kojima je izvr{ena njegova
ratifikacija u funkciju ambasadora, ali i
ratifikacija ostalih ~lanova Ambasade
Gvineje Bisao u Sarajevu u odgovaraju}a
diplomatska zvanja.
Zanimljivo je da je cijela istraga
pokrenuta na inicijativu Ministarstva
vanjskih poslova Gvineje. Prema nekim
informacijama, Da Costina diplomatska
karijera po~ela je ranih 90-ih godina u
Njema~koj, Austriji i [vicarskoj, gdje je
tako|er neko vrijeme uspje{no obmanjivao politi~are i uglednike, a nakon {to
su njegove prevare otkrivene, vlade
pomenutih zemalja su ga protjerale u

Ono {to je mo`da naj~udnije u cijeloj

ovoj pri~i, koja je dostojna vrhunskog
holivudskog scenarija, jeste podatak da je
upravo Vije}e ministara Bosne i
Hercegovine jo{ 2003. u svom dopisu upozorilo hrvatsko Ministarstvo vanjskih
poslova na odre|ene nelegalne radnje u
vezi sa Da Costom, ta~nije da mu je istekao
mandat predstavnika Gvineje Bisao, te da
bi mu trebalo oduzeti diplomatski paso{ i
imunitet. ^injenica da je i nakon toga
Desiderius Ostrogonac Da Costa narednih

REGIONALNI
DIPLOMATSKI
PREVARANT:
Rezultati istrage
SIPE I INTERPOL-a
pokazuju da je Da
Costa sre|ivao ~ak
i dozvole za pecanje
(?!), kojih je izdao
ukupno 65, kao i
voza~ke dozvole - za
320 osoba
pet godina nesmetano operirao po Bosni
i Hercegovini i Crnoj Gori ukazuje na to da
je la`nog ambasadora {titio neko iz samog
dr`avnog vrha na{e zemlje. I dok se
ministar vanjskih poslova BiH Sven
Alkalaj o svemu ovome jo{ ne izja{njava,
pravdaju}i svoju {utnju povjerljivo{}u
istrage, ~lan Predsjedni{tva @eljko Kom{i}
otvoreno ka`e da sistem provjere diplomatskih predstavnika u Bosni i
Hercegovini nije ni blizu tako strog kao u
drugim evropskim zemljama, a pogotovo u
odnosu na rigorozne mjere provjere koje se
preduzimaju kada, recimo, predstavnik
BiH odlazi na slu`bu u neku zemlju.
Na pitanje ko je odgovoran za
dugogodi{nje diplomatsko udomljavanje
jednog od o~igledno najve}ih svjetskih
prevaranata, od predstavnika bh. vlasti
mo`emo jedino o~ekivati klasi~ni, ve}
dobro provjereni sistem prebacivanja
loptice. U me|uvremenu, niko od na{ih
sagovornika nije nam mogao potvrditi
gdje se trenutno nalazi Desiderius
Ostrogonac Da Costa, koji godinama
uporno negira sve optu`be vezane uz njegovo (la`no?) ime.
5. 2. 2009. SLOBODNA BOSNA

47

Olimpijada.qxd

2/4/2009

5:45 PM

Page 48

SVJEDOK VREMENA

Ovih se dana navr{ava ~etvrt stolje}a od otvaranja XIV. zimskih

Sarajevu, najzna~ajnije manifestacije ikada organizirane u na{oj
MIODRAG PEROVI] (77), danas profesor Poljoprivrednog fakulte
ceremoniji otvaranja Igara polo`io je sve~anu zakletvu u ime olim
Perovi} za SB pri~a o tome kako je Sarajevo dobilo organizaciju
Olimpijada bila na~in za dr`avnu i sportsku promociju BiH, repub
repu
politi~ki du`nosnici SFRJ gledali sa podsmijehom, nazivaju}i je m

Pi{e

Nedim Hasi}
nedim@slobodna-bosna.ba

ada je tada{nji predsjednik

Predsjedni{tva SFRJ Mika
[piljak otvorio 14. zimske
olimpijske igre u Sarajevu, bio
je to trenutak u kojem su
krunisani sedmogodi{nji napori svih
uklju~enih u Organizacioni komitet igara,
trenutak koji je zna~io satisfakciju ljudima poput Branka Mikuli}a ili Ljubi{e
Ze~evi}a, jednog od najva`nijih ljudi iz
organizacionog tijela Olimpijade. Ze~evi}
je krajem 1979. godine obznanio ideju o
kandidiranju Sarajeva koja je odmah
do~ekana na no`. Treba ga uhapsiti,
glasno su razmi{ljali mnogi, no kada je
Sarajevo, u konkurenciji Denvera,
Goeteborga i Saporoa, dobilo Olimpijadu,
svi su mu pljeskali. Bili su to dani ponosa,
zanosa skoro 12 hiljada zaposlenih ljudi
koji su tih petnaestak februarskih dana
uporedo disali sa svijetom, dani u kojima
je Juan Antonio Samaranch Sarajevo proglasio najboljim organizatorom u historiji.

TAKA^ NAS
NIJE VOLIO
Danima se prepri~avao dolazak u grad
Kirka Douglasa, jedne od najve}ih legendi holivudske filmske produkcije. Treba
li uop}e tra`iti bolji razlog za dolazak u
Sarajevo nego {to je to Olimpijada,
obja{njavao je Douglas novinarima
razloge svog drugog dolaska u
Jugoslaviju. Ovdje u Sarajevu imamo
divan primjer ne~ega {to pridonosi miru u
svijetu. U ~ovjeku to pobu|uje nadu da se
ljudi mogu slo`iti. Ostalo je Sarajevo
zapam}eno i po gala-ve~eri koju je, u
zgradi Skup{tine BiH, organizirala
Mary
ameri~ka
multimilijarderka
Vanderbilt-W
Whitney, na kojoj je samo za
cvjetne dekoracije potro{eno tada
ne~uvenih jedanaest hiljada dolara i kojoj

BILO N
U SARA

Kada je Bojan Kri`aj zaboravio zakletvu, {aptao sa

48

SLOBODNA BOSNA 5. 2. 2009.

Olimpijada.qxd

2/4/2009

5:46 PM

Page 49

Sarajevo, 25 godina poslije Olimpijade

V. zimskih olimpijskih igara u

e u na{oj zemlji; doktor
ne
og fakulteta u mirovini, na
u ime olimpijskih sudija; dr.
ganizaciju Igara ali i kako je
BiH, republike na koju su tada{nji
vaju}i je mra~nim vilajetom

NEKAD
RAJEVU

su, primjerice, prisustvovali japanski

princ ili veliki luksembur{ki vojvoda.
Danas, ~etvrt stolje}a nakon Igara, u
Sarajevu nema jo{ mnogo `ivih koji bi iz
prve ruke mogli posvjedo~iti o na~inu na
koji je organizirana i vo|ena sarajevska
Olimpijada. Jedan od rijetkih je doktor
Miodrag Perovi}, ~ovjek koji je u ime
sudija polo`io zakletvu na ceremoniji
otvaranja na tada renoviranom stadionu
Ko{evo, koji }e nakon ZOI dobiti i pridjev olimpijski. Danas u mirovini, profesor Poljoprivrednog fakulteta godinama
je bio predsjednik Skija{kog saveza BiH,
~lan predsjedni{tva Skija{kog saveza
Jugoslavije, sudija na mnogim svjetskim
prvenstvima... U danima Igara, bio je na
Igmanu, gdje su se odr`avala takmi~enja
u skija{kim skokovima, biatlonu i

CEDULJA ZA BOJANA: Miodrag

Perovi}, sudija na ZOI 84, i
danas ~uva tekst zakletve sa
otvaranja Olimpijskih igara

skija{kom tr~anju. Mnogi danas za sebe

svojataju zasluge, uveli~avaju svoju
ulogu, ali je jasno i zna se kako je
Ljubi{a Ze~evi} bio ~ovjek kojem je
prvom pala na pamet ideja o organiziranju
Igara, sje}a se Perovi}. Tvrdi kako je
mnogo ljudi bilo zaslu`no za izvanredno
organiziranu Olimpijadu, no Ante Su~i},
gradona~elnik Sarajeva u vrijeme kada je

tao sam mu tekst sa ceduljice skrivene u rukavici

5. 2. 2009. SLOBODNA BOSNA

49

Olimpijada.qxd

2/4/2009

5:47 PM

Page 50

SVJEDOK VREMENA

IGMAN, VELIKO POLJE, 1984.: Olimpijada u Sarajevu bila je prilika da se i mi Bosanci doka`emo svijetu

grad dobio organizaciju, uradio je mnogo

kako bi kadrovi iz BiH bili na klju~nim
mjestima. Pokojni Artur Taka~, ~lan
Me|unarodnog olimpijskog komiteta,
tada je doveden iz Beograda kako bi
rukovodio takmi~enjem. On je odlu~io
da zakletvu u ime sudija polo`i Slovenka
Tja{a Prosen. Imali smo sastanak na
kojem je Su~i} pitao ko }e od sportista
polagati zakletvu. Rekli su mu da je to
Bojan Kri`aj, koji nije dobro govorio
srpskohrvatski jezik. Kada mu je re~eno
da }e Slovenka polo`iti zakletvu u ime
sudija, poludio je i rekao da }u to uraditi ja, pri~a nam Perovi}. Ka`e kako
mu to Artur Taka~ nikada nije oprostio te
da je na sve mogu}e na~ine poku{ao
opstruirati rad doma}ih ljudi uklju~enih
u organizaciju. Njega niko nije volio, no
podnosili smo sve smicalice kako bi Igrre
pro{le {to bolje, ka`e Perovi}. Tokom
ceremonije otvaranja, uzbu|eni Bojan
Kri`aj, koji je polagao zakletvu u ime
sporta{a, u jednom je trenutku zamucao,

zaboraviv{i tekst. U pomo} mu je

prisko~io Perovi} do{apnuv{i mu dio
mpijskih takm
mi~ennja
re~enice. U slavu olim
bio je dio kojeg se Kri`aj nije mogao
sjetiti. Nekoliko dana ranije meni su
studenti preporu~ili oproban recept, rekli
su mi da napravim |onn za svaki slu~aj.
To sam i uradio, ~uvao sam ga u ruci,
odnosno u rukavici za svaki slu~aj.
Pokazalo se da mi je valjalo, s osmijehom }e Perovi}.

@AL ZA PROPU[TENOM
PRILIKOM
Nakon polaganja zakletve, svi skupa
su oti{li u VIP lo`u, gdje su sjedili tada
najvi{i politi~ki du`nosnici, uglednici,
sporta{i... Taka~ je tako|er bio tamo.
Pru`io mi je ruku, s podsmijehom.
Odbrusio sam mu kratko - mar{! Ante
Su~i} je vidio da je problijedio i pitao me
je {ta sam mu kazao. Kada je ~uo, kazao
mi je da nisam trebao tako. Trebao si ga
poslati u neku stvar, pojasnio mi je.

DANI PONOSA I SLAVE

Prva zimska olimpijada

u komunisti~kom bloku
Olimpijada u Sarajevu bile su prve
Zimske olimpijske igre organizirane u
komunisti~koj dr`avi. Otvorene su osmog
februara ceremonijom na stadionu Ko{evo.
Olimpijsku vatru upalila je kliza~ica Sanda
Dubrav~i}, zakletvu u ime sportista
polo`io je Bojan Kri`aj, a u ime sudija
Miodrag Perovi}. Zatvorene su 19. februara. Jure Franko je u Sarajevu osvojio
prvu medalju na zimskim Igrama za
Jugoslaviju, svijet su svojim Bolerom
fascinirali kliza~i Jayne Torvill i
Cristopher Dean, a na Igrama je zlatnu
medalju dobila i isto~nonjema~ka kliza~ica
Katarina Witt, koju je upravo sarajevska
Olimpijada u~inila jednom od najve}ih

50

SLOBODNA BOSNA 5. 2. 2009.

sportskih ikona s kraja 20. stolje}a.

Organizacija Igara ko{tala je 142,6 miliona
dolara, a polovina prihoda bila je ostvarena od prodaje prava na televizijski prenos.
Ukupno je prodato 250.000 ulaznica,
samo u inozemstvu 200.000, dok je televizijske prijenose pratilo dvije milijarde
ljudi. Na Igrama je u~estvovalo 1272
sportista iz 49 zemalja, a sa ZOI je
izvje{tavalo preko 4500 novinara. Nakon
Igara, Sarajevu je, uz olimpijske objekte,
ostalo 2850 novoizgra|enih stanova, nekoliko hotela a bilo je otvoreno i 9500 novih
radnih mjesta. Izlo`ba o olimpijskom
Sarajevu obi{la je 1640 gradova biv{e
Jugoslavije i svijeta.

Sarajevo je Olimpijske igre dobilo

ponajprije zahvaljuju}i blizini borili{ta
gradskom centru. Bio je to klju~ni razlog
da mu se dodijeli organizacija, no odmah
po okon~anju Igara bilo je jasno, iako su
gradske vlasti tvrdile suprotno, kako
Sarajevo nikada vi{e ne}e dobiti priliku
za organiziranje Igara niti }e postati
svjetskim skija{kim centrom. Sarajevo
je dobilo mnogo organizacijom, prije
svega kada je u pitanju infrastruktura, ali
i gradnja sportskih objekata, tvrdi danas
Perovi}. Za{to nismo iskoristili {ansu,
pitanje je na koje ni danas nemam
odgovora. Mislim da je ipak rije~ o spletu okolnosti, politi~kim doga|ajima koji
su uslijedili nakon Titove smrti i raspadaom Jugoslavije. Na`alost, sumnjam
da }e olimpijska vatra ikada vi{e gorjeti
ovdje. Sada u sportu vladaju drugi
odnosi. Novac je najva`niji a mi se ne
mo`emo upustiti u tu trku. Nakon Igara
se pokazalo kako je za Sarajevo najve}i
dobitak bila izgradnja stambenih kompleksa u naseljima Dobrinja i Mojmilo,
koji su u vrijeme Igara slu`ili kao olimpijska sela u kojima su bili smje{teni
sporta{i i novinari. Inozemni novinari
koji su pratili Olimpijadu ve} su tada
sumnjali kako }e Sarajevo mo}i iskoristiti priliku koju su mu donijele Igre.
Vrijeme je da se postavi pitanje mo`e li
Sarajevo ostvariti svoju `elju da postane
centar zimskih sportova nakon {to i
posljednja hokeja{ka utakmica bude
zavr{ena, napisa}e Stewart Sidel, tada
urednik Newsweeka. To }e biti spor i
te`ak proces. Bojim se da }e za Sarajevo
to biti te{ko. Desetine miliona dolara
potro{eno je na organizaciju, ali bi}e
potrebno jo{ vi{e da bi se gomile skija{a
privukle na Bjela{nicu ili Jahorinu.
Kratko nakon Olimpijade ispostavi}e se
kako je Sidel bio u pravu. Sarajevo nikada nije steklo reputaciju u svjetskim
okvirima relevantnog skija{kog centra.
Tek jedno finale Svjetskog kupa u skijanju, organizirano na Bjela{nici 1987.
godine, potvrda je za to.

Oglasi.qxd

2/4/2009

4:51 PM

Page 51

Rukomet.qxd

2/4/2009

4:41 PM

Page 52

SPORT

Najve}i ovogodi{nji
sportski spektakl,
Svjetsko rukometno
prvenstvo u Hrvatskoj,
ekskluzivno za SB
komentira jedan od
najuglednijih
rukometnih autoriteta

Pi{e

Kasim Kamenica

antasti~no Svjetsko prvenstvo

ostalo je iza nas nakon {to smo
danima u`ivali u izvanrednom
rukometu. Francuzi su osvojili
naslov najboljih na planeti,
Hrvati su ugrabili drugo mjesto, no ostat
}e zapisano kako su uspjeli organizirati
zaista najbolje svjetsko prvenstvo do
sada. Hrvatska je objektivno napravila
puno kada je u pitanju rukomet u toj
zemlji. Osim {to su osvojili srebrenu
medalju, izgradili su {est fenomenalnih,
prekrasno dizajniranih dvorana, a uspjeli
su tokom prvenstva izbje}i ono ~ega sam
se najvi{e pla{io - izbjegli su pogled na
poluprazne tribine dvorana tokom utakmica koje nisu bile toliko zanimljive
doma}im navija~ima. Organizatori
Prvenstva prodali su vi{e od devedeset
procenata ulaznica koje nisu bile nimalo
jeftine i to su parametri koji govore o
vrhunski bogatim zemljama. Atmosfera
na svim utakmicama, posebice na onim
koje je igrala hrvatska reprezentacija, bila
je veli~anstvena i sve je funkcioniralo
besprijekorno. ^ak i su i televizijski prijenosi, koje je televizija RTL po prvi put
preuzela na sebe u konkurenciji ja~eg
dr`avnog HRT-a, bili izvanredno zanimljivi, ispunjeni mno{tvom stru~nih i

52

SLOBODNA BOSNA 5. 2. 2009.

GORDO POSRTANJE: Hrvatska je

u{la u turnir sa ogromnim imperativom

Hrvatska je fantasti
prvenstvo; Francuze
kvalitetnih sukomentatora. Hrvatska
zaista mo`e da se ponosi onim {to je
napravila kada je rukomet u pitanju.

FRANCUZI I HRVATI JEDAN NA JEDAN

Kako su po~injale kvalifikacijske
utakmice, postajalo je jasno da su glavni
favoriti za zlato, odnosno, za plasman u
finale Francuska i Hrvatska. Osim
po~etnih problema koje je Hrvatska imala
u premijernom susretu protiv Ju`ne
Koreje, njihovi su reprezentativci domini-

rali turnirom, ba{ kao {to su to u velikom

stilu radili i Francuzi. Sasvim je jasno da
su oni, izuzmemo li poraz u grupnoj fazi
takmi~enja od Hrvatske, koji njima nije
zna~io ni{ta, reprezentacija koja je najvi{e
zaslu`ila plasman u finale. Analiziraju}i
detalje finalnog susreta i borbe za zlato,
vidljivo je da Hrvatska u finalu nije igrala
na nivou na kakvom su bili tokom kvalifikacija. Zanimljivo je da su najslabije
odigrali prvi i posljednji me~, {to govori o
tome kako njihov mentalni sklop nije bio
onakav kakav je trebao biti da se osvoji

Rukomet.qxd

2/4/2009

4:41 PM

Page 53

Gost komentator Kasim Kamenica

kolala je dilema o tome koliko }e dugo

Francuzi uspjeti izdr`ati takav na~in igre
sa takvim fondom igra~a. Oni su odstupili
od svog stila igre, odstupili su od pravila
kakva trenutno vladaju u svijetu
rukometa. Dakle, odstupili su od presinga
i jurnjave po terenu. Francuzi su sve karte
stavili na svoju granitnu odbranu, mijenjali su pivote, nisu `urili sa brzim centralnim igra~em. Kada bi im se ukazivala prilika za brzim individualnim kontranapadom, uspje{no su je koristili, zahvaljuju}i svojim fantasti~nim krilnim igra~ima
Guigou i Abalou, sa dva vrhunska krila
koja nisu imala problema u realizaciji. S
druge strane, bilo je zanimljivo gledati
kako uop{te i nisu pomi{ljali na kolektivni kontranapad. Kada su kretali ka protivni~kom golu, kada su ulazili u fazu
napada, to su koristili da se odmore nekoliko trenutaka i da onda kolektivnom
igrom poku{aju poentirati. U takvom
na~inu igre do izra`aja je dolazio izniman
individualni kvalitet i mno{tvo rje{enja
koje posjeduju Narcisse i Karabati} te ova
dva krilna igra~a koji su po svojem
kvalitetu sami vrh svjetskog rukometa.

GRE[KE LINE ^ERVARA

Nakon finalnog susreta, ~itao sam i
slu{ao razmi{ljanja hrvatskih novinara o
uzrocima poraza. Iako svi govore o
kvaliteti francuskog tima, koja je na kraju
ipak i presudila, mnogi su poku{ali
razloge poraza na}i u odlukama suda~kog
para Olesen-Pedersen te gre{kama koje je
u vo|enju utakmice, po njima, pravio
hrvatski selektor Lino ^ervar. Kada su
sudije u pitanju, mislim da je u taboru
hrvatskog tima napravljena velika gre{ka
ne~ijom odlukom da se u medije prije
utakmice po~ne gurati taj osje}aj nezado-

asti~no organizirala Svjetsko

cuze je nemogu}e pobijediti!
turnir. Hrvati nisu uspjeli na pravom nivou
odigrati svoju prepoznatljivu odbranu, a
problem im je predstavljalo i to
{to u napadu nisu bili onakvi
kako se od njih o~ekivalo, nisu
napravili ono {to znaju kada im
je to najvi{e trebalo.
U fini{u finalne utakmice
sa Francuzima u{li su u probleme sa realizacijom, tada nisu
bili u stanju desetak posljednjih minuta
posti}i vi{e od jednog gola. To je protiv
ovako dobrih Francuza bilo premr{avo,

bilo je neoprostivo i naravno da je njihov

protivnik to iskoristio. Francuska je zahvaljuju}i tome, ali i svom
nedvojbeno ogromnom kvalitetu, itekako zaslu`eno osvojila Svjetsko prvenstvo bez
obzira na freneti~nu podr{ku
koju su Hrvati imali sa tribina
dvorane u Zagrebu. Novog je
svjetskog prvaka na kraju
ipak odredila snaga, odnosno, fizi~ka
spremnost francuskih rukometa{a. Me|u
nama trenerima do samog kraja prvenstva

voljstva izborom sudijskog para. Koncentracija pred najva`niji me~ prvenstva

skrenuta je prema sudijama, umjesto da se
pustilo ^ervara i njegove igra~e da se
fokusiraju isklju~ivo na igru i taktiku
francuske reprezentacije. Mo`da taj danski
suda~ki par zaista nije bio dostojan da
sudi finale SP-a, prije bih rekao da oni
svojim rejtingom nisu zaslu`ili takvo
povjerenje. Me|utim, politika IHF-a u
posljednje vrijeme je podmla|ivanje
sudijskog kadra i sigurno je da su oni u
skladu s tim odlu~ili dati priliku mla|im
5. 2. 2009. SLOBODNA BOSNA

53

Rukomet.qxd

2/4/2009

4:42 PM

Page 54

SPORT

SLOM NIJEMACA I [PANJOLACA

Evropski rukomet pred ku{njom

Ne mogu a da se ne osvrnem na katastrofalno lo{e izdanje
rukometne reprezentacije [panjolske. Njihove lo{e igre dokaz su
teorije da se nikada ne mijenja trener pred sami po~etak Svjetskog
prvenstva ili bilo kojeg drugog velikog takmi~enja. [panjolska je
napravila isto ono {to su Slovenci u~inili meni, kada su me smijenili
40 dana pred po~etak Evropskog prvenstva u Norve{koj. [panjolci su
doveli selektora Valera Riveru i to u jeku zavr{nih priprema za SP, a
kada se svemu tome doda ~injenica da je Valera odsutan sa trenerske
klupe posljednjih sedam godina, jer se bavio menad`erskim poslom,
to jasno govori kako je {panjolska Federacija napravila nelogi~an
potez. ^ak i jedan tako veliki trener kakav je Valero Rivera nije bio u
stanju sna}i se i pohvatati konce za kratko vrijeme. Rivera je, osim
toga, napravio jo{ jednu katastrofalnu gre{ku. Drasti~no je izmijenio
sastav reprezentacije i stil njihove igre a jednostavno nije imao
dovoljno vremena da napravi ono {to je vjerovatno `elio. Zato su
[panjolci do`ivjeli brodolom kakav ta rukometna nacija zaista nije
zaslu`ila. Mo`da neki misle kako je i Njema~ka podbacila, no s
obzirom da su i Nijemci podmladili ekipu i promijenili sastav u odnosu na fantasti~nu generaciju iz 2007. godine, njihov nastup je bio vrlo
dobar. Nijemci su imali dosta problema sa povredama, prije svega sa
stanjem Pascala Hensa, koji se oporavljao od operacije koljena. Na
kraju im se povrijedio i vode}i desni bek Kraus i, realno gledaju}i,
nisu ni mogli vi{e napraviti. Na kraju, moram re}i kako ne mogu
do~ekati dan kada }u na jednom ovakvom takmi~enju gledati na{u
reprezentaciju. Te{ko je sada govoriti kakvi su nam izgledi za to, prije
svega jer su kvalifikacije i samo prvenstvo podijeljeni po zonama.
Kada se gleda igra~ki kvalitet, sigurno je kako je Bosna i Hercegovina

sucima da sviraju tako velike i va`ne utakmice kao {to je finale SP-a. To se jednostavno moralo napraviti kako bi se izgradio
kvalitetan sudijski kadar za budu}nost.
Hrvati su ve}i gre{ku napravili komentiranjem izbora sudija za finalnu utakmicu
nego {to su bili o{te}eni njihovim odlukama tokom same finalne utakmice. Mora se
na umu, ipak, imati jedna veoma va`na
stvar - Francuska nije bez uticaja u IHF-u.
Sje}amo se da su prije dvije godine na
prvenstvu u Njema~koj o{te}eni u utakmici protiv Njema~ke i mo`da se sada IHF
rukovodio time, mo`da nije `elio prepustiti isto~njacima da sude finale, jer,
na`alost, znate na koji se to na~in prije
utakmice rje{ava sa isto~njacima.

ZAVR[NI RA^UN
Mogu}e je da je sve to {to se de{avalo
sa sudijama na proteklim prvenstvima
uticalo na to da se finale povjeri neutralnim
Skandinavcima. Razmi{ljalo se kako oni
mo`da nemaju kvalitet i iskustvo za tako
va`no utakmicu, no bili su neutralni i to je
prevagnulo. Kada su ^ervar i njegove
odluke u pitanju, jasno je kako svaki trener
ima svoj na~in vo|enja utakmice i uvijek
se mo`e ~uti kako pozitivnih tako i negativnih komentara. Ovaj se put ne bih

54

SLOBODNA BOSNA 5. 2. 2009.

NAJBOLJI,
NAJBOLJI, NAJKONSTANTNIJI:
NAJKONSTANTNIJI:
Selekcija
Selekcija Francuske
Francuske je
je zaslu`eno
zaslu`eno
neprikosnovena
neprikosnovena uu svjetskim
svjetskim
rukometnim
rukometnim obra~unima
obra~unima

bolja od mnogo reprezentacija koje smo gledali u Hrvatskoj, kakve su,

recimo, Katar ili Australija, ali isto tako sam mi{ljenja kako bi se na{a
reprezentacija mogla nositi i sa nekim ja~im timovima. Ono {to nama
predstavlja veliki problem jeste na~in na koji su organizirane kvalifikacije i protivnici koje dobijemo u grupama. Mi smo, sjeti}ete se,
igrali u doigravanju protiv Ma|arske, koja je jedna izvanredno jaka
selekcija, godinama redovan u~esnik tih velikih takmi~enja i spada u
sam svjetski vrh rukometa. Ma|ari su zaslu`eno oti{li na SP, nama
ostaje nada da }emo se ipak, sa generacijom koju imamo i dobrim
selektorom kakav je Halid Demirovi}, uspjeti dokopati mjesta na
narednom evropskom i svjetskom prvenstvu.

SLU^AJ BALI]: Selektor

Hrvatske ^ervar je mogao
dati ve}u ulogu Ivanu Bali}u,
kojeg je dobro rotirao do
finala, ali finale se ne igra
nego osvaja. Na kraju, ipak
je ^ervar taj koji }e morati
objasniti {ta je `elio napraviti
s odre|enim potezima koje je
povla~io u igri
upu{tao u detaljnu analizu
na~ina na koji je Lino ^ervar
vodio igru svoje reprezentacije
u finalu. Me|utim, bilo je
vidljivo da je ekipu vodio
druga~ije nego na prethodnim
utakmicama. Mo`da je mogao
u~initi vi{e na pripremi utakmice, posebice
na mentalnoj pripremi za finale. Mogu}e je
da je i on podlegao atmosferi i u tome se
mo`e tra`iti jedan od razloga poraza.
Selektor Hrvatske ^ervar je mogao dati
ve}u ulogu Ivanu Bali}u, kojeg je dobro
rotirao do finala, ali finale se ne igra nego
osvaja. Na kraju, ipak je ^ervar taj koji }e
morati objasniti {ta je `elio napraviti s
odre|enim potezima koje je povla~io u

igri. Kada smo ve} kod Bali}a, svakako da

je igra~ njegovih kvaliteta mogao biti presudan za kona~ni rezultat. Ipak, treba se
podsjetiti kako se Ivano dva i po mjeseca
lije~io od povrede le|a, da je po~eo sa
treninzima tek na zavr{nim pripremama i
to nije situacija u kojoj se igra~ mo`e na
najbolji na~in pripremiti i rasteretiti za igru
na Svjetskom prvenstvu. Bali} je u ovom
trenutku bio u neravnopravnom polo`aju u
odnosu na ostale vode}e svjetske igra~e i
sigurno je da njegov u~inak bio ispod
onoga {to on ina~e mo`e, puno manji nego
{to je njegovo neosporno
veliko igra~ko umije}e. Ono
{to Hrvate mo`e tje{iti jeste
~injenica da se njihova
rukometna javnost ne mora
brinuti za budu}nost reprezentativnog rukometa. ^injenica
je da u timu koji je igrao finale
Svjetskog prvenstva imaju tek dvojicu
igra~a u zrelim godinama, kapitena Petra
Metli~i}a i golmana Venia Loserta.
Odli~na je stvar za Hrvatsku to {to je selektor ^ervar i na ovom prvenstvu u prvi plan
izbacio generaciju mladih igra~a iz
hrvatske lige, Duvnjaka, Gojuna Hrvatina,
i mislim da }e Hrvatska i na sljede}im
takmi~enjima biti u vrhu.

Oglasi.qxd

2/4/2009

4:48 PM

Page 55

Adisa Pistalo.qxd

2/4/2009

4:27 PM

Page 56

SARAJLIJA, MOSTARAC I BEOGRA\ANIN

Knji`evnik VLADIMIR PI[TALO (49) u razgovoru za SB

obja{njava za{to je i kako napisao roman Tesla, portret me|u maskama o
genijalnom pronalaza~u i ekscentriku NIKOLI TESLI, koji je gladovao, bio rasipnik
i kico{, uzdr`avao se od seksa, slovio za an|ela, stvarao munje i svojim
fascinantnim otkri}ima obilje`io 20. vijek

Vladimir Pi{talo,

dobitnik NIN-o
ove nagrade za najbolji roman

TESLI JE PROGRES
ZAMIJENIO BOGA
Razgovarala

Adisa Ba{i}
adisa@slobodna-bosna.ba

ladimir Pi{talo nije tajni agent a

ipak `ivi dvostruki `ivot: u
Americi je univerzitetski profesor historije, a na Balkanu
ugledni romansijer koji je za
svoju knjigu Tesla, portret me|u maskama ovih dana u Beogradu dobio NIN-ovu
nagradu za najbolji roman objavljen u
2008. godini. Doktorirao je na engleskom
jeziku, ali knjige pi{e isklju~ivo na srpskom. Ro|en je i odrastao u Sarajevu,
studirao i mlade dane proveo u Beogradu,
a svojim gradom smatra Mostar, odakle
su mu roditelji! Govori i pi{e mje{avinom
ekavice i ijekavice, i stvara odli~nu
knji`evnost. Najnovija u nizu njegovih
knjiga je trilogija (Tesla mladost,
Amerika, Novi vek) spojena u jedan
izuzetan roman.
Roman je napisan poetskim stilom sa
mnogo epifanijskih trenutaka, uz niz
izvanredno oblikovanih likova, po~ev od
Teslinih roditelja do nau~nika sa kojima
je sara|ivao i industrijalaca koji su uspeli
da iskoriste njegove genijalne izume, ali i
njegov prezir prema materijalnim dobrima. Stil Vladimira Pi{tala odlikuje poetska

slikovitost, izvrsno poznavanje istorijskih

~injenica i Teslinih vizionarskih ideja,
zaklju~ili su ~lanovi `irija me|u kojima je
bio i bh. pjesnik Stevan Tonti} i dodijelili
Pi{talu nagradu od 9.000 eura.

[ERBED@IJA JE BIO
U[TOGLJEN KAO TESLA

[est godina ste vrlo studiozno

prou~avali svaki detalj iz Teslinog `ivota
da biste imali materijal za svoju interpretaciju njegovog `ivota. Za{to onda
ipak na samom kraju romana ka`ete da je
ba{ svaka sli~nost sa stvarnim likovima
slu~ajna?
Zato {to sam o~ekivao da }e negdje na
nekoj knji`evnoj ve~eri neki pacijent da
ustane i da ka`e: E nije 1895. te ve~eri
on bio tu, nego ja pouzdano znam da je
bio u Chicagu, na primer. A mene ba{
briga. Ovako sebi ostavljam tu mogu}nost
da se ogradim. Ja sam sa u`asnom
posve}eno{}u to sve studirao ba{ da ne
bih napravio tu gre{ku. Ali skoro da je
nemogu}e ne napraviti gre{ku pi{u}i o
ne~emu {to se de{ava osamdeset i pet
godina, u pet razli~itih zemalja, prije vi{e
od jednog veka. I na kraju uvek neko
mo`e re}i: Vidite, vi pi{ete da je tada
bila sne`na oluja, a nije, sneg je okopneo
petnaest dana ranije (smijeh). Iako sam
zaista i takve stvari proveravao sa ogrom-

nom odgovorno{}u, ka`em, mogu}e je da

se potkrade neka gre{ka i zato ova ograda
na kraju knjige. Tako|er sam malo hteo i
da se poigram, da poka`em da je to ipak
na kraju interpretacija. Ozbiljni ~itaoci su
me pitali, pa dobro radi li se tu o Tesli. Pa
radi, na na~in na koji se u Omer-pa{i
Latasu radi o Omer-ppa{i Latasu, ali nije
sad Andri} s njim pio kafu, niti bio njegov
biograf. Ovo jeste Teslin `ivot i njegova
magija, ali ovo je prije svega knji`evna
interpretacija. Hteo sam da ovom
opaskom upozorim one ljude koji od
romana o~ekuju jo{ jednu Teslinu
biografiju. Na primer, ako neko `eli da
zna {ta je i kada Tesla izumeo, nek izvoli
potra`iti u enciklopediji, a ne u mom
romanu.
I sama sam se osvjedo~ila da Vas
neki ljudi smatraju Teslinim biografom
pa pitaju na primjer je li ta~no da je on
sam sebe kastrirao da bi bolje razmi{ljao i
sli~ne pikanterije. Otkud taj nesporazum?
Ljudi mi ~esto postavljaju na~elna
pitanja o Tesli i tu o~igledno postoji jedan
nesporazum sa ljudima oko toga {ta je
`ivot a {ta knji`evnost. Ja, naime nisam
Teslin biograf. Mislio sam da su
Amerikanci genijalci za to, me|utim,
svuda nailazim na ljude koji me pitaju: A

Po~etak 20. vijeka bio je ostvarenje bajke, a z

56

SLOBODNA BOSNA 5. 2. 2009.

Adisa Pistalo.qxd

2/4/2009

4:52 PM

Page 57

Vladimir Pi{talo, knji`evnik

NISAM TESLIN BIOGRAF:

Vladimir Pi{talo napisao je
izuzetan roman Tesla, portret
me|u maskama o ekscentri~nom
geniju Nikoli Tesli ~iju je biografiju
detaljno istra`ivao {est godina

e, a zavr{etak ostvarenje najgore no}ne more

5. 2. 2009. SLOBODNA BOSNA

57

Adisa Pistalo.qxd

2/4/2009

4:28 PM

Page 58

SARAJLIJA, MOSTARAC I BEOGRA\ANIN

da li se to stvarno desilo? Dobro, i ja kao

~italac nekad upadam u tu zamku, ali to
nije najva`nije literarno pitanje. Nema
veze da li se ne{to desilo, nego kako je to
ispri~ano. Ako je dobro ispri~ano, zgodan
je dodatak ako se to tako i odigralo. A ako
je lo{e ispri~ano, nema nikakve veze ako
se i jeste desilo.
Dobro, a je li se Tesla kastrirao?
Fizi~ki i doslovno ne, ali je mentalno
taj dio tela sebi odstranio i svu svoju
energiju usmerio u pronalaza~ki rad.
Od ~ega smo ipak svi vi{e profitirali... Kako je bilo nositi se sa likom o
kojem vladaju predrasude da je bio
an|eo?
Pa da je stvarno bio an|eo, to bi bilo
stra{no dosadno, tu ne bi imalo {ta da se
ispri~a. Ta deifikacija potire pri~u. To su
isto kao one glupave pri~e o drugu Titu:
Da li je i njega bolio zub kao mene i
tebe? Ma ne, njega je zub bolio druga~ije,
nekako lep{e (smijeh). Mnogi ljudi imaju
i an|eosku dimenziju i u Tesli bez daljnjeg
jeste postojao neki vi{ak energije i ne{to
jako zanimljivo. Ali umrtvljuju}i pristup
po{tovanja i prila`enje liku sa proskinezom, to bi za roman bilo pogubno. Ta
zagrcnutost od po{tovanja pred Teslinim
likom mi je uvek smetala. Dva odli~na
glumca su napravila tu gre{ku: Petar
Bo`ovi} i Rade [erbed`ija. Imao sam utisak da su se obojica pla{ila Tesle, glume}i
svojedobno njegov lik su {aptali pa si na
kraju imao utisak da je ~ovek bio astmati~ar koji jedva uspeva da govori, da }e
se nakon svake re~enice sru{iti od napora
ili da }e zaspati. Ali da bi to sve bilo dostojanstveno, Tesla je u tim ekranizacijama
bio ko drug Tito {to zagledan u budu}nost
ja{e na ~elu kolone. U umjetni~kom smislu od tog pristupa nema ni{ta.
Pri~a o Teslinom opsesivnom
odnosu prema bratu, koji je navodno bio
jo{ bolji i talentiraniji od Nikole, gri`nja
savjesti zbog njegove smrti i no}ne more
koje ima ~itav `ivot vuku}i svog mrtvog
sijamskog blizanca zapravo su taj njegov
kri` koji mu daje ljudsku dimenziju?
Pa da. Nema Tesline biografije koja
od po~etka do kraja ne govori o Teslinoj
opsesiji bratom. Mo`da ne bih trebao da
otkrivam karte, ali evo, ovdje priznajem
da to nije stvar moje interpretacije i
kreacije nego ne{to {to je definitivno bilo
dio Teslinog `ivota. Taj ~ovjek je o~igledno imao svoje komplikacije, svoj raj i
svoj pakao i pri~a sa bratom je jedno od
njegovih glavnih optere}enja. Ne bih
dalje govorio o tome zbog ljudi koji nisu
jo{ pri~itali roman, da ne bude kao da
pri~amo o romanu Agathe Christie, a ja

58

SLOBODNA BOSNA 5. 2. 2009.

AMERI^KI PROFESOR I
BALKANSKI PISAC:
Vladimir Pi{talo ro|en je i
odrastao u Sarajevu,
studirao i mlade dane
proveo u Beogradu, a
svojim gradom smatra
Mostar, odakle su mu
roditelji! Govori i pi{e
mje{avinom ekavice i
ijekavice, i stvara
odli~nu knji`evnost

TESLINO VRIJEME OSTVARENJA BAJKI: Auto

su ko~ije bez konja, direktni proizvod iz bajki.
Avion je ostvarenje sna o letenju, poznatog jo{
iz mita o Ikaru i Dedalu. Film, to su duhovi koji
pri~aju. Gramofon je pevanje odsutnih, mrtvih
ljudi, a i telefon je razgovor sa odsutnima
na po~etku ka`em, znate ubica je taj i taj
(smijeh).
Zanimljivo je da ste danas, u vrijeme kad pisci zaziru od velikih pri~a
uzeli za lik ba{ planetarno poznatog genijalca, svojevrsnu pop ikonu?
Ponavljao sam nedavno malo historiju
zapadne umetnosti i podsjetio se kako su
ranije jedini likovi dostojni umjetni~kog
stvaranja bili kraljevi. Od Gilgame{a,
preko Odiseja pa redom. Gleda{ slike
onih faraona a obi~ni ljudi su njima visoki do pola cjevanice. Njihova va`nost je
tako bila odmjerena. Kralj je velik, ostali
samo ne{to gmi`u okolo. Onda nastupa
demokratizacija tema i motiva, naro~ito u
devetnaestom veku. Pri~e o obi~nim
ljudima postaju zna~ajne. Nedavno me u
Americi odu{evilo kad sam video da u
po{ti mo`e{ da naru~i{ dvadeset markica

sa svojim likom, one imaju vrijednost,

po{ta ih prihvata, mo`e{ poslati ljudima
pismo sa markom sa svojim likom. Ranije
je na marci bio Franz Josef, pa je onda bio
Tito ili neki drugi simbol. A sad mo`e i
neki obi~an smije{ni lik sa ru`nim
nao~alima! To je nova ideja i ja se tome
radujem, tom dostojanstvu detalja u ~emu
je na primer ~e{ki film jako dobar. Ako
pita{ za{to ipak pri~am velike pri~e,
odgovor je zato {to se i one mogu ispri~ati
na intiman na~in.

SUZE ZA CRNOG
PREDSJEDNIKA
Mislim da upravo to smeta nekim
ljudima u ovom romanu, jer hagiografija
ne mo`e da bude intimna. Ne smije{ biti
intiman sa svecem niti sa kraljem. Upravo
intimno pri~anje jedne velike pri~e
onemogu}uje slikanje freske.

Adisa Pistalo.qxd

2/4/2009

4:29 PM

Page 59

Vladimir Pi{talo, knji`evnik

Teslino vrijeme je prelaz iz 19. u

20. vijek, vrijeme progresa, zanosa, velikih
otkri}a. I danas nastaju fascinantne
napredne tehnologije, iz ku}e je mogu}e
pristupiti bibliotekama, ljudi koriste
mobitele, pri~aju i gledaju se preko interneta. Danas se ipak vi{e osjete zabrinutost
nego ushit i zanos? [ta se desilo sa
Progresom koji je Tesli zamjenjivao
Boga?
Mislim da smo mi danas mnogo
mra~niji na ovom prelazu u dvadeset i prvi
vek, nego {to su bili ljudi pre sto godina.
To posebno vredi za nas sa ovih prostora
koji smo u zadnjoj dekadi dvadesetog veka
do`ivjeli mrkli mrak. To je bio jedan od
najve}ih zamislivih retrogradnih procesa.
Kakav god bio komunizam, a ne treba ga
uop{te idealizovati, bio je bolji od u`asa
koji je do{ao. I u Americi i svuda po svetu
ljudi su danas mnogo manje optimisti~ni
nego pre. Teslino vreme je zaista bilo
vreme pomaka i progresa. Picasso je, ~ini
mi se, jednom rekao da je po~etak dvadesetog veka bila dekada u kojoj se promenilo vi{e nego od nastanka ~ove~anstva.
Teslin otac je bio vrlo obrazovan,
sve{tenik, matemati~ar koji se {kolovao i
za oficira. Bio je tako|er prosvetitelj, {to
obi~no ne povezujemo sa sve{teni~kim
pozivom. Ali uprkos tome, taj kraj, {ume,
vukovi koji ga progone dok ja{e konja, ti
guslari koji pevaju neke homerske pesme,
to je jedan iskonski ambijent iz kojeg on
kre}e a on svoj `ivot zavr{ava 1943.
pri~aju}i o ratu zvezda i letenju na plavom
zraku energije a atomska bomba dolazi dve
godine nakon toga. To je ogromna promena. Ono {to se ka`e da se svet manje
promenio od Platona do Teslinog ro|enja,
nego od njegovog ro|enja do smrti, za to bi
se mogao na}i dobar argument. Posebno u
tom vremenu devedesetih godina kada je
otkriveno toliko stvari koje su ranije bile
materijal iz bajki. Auto su ko~ije bez konja,
direktni proizvod iz bajki. Avion je ostvarenje sna o letenju, poznatog jo{ iz mita
o Ikaru i Dedalu. Film, to su duhovi koji
pri~aju. Gramofon je pevanje odsutnih,
mrtvih ljudi. Telefon je razgovor sa odsutnima. Sve je to ostvarivanje bajki.
Rentgenovi zraci su omogu}ili snimanje
kostura kroz tijelo, pa su se viktorijanske
cure bojale da im neko ne vidi tijelo kroz
haljinu. Nisi mogao biti siguran, sve je
odjednom izgledalo mogu}e. Verovalo se
da srca ljudi postaju bolja, muzika sla|a,
zakoni pravedniji... Ljudi tog vremena su
zaista mislili, {to je opet povezano sa socijalnim darvinizmom i pomalo je mra~na
strana te pri~e, da su oni evoluirali i da
ratova vi{e ne}e biti, da je to stvar pro{losti
i divlja{tva koje je iza nas. Ljudi su mislili
da su granice neslu}ene, besmrtnost se
~inila na dohvat ruke.

SARAJEVSKI I MOSTARSKI DANI

U Vije}nici sam bio

kao mi{ u ~arobnom
komadu sira
Va{ otac Boro je svojedobno bio
direktor sarajevske Vije}nice. Kakve su
Va{e uspomene na ovu biblioteku?
Ja sam studirao i u~io u Vije}nici. Uvek
mi je bila onako velika i divna i mirisala je
na starinu i ja sam u njoj bio kao mi{ u
~arobnom komadu sira. Voleo sam da
{etam sarajevskim brdima i onim ~udnim
mahalama po obroncima grada i pio sam

kafu po lokalnim kafed`inicama. Nikad ne

bih zaobi{ao }evabd`inicu Mustafe Kurte.
Gledao sam kad Miljacka nadolazi i kad se
dimovi di`u nad brdima. Ali ipak, moj grad
je Mostar. Sve u meni odgovara na taj krajolik. Ho}u na kraju da dodam da mi je
ljubav prema poeziji starog muslimanskog
sveta ulio Andri} koga neki nepravedno
smatraju neprijateljem ba{ tog sveta.

HERCEGOVA^KO PORIJEKLO: Moj grad je ipak Mostar, ka`e Pi{talo

To samoljublje }e se ~ovje~anstvu
dobro obiti o glavu u dvadesetom vijeku...
Devetnaesti vek nije bio vek velikih
ratova pa se zato poverovalo da je s tim
gotovo. Naravno, rat u kojem ti pogine
otac je tebi najve}i i najgori, ali generalno
gledano, vodili su se lokalni ratovi,
uglavnom na frontu, i uglavnom se nisu
ticali civila. Najve}i {ok u historiji modernog doba bio je Prvi svetski rat. Bio je to
{ok ve}i i od holokausta (a ovo govorim
oprezno jer holokaust jeste u`asan).
Ubila~ko bezumlje je proklju~alo u
Prvom svetskom ratu. Industrijska revolucija koja je trebala da donese sav taj
napredak i blagostanje preobrazila se u
industrijsku proizvodnju smrti. Ubijalo se
daleko vi{e, dalekose`nije, bez odvajanja
krivih i nevinih. Psi, ma~ke, buba{vabe,
starci, bolesni ljudi, mladi, svi su potirani
redom. Taj u`asni duh iz boce je tada prvi
put pu{ten, nikada ranije u tom obliku nije
postojao, a Drugi svetski rat je bio samo
ve}a repriza. Prvi rat je bio najve}e
otre`njenje. Tesla je, po mom mi{ljenju,
tako duboko verovao u progres da ga ni
Prvi ni Drugi svetski rat u tome nisu razuverili. To je bilo kao i ina~e sa ljudima
koji duboko vjeruju u ne{to - {ta god se
de{avalo, njihova vera pre`ivljava uprkos
isku{enjima. Kao {to je njegov otac
verovao u Boga, Tesla je verovao u pro-

gres. ^itav njegov `ivot bio je pobuna

protiv oca i o~eve vere u Boga, on je
pro~itao tomove i tomove Voltairea, jer je
on bio oli~enje pobune protiv vere. Kao
{to je vera u Boga njegovog oca dovedena pred isku{enje prosvetiteljstvom u
devetnaestom vijeku, tako je i Teslina
vera u progres do{la na ku{nju u dva svetska rata, ali je pre`ivela do kraja.
Ne{to od te vjere i optimizma
vladalo je Amerikom u vrijeme Clintona,
ali je Bush izgleda ubio svaku radost u
ljudima. Kako Vam se u tom kontekstu
~ini dolazak Baracka Obame na vlast?
Obama je politi~ar, koliko se meni
~ini, centristi~kih pozicija i po~eo je
smanjenjem poreza, {to je pomalo
zabrinjavaju}e. Sa druge strane - Crnac
je postao predsednik! Hej! Najmo}niji
~ovek na svetu. Gledao sam one crne
bake kako pla~u, kako kriju rukom
usta. To je stra{no uzbudljivo. On je
lep, {armantan, pametan, posle onih
podljudi iz Bushove Administracije.
Mnogi su plakali. Nisam plakao, ali su
mi se o~i napunile suzama dok sam
gledao kako mu stegnutog dupeta salutiraju oni iz FBI i gledaju ga ko u Boga.
Mislim, isti tip ljudi koji je ubio
Martina Luthera Kinga. To je ogromna
promena.
5. 2. 2009. SLOBODNA BOSNA

59

Cazim.qxd

2/4/2009

6:10 PM

Page 60

VIDEO DOKUMENT

MU^NE
MU^NE SCENE:
SCENE: Premijerno
Premijerno
izdanje
izdanje Queer
Queer Festivala
Festivala uu
Sarajevu
Sarajevu prekinuli
prekinuli su
su primitivci
primitivci ii
siled`ije
siled`ije

MA[A HIL^I[IN i ]AZIM DERVI[EVI] autori su dokumentarnog filma QUEER

SARAJEVO FESTIVAL 2008, koji }e 6. februara biti prikazan na Filmskom
festivalu u Berlinu; Ma{a i ]azim za SB govore o nastanku filma o Festivalu
koji je u septembru pro{le godine zatvoren odmah nakon {to je otvoren

NI QUEER NI DU

]azim Dervi{evi}: Da nam je cilj bio u svijet poslati ru`

60

SLOBODNA BOSNA 5. 2. 2009.

Cazim.qxd

2/4/2009

6:11 PM

Page 61

DU@AN

Film Queer Sarajevo Festival 2008 na Berlinaleu

TALENTOVANI
TALENTOVANI
SARAJEVSKI
SARAJEVSKI FILMSKI
FILMSKI
AUTOR:
AUTOR: ]azim
]azim Dervi{evi}
Dervi{evi}

Pi{e

Dino Bajramovi}
dino@slobodna-bosna.ba

okumentarni film o prvom, nesretnom, inkriminisanom, povaljenom i izudaranom Queer

Festivalu u Sarajevu, koji je u
septembru pro{le godine zatvoren
tek {to je otvoren, autora Ma{e Hil~i{in i
]azima Dervi{evi}a, premijerno }e biti
prikazan na ovogodi{njem Berlinaleu. Prva
projekcija filma Queer Sarajevo Festival
2008 zakazana je 6. februar.

NETIPI^NA FORMA
Ideja da se pravi ovaj dokumentarni
film, odnosno jedna netipi~na forma
video dokumenta o Queerr Sarrajevo
Festivalu se zapravo sama nametnula.
Prvobitni plan je bio da se snimaju
sadr`aji koji su trebali da ~ine ovaj festival, dakle mnoge od aktivnosti koje su
bile predvi|ene programom Festivala. U

to vrijeme su ve} po~ele stizati odre|ene

prijetnje, koje su se mogle nazrijeti i
~itaju}i izme|u redova razne izjave neslaganja sa odr`avanjem Festivala. Mi smo u
to vrijeme mislili da }emo napraviti jednu
video razglednicu Festivala koja }e
uklju~ivati sve planirane sadr`aje, pritom
svakako mislim na otvaranje Festivala i
umjetni~ku izlo`bu koja je bila postavljena na Akademiji likovnih umjetnosti, ali
tako|er i tribine, performanse i diskusije
o filmovima ~ije je prikazivanje bilo
planirano, zna~i sve ono {to je trebalo da
se de{ava u danima nakon otvaranja
Festivala, a {to se nije desilo zbog nasilja
na samom otvaranju. Dakle, upravo to
nasilje je u~inilo da ovo postane dokumentarni film, obja{njava Ma{a Hil~i{in.
Bez obzira na prijetnje koje su svakodnevno pristizale na adresu Udru`enja Q,
koje je bilo organizator Festivala, niko
normalan, naravno, nije ni prepostavljao
da bi se na samom otvaranju moglo
dogoditi nasilje i batinjanje mnogih koji
su do{li da podr`e Queer Festival.

ISTINA O
SEPTEMBARSKOM
NASILJU U SARAJEVU:
Ma{a Hil~i{in

ati ru`nu sliku Sarajeva, ona je mogla biti i puno ru`nija

5. 2. 2009. SLOBODNA BOSNA

61

Cazim.qxd

2/4/2009

6:11 PM

Page 62

VIDEO DOKUMENT

BERLINALE, 59 PUTA

O MA[I I ]AZIMU

Autorski dvojac za Berlin

Ma{a Hil~i{in ro|ena je 1978. u Sarajevu
i du`i niz godina uklju~ena je u mnoge kulturne i medijske projekte na prostoru biv{e
Jugoslavije. Njeni profesionalni interesi vezuju se za aktivizam na polju kulture i ljudskih
prava. Studirala je knji`evnost i evropske
studije. Trenutno studira film i istoriju umjetnosti u Pragu. Queer Sarajevo Festival 2008
njen je drugi dokumentarni film.
]azim Dervi{evi} ro|en je 1973. u
Ma{a i ja jesmo o~ekivali neslaganje
dijela javnosti sa ovim Festivalom
m, prvenstveno jer se radi o prvom umjetni~kom
festivalu u na{oj dr`avi koji se tematski
bavi osobama ~iji je na~in `ivota u na{em
dru{tvu jo{ uvijek veliki tabu i uglavnom
se ne odobrava. Tako|er je postojala ta
nesretna okolnost da se Festival odr`ava u
vrijeme ramazana, {to je doprinijelo
stvaranju dodatnih tenzija. Me|utim,
nismo o~ekivali nasilje, posebno ne u
ovoj mjeri, samim tim ne mo`emo re}i da
smo bili spremni. Ali po{to se desilo to
{to se desilo, po~eli smo sklapati jednu
novu, vi{eslojnu pri~u o svemu {to je
prethodilo nasilju, posljedicama, iskustvima osoba koje su bile mete napada,
razmi{ljanjima organizatorica, u~esnika i
gostiju o trenutnoj situaciji i perspektivi
Festivala. Veoma bitan aspekt je i pozicija vjere te odnos predstavnika vlasti
prema Festivalu i svemu {to se oko njega
de{avalo, govori ]azim Dervi{evi}.

RU@NA SLIKA SARAJEVA

Snimanje ovog filma trajalo je samo
nekoliko dana i bilo je, vele na{i sagovornici, dosta neprijatno zbog stalnog prisustva napetosti i straha. Organizatorice su
bile pod policijskom za{titom, gosti i go{}e
su zbog sigurnosti brzo napu{tali grad, izbjegavalo se snimanje lokacija gdje smo se
sretali - sve je djelovalo kao da radimo
ne{to nelegalno. Nakon toga je uslijedilo
prikupljanje dodatnih materijala, novinskih ~lanaka, snimaka televizijskih emisija, raznih izjava i relevatne arhive.
Pitanje za ovaj autorski dvojac bilo je
i da li je Sarajevo u njihovom filmu onakvo kakvo ono u nekim segmentima zapravo i jeste: rigidno, devijantno, ksenofobi~no. Mi smo prikazali stvari onakvim
kakve mislimo da jesu. Na`alost, ovaj put
je slika Sarajeva bila prili~no ru`na. @ao
mi je {to je tako, ali da bi tu sliku popravili
trebamo se svi, uz mnoge druge stvari,
suo~iti i sa onim {to se desilo, sagledati
situaciju iz vi{e uglova, razmi{ljati.

62

SLOBODNA BOSNA 5. 2. 2009.

Sarajevu. [est godina je aktivan na polju produkcije dokumentarnih filmova, prvenstveno

u okviru produkcijske ku}e XY Films ~iji je
jedan od osniva~a. Pored toga, radio je i na
produkciji dokumentarnog TV programa,
kratkih igranih filmova i drugih oblika video
izra`aja. Re`irao je film Vidimo se, prijatelju,
u Slijepoj pravdi potpisuje kameru i monta`u,
a sa Ma{om Hil~i{in autor je i filma Nije da se
more, ve} se mora.
Naravno, postoje osobe koje su apsolutno
uvjerene u ispravnost svojih stavova i
koje ne}e prihvatiti bilo kakve protuargumente, a po{to smo svi ponekad takvi,
minimum na koji bi kao gra|ani i
gra|anke trebali pristati jeste da po{tujemo zakone. To se u slu~aju Queerr
Sarrajevo Festivala nije desilo, ka`e
Ma{a Hil~i{in, a ]azim Dervi{evi} dodaje: Naravno da nam nije drago {to ovakva slika Sarajeva i BiH odlazi u svijet, ali
da nam je cilj bio poslati ru`nu sliku
Sarajeva, ta je slika, s obzirom na materijal koji smo imali, mogla biti i puno
ru`nija. Dakle, sve ovo itekako ima veze
sa istinom kakvom je mi kao autori vidimo i principima koje po{tujemo.
Istovremeno, u na{em dru{tvu je prisutna
{utnja i licemjerstvo, ignori{emo mnoge
stvari koje se de{avaju kao da nas se ne
ti~u, a razlozi ~esto le`e u apatiji ili
bojazni. Na kraju krajeva ovo niti je prvi,
a nadam se ni posljednji film koji radimo,
a pravljenje kompromisa u ovakvim
stvarima zna~i pristati na autocenzuru.
Mislim da je to puno ve}i poraz nego prihvatiti rizik da se mnogi ili ~ak niko ne}e
slo`iti sa nama. Ne znam koliko je pozitivno {to }e svijet vidjeti ovaj film, ali
mislim da je pozitivno {to }e to vjerovatno doprinijeti ve}em interesovanju ljudi u
Sarajevu i BiH da ga pogledaju i promisle o ovoj temi. Ako to sve doprinese
poku{aju da se problemi rje{avaju putem
dijaloga, onda je to vrlo pozitivno.
Queer Sarajevo Festival 2008 traje
trideset i dvije minute i bi}e prikazan u
okviru Panorama Support programa.
Producent je Udru`enje Q, a u Berlinu }e,
pored Ma{e i ]azima, biti i Emina Trumi},
~lanica tog udru`enja. Razlog vi{e da vjerujemo u ovaj film jeste i podatak da je ostvarenje Alenino putovanje, ~iji je koproducent ku}a XY Films, a izvr{nu produkciju
potpisuje ]azim Dervi{evi}, 3. februara
progla{eno najboljim kratkometra`nim
igranim filmom na Filmskom festivalu u
Budimpe{ti.

WAJDA ]E

Pi{e

Damir Nemir Jane~ek (Berlin)

Berlinale, uz Cannes i Veneciju za
filmsku industriju najzna~ajniji doga|aj,
nastao je 1951. godine. Plod je te`nje da
se nakon Drugog svjetskog rata i devastiranosti Berlin otvori prema svijetu. U

Nek nam `ivi autors

po~etku su o nagradama isklju~ivo
odlu~ivali gledatelji, no ve} odavno tu
ulogu je preuzeo stru~ni `iri. Mnogi
zna~ajni filmski autori kao {to su Rainer
Werner Fassbinder, Jean-L
Luc Godard,
Ingmar Bergman, Roman Polanski, Ang
Lee dobili su priznanje Berlinalea.

SAMO KROZ TVOJE O^I

Film je umjetnost, a ne sport, pa mu
je svrha puno dublja od takmi~arske. No,
~injenica da Festival prati vi{e od 4.000
novinara iz 77 zemalja, te da nagrada
Festivala zna~i br`u prodaju filma, te
ve}u gledanost, motiv je zbog kojeg se
filmove nastoji upravo tamo prezentirati.
Uz glavnu nagradu, popularnog Zlatnog
medvjeda, zna~ajne nagrade su Blue
Angel, u ~ast Marlene Dietrich i nagrada
za posebne filmske dosege u ~ast gospodina Alfreda Baura, koji je osniva~
Berlinalea.
Dobitnici Zlatnog medvjeda koji se
znaju ve} sada su: kompozitor Marurice

Cazim.qxd

2/4/2009

6:12 PM

Page 63

Filmski festival u Berlinu (5.-15. februara 2009.)

]E, VALJDA, BITI DOBAR

Grad u kojem je narod prije dvadeset godina sru{io zid podjele i mr`nje,
prijestolnica kulture, mladih i zabave i ove godine, po 59. put, promovira
autorski film kroz svoj filmski festival; na{ novinar ve} nekoliko dana boravi u
Berlinu i pi{e uvodni tekst o Filmskom festivalu koji }e biti otvoren na
dan kada se ovaj broj SB pojavi u prodaji
BERLIN GORI: I na ovogodi{njem
Berlinaleu nova ostvarenja
predstavi}e neki od najzna~ajnijih
filmskih autora dana{njice

novca, te nelegalnostima unutar svjetskog bankarstva. Zbog aktualnog trenutka ovaj film je dobio ~ast da otvori
Berlinale. U glavnom programu biti }e
pikazani novi filmovi nama vrlo znanih
filmskih znalaca kao {to su Andrzej
Wajda sa filmom Tatarak, Bernard
Tavernier sa filmom In The Elecrtic Mist,
Stephen Frears sa Cheri...

BEZ PODJELE I MR@NJE

Dansko-njema~ko-nizozemski film
Oluja je tako|er u konkurenciji, a izdvajam ga jer se bavi temom ratnih zlo~ina u
Bosni na jedan zanimljiv na~in, a u njemu
igra dosta glumaca s na{ih prostora. Za
filmske sladokusce, tu }e biti prilika da
u`ivaju na projekciji restaurirane verzije
2001.: Odiseja u semiru.
U programu koji se bavi temom jela i
kuhinje bit }e prikazan film na{e re`iserke
Aide Begi}, ~ija pri~a jako ozbiljno i

autorski film s bitnim temama i plemenitim idejama

PRIZNANJA ZA
FILMAD@IJE:
O nagradama
odlu~uje me|unarodni
`iri kojim predsjedava
glumica Tilda
Swinton, a u `iriju
su i Isabel Coixet,
Gaston Kabor,
Henning Mankell,
Arta Dobroshi...
Jarre, dobitnik nagrade za `ivotno djelo, a
nagradu Kamera Berlinalea za veliki

doprinos filmu }e dobiti re`iser Claude

Chabrol i producent Gnter Rohrbach.
O ostalim nagradama odlu~ivat }e
me|unarodni `iri kojim predsjedava glumica Tilda Swinton, a u `iriju je i re`iserka Isabel Coixet, afri~ki filmski stvaralac
Gaston Kabor, pisac i teatarski re`iser
Henning Mankell, njema~ki re`iser
Christoph Schlingensief, ameri~ki re`iser
Wayne Wang, te kuharica Alice Waters. U
`iriju za kratki film je sjajna albanska glumica Arta Dobroshi.
Berlinale se nastoji baviti tretiranjem
ozbiljnih tema kroz film. Ove godine su
malo popustljiviji (vjerovatno zbog
sveop}e krize) pa }e tu biti i zabavnih filmova.
U Berlinu princip odabira je da postoje podselektori koji su zadu`eni za
odre|ene regione, koji odabiru najbolje sa
tog prostora, a sve najbolje filmove kroz
svoje o~i propusti direktor festivala Dieter
Kosslick.
Triler The International reditelja
Toma Tykwera bavi se temom pranja

anga`irano tretira hranu na filmu.

Naravno, radi se o filmu Snijeg. Nakon {to
je bio u programu Filmskog festivala u
Cannesu, ovo je drugi festival A klase na
kojem }e biti prikazan.
Dokumentarac koji se izdvaja jeste
Doktrina {oka, Mata Whitecrossa i
Michaela Winterbottoma. Film je baziran
na knjizi Naomi Klein. Festival }e
zatvoriti ostvarenje velikog maga filma
Coste Gavrasa pod nazivom Eden is West.
Treba izdvojiti jako bitnu stvar na koju
Berlinale misli. A to je edukacija. Kroz
edukacijske programe nerijetko se otkriju
talenti. Za takve postoji program zvan
Berlinale Talent Campus. Berlinale svoj
edukacijski program {iri putem ovog programa {irom svijeta kroz festivale. Nama
najbli`i Talent Campus od prije dvije
godine se doga|a u Sarajevu.
Nek nam `ivi autorski film s bitnim
temama i plemenitim idejama! S nadom
da }e biti sve vi{e gradova u kojima ne}e
biti zidova podjele i mr`nje, pozdravljam
vas iz Berlina.
5. 2. 2009. SLOBODNA BOSNA

63

Oglasi.qxd

64

2/5/2009

12:18 AM

SLOBODNA BOSNA 5. 2. 2009.

Page 64

Oglasi.qxd

2/5/2009

12:20 AM

Page 65

5. 2. 2009. SLOBODNA BOSNA

65

Andrej.qxd

2/4/2009

10:08 PM

Page 66

Balkanska rapsodija

EVROPSKI POJAS GAZE

Ne izlazi sam na izbore
U

Crnoj Gori }e 29. marta biti odr`ani parlamentarni izbori. Su{tinu ovih ({ta ovih
- svih) izbora u Crnoj Gori mo`emo
objasniti parafrazom re~enice kojom je Gary
Lineker svojevremeno definisao fudbal - da je
to igra loptom u kojoj uglavnom pobje|uju
Nijemci. Izbori u Crnoj Gori su, dakle, zabavna manifestacija karnevalskog tipa, sa velikim
brojem u~esnika maskiranih u parlamentarne
partije, manifestacija na ~ijem kraju bude
progla{en pobjednik: a to je uvijek Demokratska partija socijalista Mila \ukanovi}a.
Martovski izbori su, zalomilo se, jo{ predvidljiviji nego ina~e. Nija poznata jedino razlika sa kojom }e vladaju}a koalicija potu}i
opoziciju. Pobjednik je svima poznat, pa se
~ak i }irili~no glasilo Dan, koje za sebe u
impresumu tvrdi da je dnevna novina,
suzdr`alo od nau~no-fantasti~nih predvi|anja
o smjeni vlasti. Dan je 1999. tokom bombardovanja Srbije i Crne Gore, uporno tvrdio da
}e Milo{evi}eva vojska pobijediti NATO.
Kada je Milo{evi} kapitulirao i potpisao
predaju Kosova Albancima, Dan je to proglasio jo{ jednom srpskom pobjedom. Sad su
suzdr`ani: {to zna~i da je ingenioznim ~itaocima Dana lak{e bilo objasniti da je Milo{evi}
pobijedio NATO, nego im objasniti da }e
opozicija pobijediti \ukanovi}a.
Jedini optimista je Neboj{a Medojevi},
lider Pokreta za promjene. Koji je slijedio
svoju viziju: `elio je stvoriti koaliciju sa
~etnicima vojvode Andrije Mandi}a, ubije|en
da }e ta koalicija sa vlasti svrgnuti
\ukanovi}a. Koalicija sa ~etnicima se u
Medojevi}evoj interpretaciji zove mirenje
Crnogoraca i Srba. A \ukanovi} sva|a
Crnogorce i Srbe. Koji su ina~e, od 1918.,
kada je Srbija najprije okupirala, potom anektirala Crnu Goru, a onda krenula u gotovo
vijek dugu asimilaciju Crnogoraca i pretvaranje
~itavog jednog naroda u Srbe - u najboljem
redu. [to ka`u: ko nas zavadi...
Medojevi}a su u njegovoj plemenitoj misiji me|unacionalnog pomirenja, ~isto iz higijenskih razloga, najprije stali napu{tati glasa~i.
Koji su mislili da ono promjene iz naziva
partije zna~i ne{to drugo, a ne Crnu Goru
kojom }e, za promjenu, vladati ~etnici. Pa se
broj ljudi koji glasaju za PZP nekoliko puta
smanjio. Zatim su ga napustile strana~ke

66

SLOBODNA BOSNA 5. 2. 2009.

Jean Baudrillard
je govorio kako
je ameri~ki
dvopartijski
sistem savr{eni
jednopartijski
sistem. U
Americi postoje
dvije partije, a
za koju god da
glasate, na vlasti
}e biti ista elita,
koja }e voditi
unaprijed
zacrtanu
politiku, osobito
onu spoljnju,
koja se vrlo
sporo i vrlo
te{ko redefini{e

Pi{e

Andrej Nikolaidis

kolege: potpredsjednik PZP-a Goran

Batri}evi} povukao je za sobom veliki broj
strana~kih funkcionera, poslanika i ~lanova,
pa osnovao Demokratski centar. Sad
Medojevi} o~ajni~ki lobira za bilo kakvu
takozvanu zajedni~ku opozicionu listu.
Va`no je samo jedno: da na izbore ne iza|e
sam. Jer njegova, prije projekta pomirenja,
najja~a opoziciona partija, danas je tek
olupina lokomotive koja je Crnu Goru trebala
da povu~e u svijet istinske demokratije i
Evropu.

ndrija Mandi}, vojvoda, u znak protesta {to je \ukanovi} priznao Kosovo,

rije{io je da {trajkuje gla|u. Tvrdio je
da }e po~eti da jede tek kada \ukanovi} ili
povu~e odluku o priznanju, ili raspi{e
izbore. \ukanovi} nije uradio ni{ta od toga,
ali je Mandi} svejedno po~eo da jede. Kada
se Mandi} najeo i odmorio, \ukanovi} je
raspisao izbore. Onda su Mandi} i
Medojevi} tra`ili odlaganje izbora. Zato {to
su u me|uvremenu shvatili ono {to je
svakome sve vrijeme bilo jasno: da }e izgubiti na izborima. Jedina {ansa im je da {trajkuju gla|u sve dok ih \ukanovi} ne pusti
da pobijede.
A ~ak i to im ne valja. Jer kako je svjedo~io Dobrilo Dedei}, biv{i visoki
funkcioner Mandi}eve Srpske liste, vo|stvo
te partije je na strana~kim sastancima tvrdilo da bi oni bili smije{ni da do|u na vlast.
Ko }e razumjeti ljude: ako misle da bi bili
smije{ni na vlasti, za{to tra`e izbore, {trajkuju gla|u ne bi li im \ukanovi} dao
izbore, na kojima }e se Bogu moliti da
izgube, jer bi, ako pobijede, ispali smije{ni?
Po tvrdnjama Dobrila Dedei}a, u novoj
demokratskoj snazi ozbiljno planiraju da,
pru`i li im se prilika, u|u u koaliciju sa
\ukanovi}em. Kako je to nevjerstvo podnio Medojevi}, mediji nisu izvijestili, ali
nije mu lako: ~ovjek je uni{tio vlastitu partiju zbog saveza sa reformisanim ~etnicima,
koji opet sanjaju da im Milo da malo vlasti,
ali ovaj ne}e ni da ~uje.
Ni \ukanovi} ne sjedi skr{tenih ruku. U
koaliciju zove i Bo{njake i Albance i Srbe.
Bo{njaci ho}e tri mandata, pa se sad kao
ne{to cjenjkaju, ali nema im druge, nego u

Andrej.qxd

2/4/2009

10:09 PM

Page 67

Ilustracija: BRANCAGLIONI

Balkanska rapsodija

koaliciju - gotovo svih sto procenata

Bo{njaka u Crnoj Gori ovako ili onako
jeste za \ukanovi}a. Isto je i sa
Albancima: oni se samo bolje cjenjkaju, pa iako ih je duplo manje nego
Bo{njaka, ima}e svoja tri mandata.
Dok se zemljom {iri bratstvo i jedinstvo,
\ukanovi}evi kadrovi su od Crne Gore

stvorili evropski pojas Gaze - primorje, sa

prekopanim putevima, blatnim povr{inama, zatvorenim hotelima i divljom
gradnjom nalik na linije bunkera, izgleda
kao teritorija koja je prije pet minuta bila
meta izraelskog bombardovanja. Ali sve
da Crnu Goru spali, a onda je pospe solju,
\ukanovi} bi dobio izbore.

DEMOKRATSKI ISKORAK

Samo tako nastavite

Mandi} je u me|uvremenu, po uzoru
na reformistu Tomislava Nikoli}a, rije{io
da modernizuje partiju. Pa je osnovao Novu
srpsku demokratiju. Kako najavljuju, u
pitanju je veliki demokratski iskorak, potpuno nova i reformisana partija. U to ime,
da bi svi znali da oni misle ozbiljno,

odlu~eno je da se izaberu nova partijska

znamenja. Tako }e zastava nove
demokratske partije biti srpska trobojka, a
nova demokratsko-partijska himna Bo`e
pravde - himna Republike Srbije. @estoko
su krenuli sa reformama, samo da tako i
nastave...

Zato {to je u Crnoj Gori na djelu

jedinstven jednopartijski sistem, sa
kojim se po preciznosti izvedbe
mo`e mjeriti jedino ameri~ki. Jean
Baudrillard je govorio kako je
ameri~ki dvopartijski sistem savr{eni
jednopartijski sistem.
U Americi postoje dvije partije, a
za koju god da glasate, na vlasti }e
biti ista elita, koja }e voditi unaprijed zacrtanu politiku, osobito onu
spoljnju, koja se vrlo sporo i vrlo
te{ko redefini{e. Crnogorski vi{estrana~ki jednopartizam je jo{ savr{eniji, jer je na sceni vi{e partija,
koje su, u su{tini, sve samo frakcije
jedne partije, \ukanovi}evog DPS-a,
raspore|ene u opoziciju i poziciju.
Onako kako smo se kao djeca igrali
partizana i Nijemaca, pa su oni ja~i i
pametniji za sebe ugrabili funkcije
partizana, dok su cvikera{i, gluperde
i `goljavci morali biti Nijemci.

5. 2. 2009. SLOBODNA BOSNA

67

2/4/2009

7:58 PM

Page 68

KULT MARKET

KULTmarket1.qxd

VRIJEME KNJIGE
CORMAC McCARTHY
Cesta

Poznati ameri~ki romansijer Cormac

McCarthy po drugi put je postao otac kad mu
je bilo skoro sedamdeset godina. Njegov sin~i}
John ga je inspirisao da napi{e roman Cesta
(Profil, Zagreb, 2009.) za koji je 2007. godine nagra|en
Pulitzerovom nagradom. Roman govori o ~ovjeku koji sa svojim
sinom putuje Amerikom, u postapokalipti~noj atmosferi. Sve je
pusto i posuto pepelom, ljudi su postali kanibali, klima je
promijenjena, a otac i sin imaju samo jedan drugog i ogromnu
ljubav koja im poma`e da pre`ive. Cijena je 30 KM.
DAVID ALBAHARI
Gec i Majer

Gec i Majer. Nikada ih nisam video,

mogu samo da ih zami{ljam. U takvim
parovima jedan je obi~no visok a drugi nizak,
ali s obzirom da su obojica bili SS-podoficiri,
lako je pomisliti da su bili vi{eg rasta.
Pretpostavljam da su norme za prijem u
redove SS-a bile izuzetno stroge, pi{e David Albahari na po~etku
svog romana Gec i Majer (Stubovi kulture, Beograd, 2008.) koji
govori o stradanju Jevreja u nacisti~kom logoru na beogradskom
Sajmi{tu. Cijena je 12 KM.
KERSTIN GIER
Svako rje{enje
ima svoj problem

Njema~ka knji`evnica Kerstin Gier

popularnost je u svojoj zemlji stekla prije
desetak godina satiri~nom knjigom Mu{karci i
druge katastrofe. Njen novi roman Svako
rje{enje ima svoj problem (Mozaik knjiga,
Zagreb, 2009.) govori o Gerri, mladoj `eni koja jedan dan, misle}i
da }e oti}i zauvjek, prijateljima i rodbini napi{e vrlo otvorena
opro{tajna pisma u kojima im svima saspe u lice {ta zaista misli o
njima. Me|utim, Gerri se predomisli, a pisma stignu na odredi{ta,
{to }e je dovesti u vrlo komi~ne situacije. Cijena je 22 KM.

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU (Amazon):

z 1. Joe Torre: The Yankee Years
z 2. Stephenie Meyer: Breaking Dawn
z 3. William P. Young: The Schack
z 4. John Grisham: The Associate
z 5. David Zinczenko: Eat This Not That!

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH (Knji`ara V.B.Z.):

z 1. Jon Krakauer: U divljini
z 2. Paulo Coelho: Brida
z 3. Alessandro Baricco: Ova pri~a
z 4. Rhonda Byrne: Tajna
z 5. Eckhart Tolle: Nova zemlja

68

SLOBODNA BOSNA 5. 2. 2009.

Nadam se da }e zaljubljeni voditi

ljubav uz moje pjesme
KENAN MA^KOVI], OBN-ov muzi~ki talent

KNJI@EVNA KRITIKA: Roman Saida

Predjeli daleke majke (Naklada ZORO,
Sarajevo, 2007.)

ODRICANJE OD
MAJKE I DOMOVINE
Pi{e:

Adisa Ba{i}

Said je savremeni njema~ki pisac iranskog porijekla koji

najve}i dio svog `ivota `ivi u politi~kom egzilu na Zapadu. Na{oj
publici ga je prevodom romana Predjeli daleke majke predstavio
knji`evnik Stevan Tonti}.
U svom autobiografskom romanu Said opisuje susret sa
majkom koja ga je napustila odmah po njegovom ro|enju i koju
je kasnije vidio samo jednom u `ivotu. Kao odrastao
~ovjek on odlazi kod polubrata u Toronto da se tamo
susretne sa majkom, ali ona
mu je potpuni stranac. Tri
sedmice njih dvoje provode
u stanu razgovaraju}i,
kuhaju}i, objeduju}i, gledaju}i televiziju... Deset godina nakon toga, u vrijeme
kad mu majka umre, pisac
ispisuje ovaj roman u
kojem joj se obra}a i u
kojem se kona~no
obra~unava i s njom, ali i
sa domovinom koju je
morao napustiti i koja ga se
na sli~an na~in kao i majka
zauvijek odrekla.
Prvi dio romana
uglavnom opisuje nelagodu
MAJKA STRANAC: U svom
prilikom susreta, ali kako
autobiografskom romanu
vrijeme odmi~e ~itaocu se
Said opisuje susret sa
u~ini da se njih dvoje postemajkom koja ga je napustila
peno zbli`avaju (iako je
odmah po njegovom ro|enju
majka prili~no kruta `ena).
i koju je kasnije vidio samo
De{avanja se uglavnom
jednom u `ivotu
kre}u unutar horizonta
~itao~evog o~ekivanja: kratke, isprekidane re~enice oslikavaju
napetu atmosferu, u zraku se osjeti neprirodnost situacije. Dvoje
ljudi koji bi se trebali dobro poznavati, daleki su i suzdr`ani, njihova komunikacija povr{na. Majka se prisje}a mladosti selektivno, najva`nije stvari ostaju neizre~ene.
Najzanimljiviji dio romana ipak je epilog napisan deset godina nakon tog susreta. Ovaj epilog tu`na je i gorka, ali vrlo iskrena spoznaja da majka i sin nisu postali oni koji se vole.
Posljednje stranice romana odricanje su od roditeljke, od
domovine, od bilo kojeg uto~i{ta: iz svakog reda izbija hrabrost i
samouvjerenost ~ovjeka koji beskompromisno i bez suvi{ne sentimentalnosti ~upa svoje korijene prepoznav{i da su natruhli. U
svakom redu se tako|er ~ita strah i razo~arenje dje~aka
ostavljenog u siroti{tu, o{i{anog na nulu radi va{ki, dje~aka koji
uzalud tra`i za{titni~ku ruku da ga povede.
Predjeli daleke majke su kratak, ali dojmljiv intiman zapis o
`ivotu izme|u dvije kulture, dva dru{tvena sistema i dva paralelna
svijeta koja te{ko mogu razumjeti jedan drugog - svijet porodice
koji nudi za{titu ali nosi i teret, i svijet odro|enosti koji nudi
slobodu ali i ledene trnce samo}e.

KULTmarket1.qxd

2/4/2009

5:33 PM

Page 69

Vidje}emo kakav }e Obama biti predsjednik,

a kao mu{karac nije moj tip

NINA BADRI], pjeva~ica

KINO KRITIKA: Film Lornina {utnja

(Belgija, Francuska, Italija, 2008.),
scenarista i reditelja Jean-Pierrea i
Luca Dardennea

KU]NO KINO
MONDOVINO
Jonathan
Nossiter

DALEKO JE BELGIJA
Pi{e:

Damir Nemir Jane~ek

Pierre i Luc Dardenne, majstori naturalizma

Bra}a Jean-P
na filmu, koji se jako ~esto bave temom imigranata s istoka
u zapadnoj Europi (film Obe}anje, o kojem sam ve} pisao)
ovog puta storiju baziraju na mladom albanskom paru koji
~ini sve da bi se domogao dostojanstvenog `ivota. Da bi
do{li do toga da mogu biti ljudi, oni moraju da se pona{aju
kao `ivotinje s izrazitim instinktima za pre`ivljavanje.
Zbog strasne `elje da sa svojim de~kom postane vlasnica
malog restorana Lorna pristaje da sura|uje sa lokalnim
mafija{em Fabiom. On dogovara vjen~anje s Claudyom

IN VINO VERITAS.

Sjajna serija dokumentaraca,

~ak njih deset, svaki po sat
vremena, koja se bavi vinskom
industrijom i kojekakvim igricama
unutar nje, koje se ti~u financija i
politike. Za sve koji vole ovo
prekrasno pi}e, ovo }e biti sjajan
izvor informacija i edukacije u
daljnjem upoznavanju s vinom. Jer:

GRBAVICA
Jasmila @bani}

Upravo po~inje
popularni Berlinale.
Ove godine na njemu
nema u glavnoj
konkurenciji na{ih filmova, pa se s rado{}u
prisjetimo i dan-danas
aktualnog, anga`iranog filma ove
re`iserke koji je dobio

najve}e priznanje ovog festivala.

GRIZLI MAN
Warner Herzog

PONOSNI SMO NA NJIH: Alban Ukaj i Arta Dobroshi u

filmu Lornina {utnja

kako bi Lorna dobila belgijsko dr`avljanstvo. Nakon toga,

Lorna mora pristati da se kao belgijska dr`avljanka uda za
bogatog Rusa koji `eli postati Belgijanac. Claudyo je narkoman i Fabio o~ekuje da }e umrijeti, pa }e sve lak{e i}i oko
naredne udaje. No, on se skida s heroina. Fabio zato organizira da ga se ubije. Tu`na je scena pred Claudyovu smrt u
kojoj on pro`ivljava krizu. Da bi izbjegla da se ponovno
navu~e na heroin, Lorna, iako voli svog de~ka, pristaje
voditi ljubav s njim i dati mu tako potrebnu nje`nost.
Nakon toga zatrudni. Mora kriti policiji da su Fabio i njegovi ubili Claudyja, mora kriti svome de~ku da je spavala s
Claudyjem... Zato se film zove Lornina {utnja.
Ponosni moramo biti, jer iz nama bliske sredine dolaze
tako sjajni glumci kao {to su Arta Dobroshi i Alban Ukaj,
koji glume u ovom filmu nagra|enom Zlatnom palmom za
najbolji scenario! Ponosni trebamo biti tako|er i iz razloga
{to je Alban studirao na na{oj Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu i {to radi u kazali{tu u na{em glavnom
gradu. Isto tako treba da se stidimo, naro~ito utjecajni ljudi
iz kulture, a ponajvi{e oni koji su licemjerno obe}avali
pomo}i tom glumcu. Naime, Alban ve} godinama mora
imati vizu za Bosnu i Hercegovinu, da bi u njoj `ivio i
radio! Sramota!
Alban }e sve to prevladati, iako uz puno muke i
bespotrebno utro{ene energije. Upravo snima film u
Gr~kog, gdje u koprodukcijskom filmu, u ~ijem stvaranju
u~estvuje ~ak devet zemalja, igra glavnu ulogu. On `ivi
film u kojem je glumio. Sretno Alban! Sretno Arta. Bravo
oboje!

Za sve one odvratne

lovce i one {to su opasno
jaki i mo}ni dok ubijaju cuke
po ulicama, pou~na pri~a o
tome kako se sve pla}a i
vra}a. A njima, onako usput,
kroz ovu DVD SUGESTIJU
`elim sve najgore i jo{ gore.

AMERI^KI BOX OFFICE

z 1. Marley & Me (David Frankel)
z 2. Bedtime Stories (Adam Shankman)
z 3. The Curious Case of Benjamin Button (David Fincher)
z 4. Valkyrie (Bryan Singer)
z 5. Yes Man (Peyton Reed)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

z 1. Sedam (David Fincher, New Line Cinema)
z 2. Generacija X (Tony Kaye, New Line Cinema)
z 3. Granice (Xavier Gens, Cartel Productions)
z 4. Patch Adams (Tom Shadyac, Continental film)
z 5. Kung fu Panda (John Stevenson, Mark Osborne,
DreamWorks Animation)
5. 2. 2009. SLOBODNA BOSNA

69

2/4/2009

7:59 PM

Page 70

KULT MARKET

KULTmarket2.qxd

Pjeva~ica [EMSA SULJAKOVI] @ELJKU KOM[I]U

MUZI^KI IZLOG
BONNIE PRINCE BILLY
Beware

Uskoro nam sti`e

novi Will Oldhamov
album, koji ponovo potpisuje Bonnie Prince
Billy. Koji se najavljuje
kao njegovo najambicioznije ostvarenje do
sada. U Oldhamovom
slu~aju, imaju}i u vidu
njegovu lo-fi estetiku, ambiciozno ne obe}ava. Oldham je jedan
od najve}ih, kada se dr`i onog manje je vi{e.
BELLE &
SEBASTIAN
God Help The
Girl

Legendarni bend iz
Glasgowa ima novi
album - zapravo soundtrack za istoimeni film,
za koji je scenario
napisao pjeva~ Stuart
Murdoch. To je njihov
drugi album filmske muzike, nakon soundtracka za Storytelling.
ART BRUT
Art Brut vs Satan

Sjajni engleski
postpunk bend uskoro
}e nas obradovati
novim albumom. Koji je
producirao Frank
Black (ex Pixies). Ta
kombinacija te{ko
mo`e da omane. Prvi
studijski album Bang
Bang Rock & Roll grupa
Art Brut objavila je prije
~etiri godine.

TOP LISTA (iz Top 40 BH radija 1)

z 1. Toob: Dervish Angel
z 2. Pendulum: Showdown
z 3. Franz Ferdinand: Ulysses
z 4. Royksopp: Happy Up Here
z 5. Padded Cell: World of mouth
z 6. Nobody Beats The Drum: The Drum
z 7. Prodigy: Invaders must die
z 8. Evil Nine: Icicles
z 9. Gabriella Cilmi: Warm this winter
z 10. The Dandy Warhols: Mis Amigos

70

SLOBODNA BOSNA 5. 2. 2009.

D`aba sve, ali najdra`i si mi

MUZIKA: Album Dark Was The Night;
razni izvo|a~i

LIJEPO I LJEKOVITO
Pi{e:

Andrej Nikolaidis

Dark Was The Night je projekat Red Hot organizacije, koja

je, u cilju borbe protiv AIDS-a, okupila neke od najtalentovanijih
muzi~ara dana{njice. Rezultat je impresivni dupli CD koji sadr`i
~ak 31 pjesmu.
Album }e iza}i 17. februara, a ako ste pomislili da je ovog recenzenta makar na trenutak bilo stid {to je u pirateriju ogrezao tako
duboko da je besplatno downloadovao ~ak i album ~iji je sav prihod
namijenjen u humanitarne svrhe - varate se.
Jer album je mo}an, sjajan, neodoljiv. I u ovom rajevima - nekupljiv. Zato kra|a nema alternativu.
U pregledu ovog albuma zadr`a}emo se samo na pjesmama koje
se, nakon nekoliko slu{anja, ~ine najzanimljivijim.
Ve} druga stvar, Cello Song, obrada
Nick Drakeovog klasika koju su odsvirali
The Books i Jose Gonsales, ljestvicu
kvaliteta postavlja vrlo visoko. Slijedi
opojna Train Song, jo{ jedna obrada
(originalnu verziju nisam slu{ao), saradnja
Feist i Ben Gibbarda, stvar koja se zvi`di
ve} na prvo slu{anje. Onda: The
National sa So Far Around The Band,
poletnom, veselom
krasoticom. Pa My
VRHUNSKA KOMPILACIJA:
Brightest Diamond sa
Najbolju pjesmu na albumu Dark
pravovjernom
Was The Night ima grupa The
obradom Nine
Decemberists
Simone - Feeling
Good. Tako sti`emo i
do uvijek sjajnih The
Decemberists, ~ija je
epska Sleepless centralna stvar prvog
diska i odli~na najava
za novi album, koji
uskoro izlazi. Na The
Decembarists se
naslanja kratka, ali
izvrsna pjesma jo{
jednog odli~nog
ameri~kog benda Stolen Houses (Die)
od Iron&Wine. Disk
broj 1 zatvara uvijek inteligentni i lucidni Sufjan Stevens sa desetominutnom You are The Blood.
Drugi disk starta sa tri pjesme ispod renomea bendova koji ih potpisuju: i Arcade Fire, i Beirut, a naro~ito Spoon mogu mnogo bolje
od onoga {to smo ovdje ~uli. Na sre}u, tada na scenu stupaju My
Morning Jacket sa El Caporal - ~ista klasika. Stuart Murdoch iz genijalnog benda Belle and Sebastian tu je sa simpati~nom Another
Saturday,
Andrew Bird (~iji }emo novi album recenzirati skorih dana) obradio je predivnu pjesmu The Giant Of Illionois, koju su prvobitno
snimili The Handsome Family - jedan od onih malih bendova, koje
oni koji znaju za njih ~uvaju kao najve}e blago. The Handsome
Family imaju barem deset pjesama koje bi rado otpjevali najve}i - od
Casha do Waitsa. The Giant Of Illionois je jedna od njih.
Da ljepota ima mo} da lije~i, ovaj bi album zaista pomogao
nekome.

2/4/2009

KULTmarket2.qxd

5:34 PM

Page 71

Gotovo svako jutro slu{am Ned`ada Salkovi}a

STJEPAN MESI], predsjednik
Republike Hrvatske

LIFESTYLE: Simbol Pariza

SKRIVENI EIFFEL
Priredio:

Nedim Hasi}

Eiffelov toranj, simbol Pariza i primjer prefinjene jednostavnosti,

krije unutar svoje elegantne figure slo`en i zamr{en mehanizam.
Specijalno skrojene pumpe, grija~i i osvjetljenje odr`avaju spoljni sjaj
119 godina stare gvozdene dame, dok ogromni zup~anici, to~kovi i
kablovi {kripe duboko unutra, na mjestima koja nijedan turista ne
vidi. Staranje o skrivenoj sadr`ini ovog spomenika je naporan, ~esto
opasan posao koji odr`ava kulu u njenom najboljem izdanju sa razglednica.
Vi{e od 500
ljudi, od
kova~a i
vodoinstalatera
do ~uvara i
kuhara, radi
unutar gvozdene strukture. Cijelo
selo je tu,
puno `ivota i
vrlo razli~itih
`ivotnih oblika, ka`e
Yves
Cammare,
tehni~ki direktor kompanije koja upavlja
kulom. U prostranim
podrumima ispod nogu
kule nalaze se
hidrauli~ni motori koji
pokre}u dva lifta za
posjetitelje. Silazak niz
spiralne
stepenice,
SVJETSKA
pored
ogromnih
ATRAKCIJA: Grad Pariz je ve}inski
to~kova koji polako
vlasnik Eiffelove kule, koja je
namotavaju debele
zaradila vi{e od 1,4 milion eura
~eli~ne kablove, li~i na
tokom 2007. godine
izlet u doba industrijske
revolucije. Rezervoar sa 4.000 litara vode, koja je nekad pumpana iz
obli`nje Sene, daje protivte`u potrebnu da se 18.000 svakodnevnih
posjetitelja podigne na 115 metara visoki drugi nivo. Bezbrojni
dijelovi motora, koji neprekidno klopo}u, tra`e ~esto podmazivanje i
svakodnevni pregled. ^ak i kratak kvar jednog lifta mo`e da udvostu~i redove posjetitelja. Grad Pariz je ve}inski vlasnik Eiffelove kule,
koja je zaradila vi{e od 1,4 milion eura tokom 2007. godine. Kula
godi{nje privu~e oko sedam miliona posjetitelja, {to je ~ini jednom od
najve}ih svjetskih turisti~kih atrakcija. Ona je simbol i zato je meta,
ka`e Cammare. Odred ~uvara je pozama{an, dodaje. Stra`ari tako|e
moraju da paze na samoubice. U prosjeku jedan skok sa kule
godi{nje, ka`e Cammare. Poslednji je bio mu{karac koji se bacio u
smrt po~etkom 2008. godine. Tim od 30. farbara radi puno radno vrijeme 18 mjeseci kako bi premazali kulu svje`im slojem njene poznate bronzane boje. Svaka promjena sijalica je poduhvat. Za zamjenu
jednog od 360 svjetlosnih izvora potreban je alpinisti~ki tim sa
punom opremom. Ako ispustite bilo {ta, makar mali {arafciger, to
mo`e da bude za nekog smrtonosno, ka`e elekri~ar Henry Pelier,
koji u kuli radi 14 godina. Sre}om, navode elektri~ari, 20.000 minisijalica koje ~ine da se kula rasko{no kupa u svjetlosti iz sata u sat
cijele no}i, imaju garanciju trajanja od 10 godina.

NOVA OTKRI]A
AUSTRIJSKA
SAZNANJA
Hladno}a

Osje}aj hladno}e i
reakcija tijela na niske
temperature razli~iti su kod
`ena i mu{karaca, tvrde
austrijski stru~njaci, koji navode da su crvenilo na rukama, hladne
noge i nos tipi~ni `enski fenomeni. Smatraju da mu{karci imaju
vi{e mi{i}a i da zato tro{e vi{e energije, a to proizvodi toplinu.
Stru~njaci se sla`u da mi{i}i ~ine samo 25 posto `enskog tijela,
dok se ~ak 40 posto mu{kog tijela sastoji od mi{i}a.
AMERI^KA
SAZNANJA
Pretilost

Ako vam nikako ne

uspijeva da smr{ate,
mo`da je krivac za to
virus. Naime, nau~nici
tvrde da su otkrili adenovirus koji je veoma zarazan, prenosi se
ka{ljem i prljavim rukama, a mo`e da napadne tkivo i uti~e na
porast broja masnih }elija. Nau~nici iz Penningtona, Louisiana,
ustanovili su da su se pili}i i mi{evi zara`eni adenovirusom br`e
gojili nego oni koji nisu bili zara`eni, mada su dobijali istu
koli~inu hrane.
BRITANSKA SAZNANJA
Sladoled

Britanci su snimaju}i mozak

magnetskom rezonancom otkrili da
samo jedna `lica sladoleda pobu|uje
centre za zadovoljstvo u mozgu.
Dodatna je korist {to pola {alice
sladoleda od vanilije daje 17 mg
kolina {to mo`e sniziti koncentraciju
homocisteina u krvi za devet posto,
a to onda zna~i za{titu od karcinoma,
sr~anog ili mo`danog udara i
demencije.
[VICARSKA SAZNANJA
Miris

Prema rezultatima
istra`ivanja koje su
obavili {vcarski
nau~nici, znoj mu{karaca
{iri miris sira, a `ena
luka. Nau~nici centra
za ispitivanje ukusa i
mirisa u @enevi u
istra`ivanju su koristili
uzorke znoja 24 mu{karca i 25 `ena, uzetih poslije boravka u
sauni ili petnaestominutne vo`nje bicikla. Uzorci `enskog znoja
{irili su sna`an miris sumpora. Pomije{an sa bakterijama koje se
nalaze ispod pazuha, znoj dobija miris luka.

5. 2. 2009. SLOBODNA BOSNA

71

2/4/2009

5:35 PM

Page 72

KULT MARKET

KULTmarket3.qxd

BUM BUM BORIS

AUTOMOBILI
Mazda 3 MPS

Mazda }e u @enevi
predstaviti novu
generaciju MPS Mazda 3
modela. Pored novog top
modela, bit }e predstavljen
i i-stop sistem. Nova
generacija modela 3 u
MPS verziji bi trebalo da
unaprijedi vozne karakteristike prethodnika pomo}u unapre|enja
na vje{anju, ali i pomo}u nove {asije. Novi model }e biti opremljen
poznatim 2,3 litarskim turbo agregatom, koji i dalje koristi DISI
sistem za direktno ubrizgavanje goriva.
MOTOCIKLI
Buell XB9SX

Dobro prodavana
street-fight ma{ina iz Buella je
za ovu godinu dobila specijalnu
verziju pod imenom Total
Black. Od tehni~kih novina
Total black }e imati novo
Showa ogibljenje potpuno podesivo i naprijed i pozadi {to je
rezultiralo i smanjenjem visine sjedi{ta, ~ime }e biti olak{ana
vo`nja i ni`im voza~ima. Cijena mu je oko 9 hiljada eura.
DESIGN
Mitsubishi MiEV

Mitsubishi i dalje
nastavlja sa beskrajnim
nizom koncept automobila baziranih na MiEV
konceptu predstavljenom 2005. godine.
Novi koncept sa sufiksom AIR }e biti predstavljen na predstoje}em Salonu automobila u @enevi. Novi koncept predstavlja vozilo koje pored nepostojanja ispu{nih gasova
daje akcenat na u`ivanje u vo`nji. Koncept balansira izme|u
ekolo{kih potreba dru{tva i voznih karakteristika vozila.
FAN SHOP
Porsche 997 GT3

Porsche je objavio prve

fotografije modela 911 997 GT3
za 2010. godinu. Premijera je
zakazana za predstoje}i
@enevski salon automobila, koji
se odr`ava od 5. do 15. marta.
Osnovna odlika prethodnog
GT3 bio je {estocilindri~ni, atmosferski motor, koji je sa lako}om
dostizao visoke obrtaje. Novi model je dobio unaprije|eni agregat
zapremine ~etiri litra (prethodnik 3,6 lit.) sa 435 KS (20 KS vi{e)
{to je dovoljno da ubrza GT3 do 100 km/sat za 4.1 sekundu i
dostigne maksimalnu brzinu od 312 km/sat.
SLOBODNA BOSNA 5. 2. 2009.

IZET GEGAJ, u~esnik reality

showa Izgubljeni

SPORT: Teniska ikona

PETA BRZINA

72

I Rolling Stonesi su bacali instrumente poslije

koncerata, pa za{to ne bih i ja harmoniku

Priredio:

Nedim Hasi}

Ja prodajem svoje lice, odgovorio je Boris Becker (41) na

upit ~ime se ustvari bavi nakon odlaska u tenisku penziju. I
stvarno, u njema~kim medijima ne pro|e skoro nijedna sedmica bez
novosti o teniskoj legendi. No, on novinske stupce ne puni svojim
poslovnim uspjesima ili humanitarnim anga`manom, kao {to je to
recimo slu~aj kod njegove biv{e kolegice Steffi Graf, nego
isklju~ivo svojim ljubavnim aferama. Naravno, njema~ki tabloidi su
mu krajnje zahvalni za sve njegove ljubavne
avanture, jer svaki broj novina s njegovim
licem na fotografijama se izuzetno
dobro prodaje. Da njema~ka teniska
zvijezda, unato~ tome {to je ve}
navr{ila 41 godinu, nije imala vremena
za odrastanje, postalo je jasno prije
osam godina nakon {to je na vidjelo
iza{la Beckerova, kako je on sam
kasnije ispri~ao, petominutna afera
s tamnoputim ruskim
modelom Angelom
Ermakovom. A on je
o~ito i na tom polju
opravdao svoj
nadimak Bum, bum,
Boris i u rekordnih
pet minuta u sobici sa
sredstvima za ~i{}enje
i prljavim rubljem u
jednom londonskom
restoranu obavio je
posao nu`an za
za~e}e djevoj~ice
Anne. Naravno,
supruga Barbara, koja
je u to doba bila u
visokoj trudno}i s
BORIS BECKER: ^uveni njema~ki
drugim sinom, nije
teniser je godinama u sredi{tu
`eljela samo tako
pa`nje tamo{nje javnosti zbog niza
prije}i preko svega.
ljubavnih avantura
Nakon sedam godina
braka uzela je djecu i otputovala u SAD, gdje se mogla pouzdati u
znatno velikodu{nije brakorazvodno pravo nego u Njema~koj. Ta
joj se ra~unica i isplatila, pa tako danas bezbri`no `ivi u SAD-u od
novca biv{eg supruga. I tu je po~ela metamorfoza vrhunskog
sporta{a kojeg je obo`avala cijela Njema~ka i uzoritog oca u svjetskog playboya koji izgubljeno luta svijetom u potrazi za ne~im {to
o~ito ni sam ne mo`e definirati. Unato~ upornom ponavljanju kako
se `eli ponovno o`eniti i imati jo{ djece, Becker je svih ovih zadnjih godina u sredi{tu pozornosti javnosti upravo zbog niza
ljubavnih veza izme|u kojih skoro i nije bilo vremenskog razmaka.
Od svega toga neke koristi na kraju su izgleda imale samo njegove
djevojke, budu}i da bi ih veza s Borisom Beckerom u sekundi
objavljivanja prve zajedni~ke fotografije u pravom smislu te rije~i
katapultirala u svjetski jet-set. No, niti jedna od njih o~ito nije imala
drugih zna~ajnijih kvaliteta, pa su se iz fokusa zanimanja javnosti
isto tako brzo izgubile kao {to su se i pojavile. Boris je trenuta~no
ponovo u vezi s biv{om djevojkom Lilly Kerssenberg, s kojom je
putem SMS-a prekinuo prije nekoliko mjeseci. Sada se napeto
o~ekuje naredna runda, pogotovo {to je njegova biv{a supruga
Barbara upravo zaru~ila i najavila skoro vjen~anje.

REME
Guern

KULTmarket3.qxd

2/4/2009

5:36 PM

Page 73

Smatram da bih se odli~no sna{la

u ulozi zle ku~ke

ANA NIKOLI], pjeva~ica

MADE IN BiH: Sarajevska zima, 25. put

I KROMPIR JE
UMJETNOST
Pi{e:

Maja Radevi}

Jubilarni, 25. internacionalni festival Sarajevska zima bit }e

otvoren 7. februara na platou ispred Narodnog pozori{ta u Sarajevu.
Kako najavljuje duhovni vo|a Zime Ibrahim Spahi}, ovogodi{nji
festival, koji }e trajati do 28. februara, odr`a}e se pod motom
Organic Art Life, a sa ciljem promocije prepoznatljivih bh. proizvoda me|u kojima je i krompir, koji je zauzeo i po~asno mjesto na festivalskom plakatu.
@ivot ~ini hrana, jednako kao i
umjetnost (i mo`da malo vi{e), pa je
tako uvijek ma{toviti Spahi} sa svojim vrijednim timom odlu~io da
ovog puta na jednom mjestu spoji
duhovne i organske proizvode - na
pijaci, koja }e biti postavljena na
pozori{nom trgu, posjetioci
Festivala i slu~ajni prolaznici
mo}i }e po povoljnim cijenama
kupiti povr}e (krompir, mrkva, luk)
i knjige, a sav prihod od prodaje
namijenjen je za pomo} djeci u
Gazi.
I ovogodi{nja Zima okupi}e
brojne umjetnike sa ~etiri kontinenta, koji }e se bh. publici predstaviti
kroz muziku, teatar, film, likovnu
umjetnost, knji`evnost... Zemlja
partner 25. Sarajevske
zime je ^e{ka
Republika, a Festival
se, prvi put, odr`ava
pod pokroviteljstvom
Evropskog parlamenta.
Ljubitelji teatra
mo}i }e pratiti, izme|u
ostalog, gostovanja
pozori{ta iz svih
REMEK-DJELO [PANSKOG SLIKARA: Skice za
zemalja biv{e
Guernicu u Umjetni~koj galeriji BiH
Jugoslavije. Tu su
predstave Tartif Jugoslovenskog dramskog pozori{ta u re`iji Egona
Savina, Sva lica Petra M. Andreevskog Dramskog teatra Skoplje, u
re`iji Vlade Cvetanovskog, zatim mjuzikl Sugar Mestnog gledali{~a
Ljubljana, te prva crnogorska opera Balkanska carica Crnogorskog
narodnog pozori{ta u re`iji Radmile Vojvodi}, u kojoj nastupa i
prvak Sarajevske opere Ivica [ari}. Posebna poslastica bit }e festivalske premijere Bog pokolja, koju u Kamernom teatru 55 po tekstu
Yasmine Reze priprema Miralem Zub~evi}, te Odlazak Vaclava
Havela, u re`iji Dine Mustafi}a.
U raznovrsnom muzi~kom programu - od klasike, preko etna, do
muzike sa jazz elementima . pa`nju publike bez sumnje }e privu}i
gostovanje glasovitog ameri~kog Harlem Gospel hora, koji }e nastupiti u Bosanskom kulturnom centru 27. februara.
A u Umjetni~koj galeriji BiH 27. februara o~ekuje nas jo{ jedan
vrhunski kulturni doga|aj - izlo`ba Skice za Guernicu, u okviru koje
}e biti predstavljene litografije koje je Pablo Picasso napravio kao
pripremni rad za svoje ~uveno djelo. U okviru ovog programa, koji
je realiziran u saradnji sa Ambasadom [panije u BiH, bit }e odr`an i
okrugli sto posve}en Picassu i njegovom stvarala{tvu.

BH. INFO

- Zemaljski muzej BiH dobio je svoj

Vodi~, prvi put nakon 20 godina. Direktor
Muzeja Adnan Busulad`i} podsjetio je
prisutne na promociji da je prvi Vodi~
Zemaljskog muzeja {tampan davne 1888.
godine, u godini osnivanja ove institucije, a
posljednji je iza{ao 1989. Iako je objavljen
u skromnih 1.000 primjeraka, promotor Nisvet D`anko
optimisti~no ka`e da novi muzejski vodi~ predstavlja kraj ere
padanja plafona.
Zemaljski
muzej BiH

U sarajevskoj Galeriji Collegium

Artisticum 2. februara otvorena je izlo`ba
Blizu ku}e. Izlo`ba je dio projekta Living
Together (@ivjeti zajedno) Britanskog savjeta, a predstavlja radove osam umjetnika iz
jugoisto~ne Evrope koji istra`uju teme
Blizu ku}e
migracije, odnosno uticaj imigrantskih
zajednica na savremeno dru{tvo. Do sada je bila postavljena u
Belfastu, Sofiji, Jerevanu, Tbilisiu, Solunu i Bukure{tu.
Dru`ba bh. crta~a i ~ita~a stripova
Stripopeka otvorila je konkurs za tre}u
izlo`bu bh. strip crta~a, koja }e biti
odr`ana krajem aprila ove godine. U
konkursu postoje samo dva uslova: prvi je
da su autori dr`avljani BiH, a drugi da svojim radovima ne vrije|aju nikoga po bilo
kojoj osnovi. Sve ostalo je dozvoljeno i po`eljno, ka`u ~lanovi
Stripopeke. Tema ovogodi{nje izlo`be je Grad, a rok za slanje radova na konkurs je 3. april.
U povodu obilje`avanja 20. godi{njice
od pada Berlinskog zida, od 11. do 22.
februara odr`at }e se program Berlin u
Sarajevu. Publika u Narodnom pozori{tu i
Zetri vidje}e tri predstave iz produkcije
berlinskog Schaubuhne teatra: Smrt trgoLuk Perceval
va~kog putnika Arthura Millera u re`iji
Luka Percevala, Ispod leda autora i reditelja Falka Richtera, te
Hamlet Williama Shakespearea, u re`iji Thomasa Ostermeiera.
Godi{nja nagrada Dru{tva pisaca BiH za
knji`evno stvarala{tvo za mlade i djecu
uru~ena je u Sarajevu knji`evniku Atifu
Kujund`i}u, za njegovu zbirku Pri~e iz
predgra|a. Ovu nagradu Dru{tvo pisaca
dodjeljuje prvi put, a Kujund`i} ka`e kako
Atif Kujund`i}
je i to na~in da dje~ja knji`evnost kona~no
iza|e iz zape}ka. U konkurenciji za nagradu bilo je osam djela koja
su objavljena u 2007. godini.
Projekt belgijskih i bh. muzi~ara pod
nazivom Balkan Banquets predstavljen je u
Mostaru. Pjeva~ica Jelena Milu{i} i truba~
Ivan Su{ac su sa belgijskim puha~kim
orkestrom International Orchestre du Vetex
krajem pro{le godine odr`ali ~etiri koncerta
Balkan Banquets
u Belgiji i Francuskoj, a ve} su u planu novi
nastupi. Na koncertima izvode sevdalinke i druge izvorne pjesme u
posebnim aran`manima prilago|enim puha~kom orkestru.
5. 2. 2009. SLOBODNA BOSNA

73

oko NOVI.qxd

2/4/2009

9:27 PM

Page 74

STRAJO KRSMANOVI], direktor

Collegium Artisticuma u
Sarajevu

U ^ETIR

JO[ TRI IZLO@BE U COLLEGIUM

FEBRUARU I U MARTU

STRAJO
STRAJO
KRSMANOVI]:
KRSMANOVI]:
U
U saradnji
saradnji sa
sa
Sarajevskom
Sarajevskom zimom
zimom uu
ovom
ovom mjesecu
mjesecu imamo
imamo
dvije
dvije izlo`be:
izlo`be: jedna
jedna je
je
Makedonija
Makedonija na
na Bijenalu
Bijenalu
uu Veneciji,
Veneciji, aa druga
druga je
je
izlo`ba
izlo`ba Aktuelno
Aktuelno

Kona~no je i Sarajevo stanica na nekoj evropskoj turneji. Izlo`ba

Close to Home je nakon Belfasta, Sofije, Jerevana, Tbilisija, Soluna i
Bukure{ta 2. feburara postavljena i u glavnom gradu BiH, u Collegium
Artisticumu.
To je izlo`ba fotografija osam svjetskih umjetnika,
uklju~uju}i i na{u [ejlu Kameri}. Osnovna tema je Povratak ku}i,
odnosne migracije i sve ono {to one nose. Izlo`bu je organizovao
Britanski savjet. Zaista zanimljiva izlo`ba, na koju pozivam sve
Sarajlije. Izlo`ba }e biti otvorena do 14. februara, ka`e Strajo
Krsmanovi}, direktor Collegium Artisticuma. Pored [ejle Kameri},
autori izlo`enih radova su i David Creedon i Ivor Prickett (Irska),
Yuval Yairi (Izrael), Dana Popa (Rumunija), George Georgiou (Kipar),
Gulsun Karamustafa (Turska) i Piruza Khalapyan (Armenija).
Strajo Krsmanovi} najavljuje i izlo`be u Collegium Artisticumu u
ovom i u narednom mjesecu: U Collegiumu je zaista dinami~na
izlaga~ka aktivnost. Pored spomenute izlo`be, paralelno imamo i
prezentaciju konkursa Asocijacije arhitekata za osnovnu {kolu na
[ipu u Sarajevu. Izlo`eno je svih trideset radova koji su pristigli
na konkurs, uklju~uju}i i nagra|ene. U saradnji sa Sarajevskom
MIRO BARNJAK, filmski producent

USAMLJENOST JE TIPI^NA MOSTARSKA PRI^A

Producentska ku}a Porta iz Mostara priprema novi projekat
- dugometra`ni igrani film Usamljenost, scenariste i reditelja
Bobe Jel~i}a.
Radnja filma doga|a se u Mostaru, a pri~a govori o jednoj obitelji i o nekim njihovim dilemama koje ih prate u
poslijeratnom Mostaru - o prijateljstvu, vjernosti, ljubavi...
Bobo Jel~i} i ja volimo re}i da je to jedna tipi~na
mostarska pri~a, kako zbog samih likova, tako i zbog
mostarskog slenga koji planiramo koristiti u filmu. Ovo
}e ujedno biti prvi film o Mostaru i u Mostaru sniman
nakon rata - mislim da poslije Alekse [anti}a u ovom
gradu do danas nije ra|en nijedan ozbiljniji filmski projekt.
Kada planirate po~etak snimanja i ko }e, osim
va{e producentske ku}e Porta, ~initi produkcijsku i
autorsku ekipu?
Za scenarij smo dobili podr{ku Fondacije za kinematografiju ve} prije dvije, tri godine, u iznosu od 200.000 KM,
a od hrvatskog filmskog fonda tako|er smo dobili 50.000 KM.
Bobo je od tada razra|ivao scenarij, obi{li smo lokacije na kojima
}emo snimati, a kompletnu gluma~ku ekipu odabra}emo na prolje}e. U projekat su se uklju~ili i koproducenti iz Slovenije, a trenutno
pregovaramo i sa potencijalnim partnerima iz Srbije i iz Hrvatske. Za
nas bi bilo vrlo zna~ajno kada bi i Grad Mostar i Hercegova~ko-neretvanski
kanton prepoznali zna~aj ovog projekta, s obzirom da se radi o jednoj
lokalnoj, ali istovremeno i univerzalnoj pri~i. Ako sve bude teklo po
planu, film }emo po~eti snimati u prvoj polovini ove godine.

74

SLOBODNA BOSNA 5. 2. 2009.

oko NOVI.qxd

2/4/2009

Razgovarao: Dino

9:28 PM

Page 75

Bajramovi}

IRI OKA

EGIUM ARTISTICUMU U

RAD SARAJEVSKE UMJETNICE NA IZLO@BI

POVRATAK KU]I: [ejla Kameri}

zimom u ovom mjesecu imamo dvije izlo`be: jedna je

Makedonija na Bijenalu u Veneciji, a druga je izlo`ba
Aktuelno, kada }e svoje radove prezentovati mladi sarajevski
autori. A u martu izla`e na{ slikar Mile ]orovi}, ima}e svoju
veliku retrospektivnu izlo`bu.
AIDA PILAV, dramaturginja
Pozori{ta mladih Sarajevo

ALADIN JE DJE^IJA
PREDSTAVA I ZA
STARIJU PUBLIKU

NEKAD I SAD
JASNA GOSPI]
pjeva~ica

Godina 1978. i trideset i jednu godinu poslije

U Clubu Coloseum,
31. januara, promovisan je
novi studijski album
sarajevske pjeva~ice
Jasne Gospi}, koji se
zove Romantika.
Jasna Gospi} ro|ena
je u Sarajevu 1961., a
pjeva~ku karijeru po~inje
sa {esnaeast godina u
grupi Plima, koju je
osnovao njen brat Zoran
Gospi}. ^etvrti je
vokalni solista u grupi
Ambasadori, nakon
Zdravka ^oli}a, Ismete
Dervoz i Hajrudina
Vare{anovi}a.
U~estvovala je na
svim najzna~ajnijim
muzi~kim festivalima
organizovanim na
podru~ju biv{e Jugoslavije. Dobitnica je Estradne nagrade
Jugoslavije i mnogih drugih priznanja. Do Romantike je objavila
~etiri studijska albuma i nekoliko singlova.
Jasna Gospi} `ivi u Pragu i predstavnica je nekoliko svjetskih modnih kompanija kao {to su Roberto Cavalli, Tara Jarmon i Sergio
Taccini. Po~asna je ~lanica udru`enja @ene `enama koje se zala`e
u oblastima obrazovanja, socijalnih prava, sigurnosti, mira i jednakopravnosti polova.
Ma, nisam mogla do}i pro{li put i zbog toga ka`e{ da si
ljut...

U nedjelju, 1. februara, u Pozori{tu

mladih predstava Aladin izvedena je
pedeseti put.
Pedeseto izvo|enje predstave Aladin u re`iji Ka}e Dori},
adaptacija Nenad Veli~kovi} i Ka}a Dori}, za Pozori{te mladih u
Sarajevu poseban je jubilej, jer je ova predstava za ne{to vi{e od
godinu dana postigla izniman uspjeh u recepciji mla|e, ali i starije
publike, {to pokazuje i navedeni broj izvedbi. Ova predstava nudi dva
nivoa ~itanja, onaj zabavniji i ljep{i koji prepoznaju djeca - {arenilo,
mno{tvo songova, jednostavna dramska pri~a sa sretnim krajem, i
onaj neveseliji nivo i{~itavanja kojeg uspje{no komunicira sa starijom
publikom, jer uspje{no ironizira vrhovne vrijednosti na{e svakodnevnice. Tako da bih mogla re}i da je predstava Aladin svakako
jedna od najuspje{nijih predstava Pozori{ta mladih u skorije vrijeme.
Mo`ete li ovom prilikom najaviti premijere u Va{oj
teatarskoj ku}i do kraja sezone?
Projekat koji }e se u Pozori{tu mladih po~eti raditi vrlo brzo
je predstava u re`iji Admira Glamo~aka, a prema tekstu Neila
Lebuta - Stvar je u obliku. To je pri~a koja problematizira romanti~arski koncept ljubavi, i poku{ava dati odgovor na pitanje {ta je
zapravo umjetnost.
5. 2. 2009. SLOBODNA BOSNA

75

Sead.qxd

2/3/2009

4:42 PM

Page 76

Zapisi iz mrtvog doma

KO KORA^A LIJEVOM
Pi{e

Sead Fetahagi}

Na predstoje}oj
Skup{tini SDP-a
bi}e, ma{ala, opet
na ~elnu poziciju
izabran Zlatko, jer je
ve} po demokratskoj
proceduri usvojen
novi statut, po kome
mo`e jopet da se
bira; za ~etiri godine
opet }e se
promijeniti statut,
kako bi i dalje
sa~uvali na{eg
Zlatka na ~elu - {ta
fali, i Tito i Fidel
Kastro, Mao Ce
Tung, Staljin bili su
dugovje~ni
predsjednici
76

SLOBODNA BOSNA 5. 2. 2009.

isam upisan ni u jednu politi~ku

stranku, jer nisam mahnit da pla}am
~lanarinu, po{to sam velika cicija.
Mo`da bih prekabulio da dam koju marku,
kada bih znao da }e me u toj partiji gurnuti
na neki polo`aj. Recimo da me postave za
savjetnika nekom pametnom ministru, kojem
nikakav savjet nije potreban. A ja se upi{em
u stranku, dajem koju marku, a oni mi
odmjere {akom do lakta, samo da se brukam.
A kada bih birao, ja bih izabrao na{u
bo{nja~ku stranku SDP. Mnogo mi se svi|a
{to ne fr{tulje inovjerce, pa se ne dodvoravaju Hrvatima u Hercegovini, niti Srbima
u Republici Srpskoj. Eto ih tamo, na{ SDP
se takmi~i za prevlast u Federaciji, na teritoriji gdje je ve}insko bo{nja~ko
stanovni{tvo. Tu }e ubrzo, ako bude sre}e,
preuzeti vo|stvo od Stranke demokratske
akcije i Stranke za BiH. Ma kakvi Sulejman
Tihi} i Haris Silajd`i}, kad prvi u Bo{njaka
postane Zlatko Lagumd`ija, ima da nam
procvjetaju svi karanfili!
Na predstoje}oj Skup{tini SDP-a bi}e,
ma{ala, opet na ~elnu poziciju izabran
Zlatko, jer je ve} po demokratskoj proceduri
usvojen novi statut, po kome mo`e jopet da
se bira. Za ~etiri godine nadam se da }e se
opet promijeniti statut, kako bi i dalje
sa~uvali na{eg Zlatka na ~elu. [ta fali, i Tito
i Fidel Kastro, Mao Ce Tung, Staljin i mnogi
drugi bili su dugovje~ni predsjednici.

ad se bolje razabere, SDP ima bolju

ikebanu nego SDA. Sve zgodni, mladi
i pametni mom~i}i, koji se bore za
prava bo{nja~kog naroda, pa se ~udim {to to
ve} nije prepoznao reis Mustafa Ceri}. A
ina~e, svi se kadrovi u SDP-u bore za religiozne slobode, pa je po toj borbi dozvoljeno
{utati ateiste, barem im se ne treba davati
zna~aj i pominjati ih. Ba{ je lijepo {to perspektivan kadar Hamdija Lipova~a dr`avnim
parama potpoma`e gradnju reisovih dvora.
Samo da se u korijenu satru ateisti, koje u
svom pristupnom govoru pominje i Barack
Obama. Ali to je daleka, nazadna Amerika!
A dopada mi se {to je na ~elo grada
Sarajeva postavljen moj drug Alija Behmen.
Sad kad po~nu vrcati svje`e i mladala~ke
ideje, ima da Sarajevo bude prvi grad u
kojem mladi imaju svijetlu perspektivu.
Posebno mi se svi|a {to na ~elo nije do{ao
kakav Vlah, samo da nam zaga|uje okolinu.
Ta moda, koja se o~ituje po zapadnoj
Evropi, gdje se uveliko promovi{u lijeve

ideje, kod na{eg SDP-a ne pije vode. Treba

se ~vrsto dr`ati kapitalisti~kog puta, koji
zagovara ~vrstu tr`i{nu utakmicu, {to je u
SDP-u forsiraju ugledni ekonomisti Ante
Domazet i Boris Tihi. Tako i treba, tr`i{te,
pa ko koga naguzi! Nemojte mi socijalisti~ke pri~e o vje{ta~koj zaposlenosti, gdje
su radnici bili zadovoljni, nego kapitalisti~ka ideja, po kojoj }e ove godine na
Zapadu ostati bez posla 50 miliona radnika,
a kod nas 50 hiljada. I da niko u SDP-u nije
~itao Marxov Kapital, najtra`eniju knjigu na
svijetu. Da nisam vidio nikoga u ovoj stranci da kora~a lijevom!

no {to karakteri{e ~elne ljude ove

stranke jeste da se neprestano naduravaju s vo|ama drugih partija oko
visoke politike, ho}e li biti tri ili ~etiri regije,
{ta je rekao Dodik ili {ta je pre{utio. Hvale je
vrijedno {to se socijalizam u ovoj partiji sveo
na afirmaciju narodnih kuhinja i dijeljenje
paketa izbjeglicama. Ljudima iz ove partije
ispod ~asti je baviti se sindikalnim pitanjima,
dr`avnim tvornicama koje propadaju, radnicima koji i{tu hljeba. Va`no je izdignuti se
iznad uli~ne i kafanske pri~e, pa odr`ati simpozij kako je upitna Republika Srpska, pa
kada se ona ukine svi }emo dobiti ve}e plate.
I treba slu{ati samo {ta ka`e Zlatko
Lagumd`ija, ostali su najobi~niji me{etari.
Ne mogu vam kazati koliko sam zadovoljan {to SDP u svom djelovanju nema
ni{ta od ljevi~arskih ideja, mo`da je samo
negdje malo zapisano u programu, kojeg se
niko ne dr`i. Sa na{im kapitalisti~kim
strankama valja se obra~unavati na njihovom neoliberalisti~kom polju. Jer kakve
fajde ima baviti se siroma{nima, kad od
bogatih sve zavisi.
Ako odgovorni drugovi u SDP-u `ele
vi{e afirmisati sebe i svoje ideje, neka prvo
izmlate i opsuju novinare, pa }e ih odmah u
svoju emisiju uzeti Suzana Stambol, kao {to
je ugostila i afirmi{e Sadika Bahti}a. Treba i
malo vi{e muljati, pa }e{ stalno biti u vijestima i emisijama, kao i na naslovnim stranama novina, poput Ned`ada Brankovi}a. Tu
SDP malo {epa, nema kod njihovih ~lanova
ve}ih skandala, {to je nedopustivo za partiju
da osvoji {to vi{e raje.
Do sada sam bio ateista, pa kad je i SDP protiv ovakvih, odnosno ne smije da ih pominje,
mora}u da prihvatim neku religiju. Pika li se jo{
ona mnogobo`a~ka, ta bi mi dobro odgovarala,
jer kod nas ionako ima mnogo bogova.

reag.qxd

2/4/2009

2:02 PM

Page 77

Reagiranja
Angelina Albijani}
Durakovi} - Uredni{tvu

Miroslav [uti} Uredni{tvu

Produkcija DEPO Nisam strana~ki

otkupila je od
kadar nego
produkcijske ku}e profesionalac
NIRA iz Beograda
TV, internet i DVD
prava za serijal
Tito - crveno i crno
([ta }e `ena sama u
kampanji, SB br. 637)

(Sivomaslinasti dom zavijen

u crno, SB br. 635)

Shodno tekstu pod naslovom

Sivomaslinasti dom zavijen u crno,
koji je objavljen u 635. broju Slobodne
Bosne, a u kojem se u odre|enom kontekstu navodi produkcijska ku}a DEPO,
dostavljamo vam ~injenice koje su tom
prilikom izostale.
Produkcija DEPO osnovana je kao
dru{tvo za filmsku, TV i internet produkciju, {to je njena primarna djelatnost, a
ne program uglavnom dokumentarnog
`anra, kako se navodi u va{em tekstu.
Smje{tena je u iznajmljenom prostoru JU Me|unarodni centar za djecu i
omladinu Novo Sarajevo, za {ta pla}a
punu ekonomsku cijenu najma, o ~emu
postoji dokumentacija u ra~unovodstvu
Centra, kao i u ra~unovodstvu produkcije
DEPO.
Jedan od projekata ove produkcije
~ini i dokumentarni serijal Tito crveno i crno, za koji je DEPO, od
produkcijske ku}e NIRA iz Beograda,
u novembru pro{le godine otkupio
TV, internet i DVD prava za teritorij
BiH i Slovenije, te TV prava za teritorij Hrvatske. Produkcija DEPO
izvr{ila je sadr`ajnu i jezi~ku
adaptaciju serijala za bh. tr`i{te i
ponudila ga ovda{njim TV ku}ama,
izme|u ostalog i RTV Federacije
BiH. Trenutno je u toku pregovaranje
sa nekoliko televizijskih ku}a oko
njegovog emitiranja, kao i njegovog
DVD izdanja.
Angelina Albijani} Durakovi}

Uvijek sam va{u reviju Slobodna

Bosna smatrao ozbiljnim i odgovornim novinama, tako da ~itaju}i tekstove koje ste objavljivali nikada
nisam ni razmi{ljao da li su istiniti i
vjerodostojni, jer mi je to samo po
sebi bilo razumljivo. Me|utim, u zadnjem broju ste u rubrici Mini market, objavili ~lanak pod nazivom
[ta }e `ena sama u kampanji,
odnosno Ministar policije HNK
Kre{i} protivi se izboru Borike
Primorac za {efa kriminaliteta u
`upaniji!, u kojem ste spomenuli i
moje ime u dosta za mene negativnom kontekstu. Jako sam se iznenadio da u jednoj takvoj reviji kao
{to je va{a mo`e biti objavljen ~lanak
koji se zasniva na neutemeljenim i
neprovjerenim ~injenicama. Ja zaista
ovom prilikom ne mogu niti imam
ovlasti pisati o svojoj cijenjenoj
kolegici Boriki Primorac, ali osje}am
moralnu i profesionalnu obavezu da
demantiram tvrdnju da sam ja
strana~ki kadar.
Naime, ja sam u ovoj slu`bi od
svoje ~etrnaeste godine kada sam
upisao srednju policijsku {kolu u
Sarajevu, koju sam zavr{io 1983.
godine i od tada sam pro{ao kroz gotovo sve segmente policijskog posla, od
obi~nog policajca pa evo sve do
na~elnika Odjela za op}i kriminalitet sa
~inom samostalnog inspektora /{to je
jedan ~in vi{e od naprijed navedene mi
kolegice/. Moje iskustvo, moju
stru~nost i moju strana~ku neopredijeljenost svatko ozbiljan i sa po{tenim
namjerama mo`e lako provjeriti, jer
nije moje da govorim sam o sebi, o
meni govore moj rad i rezultati koje
sam postigao u tijeku svoga rada. [to
se ti~e mjesta na~elnika Sektora kriminalisti~ke policije, koje se spominje u
naprijed navedenom ~lanku, kao i
drugih eventualno upra`njenih
rukovode}ih mjesta, mogu re}i samo da
}u, ako se odlu~im za to, za njih natjecati na legalan i zakonit na~in po pro-

cedurama koje su zakonom

propisane a i sami znate da u zakonu
kao kriterij nije odre|ena spolna pripadnost /mu{karac - `ena/.
Mada nisam mislio, ali jo{ moram
napomenuti da po{tovana kolegica nema
ni dvije tre}ine moga sta`a kao ovla{tena
slu`bena osoba, pa se ovdje postavlja
pitanje tko je zakinut u svemu tome?.
Ovo sam vam napisao jer sam tako
osje}ao da trebam u~initi, odnosno da
trebate znati istinu, svejedno mi je da li
}ete to i objaviti, jer djelomi~na {teta
mome ugledu je u~injena i vjerojatno je
nikakav demantij ne}e popraviti.
Srda~no vas pozdravljam i `elim vam {to
vi{e uspjeha u radu, naravno pi{u}i istinite i utemeljene ~lanke.
Miroslav [uti}
Safet Omerovi} Uredni{tvu

Ministar Omerovi}
nikada nije bio,
niti }e biti bilo
kakav sponzor
bilo koje mafije
(Je li federalni ministar
Safet Omerovi} politi~ki
sponzor farmaceutske
mafije, SB br. 637)

Povodom teksta iz 637. broja

Slobodne Bosne, pod nazivom Je li
federalni ministar Safet Omerovi} politi~ki sponzor farmaceutske mafije, autora Emira Hod`i}a, molimo vas da u
narednom broju va{eg lista objavite slijede}e reagiranje:
Na po~etku }emo vam odmah
konkretno odgovoriti na pitanje postavljeno u pitanju spomenutog teksta - ne,
ministar Omerovi} nikada nije bio, niti
}e biti bilo kakav sponzor bilo koje
mafije.
Ovo ministarstvo radi isklju~ivo po
zakonu i u skladu sa svojim ovla{tenjima
te ovom prilikom pozivamo sve nadle`ne
organe da izvr{e uvid u ispravnost i
zakonitost rada Federalnog ministarstva
zdravstva, ali i svih zdravstvenih ustano5. 2. 2009. SLOBODNA BOSNA

77

reag.qxd

2/4/2009

2:03 PM

Page 78

Reagiranja

va i institucija na federalnom i kantonalnom nivou, a koje su direktno ili indirektno povezane sa tr`i{tem lijekova na
podru~ju Federacije BiH.
Sva imenovanja koja se navode u
tekstu, autora Emira Hod`i}a, provedena
su u skladu sa zakonom, a rukovo|ena
su znanjem, iskustvom i stru~no{}u
imenovanih osoba. Federalno ministarstvo
utvrdilo je listu kandidata za ~lanove
Stru~nog vije}a Agencije za medicinska
sredstva i pomagala BiH zato {to je to
obaveza entitetskih ministarstava i
Odjela za zdravstvo Br~ko Distrikta
upravo po Zakonu o lijekovima i medicinskim pomagalima BiH.
Ovo ministarstvo je za ~lanove
Stru~nog vije}a predlo`ilo ugledne
stru~njake iz oblasti farmacije i medicine: prof. dr. Ned`ada Mulabegovi}a,
doc. dr. Nedreta Mujkanovi}a i prim. mr.
ph. Ivana Prli}a. Pored stru~nih referenci, ovo ministarstvo se prilikom
utvr|ivanja kandidata rukovodilo kriterijem regionalne zastupljenosti.
Potpisane izjave navedenih kandidata
o nepostojanju sukoba interesa uredno
su, u skladu sa zakonom, proslije|ene
Ministarstvu civilnih poslova BiH da bi
potom Vije}e ministra BiH iste, saglasno
Zakonu o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH, imenovalo u stru~no vije}e
Agencije.
Isti~emo da ovo ministarstvo nema
mandat provjeravanja postojanja ili
nepostojanja sukoba interesa predlo`enih
kandidata. Odgovornost za potpisanu
izjavu o navedenom snose njeni potpisnici, a saglasno Zakonu o sukobu interesa
u institucijama vlasti BiH jedino mjerodavno tijelo za provjeru ~injenica o (ne)
postojanju sukoba interesa je Izborna
komisija BiH.
Istina je da je ovo ministarstvo predlo`ilo da se u Komitet za farmaceutske
proizvode i njegu CD-P-PH i njegove
podkomitete, kao eksperti imenuju mr.
sc. ph. [eherzada Had`idedi} i mr. sc.
Midhat Vehabovi}, uposlenici
Bosnalijeka. Me|utim, u tekstu nije
napomenuto da oni nisu jedini eksperti
~ije je imenovanje u me|unarodna tijela
predlo`ilo ovo ministarstvo.
Naime, u podkomitete CD-P-PH su,
tako|er kao ekspert, ispred ovog ministrastva, imenovani i doc. dr. Fahir Be~i}
iz Instituta za farmakologiju i toksikologiju Medicinskog fakulteta u
Sarajevu, dok su u stru~na tijela i radne

78

SLOBODNA BOSNA 5. 2. 2009.

grupe Evropskog direktorata za kvalitet

lijekova i zdravstvene usluge (EDQM)
predlo`eni dr. sci. Tamara Bosni} iz
Zavoda za kontrolu lijekova FBiH i prof.
dr. Aida Mehmedagi} sa Farmaceutskog
fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Isti~emo da nema ni{ta sporno u
tome {to je Ministarstvo predlo`ilo da se
u spomenuta tijela, kao eksperti, imenuju
osobe sa najvi{im stupnjem obrazovanja
i stru~nosti koje }e dostojno predstavljati
na{u dr`avu u me|unarodnim tijelima te
napominjemo da su ova imenovanja
provedena potpuno transparentno.
Tako|er, napominjemo da je za
imenovanje u CD-P-PH mr. sc. ph.
[eherzada Had`idedi} predlo`ena kao
konsultantica, a ne uposlenica
Federalnog ministarstva zdravstva, a
kako se to pak pogre{no navodi u va{em
tekstu.
U va{em tekstu se u pitanje dovodi i
imenovanje prof. dr. Envera Zerema u
Komisiju za esencijalnu listu lijekova
FBiH. Me|unarodne reference govore da
je prof. dr. Zerem stru~njak sa najvi{e
objavljenih nau~nih i stru~nih radova u
indeksiranim stru~no-medicinskim
~asopisima te je iznena|enje da i ranije
nije bio ~lan ekspertnog tima Federalnog
ministarstva zdravstva.
@elimo naglasiti i da je informacija
kako je ministar Omerovi} sprije~io
nabavku aparata za otkrivanje
krivotvorenih lijekova potpuno neta~na.
Naime, Zavod za kontrolu lijekova FBiH
obratio se ovom ministarstvu
24.04.2008. godine, aktom broj:
06-14-1395/08, u kojem tra`i da kao
resorno ministarstvo proslijedimo njihov
zahtjev za obezbje|enje dodatnih
sredstava iz Teku}e rezerve bud`eta
Federacije BiH u iznosu od 1.100.000
KM, a koja bi, izme|u ostalog, bila
namijenjena za nabavku aparata
LC/MS/MS koji se koristi u svrhu
otkrivanja krivotvorenih lijekova.
Cijene}i zna~aj nabavke ovog aparata, ~ime bi se dodatno unaprijedila kontrola kvaliteta lijekova na tr`i{tu FBiH,
odnosno BiH, kao i druge neophodne
opreme, ovo ministarstvo je svojim dopisom od 07.05.2008. godine, broj 01-373799/08, proslijedilo Zahtjev za obezbje|enje sredstava Zavoda za kontrolu
lijekova FBiH, na nadle`no postupanje
Federalnom ministarstvu finansija te na
taj na~in podr`alo nabavku spomenutog
aparata. Sredstva iz Teku}e rezerve
Bud`eta FBiH, saglasno zakonu, odobra-

va Vlada FBiH na prijedlog Federalnog

ministarstva finansija.
Federalno ministarstvo }e i u narednom periodu nastaviti da radi u skladu sa
zakonom i svojim ovla{tenjima na
unapre|enju sistema zdravstvene za{tite,
prvenstveno kroz dono{enje sistemskih
rje{enja.
S tim u vezi, ovo ministarstvo je u
toku pro{le godine izradilo Strate{ki plan
razvoja zdravstva u FBiH za period
2008-2018, koji je usvojio i Parlament
FBiH, te Osnovni paket zdravstvenih
prava, jedan od temeljnih dokumenata u
reformi zdravstva. Tako|er, Ministarstvo
je u toku pro{le godine intenzivno radilo
na dono{enju i pripremi politika, strategija i zakona (Zakon o transplantaciji,
Zakon o krvi, Zakon o zdravstvenom
osiguranju, Zakon o zdravstvenoj za{titi),
osiguranju povoljnih kredita za kapitalna
ulaganja te zajedni~kim projektima sa
brojnim me|unarodnim organizacijama,
{to dovoljno govori o opredjeljenju ovog
ministarstva i ministra Omerovi}a na
unapre|enju sistema zdravstvene za{tite,
a sve u cilju pobolj{anja zdravlja
stanovni{tva u Federaciji BiH.
Ministar
Prim. dr. Safet Omerovi}

Oglas.qxd

1/7/2009

8:37 PM

Page 79

U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima:
polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!
Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan
servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!
Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici
www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un:
502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i
Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing
d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:
Pres-Sing d.o.o., Slobodna Bosna, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo
Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i
prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.
Cijena pretplate:
Za Evropu Godi{nja: 160 EUR
Polugodi{nja: 80 EUR
Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD
(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD
Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD
(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD
E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba
www.slobodna-bosna.ba

NOVO! SMS komentari!

Od ovog broja Slobodna Bosna vam nudi mogu}nost da putem SMS poruka komentirate
tekstove objavljene u na{em listu.
Uputstvo: SMS poruku kreirate tako {to utipkate klju~nu rije~ SBK, zatim prazno polje, potom
broj po~etne stranice teksta na koji se odnosi poruka, ponovo prazno polje, nakon ~ega pi{ete
va{u poruku koja ne smije biti du`a od 160 slova.
Poruku po{aljite na broj 091 410 005. Sve poruke bit }e objavljene u rubrici Komentari, ispod
teksta na koji se odnose na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba.
Npr. za komentar teksta objavljenog na stranicama 5,6 i 7 poruka je
SBK 5 (tekst komentara)

Redakcija Slobodne Bosne zadr`ava pravo da ne objavi komentare uvredljivog I neprimjerenog sadr`aja.
Cijena SMS poruke je: 0,5 KM.

Vi znate za{to smo najbolji!

4 Omot.qxd

2/3/2009

1:17 PM

Page 80