Professional Documents
Culture Documents
6. Педагошке Ситуације Са Решењима - Други Одговори
6. Педагошке Ситуације Са Решењима - Други Одговори
6. Педагошке Ситуације Са Решењима - Други Одговори
. .
.
2.
. .
() .
3.
.
. , .
4.
, .
5.
6.
.
.
7.
, /
.
8.
,
.
9.
(). /.
10.
(). .
11.
.
.
12.
,
.
13.
. ,
, , .
14.
, ,
. .
15.
, ,
.
16.
.
. , .
17.
. . ,
.
18.
.
.
.
19.
, . .
, , .
20.
. ,
.
21.
,
...
strana 1
PEDAGOKE SITUACIJE
22.
, , .
23.
. , ( )
. .
24.
,
, .
25.
. ,
, , .
...
26.
27.
28.
,
...
29.
, , ,
.
30.
, . .
31.
. .
32.
.
, .
33.
. ,
. ...
34.
, .
.
35.
, ,
...
36.
.
. ,
. ...
37.
, , ,
, ...
38.
,
. .
.
39.
.
,
. 30 , 21 ...
40.
,
...
41.
. ,
. .
...
strana 2
PEDAGOKE SITUACIJE
42.
. ,
...
43.
.
. , :
!...
44.
. ...
45.
, .
,
.
...
46.
.
. .
.
47.
.
. ,
, , ... .
.
48.
, .
49.
50.
51.
,
.
52.
: ''
:
1.
2.
3.
?
, ?
?'
Odgovori su iz knjige Proverite kako vaspitavate u koli autorke dr Ljubice Prodanovi Beograd 1981.
strana 3
PEDAGOKE SITUACIJE
PEDAGOKE SITUACIJE
Umiriti dete i rei mu da treba da ima potpuno poverenje i podrku u vama. U zavisnosti od stepena
povrede otii kod kolskog lekara radi ukazivanja strune pomoi. Kada se dete umiri pokuati sa
razgovorom. Ne sme se prerano poeti sa pitanjima. Uplakano dete koje uti to moe doiveti kao
agresivnost. ''Neto te je uplailo?'' ''Hajde da porazgovaramo o tome!'' (saoseajna komunikacija). ''Vidim
da si uplaen, povreen''. Ako dete uporno uti, ostaviti da problem odstoji. Pitati deurnog nastavnika ili
odeljenje ta se dogodilo. Ukazati odeljenju na negativnost takvog ponaanja.
4. Dok ste pisali tekst na tabli i bili okrenuti leima razredu, dva uenika /ce iz poslednje klupe su se
potukla.
Uvek se prvo radi prekid tue! Prva sledea reakcija pred uinicima je ok, negodovanje, takvo ponaanje
je nedopustivo. ''ta sam ja kao nastavnik uradio kada su se uenici potukli na asu?'' (dinamika rada na
asu); Ne bi trebalo biti okrenut leima prema uenicima. Ovakav konflikt treba odmah prekinuti, uenike
razdvojiti i objasniti im da je takvo ponaanje neprimereno. Tuom se ne reavaju problemi.
5. U toku izlaganja primetili ste da je Milan uzeo Zoranovu svesku, nakon ega je Zoran poeo da ga udara
svom snagom.
Ovakav fiziki napad treba odmah prekinuti, uenike razdvojiti i razjasniti situaciju, ne napadom, ve
''demonstracijom sile''.
''Vidim Zorane da si besan to ti je Milan uzeo svesku?'' ''Misli li da si ispravno postupio to si poeo da ga
udara?'' ''Da li si ti lepo zatraio da ti vrati svesku?'' ''A ti, Milane, jesi li zamolio druga da ti pozajmi
svesku?''
Akteri e izneti svoje stavove i kroz razgovor otkriti prave uzroke za ovakvo nasilno ponaanje. Kada se
sasluaju obe strane i utvrde uzroci, onda se moe skrenuti panja na nedolino ponaanje i dati
upozorenje da se takva situacija vie ne ponavlja.
DECA BEE SA ASOVA
1. Najavili ste kontrolni zadatak (ispitivanje). Ulazite u uionicu i ne zatiete ni jednog uenika.
Prvo oseanje ok, pa i bes, ljutnja. Jasno je da su pobegli zbog kontrolnog. Ali konkretno zbog ega u
vezi kontrolnog - to je tema za razgovor. Poruka koju uenici alju kad pobegnu sa asa ne glasi samo ''mi
nismo nauili'', nego ponekad i ''mi ne volimo ovaj predmet'', ''preveliki su vam zahtevi'', ''plaimo se vas'',
'' ne smemo da pitamo ono to ne znamo'', ponekad ''nemamo potovanja za vas, va predmet'', itd.
Razgovor sa uenicima obaviti na prvom narednom asu. ''Ja sam se uplaila kada sam videla da niste
prisutni.'' Otkriti razlog zato su pobegli. Ako se to dogodilo prvi put, razgovarati o tome ta im nije bilo
jasno. Ukoliko im neke stvari nisu bile jasne rei im da e se to na dopunskim asovima ponovo proraditi.
Tek kada se otkriju razlozi i uspostavi dogovor za reenje problema, treba im rei da to ne sme da postane
praksa i da taj beg nije bio nimalo prijatan za nastavnika, i da je takav obrazac ponaanja neprimeren
uenicima.
2. Najavili ste kontrolni zadatak (ispitivanje). Ulazite u uionicu i zatiete samo tri uenika.
Uvaiti ta tri uenika i normalno odrati as. Uenici koji su ostali ne bi trebalo da imaju nikakav poseban
tretman (zbog toga to su ostali). Pitati te uenike ega su se uplaili njihovi drugari. Razgovor sa
uenicima koji su pobegli sa asa obaviti na prvom narednom asu. ''Ja sam se uplaila kada sam videla da
niste prisutni.'' Otkriti razlog zato su pobegli. Ako se to dogodilo prvi put, razgovarati o tome ta im nije
bilo jasno. Ukoliko im neke stvari nisu bile jasne rei im da e se to na dopunskim asovima ponovo
proraditi. Tek kada se otkriju razlozi i uspostavi dogovor za reenje problema, treba im rei da to ne sme da
postane praksa i da taj beg nije bio nimalo prijatan za nastavnika, i da je takav obrazac ponaanja
neprimeren uenicima.
3. Primetili ste da je Milena u proteklom periodu esto odsutna sa vaih asova. Pogledali ste u dnevnik i
uoili da ona ne dolazi iskljuivo na vae asove.
Otkriti uzrok takvog ponaanja deteta. Ako su uspostavljena pravila na poetku godine ne bi trebalo da
doe do toga. Blagim reima, bez osuivanja: ''Ja sam se uplaila i zabrinula kada sam videla da ne dolazi
samo na moje asove.'' Ukoliko joj gradivo nije ba jasno rei joj da dolazi na dopunsku nastavu i da e na
dopunskim asovima to ponovo sa njom proraditi. Moda ima strah od mene, ili su joj sadraji
strana 5
PEDAGOKE SITUACIJE
neinteresantni. Tek kada se otkriju razlozi i uspostavi dogovor za reenje problema, treba joj rei da to vie
ne sme da radi i da to eskiviranje samo njenih asova nije bilo nimalo prijatno za nastavnika i da je takav
obrazac ponaanja neprimeren ueniku.
Razgovor sa odeljenjem: ''Da li neko zna ta se deava sa Milenom?''
Obratila bih se i razrednom stareini, ako ne vidim Milenu.
Mogu i roditelji da se ukljue.
4. Milan ima odline ocene na usmenom ispitivanju, ali ste uoili da je uvek odsutan kada se rade kontrolni i
pisani zadaci.
Usmeno izlaganje mu vie odgovara i zbog toga ga treba pohvaliti, ali mu takoe staviti do znanja da ste
zabrinuti zbog njegovog odsustva sa asova pismene provere. Kroz taj razgovor treba otkriti uzroke
njegovog odsustva. ''Da li se plai ta e ti roditelji rei?''
Napraviti dogovor na nivou odeljenja da uenici urade pisanu proveru na kojoj nee biti ocenjeni.
Ako se i dalje dogaaju sline situacije porazgovarati sa uenikom i skrenuti mu panju da mora da dolazi
na kontrolne vebe, jer to nije pravedno, pre svega, prema ostalim uenicima.
HIPERAKTIVNO DETE
1. Zapazili ste da Jovan esto trai da izae sa asa i to ne samo jednom nego vie puta. Kada je u uionici
primetili ste da nema koncentraciju, teko prati nastavu, okree se i ometa druge.
Uenik je zbog neega uplaen, zabrinut, neto ga ozbiljno mui. U ovom sluaju dete ne treba propitivati
zato se tako ponaa, ve mu uputiti molbu: ''Jovane, ja bih te zamolila da prati i saslua do kraja, a kada
se as zavri porazgovaraemo.'' Ne znamo mi da li on ima problem ili nema! Moda je hiperaktivan, onda
ga treba zaposliti primerenim zaduenjima, moda ak i ostalima u razredu objasniti da ima ''posebne''
potrebe i u emu se one ogledaju. Kog uzrasta je Jovan, da li je takav i na drugim asovima, da li je takav
bio i kod uiteljice.
Rad sa uenikom, razrednim stareinom, roditeljima i drugim ustanovama.
2. U toku predavanja jedan uenik se stalno okree, govori neto deci oko sebe, komentarie i postavlja
pitanja nevezana za gradivo. Takoe stalno ustaje da trai od nekoga olovku i stalno bi da brie tablu.
Prvo ga opomenuti, zatim traiti uzrok. Uenik je zbog neega uplaen, zabrinut, neto ga ozbiljno mui.
eli da privue panju. Razgovorom izvui iz uenika koje potrebe kod njega nisu zadovoljene. Moda
njegovo nezadovoljstvo potie iz porodice. Nasamo porazgovarati sa uenikom o njegovoj porodici.
3. U toku predavanja jedan uenik se stalno okree, govori neto deci oko sebe, komentarie i postavlja
pitanja vezana za gradivo i prekida vae izlaganje pokazujui da on o tome neto zna.
Dete eli da privue panju, da doe do izraaja, da se uje. ''Izvoli reci, dopuni.'' Dati mu savet da
ukoliko eli neto da kae, da trai re. Prvo ga opomenuti, zatim traiti uzrok. Razgovorom izvui iz
uenika koje potrebe kod njega nisu zadovoljene. Moda njegovo nezadovoljstvo potie iz porodice. Nasamo
porazgovarati sa uenikom o njegovoj porodici. Skrenuti panju na pravila ponaanja na asu, as je ipak
ogranienog trajanja, i drugi treba da dou na red.
DETE SE PLAI REAKCIJE RODITELjA
1. Dete je odgovaralo i nije dobilo oekivanu ocenu. Poinje da plae. Na vae pitanje zato plae, kae vam
da ne sme da kae roditeljima za ocenu koju je dobilo.
Umiriti dete. ''Da li se to prvi put desilo?'' Ispitati da li su to oekivanja roditelja ili je to njegov subjektivni
doivljaj. Moda roditelji ve imaju neka oekivanja od deteta (realna ili nerealna). Objasniti mu da ne moe
da plae, mora da shvati zato je dobilo takvu ocenu. Moda zatraiti i kontakt sa roditeljima.
2. Dete je odgovaralo i nije dobilo oekivanu ocenu. Nakon zavrenih asova zatiete ga u kolskom
dvoritu. Kada ga pitate zato ne ide kui, kae da ne sme zbog dobijene slabe ocene.
Pitati dete da li se to prvi put desilo. Otkriti uzrok. Ispitati da li su to oekivanja roditelja ili njegov
strana 6
PEDAGOKE SITUACIJE
PEDAGOKE SITUACIJE
razgovora sa decom ili odeljenjskim streinom obavezno pozvati roditelje u kolu. Uenici to ozbiljnije
treba da shvate da se tako neto ne sme ponoviti.
2. U kolskom dvoritu zatiete jednog deaka koji tue drugog deaka koji je mlai od njega.
Ovakav fiziki napad treba odmah prekinuti, uenike razdvojiti i razjasniti situaciju, tj. otkriti uzrok.
Ispitati da li je mlai izazvao ili isprovocirao starijeg uenika, pa u skladu sa tim reagovati. Ako mlai nije
bio kriv, odnosno ako je stariji uenik demonstrirao silu nad mlaim, pozvati roditelja u kolu.
3. Primetili ste da je za vreme velikog odmora jedno dete uvek izdvojeno od ostalih, samo je i ne igra se sa
ostalom decom.
''Vidim da si tuan to si sam na velikom odmoru.'' Pruiti detetu podrku i uteiti ga. Na asu odeljenjske
zajednice napraviti priu o nekom detetu, odnosno situaciju slinu ovoj. Osvestiti kod ostalih uenika
problem koji je meu njima prisutan. Na asovima odeljenjske zajednice razgovarati o drugarstvu, odnosno
o uvaavanju razliitosti meu pojedincima.
4. Jedan uenik vam se poverava da ga svi izbegavaju, niko nee da se drui sa njim, uvek sedi sam,
zadirkuju ga i nazivaju pogrdnim imenima.
Pruiti detetu podrku i uteiti ga. Indirektno razgovarati sa ostalom decom. Na asovima odeljenjske
zajednice razgovarati o drugarstvu, odnosno o uvaavanju razliitosti meu pojedincima. Na taj nain
osvestiti kod ostalih uenika problem koji je meu njima prisutan.
5. Marija vam se poalila da je njena najbolja drugarica svima ispriala neto to je ona njoj rekla u
poverenju, a tie se loih odnosa izmeu njenih roditelja. Sada je Mariji neprijatno.
Uteiti je, rei joj da to nije degradirajue po nju, jer sve porodice imaju probleme. Preispitati takvo
prijateljstvo. Sa svom decom u odeljenju treba raditi na znaaju poverenja meu prijateljima...
SARADNjA SA KOLEGAMA
1. Deca vam se poveravaju. ale se na jednog nastavnika koji ih esto naziva pogrdnim imenima i vrea.
Uvaiti decu i pustiti ih da ispriaju to to ih mui. Rei deci da to nikako nije u redu. Ispitati obe strane
svakako. Obratiti se pedagoko-psiholokoj slubi. Direktor mora da bude upoznat sa tim, on mora da
odreaguje, to je u njegovoj nadlenosti. Tea povreda radne obaveze.
2. Deca vam se poveravaju. Zamolili su vas da pitate jednog nastavnika da odloi najavljeni kontrolni
zadatak, jer nisu stigli da se spreme.
''Institucija'' odlaganja kontrolnog ne bi trebalo da postoji, a mi ne bi trebalo da budemo osobe koje
posreduju u tome. To je ma sa dve otrice, sa vrlo neizvesnim ishodom. Sve bi trebalo da se reava
izmeu uenika i nastavnika, i to na asu. Objasniti uenicima da to ne smeju da trae od njega.
REALIZACIJA OBRAZOVNO-VASPITNOG RADA
1. Planirali ste realizaciju asa u prirodi. Sve ste pripremili, deca su
dola bez knjiga i oekuju vas van uionice. Poela je kia.
Nastavnik treba uvek da bude spreman da as, i u sluaju nemogunosti realizacije asa u prirodi; Nema
opravdanja za nedostatak alternativnog reenja za as! Vi ste nastavnik! Ne zavisite od vremenskih
nepogoda, barem ne sutinski.
Pustiti decu da predloe neku temu za as, izai u susret njihovim eljama, tj. onim aktivnostima koje oni
predlau (ili npr. dok pada kia uenici mogu da razgovaraju o toj pojavi, a ako prestane i izae sunce, o toj
pojavi-povezivanje gradiva);
2. Primetili ste da uvek kada radite grupnim oblikom rada, dva uenika se veoma retko ukljuuju u rad.
Uglavnom sede i pasivno posmatraju rad drugih uenika ili se zabavljaju nekim svojim poslom koji nije u
vezi sa zadatkom.
Ukljuiti ih u rad, napraviti alu da im bude interesantno. Vano je da ne znaju ko e da izvetava, tj. da
strana 8
PEDAGOKE SITUACIJE
pri zavretku grupnog oblika rada nastavnik sam odabere izvestioce, da ba ciljno izabere njih da
izvetavaju. Ako ni tada ne ele da uestvuju, na lep nain im rei da imaju nekakve obaveze kao uenici.
3. Usred asa upada uenik koji nije iz tog odeljenja i ponaa se neprikladno, poinje da vie, galami, govori
rune rei...
Prekinuti uenikovo ponaanje reima: ''Izvini, ali ne sme tako da se ponaa i prekida as.'' Zamoliti ga
da izae i da se vrati u svoj razred, moe nastavnik i sam da ga otprati, iz bezbednosnih razloga. Ako nee,
zatraiti pomo. Sa ostalima porazgovarati o tome koliko je tako neto neprimereno, i nimalo nije duhovito,
kreativno.
4. Zavrili ste jednu oblast, koja je bila interesantna uenicima. elite da organizujete diskusiju u kojoj e
uestvovati svi uenici. Postavljate pitanja, ali jedan uenik stalno insistira da on daje odgovore i svoje
miljenje, ostali uenici se ne javljaju.
Uvaiti njegovu potrebu, pohvaliti ga i rei mu da je veoma dobro nauio gradivo i da dobro zna da
odgovori na svako pitanje, ali da treba pruiti priliku i drugima u razredu. Aktivirati i ostale uenike,
ohrabriti ih, moda su nesigurni zbog znanja kojim vlada njihov drug.
5. Primetili ste da jedan uenik, dok vi predajete, gleda pravo u vas, miran je, ali vam se ini kao da nije
prisutan, misli mu lutaju.
Ne prepadati uenika, ve nekim signalom, gestom pokuati vratiti mu misli na praenje nastave. Po
zavretku asa rei mu: ''Brinem da nee moi da naui ovo to smo danas radili, jer mi se ini da si bio
odsutan dok sam predavala.'' Pitati ga da li ga neto mui, pruiti mu priliku da iznese svoje brige,
probleme. Pitati ga ta misli o tome to predajete.
6. Dali ste kontrolni zadatak posle jedne obraene celine jer elite da proverite koliko su uenici to
savladali. Spazite uenika koji prepisuje od druga pored sebe. Priete i pogledate njegov zadatak i uoite da
je sve do tada isto napisano kao i kod njegovog druga.
Na poetku asa su saoptena pravila. Sledi opomena, a nakon toga
razdvojiti ih da ne sede zajedno i rei im da se to ne tolerie i da to nije u redu. U ovom sluaju njihov
kontrolni zadatak ne oceniti.
7. Pregledali ste kontrolni zadatak koji ste prethodnog asa dali uenicima posle preene oblasti. eleli ste
da proverite koliko su savladali date sadraje jer vam je vano da se oslonite na ta znanja kod obrade
naredne oblasti. Od 30 zadataka, 21 ste ocenili slabom ocenom.
Takva kontrolna veba se ponitava, jer je vie od dve treine slabih ocena. Prokomentarisati sa uenicima
da li je u pitanju nerad ili nerazumevanje. Dopunska nastava.
8. Primetili ste da se Jovan esto ali da ga boli stomak ili glava, a to se najee deava kada ispitujete
uenike ili kada zadate kontrolni zadatak.
Diskretno mu rei da umanji te tegobe, da mu verujemo, ali da e morati to da kontrolie i da nekako
veba da se ne plai, jer beanje u bolest ne vodi nikud. Moda je dete postavilo sebi visoke zahteve, a
realno ne moe. Razgovarati i sa roditeljima da li su ga vodili kod lekara, zbog stomaka ili glave. Ispitati
kakva su njihova oekivanja u pogledu uspeha njihovog deteta, da li su zadovoljni. Sigurnost se veba.
Samo odeljenjski stareina razmatra lekarska opravdanja, na uenikovu alost.
Razgovarati i sa drugim kolegama, da li se slino ponaa i na njihovim asovima provere.
9. Uoili ste da jedan uenik sasvim solidno radi u koli, proseno je aktivan, zavrava zadatke na vreme i
postie prosene rezultate. Ono to vam pada u oi je da ne radi domae zadatke. Skoro uvek ima neki
razlog da se opravda.
Razgovarati sa uenikom. Pitati ga da li su mu domai zadaci teki, nejasni? Kroz razgovor otkriti razloge
za neuraene zadatke. Pitati ga da li preteruje? Razgovarati i sa roditeljima. Mora da menja takve navike, to
mu je obaveza. Ispitati kakve uslove ima za izradu domaih zadataka.
10. Blii se kraj prvog polugodita i vi polako sumirate ocene u dnevniku i pokuavate da izvedete zakljune
ocene. U jednom trenutku uoavate da u jednom odeljenju neete imati ni jednu peticu, a u ostalim
strana 9
PEDAGOKE SITUACIJE
PEDAGOKE SITUACIJE
deteta.
Pitati roditelja kako bi on osmislio zadatke da je nastavnik?
Kroz razgovor saznati koliko se dete pripremilo za kontrolnu vebu, koliko i kako je uilo. Moda se dete
plai neega, pa zato pravi greke. Diskretno staviti do znanja roditelju da prepustiti profesionalnosti
nastavnika da to proceni.
3. Na dan ''otvorenih vrata'' dolazi vam roditelj i poinje da vie da se prema njegovom detetu ponaate
nekorektno i da ga mrzite.
Umiriti roditelja i rei mu da to nije tano. Razgovarati o detetu. Roditelju se ponudi saradnja. ''Mogu li da
ujem vau priu, ta vam je dete reklo?'' Otkriti uzrok razgovorom. Doi do toga kako dete to vidi.
Ako je roditelj ba agresivan pozvati kolskog policajca u pomo.
4. Tokom asa ulee jedan roditelj i poinje da vie na dete iz odeljenja napadajui ga da je maltretirao
njegovo dete.
Prekinuti roditelja i ne dozvoliti mu da dalje vrea dete. Zamoliti ga da napusti uionicu i da saeka kraj
asa, pa e nakon toga porazgovarati. Kroz razgovor mu staviti do znanja, da je nepravilno postupio, tako
se ne reavaju problemi, to nije nain, jer je dao sebi slobodu da prekine as i pred ostalom decom
verbalno napada i vrea uenika, pritom ignoriui prisustvo nastavnika. Za takvu vrstu problema roditelj
se obrati nastavniku, a nastavnik e se pozabaviti reavanjem situacije. Dalji koraci: nenasilna
komunikacija, pristup i jednom i drugom ueniku sa emotivne strane.
5. Na roditeljski sastanak vam dolazi roditelj neprikladno obuen za tu situaciju.
Tom prilikom roditelju treba rei da, shodno pravilniku, ne moe doi tako odeven u kolu, jer je u pitanju
javna ustanova. Ukazati na fin nain da postoje neka pravila i propisi kako se treba obui, a koja bi trebalo
ispotovati, i koja uostalom vae i u drugim ustanovama, pa tako i u koli.
SITUACIJE ZA PEDAGOGA I PSIHOLOGA
SARADNjA SA RODITELjIMA
1. Dolazi vam roditelj koji kae da njegovo dete puno vremena provodi u uenju, ulae veliki trud, ozbiljno
se priprema za asove, ali ne postie uspeh koji roditelji i dete oekuju i ele.
Uvaavamo oseanje zabrinutosti roditelja i kaemo mu: Vi ste zabrinuti za uspeh vaeg deteta? ta Vi
mislite da je reenje za ovu situaciju, tj. za uspeh Vaeg deteta? ta oekujete od kole? ta ste Vi, kao
roditelj, spremni da uradite? Preispitujemo njegove stavove i osposobljavamo ga da objektivno sagleda
problem;
Zatim kroz razgovor traimo uzrok; Postavljamo pitanja roditelju: Koliko vremena dnevno dete ui? Ima li
izgraene radne navike? Da li voli kolu? Da li je zainteresovano i motivisano za uenje? Da li ga roditelji
prisiljavaju da ui? Kako, na koji nain ga prisiljavaju? Koji je nivo aspiracije roditelja, a koji deteta?
Voenjem razgovora informisati roditelja o metodama i tehnikama za uenje i time mu pomaemo da
''pojaa'' sposobnost za reavanje problema;
Podsticaji za uenje:
- cilj im je namera da se neto naui
- rok
- interesovanje
- stav prema gradivu
- poznavanje rezultata
- nagrada i kazna
- saradnja i takmienje
- uspeh i neuspeh
- stepen aspiracije
Razgovaramo sa uenikom - oekujemo da nam uenik kae kako se osea, jer moe se ispostaviti da je
roditelj u pravu, ali i da nije. Roditelji mogu da budu jako subjektivni. Ne mora roditelj da pria u detetovo
ime. Dete moe i samo da doe da se poali. Moda je dete nezainteresovano. Ispitati da li uenik ima neki
problem van kole (mi utiemo samo u vezi kole). Traimo uzroke neuspeha u uenju. Razgovor o
pripremanju i uenju kod kue, radnim navikama, o interesovanjima i oekivanjima samog deteta, a i
strana 11
PEDAGOKE SITUACIJE
PEDAGOKE SITUACIJE
Na taj nain se stvara oseaj poverenja. Rei joj da naa kola nema dovoljno mogunosti za individualni
rad, tj. individualizovani pristup. Nastavni plan i program mora da se ispotuje. To je esta situacija u I
razredu, to je faza u razvoju, prolazno je. Vano je detetu sauvati motivaciju. Rei joj da e svakako
razgovarati sa uiteljicom;
Otii na as. Proveriti sa uiteljicom da li je dete zaista darovito. Na kojim asovima, da li je to stalno. Ako
jeste uputiti dete na testiranje pedagoko-psiholokoj slubi. Zakon dozvoljava ubrzano napredovanje za
darovitu decu;
Moe se ispostaviti i da majka vie radi sa detetom kod kue, pa na ovaj nain eli da dobije potvrdu da
je uspean roditelj.
5. Razgovarate sa majkom ije dete ima granine intelektualne sposobnosti ili senzorne probleme
(nagluvost, slabovidost). Dete se trudi da savlada gradivo, ali ne postie oekivani uspeh.
Obaviti savetodavni rad sa roditeljem - Znam da ste zabrinuti za Vae dete. Mi smo tu da Vam pomognemo
koliko je u naoj moi. Pruamo joj podrku i ohrabrujemo je. Roditelji teko prihvataju hendikep. Kroz
razgovor otkriti kako se kod kue sa njim radi. Da li se dete primorava na uenje? Da li je ukljueno u neki
tretman? Motivisati ga i pomoi mu da pobolja razumevanje situacije. Rei roditeljima da treba da imaju
jasan stav o mogunostima svog deteta. Ne uporeivati ga sa drugom decom;
Informisati roditelje kako da rade sa detetom: strpljivo se odnositi prema detetu, nai nain da se dete
motivie, pohvaliti svako njegovo postignue; na poetku mu davati jednostavnije zadatke. Predloiti
roditeljima da se u rad sa detetom ukljue psiholog i defektolog odgovarajue ue specijalnostimultidisciplinarni pristup;
Pedagoko-instruktivni rad sa nastavnicima - zapaanja o ponaanju i radu deteta; diferenciran pristup,
dopunska nastava, ukljuiti dete u aktivnosti sa ostalom decom, mora da zna ta moe da naui; Pedagog
e objasniti nastavniku koja je njegova strategija saznanja, dae nastavniku strunu literaturu i pratiti
ponaanje deteta. Ako dete ima emocionalne smetnje, onda sa njim radi psiholog. Dete treba da bude bolje
od samog sebe, da moe vie nego to je ranije moglo, a ne da se poredi sa drugima. Uputiti nastavnika na
seminar o inkluzivnom obrazovanju.
Savetodavni rad sa odeljenjem - uvaavanje razliitosti meu vrnjacima, prijateljstvo;
Individualni savetodavni rad sa uenikom - ako ima problem sa vrnjacima, popraviti mu sliku o sebi,
osnaiti mu linost;
6. Roditelj trai savet kako da organizuje rad kod kue sa detetom koje ima smetnje ili tekoe u razvoju.
Strpljenje je neophodno u ovom sluaju. Pedagog moe da kae: Neka dete danas uradi vie, pa e to biti
dovoljno. Treba se naoruati strpljenjem i ponavljati jako puno. Pohvaliti svaki napredak deteta. Kreirati
sredinu za dete, to stimulativniju, da kontekst uenja bude povoljan za dete. Nai nain da se dete
motivie, pohvaliti svako njegovo postignue; na poetku mu davati jednostavnije zadatke. Dati mu strunu
literaturu. Predloiti roditeljima da se u rad sa detetom ukljue psiholog i defektolog-multidisciplinarni
pristup;
SARADNjA SA KOLEGAMA
1. Dolazi vam nastavnik koji saoptava da je primetio da kada radi grupnim oblikom rada, Milan se nikada
ne ukljuuje u rad, smeta drugima ili se bavi nekim aktivnostima koje nisu u vezi sa zadatkom. I pored
opomene, on se samo za trenutak primiri, ali se i dalje ne ukljuuje.
Rei nastavniku da svako dete mora da se ukljui u rad. On kao nastavnik mora da upotrebi svoje
potencijale i svoje iskustvo (ak i ako je pripravnik) i mora da istrai ta je to to ga remeti. Predloiti mu
da moe napraviti situaciju u kojoj e taj uenik da bude izvetava u grupi, odosno da bude taj od koga e
zavisiti grupa, ili proceniti u kojoj ulozi e biti dobar, tj. doiveti samoaktualizaciju (timski rad podrazumeva
podelu uloga). Nastavnik e to saoptiti Milanu pred kraj aktivnosti, da ne zna unapred. Treba mu pronai
aktivnost koja e ga stimulisati i podsetiti ga da ne sme da minira rad grupe, jer e od njega zavisiti cela
grupa. Postoje obaveze koje vae za svakog uenika. Pitati Milana zato to radi. Postoje sankcije za
nepotovanje pravila;
Ako se problem nastavi, pedagog radi sa Milanom;
2. Dolazi vam nastavnik i saoptava da je za danas planirao realizaciju asa u prirodi. Sve je do detalja
strana 13
PEDAGOKE SITUACIJE
pripremio, deca su se takoe pripremila i oekuju as van uionice. Poto je iznenada poela kia moli vas
da mu pomognete, jer deca nisu ponela knjige i on ne zna ta da radi.
Rei nastavniku da treba i mora da mobilie svoje potencijale. Deci treba dati dodatnu motivaciju.
Saradnik ne sme da ode na as umesto nastavnika. Poraavajue je da nastavnik ne zna da odri as.
Upotrebiti steeno radno iskustvo (rebusi, zanimljive geografije, asocijacije na temu asa). Mogue je
organizovati rad u biblioteci ili medijateci, korienjem savremenih nastavnih sredstava, ili organizovati
diskusiju na neku temu.
3. Nastavnik vam se ali da iz asa u as ne uspeva da odri disciplinu u jednom odeljenju. To primeuju i
uenici, a uo je i da su roditelji negodovali na roditeljskom sastanku. To mu smeta, loe se osea, ali je
nemoan.
Rei nastavniku da e mu biti pruena pomo i podrka. Deca oigledno nisu dovoljno upoljena. Deca su
po prirodi aktivna, ona moraju da rade. Rad kontrolie emotivna stanja. ''Ti si nastavnik i nisi nemoan'',
ohrabriti ga. Motivisati ga i pomoi mu da razume situaciju. Reagovati podravanjem i empatijom. Osnaiti
ga za autokorektivno ponaanje, korigovati samosaaljenje i nemo; Moda mora da promeni metode rada.
On kao nastavnik mora da izgradi dobre odnose sa uenicima i da ih poduava samodisciplini. To je proces.
Grupni savetodavni rad sa uenicima - otkriti uzroke neprihvatanja nastavnika; Moda nastavnik nema
autoritet, moda im je dosadan i nezanimljiv. Staviti im do znanja da tako ne smeju da se ponaaju, postoje
neka pravila ponaanja;
Individualni savetodavni rad sa nastavnikom - suoavanje i menjanje ponaanja; Mora razvijati vie
panje, razumevanja, potovanja prema uenicima. Deca ne prave probleme onom nastavniku koji ih
potuje i brine o njima;
Rei odeljenjskom stareini da vie razgovara sa decom o problemu;
Pedagog ode na as; pratimo promene;
4. Dolazi vam nastavnik i saoptava da se jedan uenik nikada ne javlja. Ako ga prozove, on se vrlo teko
izraava: sporo govori, teko nalazi prave rei i ponekad zauti usred reenice. Njegovi pismeni radovi su
jako dobri.
Pedagoko-instruktivni rad sa nastavnikom - informisati nastavnika o govornim tekoama. Rei mu da
uvai individualnost uenika, da bude strpljiv, jer je njemu podrka veoma vana. Ovakvo dete ne treba
saaljevati, niti ga ignorisati, jer mu umanjujemo motivisanost i izazivamo strah od budueg neuspeha. Ne
povlaivati mu, jer e se oseati nesigurno i bespomono. Treba da ima isti tretman kao i ostala deca,
ukljuiti dete u aktivnosti sa ostalom decom, mora da zna ta moe da naui; Pedagog e objasniti
nastavniku koja je njegova strategija saznanja, dae nastavniku strunu literaturu i pratiti ponaanje
deteta. Ne izbegavati usmena ispitivanja;
Savetodavni rad sa odeljenjem - grupni razgovor o prihvatanju razliitosti;
Individualni savetodavni rad sa uenikom - ako ima problem sa vrnjacima, popraviti mu sliku o sebi,
osnaiti mu linost;
Ustanoviti da li je problem psiholoke ili motorike prirode. Ako je motorike, uputiti ga kod logopeda, ako
je psiholoke kod psihologa;
Razgovarati sa roditeljima - da li je ve na tretmanu;
5. Bili ste na asu i zapazili da je nastavnik eleo da organizuje diskusiju u kojoj bi uestvovali svi uenici.
Jedan uenik stalno insistira da on daje odgovore i iznosi svoje miljenje. Ostali uenici se ne javljaju.
Rei nastavniku da on organizuje i vodi diskusiju i uspostavlja pravila. Ako su pravila ve uspostavljena na
poetku kolske godine, ne bi trebalo da doe do ovog. Mora da bude paljiv sa tim uenikom. Treba da
pohvali njegov angaman i aktivnost na asu, ali i da mu stavi do znanja da treba i ostali da uestvuju, a ne
samo on. Nastavnik mora da ovlada grupnom dinamikom, mora sve uenike aktivirati. Predloiti mu da
promeni metodu, moda diskusija nije odgovarajua;
Razgovor sa uenikom ako nema pomaka u njegovom ponaanju, i ako ne moe da se kontrolie;
Upoznati roditelje;
Moda je hiperaktivan - ukljuuje se psiholog;
6. Nastavnik vam se poalio da je primetio da jedan uenik, dok on predaje, gleda pravo u njega, miran je,
ali mu se ini da nije prisutan, misli mu lutaju.
strana 14
PEDAGOKE SITUACIJE
Rei nastavniku da se obratiti tom ueniku i da proveriti da li je to trenutno. Ako je uestalo, porazgovarati
sa njim. ini mi se da si odsutan? Moda te neto mui, brine, zbog neeg si zabrinut? Ako primeuje da je
odsutan, obavezno ga pita zato. Uenik mora da ima poverenja u nastavnika i da kae nastavniku u emu
je problem. Nastavnik je tu da ga saslua i da mu pomogne. Moda mu je gradivo nezanimljivo. Nastavnik
mora da nae nain da zainteresuje takvog uenika, individualizovani pristup. Uenik se mora uposliti na
sve naine, to je nastavnikova dunost.
Ako nema efekta, onda se uenik poziva na razgovor kod pedagoga ili psihologa - moda ima dublje
emotivne probleme, koji zahtevaju poseban tretman.
Upoznati roditelje;
7. Blii se kraj prvog polugodita i vi ste pogledali ocene u dnevniku. U jednom trenutku uoavate da u
jednom odeljenju neete imati ni jednu peticu, a u ostalim odeljenjima e taj broj biti zadovoljavajui.
Nastavnik oigledno dri isti kriterijum u svim odeljenjima. Nastavni plan i program je isti za sve, ali mora
se napraviti razlika u razliitim odeljenjima. Ne oekuje se da ta razlika bude toliko upadljiva. Nastavnik
mora vie da motivie decu i da uloi malo vie napora, na njemu je odgovornost. Svako odeljenje je
razliito, tako da treba prilagoditi nain rada tome. Za taj razred nastavnik mora posebno da se priprema;
Razredni stareina mora da prati situaciju i da bude obaveten, da sarauje sa tm nastavnikom;
8. Nastavnik vam saoptava da ima uenika koji se esto ali da ga boli stomak ili glava i to se najee
deava kada ispituje ili kada zadaje kontrolne zadatke.
Pojasniti nastavniku da u takvim situacijama postoji emocionalni naboj. Nastavnik treba da kae ueniku
da mu veruje, ali da to ne sme da postane praksa. On mora da bude ocenjen kao i svi ostali, ocenjivanje je
obavezno;
Obaviti savetodavni rad sa uenikom - utvrditi ta ga to blokira, ispitati da li ga zaista boli stomak ili su u
pitanju psihosomatske reakcije. Mora se raditi sa uenikom, to je proces. Moda su oekivanja roditelja
prevelika, moda je lina nesigurnost;
Obavestiti roditelje;
9. Razredni stareina vam saoptava da su deca ispravljala ocene u dnevniku i da on ne zna odakle da
pone da reaguje.
Ispitati kako je dnevnik uopte doao do dece. Rei razrednom da se kanjavaju samo ta deca, a ne celo
odeljenje. Razredni treba da ih pita da li znaju ta su to moralne i zakonske norme. Koji im je bio cilj?
Kakvu korist imaju od toga to su uradili? Rei im da moraju biti kanjeni i da im se takve situacije ne
ponavljaju vie. Takav prekraj spada u teu povredu radnih obaveza uenika;
Razredni stareina treba da upozna i roditelje tih uenika sa situacijom;
Obavestiti nadleni organ;
Ako nas razredni stareina pozove, uestvujemo u razgovoru sa decom; radionice na temu konstruktivno
reavanje problema...;
10. Nastavnik vam dovodi dete i vrlo besno kae da uradite sa njim ta znate i umete, jer je on nemoan.
Uenik mu ometa rad, pria, galami, uznemirava drugu decu. Ako mu se suprotstave, oh ih tue i to sve
radi na asu.
Umiriti nastavnika i ne kritikovati ga pred detetom. Kasnije mu blagim reima rei da je problem discipline
zapravo problem nastavnika. Objasniti nastavniku da mora ovladati grupnom dinamikom. Pitati ga kako
moe da dozvoli da mu se uenici tuku na asu. Uenik se mora uposliti na sve naine;
Individualni savetodavni rad sa uenikom - Pitati dete moe li da kontrolie svoje emocije? Traiti uzrok
takvog ponaanja; Opomenuti ga da mora da potuje ostale uenike i nastavnika. Posebno se baviti
agresivnou deteta, ako je uroena, to podrazumeva kontinuirani savetodavni rad sa uenikom;
Savetodavni rad sa nastavnikom - savetovanje kako da se postavi u takvim situacijama, osnaiti ga; rei
mu da mora pronai nekakve mehanizme da ga samodisciplinuje;
Razgovor i sa drugim nastavnicima koji mu predaju;
Upoznati i roditelje sa sitacijom;
Ako je dijagnoza hiperaktvnost, ukljuiti i psihologa;
11. Nastavnik ne pronalazi naine da pokrene sa ''mrtve take'' dete koje ima neku vrstu smetnje ili tekoe
strana 15
PEDAGOKE SITUACIJE
u razvoju. Prosto sagledava da problemi koje dete ima nadilaze njegove kompetencije kao nastavnika i da
detetu nije mesto u tom razredu.
Pedagoko-instruktivni rad sa nastavnikom - Nije na nastavniku da procenjuje, jer je ve procenjeno da mu
je tu mesto. Strpljenje nastavnika je neophodno, potrebno je vie se angaovati oko deteta. Nastavnik
mora stalno da zapaa ponaanje i rad deteta, mora da motivie uenika na razliite naine; Prilagoditi
zadatke takvom detetu putem diferenciranog pristupa, individualizovanog rada. Ukljuivati redovno uenika
u dopunsku nastavu, ukljuiti dete u aktivnosti sa ostalom decom, mora da zna ta moe da naui, da bude
strpljiv, da stvara relaksirajuu atmosferu u razredu;
Savetodavni rad sa nastavnikom - savetovanje kako da se postavi u takvim situacijama, osnaiti ga;
podsticati ga za autokorektivno ponaanje, korigovati samosaaljenje i nemo i prevazii bespomonost i
negativizam;
Savetodavni rad sa roditeljima - ispitati da li je dete ve na tretmanu; Ako nije predloiti roditeljima da se
u rad sa detetom ukljue pedagog, psiholog i defektolog-multidisciplinarni pristup;
SARADNjA SA UENICIMA
1. Posle velikog odmora dolazi vam uplakano dete sa ogreboteinama na licu i ali se da su ga tukli iz drugog
odeljenja.
Prvo umiriti dete, uteiti ga, pa nakon toga ispitati ta se dogodilo. Rei mu da treba da ima potpuno
poverenje u vas i da slobodno kae kako se to dogodilo i ko ga je tukao i zbog ega, jer je pedagog tu da
mu pomogne. Moramo zatiti dete od tih uenika.
Posebno razgovarati sa tim uenicima - ako su krivi, razredni stareina e ih kazniti. Rei im da nasilje nad
drugom ne moe da proe nekanjeno, i da moraju da snose sankcije za takvo ponaanje, tako je
propisano zakonom.
Obavestiti i roditelje tih uenika, rei im zato su kanjeni, kako bi uticali na njih;
Odrati predavanje/radionicu na temu konstruktivno reavanje konflikata; Dogovor o zatitnim merama i
praenje efekata;
2. Jovana je odlina uenica, vrlo je tiha i malo se drui sa ostalom decom. Jednog dana dolazi kod vas i
kae da bi elela da razgovarate.
Pitamo je: ''Neto te mui''? Bavimo se njenim oseanjima. Postoji neto to je mnogo vano, to eli da
mi kae? Ohrabriti je i videti ta hoe da saopti. Moda eli da kae da je usamljena i neprihvaena od
strane svojih drugova. U tom sluaju, moramo raditi na razvijanju samopouzdanja i socijalnih vetina kod
Jovane, pruajui joj pozitivan odnos toplinu, ljubav, potovanje (empatija); Pitati je ta ti misli, zato su
oni takvi prema tebi?
Savetodavni rad sa odeljenjem - ohrabriti prijateljstvo meu vrnjacima. Drugovi treba da prihvate Jovanu
i da je ukljue u zajednicu. Osvestiti im pojmove komunikacija u grupi, kooperacija, saradnja, pomo
drugome, timski rad;
Obavestiti i roditelje, tj. proceniti da li takvo njeno stanje potie iz porodice - roditelji moraju podrati
pozitivne vrnjake odnose, dete mora da se socijalizuje, a ne da bude izolovano;
3. Jedna grupa uenika vam se ali da ih nastavnik NN naziva pogrdnim imenima, da ih poniava i vrea.
Rei uenicima da kau koji je to nastavnik, da se ne plae i da imaju potpuno poverenje u strunog
saradnika. Ne moe da garantuje da e promeniti tog nastavnika, ali da e uiniti sve to moe. Imaju
pravo, kao uenici, da se ale, i dobro je to su se obratili pedagogu, ali rei deci da ne ulaze sa njim u
konflikt;
Razgovor sa drugim nastavnicima - proveriti prethodno iskaze i sakupiti dokaze. Ispitati kakva je situacija u
drugim odeljenjima, da li je jo neko primetio njegovo ponaanje prema uenicima. Ako se ispostavi da je
tano to to deca kau, razgovarati sa nastavnikom i rei mu da mora da se koriguje. Svako je odgovoran
za svoje ponaanje. To se reava, zakon predvia kazne za uvrede;
Direktor ima pravo da kanjava, to nije u naoj nadlenosti, ali mi smo duni da prijavimo takav oblik
ponaanja prema deci;
4. Milena je dola da razgovara sa vama. Objanjava vam da jako puno ui, ali da ne postie dobre
strana 16
PEDAGOKE SITUACIJE
rezultate.
Pitati Milenu kako ui, kako pravi rezime. Krivo ti je to nisi bolja? ao ti je to ne vidi odmah rezultate?
Verovatno ui na pogrean nain. Moda nisi razumela kriterijum ocenjivanja nastavnika? Upoznati je sa
metodama i tehnikama uenja, kada koju treba da upotrebi. Moda se loe vremenski organizuje ili nema
panju. Razgovorom otkriti koji su uzroci zaostajanja;
Pitamo i nastavnike za njen rad;
Pratiti njen rad, to je proces;
5. Jedan deak vam se ali da ne sme da ide kui, jer mu grupa drugova iz odeljenja preti da e ga saekati
ispred kole i pretui.
Umiriti dete. Rei mu da treba da ima poverenje u njega i da mu slobodno kae ko mu je pretio. Obeati
mu da se nee saznati da je od njega saznao. Moramo zatititi tog uenika; Prikupljamo informacije;
Obaviti razgovor sa tim uenicima - Kada se sakupe dokazi, rei razrednom stareini da kazni tu decu.
Nasilje ne sme da proe nekanjeno.
Ukljuiti i roditelje, tj. rei im zato su kanjeni, kako bi uticali na ponaanje svoje dece;
Odrati predavanje/radionicu na temu konstruktivno reavanje konflikata;
Dogovor o zatitnim merama u okviru odeljenja;
Praenje efekata;
6. Devojica slabije uje i sporije govori. Nekoliko drugova iz odeljenja karikiraju njen govor. Potrebna joj je
pomo da bi savladala problem i mata o tome da teno propria.
Uteiti je, uvaiti njenu individualnost i rei joj da postoje razlike meu ljudima. Bavimo se njenim
oseanjima, pruajui joj pozitivan odnos toplinu, ljubav, potovanje (empatija); Rei devojici da joj to nisu
prijatelji i da ne obraa panju na njih. Ohrabriti je, ne sme da vidi saaljenje. Treba da stekne bazino
poverenje u pedagoga;
Savetodavni rad sa odeljenjem - Rei deci koja je ismejavaju da to nisu primerene norme ponaanje i da to
nije ljudski. Treba je ukljuiti u zajednicu, a ne odbacivati; Trebalo bi podsticati u tom razredu atmosferu
potovanja razliitosti;
Odeljenjski stareina sa odeljenjem vie pria na tu temu;
Ukljuiti i logopeda;
JEZIK PRIHVATANjA ini da deca budu otvorenija. Najuspeniji su oni strunjaci koji ljudima pomau tako
to ih stvarno prihvataju. Tada ljudi oseaju da e biti prihvaeni bez obzira na to ta kau ili oseaju.
Nastavnici mogu da pomognu ueniku da naui da prihvata i voli sebe i da stekne unutranje oseanje
sopstvene vrednosti. Mogu u velikoj meri da olakaju proces aktualizacije uenikovih potencijala. Mogu mu
uliti snagu da se konstruktivno odnosi prema razoaranjima i bolu u detinjstvu i adolescenciji. Niko ne moe
biti siguran da je prihvaen ako mu se to ne pokae na oigledan nain. Pravi razgovor sa uenikom moe
da pospei konstruktivnu promenu.
SLUANjE je efikasno orue jer omoguava oslobaanje emocija i stimulie osobu da iskae svoja dublja
oseanja. Sluanje govori o vaoj spremnosti da joj pomognete i izraava vae prihvatanje osobe onakve
kakva jeste. Stvara se oseaj bliskosti sa uenikom.
Pitanje: Postoji li neto o emu eli da pria?
Pitanje: Moe li da kae neto vie o tome?
Govor je pokuaj da se spoljanjem svetu saopti ta se deava unutra. Aktivno sluanje podrazumeva
interakciju sa uenikom i obezbeuje mu povratnu informaciju da ga nastavnik razume. Aktivno sluanje
obezbeuje oslobaanje emocija i uverava uenika da je nastavnik neko sa kim on moe da razgovara.
Nastavnik mora da ume da iskreno prihvati oseanja koja uenik izraava, ma koliko ona bila drugaija od
onoga to on misli. Uenici se oslobaaju neprijatnih oseanja kada znaju da mogu slobodno da ih
izraavaju.
Nastavnik mora da eli da pomogne ueniku.
Nastavnik mora da doivi uenikovo oseanje kao da je njegovo sopstveno, ali da ne dopusti da ono
postane njegovo oseanje.
Nastavnici moraju da potuju privatnost i poverljivost onoga to im uenici priaju o sebi i svom ivotu.
strana 17
PEDAGOKE SITUACIJE
Nastavnici treba da shvate da su uenici retko sposobni da sami zaponu razgovor o svom problemu.
Aktivno sluanje pomae uenicima da savladaju svoje snane negativne emocije i da ne treba da se plae
svojih emocija.
Aktivno sluanje olakava ueniku da sam rei svoj problem, jer na taj nain moe da ''izbaci iz sebe''
problem, moe da analizira i sagleda svoj problem.
Aktivno sluanje omoguava bliskiji i sadrajniji odnos izmeu nastavnika i uenika. Uenici koji su
sasluani doivljavaju oseanje veeg samopotovanja i vrednosti. Kada se izmeu nastavnika i uenika
razvije vie panje, potovanja i ljubavi, tada se problemi discipline znaajno smanjuju. Deca ne prave
probleme onom nastavniku koji ih potuje i brine o njima.
Savetodavno reavanje uenikovog problema podrazumeva da ueniku pomaemo da ostvari uvid u svoj
problem, da ga razotkrije, sazna i shvati. Moemo i zajedno sa njim da tragamo za uzrocima problema i da
se dogovaramo kako da zajedno otklonimo uzroke i promenimo stanje.
Uenici obino na ''mora i treba'' reaguju tako to pruaju otpor ili jo snanije brane svoje pozicije.
Poruke sa gotovim reenjem jasno govore uenicima kako da promene svoje ponaanje ta moraju da
urade, ta bi bilo bolje da urade, ta bi smeli da urade, ta bi trebalo da urade.
Ja-poruke bi se mogle nazvati i ''poruke odgovornosti'', jer nastavnik koji alje poruke preuzima
odgovornost za svoje unutranje stanje i odgovornost da bude dovoljno otvoren da sa uenikom to i podeli.
Ja-poruke preputaju samom ueniku odgovornost za njegovo ponaanje.
Ja-poruke ispunjavaju tri vana kriterijuma delotvornosti:
1) velika je verovatnoa da e pokrenuti volju za promenom;
2) sadre minimum negativnog vrednovanja uenika;
3) ne kvare odnos izmeu nastavnika i uenika;
Bilo kakva razumna ja-poruka uvek je daleko bolja od okrivljujue ti-poruke ili ''indirektne poruke''.
Ljutnja se javlja posle doivljavanja nekog drugog (ranijeg) oseanja. Ljutnja je sekundarno oseanje, ona
uvek prati primarno oseanje.
Konflikti meu uenicima deluju tetno na odeljenje, ne samo tako to smanjuju vreme posveeno uenju i
poduavanju, ve ometaju sve uenike u odeljenju. Ove konflikte je nemogue izbei, jer meu mladima, po
pravilu, dolazi do neslaganja, verbalnih sukoba, svaa, tua, zadirkivanja.
ULOGA NASTAVNIKA
esto koristiti aktivno sluanje;
Izbegavati digresije komentarima: ''To je druga stvar-pridravajmo se za sada ovog problema'';
Koristiti ja-poruke da bi se izrazile svoje potrebe i neslaganje sa nekim pravilima;
Izbegavati pozitivno ili negativno vrednovanje (''To je dobra ideja'' ili ''To je glup predlog'').
USPEAN SAVETNIK
Ne pokuava da zapone razgovor sa uenikom sve dok nije siguran da uenik zaista eli njegovu pomo;
Adekvatno je pripremljen, raspolae potrebnim injenicama, informacijama, podacima;
Njegova izlaganja su saeta i kratka, ne gnjavi uenike;
Odgovornost za uspeno odvijanje procesa promene ostavlja ueniku, a on mu u tome pomae;
USPEAN SAVETNIK mora da prepozna otpor i defanzivnost im se oni pojave, a zatim mora da izrazi
prihvatanje uenikovih oseanja. Nastavnici moraju da ue kako da izgrade dobre odnose sa uenicima.
Klju uspeha da navedete uenike da usvoje vae vrednosti jeste da uspostavite sa njima dobre odnose.
Svakodnevno upuivanje ja-poruka je daleko efikasnije nego da priate uenicima da treba da budu
otvoreni u komunikaciji. Aktivno sluanje e ohrabriti uenike da sa vama podele svoja oseanja.
Nastavnici bi trebalo da poznaju principe za koje je utvreno da uspeno motiviu veinu uenika i da budu
osposobljeni da ih primenjuju.
Razvitak umnih sposobnosti i sposobnosti da se kritiki misli zavisi od sadraja gradiva, naina i organizacije
onog to se ui, primene odgovarajuih postupaka i metoda, kao i pobuda onog ko ui.
strana 18