Prof.

dr Suad Hamzabegovi
v. ass Haris Hasi, MA

GRAANSKO PARNINO PROCESNO

PRAVO

OBAVEZNA LITERATURA

Udbenik:

Zakon:

Branko alija, Sanjin Omanovi. (2000).

Graansko procesno pravo. Sarajevo:
Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu.
Zakon o parninom postupku (Slubene
novine FBiH 53/03, 73/05, 19/06)

PANJA: Knjiga je pisana 2000. godine,

novi zakon je donesen 2003. godine!

STRUKTURA ZAKONA O PARNINOM POSTUPKU FBIH

Zakon o parninom postupku FBiH se

sastoji od est djelova:

1. Osnovne odredbe koje obuhvataju:

osnovna naela i nadlenost sudova
2. Tok postupka:

Pred prvostepenim sudom (tuba, pripremanje

glavne rasprave, glavna rasprava, dokazi i
izvoenje dokaza, sudske odluke), i
Postupak po pravnim lijekovima (redovni i
vanredni pravni lijekovi);

STRUKTURA ZPP-A (NAST.)

3. Sudske mjere osiguranja

4. Ope odredbe (stranke i njihovi zakonski zastupnici,
punomonici, jezik u postupku, vrijednosti sproa,
rokovi i roita, odnesci, dostava pismena, pregledanje
i prepisivanje spisa, izuzee, suparniari, sudjelovanje
treih lica u parnici, zapisnici, prekid postupka, trokovi
postupka, nepotivanje suda, pravna pomo);
5. Posebni postupci (postupak u parnicama iz radnih
odnosa, postupak u sporovima male vrijednosti,
postupak pred arbitraom i postupak zbog smetanja
posjeda)
6. Prijelazne i zavrne odredbe

POJAM I PREDMET GRAANSKOG PARNINOG

PROCENOG PRAVA

Graansko parnino procesno pravo (GPP) je

samostalna pravna grana koja izuava i koja se
sastoji od pravnih pravila kojima se ureuje
procesno-pravna djelatnost sudova i ostalih
uesnika, a u ostvarivanju sudske funkcije.
GPP obuhvata dvije vrste normi:

Organizacione pravila kojima se ustanovljavaju

sudovi, njihova organizacija, sastav i nadlenost;
Funkcionalne pravila kojima se ureuje postupak
kao pravni metoda po kome sudovi postupaju u
vrenju sudske funkcije.

METODI OSTVARIVANJA GRAANSKOG PRAVOSUA

Graansko parnino procesno pravo i graanski

postupak se ne mogu izjednaavati.

GPP - grana prava

Graanski postupak predmet GPP-a

Graanski postupak je isto normativno-pravna

tvorevina.
Sloenost i raznovrsnost pravozatitinih zadataka je
uslovila stvaranje vie vrsta graanskih postupaka:

Graanski parnini postupak

Graanski vanparnini postupak
Graanski izvrni postupak

MJESTO GRAANSKOG PARNINOG PROCESNOG PRAVA

U SISTEMU PRAVA

GPP ima svoje odreeno mjesto u

pravnom sistemu.
U najblioj je vezi sa:

Ustavnim pravom
Graanskim materijalnim pravom
Upravnim pravom (upravnim postupkom)
Krivinim procesnim pravom

FORMA I FORMALIZAM U GPP-U

U procesnom pravu, budui da regulie odnose koji spadaju u

vie sfere pravne nadgradnje, pravna forma je mnogo vie
izraenija, nego u drugim granama prava (pravo prava), a
radi zatite:

Zakonitosti,
Pravne sigurnosti, i
Efikasnosti
(Pravna forma je zakleti neprijatelj proizvoljnosti. Jhering)

ALI u postupku treba strogo razlikovati formu od formlizma.

Pravna forma prerasta u pravni formalizam onda kada sama
sebi postane svrhom.
Procesna forma uvjek mora biti u slubi ostvarivanja zatitne
funkcije postupka.

POJAM I PREDMET PARNINOG POSTUPKA

Graanski parnini postupak je opi i osnovni

metod raspravljanja i odluivanja u
graanskopravnim sporovima.
Prema Zakonu o parninom postupku, pravila
ovog postupka primjenjuju redovni sudovi u
raspravljanju i odluivanju o sporovima koji
nastaju iz linih i porodinih odnosa, radnih
odnosa, imovinskih i drugih graanskopravnih
odnosa, osim ako su neki od ovih sporova
posebnim zakonom stavljeni u nadlenost drugih
sudova.

POJAM I PREDMET PARNINOG POSTUPKA

Obzirom na razliite graanskopravne

odnose povodom kojih se raspravlja,
parnini postupak je podjeljen na:

Opi, i
Posebne postupke.

Propisi opeg postupka primjenjuju se u

situacijama za koje ne postoji propis iz
nekog od posebnih postupaka.

FUNKCIJA PARNINOG POSTUPKA

Prema starijem, individualistikom

shvatanju, krajnji cilj parninog postupka
je zatita subjektivnih graanskih prava.
Danas je nesporno da se u graanskom
postupku ostvaruje pravozatitna
funkcija kao znaajna drutvena
djelatnost, ali se u postupku istovremeno
prua i zatita subjektivnih prava
graana i drugih pravnih subjekata.

IUS DICERE

Sudska praksa znaajno doprinosi

razvoju pravnog poretka
Svaka sudska presuda, osim to je akt
primjene prava, predstavlja i stvaralaki
in konkretizacije ope pravne norme na
pojedinanu drutvenu situaciju
Pored zatitne, postupak ostvaruje i
vaspitnu ulogu.

PARNINI POSTUPAK, PARNICA, SPOR

Pojmom graanski postupak oznaava se

postupak kao pravna institucija, odnosno kao
cjelovita metoda ostvarivanja sudske funkcije u
graanskopravnim sporovima.
Parnini postupak je, u principu kognicioni,
postupak u kome se odluuje o postojanju ili
nepostojanju subjektivnog prava, primjenom
materijalnog prava na postojee injenino stanje.
Parnini postupak se odvija od svog poetka do
okonanja kroz niz stadija i podstadija.

PARNINI POSTUPAK, PARNICA, SPOR

Pojmom parnica oznaava se konkretan

postupak koji se vodi izmeu parninih
stranaka, povodom odreenog
tubenog zahtjeva koji postavlja tuilac i
trai od suda da mu prui zatitu.
Posredstvom parnice se parnini
postupak prilagoava potrebama
svakog pojedinog predmeta u vrenju
sudske funkcije.

PARNINI POSTUPAK, PARNICA, SPOR

Spor je stanje u materijalno-pravnim odnosima do

koga dolazi usljed neizvjesnosti u pogledu sadraja
prava i obaveza koje prizilaze za subjekte toga
odnosa ili usljed povrede prava i obaveza.
To je uvijek odreeni stepen neslaganja izmeu
dva subjekta u pravnom odnosu.
Obino prethodi parnici, ali ne mora dovesti do nje.
Samo ako jedan od subjekata zatrai sudsku
zatitu, tada dolazi do parnice kao procesnopravnog odnosa.

PROCESNE PRETPOSTAVKE

Procesne pretpostavke su uslovi ili okolnosti,

utvreni normama procesnog prava, od kojih
zavisi doputenost raspravljanja i odluivanja
o tubenom zahtjevu.
Potrebno ih je strogo razlikovati od
materijalnih pretpostavki, odnosno uslova od
kojih zavisi osnovanost predmeta odluivanja.
Prve su odreeni normama procesnog, a drugi
normama materijalnog prava.

PROCESNE PRETPOSTAVKE

Procesne pretpostavke mogu biti opte i posebne.

Opte moraju postojati u svakoj parnici, dok su
posebne propisane samo za neke vrste sporova ili
samo za odreena pitanja.
Mogu biti pozitivne i negativne. Pozitivne moraju
postojati da bi bilo doputeno raspravljanje u
parnici, a negativne predstavljaju procesne
smetnje za doputenost parnice (ne smiju
postojati).

PROCESNE PRETPOSTAVKE

Opte pretpostavke se tiu svih bitnih elemenata

parnice: suda, stranaka i predmeta spora.
U procesne pretpostavke koje se tiu suda spada
nadlenost (meunarodna, stvarna, mjesna i
funkcionalna).
Pretpostavke koje se tiu stranaka su: postojanje
stranke, stranaka i parnina sposobnost, odnosno
postojanje urednog zastupanja ako nema parnine
sposobnosti, te postojanje ovlatenja za voenje
konkretne parnice (legitimatio ad processum procesna legitimacija).

PROCESNE PRETPOSTAVKE

Pretpostavke koje se tiu predmeta spora

imaju karakter procesnih smetnji.
Njihovo postojanje spreava voenje parnice.
To su:

postojanje presuene stvari (res iudicata),

postojanje parnice (lis pedens),
te postojanje pravnog interesa za tubu (tuilac
ima pravni interes da ustane tubom tek onda
kad tueni odbije da dobrovoljno udovolji
njegovom traenju).

POSLJEDICE NEDOSTATAKA PROCESNIH

PRETPOSTAVKI

Nedostatak bilo koje procesne pretpostavke za

posljedicu ima nemogunost raspravljanja i
odluivanja.
O postojanju procesnih pretpostavki sud vodi
rauna po slubenoj dunosti, to ne iskljuuje
mogunost strankama da ukazuju sudu na
nedostatke.
Na postojanje pretpostavki sud naelno pazi tokom
cijelog postupka. Izuzetno, samo na neke
pretpostavke (kao na primjer, mjesna nadlenost)
sud pazi samo do odreene faze u postupku.

INCIDENTALNO PITANJE

LAN 12 ZPP-A

(1) Kad odluka suda zavisi o rjeavanju nekog

prethodnog pitanja koje se odnosi na to da li postoji
neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju jo nije
donio odluku sud ili drugi nadleni organ (prethodno
pitanje), sud moe sam rijeiti to pitanje, ako
posebnim propisima nije drugaije odreeno.
(2) Odluka suda o prethodnom pitanju ima pravni
uinak samo u parnici u kojoj je to pitanje rijeeno.
(3) U parninom postupku sud je u pogledu postojanja
krivinog djela i krivine odgovornosti uinitelja vezan
za pravomonu presudu krivinog suda kojom se
optueni oglaava krivim.

INCIDENTALNO PITANJE

Prethodna, incidentalna ili prejudicijelna pitanja su

pravna pitanja koja nisu neposredan predmet
odluivanja u parnici, ali se nalaze u funkciji
odluivanja o tubenom zahtjevu.
Prethodno pitanje moe biti samo pravno pitanje,
dakle ne i injenino, koje samo po sebi ini pravnu
cjelinu i podobno je da bude predmetom samostalnog
odluivanja.
Odluka o prethodnom pitanju ini sastavni dio
injenine podloge spora. Kao takva ne stie svojstvo
pravosnanosti i unosi se u obrazloenje, a ne u
dispozitiv sudske odluke.

INCIDENTALNA OVLATENJA SUDA U PARNICI

O prethodnom pitanju kao glavnom pitanju sud e

odluivati samo ako to stranke zahtijevaju.
Ako se u parninom postupku kao prethodno pitanje pojavi
neko pravno pitanje koje nije u nadlenosti suda pred kojim
se postavlja, ve u nadlenosti nekog drugog suda ili
drugog organa, onda ovlatenja suda u rjeavanju tog
pitanja zavise od toga da li je nadleni organ ve donio
pravosnanu odluku ili ne.
Pravosnana odluka koju je donio nadleni organ vezuje sud
pred kojim se to pitanje javilo kao prethodno pitanje. Ako
nadleni organ nije donio odluku, sud ima ovlatenje da
odluuje o tom pitanju, ali samo kao o prethodnom pitanju.

VAENJE NORMI PROCESNOG PRAVA

S obzirom na prostor

U pogledu vaenja normi procesnog prava

vrijedi naelo lex fori, tj. primjenjuje se
procesno pravo suda koji vodi postupak,
bez obzira na to ko su stranke u sporu. Ovo
naelo je univerzalno prihvaeno u svim
pravnim sistemima.

VAENJE NORMI PROCESNOG PRAVA

S obzirom na lica

Sva lica koja se nalaze na teritoriji nae

zemlje po pravilu su pod jurisdikcijom
domaih sudova. To znai da sva lica, bez
obzira na dravljanstvo, mogu da tue i da
budu tuena. Izuzeci su lica koja uivaju
diplomatski imunitet.
Meutim, postoje izuzeci i od pravila da lica
sa diplomatskim imunitetom ne potpadaju
pod jurisdikciju domaih sudova.

VAENJE NORMI PROCESNOG PRAVA

S obzirom na vrijeme

U pogledu vremenskog vaenja vrijedi ope naelo

da pravne norme nemaju povratno dejstvo, osim u
sluajevima kada to sam zakon izriito dozvoljava.
Pravilo je da e se parnica koja je pokrenuta za
vrijeme vaenja starog zakona nastaviti i okonati
prema pravilima novog zakona. Princip
neposrednog ili trenutnog dejstva normi procesnog
prava (tempus regit actum) izvodi se na osnovu
injenice da norme novog zakona ne vae za
procesne radnje preduzete prije stupanja zakona na
pravnu snagu.

PITANJA?

HVALA NA PANJI!